SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ELEKTROTEHNIKI FAKULTET

Diplomski studij

FLUKSMETAR
Seminarski rad Kolegij Elektromagnetska mjerenja

Student: Zvonimir

Sraki, br. indeksa: D-666

zsrakic@etfos.hr

Predava: mr.sc. Dori

Draen, dipl.ing.

Osijek, sijeanj 2013.

Fluksmetar

Zvonimir Sraki, 2013.

1. UVOD
Tema seminarskog rada je fluksmetar. Kroz rad e se predoiti principi rada fluksmetra, njegova izvedba i na to treba paziti prilikom izbora instrumenta. Jaina odreenog magnetsokg polja H, koji se nalazi u odreenom podruju, odnosno koji zauzima odreeno podruje, se moe odrediti mjerenjem promjene magnetskog toka kroz pomini svitak. U tu svrhu se moe koristiti fluksmetar. Digitalni elektroniki fluksmetar integrator je zapravo koji Glavni koristi

2. PRINCIPI RADA FLUKSMETRA

2.1. Digitalni fluksmetar
Slika 2.1. Primjer digitalnog fluksmetra.

napona,

dio

bilo

kojeg pojaala

elektronskog

integrira svaki signal napona doveden na njegov ulaz. U spoju s svitkom, fluksmetar, se moe koristiti za mjerenje jaine magnetskog polja, ali je ujedno i viestruko upotrebljiv instrument koji se moe koristiti kao fluksmetar, gausmetar i integrator napona. Fluksmetri su dakle laboratorijski

instrumenta je operacijsko pojaalo. Ono precizna s visoko koji

kvalitetnim

kondenzatorima,

integriraju napon doveden na ulazne terminale, odnosno ulaze u instrument.

instrumenti za sveopu uporabu, kako u istraivanju, tako i u industriji.

Fluksmetar
Slika 2.2. Primjer osnovnog sklopa elektronikog integratora

Zvonimir Sraki, 2013. B - magnetska indukcija, A - povrina zavojnice, n-broj zavoja, C - kapacitet i R ulazni otpor ( , na slici 2.2.) Fluksmetar se moe kalibrirati u Maxwellima, Gaus-ima ili Volt-sekundama. Izlazni terminal moe poslati analogni ili digitalni signal koji se moe iskoristit za iscrtavanje u XY koordinatnom sustavu ili se usnimiti na raunalo. Magnetska polja fluksmetar mjeri preko pominog svitka. Neka se uzme za primjer obini svitak, namotan izoliranom bakrenom icom sa njenom plohom okomitom na homogeno

Na slici 2.2. je prikazan osnovni sklop elektronikog integratora. On se sastoji od ulaznog otpora , kondenzatora i

magnetsko polje H. Ako se uzme da je povrina svitka A, promjena magnetskog toka kroz taj svitak e biti umnoak HA. Svitci koji se koriste kod digitalnog fluksmetra su prikazani na slici 2.3. Oni su obino duine prosjenog dlana i spojeni su s fluksmetrom preko tanke ice. Postoje dva tipa svitaka: Dijagonalni i Osni.

operacijskog pojaala. Odnos izmeu ulaznog napona (na slici 2.2. oznaenog s ), i izlaznog napona (na ), je: (2-1) Uzimajui u obzir Faradey-ev zakon, izlazni napon se moe definirati kao direktno proporcionalan umnoku BAn ili inverzno porporcionalan umnoku RC, gdje su: slici 2.2. oznaenog s

Fluksmetar
Slika 2.3. Dijagonalni (Transverse) i Osni (Axial) svitci

Zvonimir Sraki, 2013. 2.2. Analogni fluksmetar

Slika 2.4. Primjer izgleda starijeg modela analognog fluksmetra

Dijagonalni svici se koriste za odreivanje magnetskog toka kada je magnetsko polje okomito na povrinu svitka. Dok se osni svci koriste za odreivanje magnetskog polja kada je ono paralelno s osi svitka.

Mjerenje kod analognih fluksmetara se odvija po slinom principu kao i kod digitalnih. Jedna od razlika je u tome to kod analognih postoji otklonska skala i to dovodi do slabije preciznosti prilikom oitavanja nego kod ekrana na digitalnim fluksmetrima. Pomini organ fluksmetra bi trebao, bez vanjskih utjecaja, mirovati na bilo kojem dijelu skale. No zbog utjecaja parazitskog momenta, koji se pojavljuje pod utjecajem komponenti koji dovode do pominog organa i nesavrenosti balansiranja, pomini organ se postavlja u odreeni poloaj na skali. 4

Fluksmetar Nije bitno gdje e se postaviti pomini organ, ali je preporuljivo postaviti na poetak ili kraj skale, zbog toga to je u tom sluau iskoristiva cijela skala. U svrhu vraanja pominog organa u poetni poloaj veina fluksmetara ima dodatni ureaj koji radi na mehanikom ili elektrinom principu. Mjerenja fluksmetrom provode se tako da se mjerni svitak uvue u pukotinu

Zvonimir Sraki, 2013. (2-3)

(2-4)

(2-5)

Rotacija mjernog svitka u prostoru s magnetskim poljem indukcije B, :

elektrinog stroja i zatim naglo izvue. Time je ostvarena promjena magnetskog toka mjernog svitka: (2-2)

(2-3) gdje je S povrina mjernog svitka, a B magnetska indukcija, odnosno gustoa magnetskog toka u zranom rasporu stroja. Drugi je nain mogue primijeniti samo kod strojeva s vrlo velikim zranim rasporom. U takvim sluajevima je (2-7) mogue jednostavno okrenuti svitak za 180. Time se postie da je: (2-6)

(2-3)

Izvlaenje mjernog svitka iz pukotine prostora s magnetskom indukcijom B u prostor bez magnetskog polja:

Fluksmetar

Zvonimir Sraki, 2013.

3. IZVEDBA FLUKSMETRA
Fluksmetar je izveden iz naponski vrlo osjetljivog galvanometra, tako da mu je direkciona konstanta D smanjena do krajnjih moguih granica. Ona je vea od nule, ali joj je vrlo blizu. Elektromagnetsko priguenje , je

4. VANIJE TEHNIKE ZNAAJKE FLUKSMETRA

Kao i kod svakih tehnikih instrumenata i kod fluksmetra postoje bolje i loije verzije, vee i manje i odabiru se ovisno o potrebi kupca. 4.1. Digitalni fluksmetar Prilikom odabira digitalnog fluksmetra, vanije tehnike znaajke koje kupac treba uzeti u obzir su: a) Osjetljivost - osjetljivost instrumenta se moe najbolje objasniti kao najmanji broj kojeg taj instrument moe detektirati, bilo koji manji broj od tog broja i instrument ga uope nee primjetiti da postoji. b) Preciznost - preciznost nekog mjernog instrumenta govori koliko je blizu mjerena vrijednost na tom instrumentu pravoj vrijednosti. c) Razluivost i broj digita - razluivost je najmanja spoznatljiva promjena broja na pokazniku. Broj digita na display-u oznaava koliko znamenaka, mjerni instrument, moe prikazati. Npr. instrument s 4 znamenki moe prikazati brojeve od 00000 do 19999. d) Raspon izlaznog signala. e) Napajanje, teina i dimenzije - ove tri znaajke se uzimaju u obzir prilikom 6

ekstremno poveano tako da je pomini svitak fluksmetra napravljen s vrlo malim tj. neznatnim otporom. To se postie koritenjem relativno debele ice i vrlo malim brojem zavoja, zajedno imaju za posljedicu veliku naponsku osjetljivost. Uz to je i otpor vanjskog dijela strujnog kruga vrlo mali. Taj, vanjski, dio strujnog kruga se u pravilu izrauje kao mjerni svitak s priblino 10 zavoja, gdje ti zavoji omeuju povrinu svitka od priblino 1 . Takav svitak nemoe imati veliki otpor.

Fluksmetar izbora stacionarnih (npr. laboratorijskih fluksmetara) i prijenosnih (npr. fluksmetar za koritenje na terenu) fluksmetara. 2.2. Analogni fluksmetar Kod analognog fluksmetara se uzimaju u obzir sline znaajke, ali kod analognih nema raspona izlaznog signala, a razluivost i broj digita se zamjenjuje sa skalom i preciznou otklona na toj skali. Obino su analogni instrumenti pa tako i analogni fluksmetar loiji izbor nego digitalni. Razlozi tome su: to je tonost digitalnih instrumenata vea nego kod analognih, svako oitanje je jednoznano, numerika oitanja poveavaju brzinu mjernog procesa, poveana je ponovljivost mjerenja, rezultat je u digitalnoj formi i moe se pohraniti ili dalje obraivati raunalom.

Zvonimir Sraki, 2013.

5. ZAKLJUAK
Fluksmetar je vrlo koristan i svestran mjerni instrument koji je dobar za koritenje i u laboratorijskim uvjetima, kao i na terenu ili industriji. Sa fluksmetrom se primarno mjerni

magnetski tok pomou pominih svitaka, ali je mogue mjeriti i jainu magnetskog polja, kao i naponske udare. To znai da je upotrebljiv i kao gausmetar i integrator napona. Danas su digitalni fluksmetri daleko zastupljeniji nego analogni, zbog svojih boljih performansi i zbog bolje kvalitete izrade.

Fluksmetar

Zvonimir Sraki, 2013.

6. LITERATURA
[1] V., Bego, Mjerenja u elektrotehnici, Tehnika knjiga, Zagreb, 1990. [2] http://www.hirstmagnetics.com/instruments/flux.shtml * Pristup ostvaren: 16:15 27/1/2013.