Komunikacija i spol

Komunikacija u mojem okruenju znatno se ne razlikuje od ve iznesenih teorija prema kojima su mukarci recesiviniji u vjetini komunikacije naspram ena. S dobnim granicama adolescencije te zrelosti svakako se mogu primjetiti razlike u nainu sprovoenja gestikulacije te elokventnosti. Kao primjer mogu posluiti muki adolescenti koji nerijetko u svojoj komunikaciji u mukom drutvu koriste epitete koji bi naglasili njihovu dominantnost u drutvu te im ujedno stvarajui snaniju reputaciju. S druge strane kod adolescentica, upotreba epiteta nije s namjerom isticanja dominacije, ve igra drugu ulogu, a to je bolje prikazivanje situacije koja je ujedno i tema razgovora. Mukarci zbog manjka gestikulacije te elokventnosti esto zastajkuju pokuavajui pronai rije koja bi upotpunila njihovu priu te ujedno i podrobnije pojasnila njihove trenutne osjeaje. ene na primjer pretjeranom gestikulacijom ponekad sugovornika nesvjesno mogu odvui s biti teme te usmjeriti na otvaranje nove teme za razgovor. Dokaz takvim situacijama su i ea, dugotrajna druenja enskog drutva bez iscrpnosti tema. U svojoj okolini susreem se sa stereotipnim teorijama komunikacije ena i mukaraca, no svakako susreem i spomenute izuzetke. Istina je da u dananje vrijeme sve je ea komunikacija izmeu mukaraca i ena zasnivana na humoru te meusobnim pronalascima interesa, to kroz povijest nije bio obiaj. Apel na odnose mukaraca i ena u povijesti te njihova podjela u poslovima. Jedno od bitnijih obiljeja koje bi svakako htjela promjeniti u komunikaciji suprotnog spola jest empatija u razgovoru. Mukarci esto svojih racionalnim razmiljanjima te nedostatkom razumijevanja ne uspijevaju shvatiti poantu problema u enskom razmiljanju te nisu kompetentni u davanju savjeta u svrhu solucije. U obrnutoj situaciji, sa enskim razmiljanjem nerijetko e se veina sugovornika sloiti, no mukarac e zbog ponosa odbiti savjet u vjerovanju da mu neto nedostaje te da nije u potpunosti shvaen. Kompromisno razmiljanje te vea meusobna otvorenost muko-enskih sugovornika uvelike bi olakala komunikaciju koliko god ona bila, odnosno ne bila popraena gestikulacijom. Gledajui jo jedna neizostavna obiljeja komunikacije su i mimike, odnosno ekspresije lica po kojima se lake mogu definirati neija trenutna razmiljanja i osjeaji. Kod ena je svakako prisutnija, nego kod mukaraca koji se tijekom svojih razgovora doimaju staloenije. Dananju komunikaciju u svojem okruenju mogu protumaiti kao naprednu usporeujui ju sa komunikacijom u prijanja vremena. ene su otvorenije u svojim razmiljanjima te iznoenju problema bez strepnje za osudom od strane mukog spola, dok su mukarci pozitivno nastrojeni u rjeavanju problema kod enskih sugovornika. Openito zakljuak svega jest taj da je nain komunikacije individualan te tako i intenzitet interpersonalne interakcije koju netko pokazuje tijekom razgovora.