0104 Ip Telefonija

3
Ericsson Nikola Tesla REVIJA 17(2004) 1

S. Kalman: IP telefonija u poslovnom komunikacijskom sustavu MD110 (3 27)
Stanislav Kalman
Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb, Hrvatska
Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb, Croatia
Stanislav Kalman
Key Words
Business Communications
Internet Protocol Telephony,
IP Telephony
Internet Protocol
Networking, IP Networking
Private Branch Exchange,
PBX system
Voice over Internet Protocol,
VoIP
Kljune rijei
Poslovne komunikacije
Telefonija utemeljena na
Internet protokolu, IP
telefonija
Umreavanje utemeljeno
na Internet protokolu, IP
umreavanje
Poslovni komunikacijski
sustav, PBX sustav
Prijenos glasa putem Internet
protokola, VoIP
Saetak
Razvoj tehnologije prijenosa glasa putem Internet Proto-
kola (VoIP- Voice over Internet Protocol) znatno je utjecao na
razvoj poslovnih komunikacijskih sustava. Uvoenje rjeenja
utemeljenih na Internet protokolu (IP telefonija) u poslovne
komunikacijske sustave mogue je u cijelosti, ali se IP telefonija
uvodi i u tradicionalne poslovne sustave. O IP telefoniji u ovom
podruju moe se govoriti s dva aspekta: s aspekta podrke za
IP terminale i s aspekta povezivanja poslovnih sustava preko
IP temeljene mree.
U ovom se lanku opisuje na koji je nain IP telefonija uvede-
na u Ericssonov poslovni sustav MD110. Prikazani su razni
Ericssonovi proizvodi, koji su ukljueni u rjeenja utemeljena
na IP telefoniji. Opisano je i nekoliko scenarija za poveziva-
nje udaljenih lokacija neke tvrtke, uz koritenje rjeenja za IP
telefoniju.
IP TELEPHONY IN THE PBX SYSTEM MD110
Abstract
Development of technology of transmission of voice over In-
ternet Protocol (VoIP)) has considerably infuenced the devel-
opment of Private Branch Exchange systems. It is possible to in-
troduce solutions based on Internet protocol (IP telephony) into
Private Branch Exchange systems on the whole, but IP teleph-
ony is also being introduced in traditional business systems. IP
telephony in this area can be perceived from two aspects: from
the aspect of IP terminal support and from the aspect of con-
nectivity of several Private Branch Exchanges over Internet
Protocol network.
This paper describes the way in which IP telephony has been
introduced into Ericssons business system MD110. It also gives
an account of different Ericssons products implemented in so-
lutions based on IP telephony and it presents several scenarios
for remote IP based networking within business systems area.
IP telefonija
u poslovnom
komunikacijskom
sustavu MD110
4 Ericsson Nikola Tesla REVIJA 17(2004) 1
5
1. Uvod
Telefonija utemeljena na Internet protokolu (IP telefon-
ija) je danas dovoljno sazrela kako bi bila ozbiljna alter-
nativa tradicionalnim rjeenjima koja se temelje na teh-
nologiji viestrukoga prijenosa s vremenskom podjelom,
odnosno, TDM tehnologiji (Time Division Multiplex).
Mnogi isporuitelji tradicionalnih poslovnih komunika-
cijskih sustava (PBX - Private Branch Exchange) migri-
rali su prema IP telefoniji. Predvia se da e takvi, moe
se rei hibridni sustavi (engl. IP - enabled systems), do-
minirati na tritu nekoliko sljedeih godina. Za ilustra-
ciju moe posluiti prikaz na Slici 1.
Ericsson, kao jedan od najznaajnijih globalnih igraa, i
na tom podruju je uskladio svoje aktivnosti s najnovijim
trendovima, pa su tradicionalni poslovni sustavi MD110 i
BusinessPhone migrirali prema IP sustavima.
to se dobiva uvoenjem IP telefonije u tradicionalne
PBX sustave? Kupci postojeih sustava mogu jednos-
tavno migrirati u svijet suvremenih komunikacija u ko-
jemu govor i podaci dijele jednu, podatkovnu mreu.
Danas Ericsson isporuuje rjeenja za poslovno
okruenje, koja su vrsto usmjerena na mobilne komu-
nikacije funkcija mobilni korisnik (Mobile Extension) je
posebno razvijena ba za mobilne poslovne komunikaci-
je. Meutim, mobilnost koja ukljuuje samo mogunost
komuniciranja u pokretu nije sama po sebi dovoljna za
uspjeh na tritu. Stoga je Ericsson kreirao koncept mo-
bilne tvrtke (Mobile Enterprise) koji omoguava rad bilo
gdje, bilo kada i s ureajem koji je pri ruci. Izraz radi-
ti ponajprije znai imati mogunost uinkovite govorne
komunikacije, sline onoj koju korisnik ima na radnom
mjestu, u uredu te dostup do podatkovne mree tvrtke,
Slika 1.
Predvianja
prodaje PBX
sustava u
Zapadnoj Europi
do 2006. godine.
barem za osnovne aplikacije: elektroniku potu, kalen-
dar i telefonski imenik.
2. MD110 danas
2.1 Openito
Ericsson je s izdanjem BC12 sustava MD110 zaokruio
ponudu svojih rjeenja u IP okruenju. U izdanju BC11 je
uvedena podrka za IP terminale, rijeena funkcijom IP
korisnik. Izdanje BC12 donosi uinkovito IP umreavanje
s podrkom za niz dodatnih usluga. Distribuirano uprav-
ljanje, zajedno s IP umreavanjem, omoguuje MD110
sustavu da danas udovolji gotovo svim zahtjevima kupa-
ca, posebice kada je rije o integraciji podrunih ureda,
malih ureda ili ak zaposlenika koji rade kod kue, u jed-
nu jedinstvenu mreu.
Izdanje BC12 sustava MD110 nudi potpunu komu-
nikacijsku konvergenciju. Stoga se u promidbi na tritu
sve vie koristi naziv MD110 Convergence, ali u ovom e
se lanku ipak koristiti uobiajeni naziv MD110. To
je hibridno rjeenje koje podrava dobro provjerenu i
prihvaenu tradicionalnu tehnologiju viestrukoga pri-
jenosa s vremenskom podjelom (TDM - Time Division
Multiplex), ali i novu paketnu tehnologiju, koja se temelji
na Internet protokolu (IP, Internet Protocol). Zadnje
izdanje MD110 povezuje tradicionalne ili zateene javne
i poslovne mree i sustave u koje su ukljueni analogni
spojni vodovi, digitalna mrea integriranih usluga (ISDN
Integrated Services Digital Network), signalizacija
pridruena kanalu (CAS Channel Associated Signaling),
signalizacijski sustav digitalne poslovne mree (DPNSS -
Digital Private Network Signaling System), signalizaci-
ja dolaznim i odlaznim vodovima (E&M RecEive and
5
TransMit), uz istodobno koritenje novoga narataja IP
telefona, PC softverskih telefona i IP spojnih vodova.
Potpuna komunikacijska konvergencija u MD110 obu-
hvaa tri dimenzije, pod geslom najbolje iz dva svijeta.
Prva dimenzija konvergencije odnosi se na objedinjavanje
kanalnog i paketnog prijenosa, odnosno, prijenosa govo-
ra i podataka. Ovo je omogueno optimalnom implemen-
tacijom IP telefonije u komunikacijski sustav MD110. Pri
tomu je vano napomenuti kako MD110 karakterizira
decentralizirana arhitektura, koja uz distribuirano up-
ravljanje pozivima i procesiranje, na minimum smanju-
je postojanje jedne pojedinane toke greke. Kvalitetni
terminali i funkcije sustava jame nastavak rada u sluaju
ispada u mrei.
Druga konvergencijska znaajka MD110 je objedinjava-
nje fksne i mobilne telefonije, pri emu je osigurana stup-
njevitost: u sustav moe biti ukljueno od desetak pa do
25.000 IP korisnika, to znai da se IP telefonija u MD110
moe uvoditi postupno.
Trea dimenzija konvergencije jeste povezivanje javnog
i poslovnog okruenja. S jedne strane je to integracija mo-
bilnih i fksnih terminala u sustav MD110, a s druge je,
na primjer, koritenje resursa javnih mrea za formiranje
virtualnih poslovnih mrea - fksnih, a u novije vrijeme i
onih utemeljenih na Internet protokolu.
Vrijedno je ukratko ponoviti i naglasiti ono to karak-
terizira suvremeni MD110 sustav:
- Viedimenzionalna konvergencija konsolidiranje
govornih i podatkovnih mrea i pogodnosti, fksnog i
mobilnog te javnog i privatnog;
- Nenadmaena pouzdanost ak i u konvergirajuim
IP mreama;
- Neograniena mobilnost korisnika feksibilnost i
sloboda u izboru bilo koje vrste terminala.
2.2. Ostalo
U ovom su poglavlju ukratko opisane nove funkcije koje nisu
izravno vezane uz IP telefoniju kao osnovnu temu lanka.
2.1.1 Mobilni korisnik integracija
GSM korisnika
Osnovni element mobilnosti je beini pristup, koji lju-
dima dozvoljava da se kreu i da pri tome mogu pozivati
i biti pozvani. Mobilni korisnik je nova jedinstvena funk-
cija, potpuno integrirana u softver u MD110 sustavu. Ona
prua mobilni pristup, ali i usluge, kako bi zaposleni-
ci postali potpuno mobilni. Svaki pretplatnik mobilne
mree, bez obzira na to radilo se o 2G, 2,5G ili 3G mrei
(odnosno, GSM, GPRS, UMTS mrei), moe postati koris-
nik MD110 sustava. To vrijedi i za fksne pretplatnike koji
posjeduju telefon s tonskim biranjem brojeva. Dosadanje
frustracije zbog nemogunosti pristupa mrei tvrtke,
kada se koristi mobilni telefon ili kada je zaposlenik izvan
ureda, time su eliminirane.
Mobilni korisnik je mnogo vie od pukoga preusmje-
ravanja poziva. To znai da usluge, kao to su skraeno
biranje, ekanje poziva, spajanje na razgovor, naknadni
poziv ili konferencijska veza, funkcioniraju za mobilnoga
korisnika kao i za sve druge korisnike u MD110.
Sigurnost je zajamena koritenjem strogih postupaka
identifkacije SIM karticom i verifkacijom korisnikova
identiteta (CLI Calling Line Identity), odnosno, dodat-
nom verifkacijom PIN-kodom.
2.1.2 Beini poslovni sustav
Rjeenje s integriranim beinim poslovnim telefoni-
ma (koji su zasnovani na DECT tehnologiji) preuzima
sve prednosti distribuirane arhitekture MD110 sustava
i podrava do 20.000 beinih korisnika u jednom sus-
tavu.
Korisnici su postali pokretni u cijelom podruju po-
krivanja, u to su ukljuena i udaljena mjesta. Funkcije
neogranienoga kretanja (roaming) i prekapanja (hand-
over) su podrane osnovnim softverom u MD110. Nije
potreban dodatni posluitelj. Ako se koristi usluga osob-
noga broja mobilnost je jo vie unaprijeena, omoguujui
korisnicima poslovne pozive ma gdje se nalazili.
2.1.3 Alarmno poruivanje
Sustav MD110 omoguuje izgradnju sustava usluge
kratkih poruka (SMS - Short Message Services) koji se
temelji na DECT tehnologiji. Osiguran je prijenos tekstu-
alnih poruka od beinih terminala i na njih. Omogueno
je i automatsko slanje poruka na temelju zbivanja i alar-
ma. Mogu se nainiti korisnike aplikacije za niz veza,
ukljuujui Internet, elektroniku potu, ulaze za alarme
i kontakte.
Ove su aplikacije namijenjene tvrtkama koje imaju
potrebu upozoravati posebne timove, npr. kod izvanred-
nih zbivanja. Tipian su primjer proizvodnja, procesna
industrija i bolnice, openito, organizacije s potrebom
upozoravanja osoblja u hitnim sluajevima.
Beini telefoni s alarmnim funkcijama su u stanju sla-
ti poruke o alarmima na module za alarme. Porukama se
moe dodati lokacija bazne postaje, tj. postaje u kojoj je
beini telefon registriran u trenutku slanja alarma. Ko-
risnik moe i runo dodati informaciju o lokaciji, ili se iz
bazne postaje moe dati obavijest o priblinoj lokaciji.

2.1.4 Osobni broj
Jedan telefonski broj na posjetnici
Pozivatelji ne moraju odluivati hoe li pozivati neku
osobu putem njezinoga kunoga, mobilnoga ili uredskoga
telefonskoga broja. Umjesto toga, oni trebaju znati samo
jedan pozivni broj osobni broj.
Osobni broj je poslovna usluga u podruju mobilnih
komunikacija koja udruuje razliite metode pristupa
(poslovni beini i oieni korisnici, beini i oieni pret-
platnici javne mree, sustavi za traenje osoba, govorna
7
pota, kolege ili tajnice) s novim naratajem osobnih us-
luga za pomo mobilnim korisnicima u upravljanju vlas-
titim pozivima.
Usluga osobnoga broja prati kretanje korisnika, kako bi
ga mogla pronai. Svaki korisnik moe imati do pet osob-
nih profla, koje aktivira ovisno o situaciji (u uredu, na
putu, kod kue, itd.). Profl odreuje to e se dogoditi s
dolaznim pozivima, koji e se usmjeravati na razliite te-
lefone prema predodreenom redoslijedu ili biti upueni
na slubu za podrku.
Korisnici mogu mijenjati ili aktivirati specifni pro-
fl biranjem s telefona ili preko Interneta, koristei ap-
likaciju Ericsson Communication Assistant. Osobni broj
je softverska funkcija MD110 sustava, dostupna u cijelom
sustavu.
2.1.5 Privremeni telefon
Prijava na bilo kojem telefonu
Funkcija privremenoga telefona ili dijeljenje radnih
mjesta je namijenjena tvrtkama s mobilnim osobljem
koje samo povremeno radi u uredu. Kada korisnici funk-
cije privremenoga telefona ele raditi u uredu, oni se jed-
nostavno prijave na bilo kojem slobodnom telefonu. Taj
telefon tada ima njihovu kategoriju za odlazne pozive,
oznaavanje poruka i zapise o odlaznim pozivima. Kada
se s toga telefona upuuju pozivi, pozvanomu se prikau
broj i ime privremenoga korisnika.
Isto vrijedi i za dolazne pozive pozivatelj ne vidi broj
telefona, nego broj privremenoga korisnika. Kada koris-
nik naputa ured, jednostavno se odjavi.
2.1.6 Integrirana govorna pota
Govorna pota, realizirana na tiskanoj ploici, je op-
cija u MD110 sustavu. Svaka ploica ima 300 potanskih
sanduia i mogunost 16 istovremenih spremanja ili pre-
sluavanja poruka. Na posebni tvrdi disk se moe spremi-
ti do 72 sata poruka. Osnovna funkcionalnost ukljuuje
spremanje, pregledavanje, sluanje i brisanje poruka. Ko-
risnik moe snimiti vlastitu pozdravnu poruku.
3. Podrka za IP terminale
3.1. Openito
3.1.1 Uvod
IP korisnik je funkcija u MD110 sustavu koja omoguuje
IP terminalima slanje i primanje poziva na isti nain na
koji je to omogueno ostalim vrstama korisnika u MD110
sustavu. Funkcija je potpuno integrirana u arhitekturu
MD110 sustava.
IP terminali koriste IP mreu za spajanje na MD110
sustav, koji se s druge strane na IP mreu povezuje preko
tiskane ELU32 ploice, Slika 2.
Za realizaciju podrke IP terminalima potrebne su u os-
novi etiri komponente, koje e u nastavku biti defnirane
s malo vie potankosti:
- funkcija IP korisnik
- IP terminal
- IP mrea
Slika 2. Povezivanje sustava
MD110 s IP mreom
7
- mreno suelje ploica ELU32.
3.1.2 IP korisnik
Funkcija IP korisnik omoguuje spajanje terminala koji
su usklaeni sa skupom standarda H.323 prema MD110
sustavu. Standardi unutar H.323 grupe daju preporuke
za multimedijske komunikacije preko LAN mree.
3.1.3 IP terminali
Naziv IP terminal se u osnovi koristi za bilo koji ter-
minal, koji je prikljuen na IP mreu, a koji je, kada se
vee s MD110 sustavom, usklaen sa skupom standarda
H.323. To moe biti IP telefon ili IP PC klijent osobno
raunalo opremljeno odgovarajuim softverom i hard-
verom.
Sljedee to treba defnirati su Ericssonovi IP terminali
oni su usklaeni s H.323 v2 standardima, ali jo dodat-
no podravaju Ericssonov namjenski protokol za komu-
nikaciju s MD110 sustavom.
U IP terminale je ugraen koncept mobilnosti. To
znai da se korisnik moe prijaviti (log on) u MD110 sus-
tav koristei bilo koji terminal koji je usklaen s H.323
grupom standarda. Pri tomu e korisnik imati profl za
koritenje funkcija koje su njemu pridruene. Jednom
kada se na nekom terminalu prijavi neki korisnik, taj ter-
minal postaje IP terminal.
Kod prijave korisnik mora utipkati korisniki broj, a
eventualno i zaporku. Ti podaci se usporeuju s onima
koje je administrator sustava upisao prilikom iniciranja
IP korisnika u sustavu.
3.1.4 IP mrea
Izrazom IP mrea oznaava se bilo koja vrsta mree,
koja podrava TCP/IP protokol, bez obzira na to kakva je
okosnica mree. Ipak, za povezivanje podatkovne mree
i MD110 sustava su dozvoljena samo Ethernet suelja 10
Mbit/s i 100 Mbit/s. To, ujedno, znai da se za ovu svrhu
ne mogu koristiti druge vrste mrea, odnosno, suelje
raspodijeljenog prijenosa podataka svjetlovodnim vla-
knom (FDDI Fiber Distributed Data Interface), prste-
nasta mrea s pristupnom rijei (Token Ring), itd. Moe
se rei da je IP mrea ona LAN mrea na koju su spojeni
IP terminali.
Ako je u IP mrei primijenjen protokol za dinamiko
konfguriranje raunala (DHCP Dynamic Host Confg-
uration Protocol), on e IP terminalima isporuiti naziv
mrene domene.
3.1.5 Ploica ELU32
Tiskana ploica ELU32 je suelje MD110 sustava i IP
mree, a kao takva je dio IP pristupnika za povezivanje
IP terminala i ostalih vrsta prikljuaka u MD110 sustavu.
Koristi se i za IP umreavanje pa su njezine najvanije
znaajke opisane u posebnom poglavlju.
3.1.6 Pregled funkcija
Kako bi se IP terminali u potpunosti integrirali u
arhitekturu MD110 sustava, potrebno je da ovaj sadri
funkcionalnost dva entiteta, koji su defnirani u skupu
standarda H.323:
- Gatekeeper, koji u osnovi prevodi adrese, upravlja
prijenosnim pojasom, nadzire pristup i upravlja pozivi-
ma IP terminala
- Pristupnik (Gateway), koji osigurava dvosmjernu
komunikaciju u stvarnom vremenu izmeu IP termina-
la na IP mrei i ostalih prikljuaka u mrei utemeljenoj
na komutaciji kanala, ukljuivi i IP terminale u drugim
mreama.
Spomenute osnovne funkcionalnosti su u MD110 sus-
tavu rijeene u softverskim i hardverskim jedinicama te
programima izvedenim u sklopovskoj opremi:
- Usluge Gatekeepera su rijeene u softverskim jedi-
nicama. Moe postojati samo jedan Gatekeeper po li-
nijskom modulu (LIM Line Module). U ploici ELU32
nalazi se suelje za Gatekeeper, za to se moe koristiti
bilo koja ploica.
- Funkcija pristupnika je rijeena u ploici ELU32, ko-
mutacijskom polju linijskoga modula, sklopovima linij-
skih suelja i pridruenim softverskim jedinicama.
Prijenos medija (npr. govora) u pozivima izmeu IP
terminala i drugih vrsta korisnika ili spojnih vodova se
obavlja kroz MD110 sustav. Izmeu dva IP terminala, koji
su spojeni na istu IP mreu, mediji se prenose izravno po
IP mrei.
Na Slici 3. je na jednostavan nain prikazana struktu-
ra IP pristupnika i Gatekeepera sa softverskim i hardver-
skim jedinicama.
Moe se uoiti da je i nakon uvoenja podrke za IP ter-
minale u potpunosti zadrana distribuirana arhitektura
MD110 sustava. Linijski moduli su potpuno opremljeni
za novu funkcionalnost, a istodobno vie njih ini jedan
jedinstveni sustav.
3.1.7 Konfguracije na IP mrei
Budui da u jednom MD110 sustavu moe postojati vie
linijskih modula, to znai i vie Gatekeepera, onda pos-
toje neka ogranienja u konfguracijama. Nije dozvoljeno
spajanje sustava MD110 na sve topologije IP mrea. Neki
linijski modul moe biti spojen na samo jednu IP mreu.
Meutim, IP mrea moe biti spojena na vie razliitih
linijskih modula.
Iako bi bilo mogue fziki spojiti jedan linijski modul
na vie od jedne IP mree, jer je mogue imati vie mre-
nih suelja u istom linijskom modulu, to se ne smije ui-
niti. U tom sluaju nee se moi uspostavljati veze izmeu
terminala koji su spojeni u razliite mree nee biti pri-
jenosa medija. Na Slici 4. su prikazane dozvoljene i ne-
9
dozvoljene konfguracije, vezane uz povezivanje linijskih
modula i IP mrea.
3.2 Funkcionalnost IP korisnika
3.2.1 Ostvarivanje veza
Prije nego neki IP terminal moe upuivati i primati
pozive, mora se provesti postupak registracije. Taj pos-
tupak provodi korisnik sam. Ako je neki terminal odjav-
ljen (log off ) ili iskljuen, prema njemu se nee moi
upuivati pozivi, a u sustavu MD110 je markiran kao ne-
dostupan.
U vezama izmeu IP terminala i drugih vrsta korisnika
podrane su samo prijenosne usluge Speech i 3,1 kHz Au-
dio, odnosno za pozive upuene IP terminalu samo 3,1
kHz Audio. To znai da se putem veza izmeu IP termina-
la i drugih vrsta terminala moe prenositi samo govor.
U vezama izmeu dva IP terminala u istoj IP mrei ne
postoje ogranienja koja bi bila vezana uz prijenosne us-
luge, osim ako IP terminal ne postavlja takva ogranienja.
Ovo je posljedica injenice da se mediji prenose direktno
po IP mrei, pa prema tome sustav MD110 ne postavlja
nikakva ogranienja kada je rije o irini prijenosnoga
pojasa ili vrsti prenoenoga medija, to znai da se putem
iste mree mogu prenositi govor, video i podaci.
Kada IP terminal prima poziv iz MD110 sustava mu se
alje vlastiti pozivni broj kao i pozivni broj pozivatelja.
Namjenski e IP terminali primiti iz sustava i dodatne in-
formacije koje mogu biti vizualne i govorne poruke in-
formacije o brojevima i imenima, stanju veze, izvravanju
usluga. O vrsti terminala ovisi kako e ovi obraditi te
poruke. A kada IP terminal upuuje poziv, sustav MD110
e poslati samo informacije o stanju veze: uspostavlja-
nju, oslobaanju i sl. Namjenski Ericssonov IP terminal
Slika 3. Struktura sustava
MD110 s IP pristupnicima i
Gatekeeperima
Slika 4. Dozvoljene i
zabranjene konfguracije
9
e primiti i dodatne informacije.
3.2.2 Podrane usluge
Broj usluga koje mogu koristiti IP terminali ovisi o
njihovoj vrsti. Ericssonovim IP terminalima dostupan je
vei broj usluga.
Usluge dostupne sa svakog IP terminala spojenog na
MD110:
- Aktiviranje DTMF biranja s kraja na kraj
- Automatski odlazni poziv
- Fleksibilni noni spoj
- Kategorija za hitne sluajeve
- Kd ovlatenja
- Naknadni poziv na IP terminal
- Obraunski kd (prije iniciranja poziva)
- Odlazni poziv s posredovanjem
- Ogranienje u prikazu imena
- Osnovni poziv, govorni
- Osobni pozivni broj
- Pojedinano ponovljeno preusmjeravanje
- Ponavljanje zadnjeg vanjskog biranog broja
- Poziv korisniku za prijam alarma
- Poziv na pojedinani spojni vod
- Poziv skupini sa zajednikim zvoncem
- Preusmjeravanje poruka
- Preuzimanje poziva u skupini
- Prikaz identiteta pozivajueg / spojenog voda
- Skraeno biranje, zajedniko
- Skupina korisnika
- Slobodno / privremeno koritenje telefona, postup-
kom registracije IP telefona
- Slijeenje poziva
- Sudionik u konferencijskoj vezi
- Sveope ponitavanje
- Traenje osoba
- Zajednike korisnike kategorije
- Zaobilaenje preusmjeravanja poziva
- Zaobilaenje usluge neometanja.
Dodatne usluge dostupne s Ericssonovih
IP telefona:
- Iniciranje naknadnog poziva
- Iniciranje spajanja na razgovor korisniku
- Izbor jezika
- Naizmjenino spajanje u povratnom upitu
- Ogranienje u prikazu pozivajueg voda, po pozivu
- Oznaavanje poruka koje ekaju
- Parkiranje poziva
- Pojedinano preuzimanje poziva
- Poruke koje ekaju
- Povratni upit
- Poziv koji eka
- Poziv za provjeru funkcioniranja telefona
- Prenoenje veze
- Prikaz identiteta pozivajueg / spojenog voda
- Prikaz imena
- Sat i kalendar
- Sazivanje konferencijske veze
- Slobodan na drugom vodu
- Spajanje na razgovor i raskidanje veze
- Spremanje identiteta korisnika
- Tihi pozivni signali
- Zaobilaenje ogranienja u prikazu identiteta poziva-
jueg / spojenog voda.
3.3. Podrani postupci

Uz funkciju IP korisnik u sustavu MD110 je razvijen niz
postupaka, koji su nuni kod ostvarivanja veza:
- automatsko otkrivanje Gatekeepera
- registracija
- raspodjeljivanje optereenja
- autentifkacija
- nadzor pristupa
- otkrivanje topologije mree.
Ali prije njihova opisivanja treba dati neke defnicije.
Gatekeeper
Gatekeeper moe biti:
- modul LIM s jednom ili vie ploica ELU32
- ploica ELU32 kada se adresira neki Gatekeeper to
je uvijek IP adresa ploice ELU32, pa IP terminal
provodi registraciju prema njoj.
Ulazni Gatekeeper
Ulazni Gatekeeperi ravnomjerno rasporeuju postupke
registracije u MD110 sustavu u sluaju kada je aktiviran
postupak raspodjeljivanja optereenja.

3.3.1 Automatsko otkrivanje
Gatekeepera
Postoje dva naina za dobivanje adrese Gatekeepera ko-
jemu IP terminali trebaju slati zahtjev za registraciju:
- runo
- automatski, putem postupka otkrivanja Gatekeepera
uz odailjanje iste poruke podgrupi terminala (multi-
cast).
Kada se koristi automatski postupak otkrivanja Gate-
keepera, IP terminal e saznati koji Gatekeeperi dozvo-
ljavaju postupak registracije. Ovaj je postupak ponajprije
namijenjen raspodjeljivanju optereenja, a primjenjuje se
i kada ta funkcija nije aktivirana.
Svaki IP terminal koji podrava odailjanje iste poruke
podgrupi terminala moe koristiti otkrivanje Gatekeep-
era. Terminal alje RAS (Registration, Administration
and Status) poruku podgrupi terminala, na koju onda od-
govara svaka ploica ELU32 s podrkom za tu funkciju.
Odgovori na nju mogu biti potvrdni ili nijeni. Potvrdna
poruka sadri identifkator Gatekeepera, koja slui IP ter-
minalu za odabiranje najpodesnijega Gatekeepera.
11
Kada se koristi automatski postupak otkrivanja Gate-
keepera mogui su sljedei scenariji:
- Ako IP terminal ne poalje ime svoje domene, sve e
ploice ELU32, koje podravaju odailjanje iste poruke
podgrupi terminala i jo imaju mogunost registracije IP
terminala, poslati potvrdni odgovor IP terminalu.
- Ako IP terminal poalje ime svoje domene, a aktivan
je postupak raspodjeljivanja optereenja, sve e ploice
ELU32, koje podravaju odailjanje iste poruke podgrupi
terminala i spojene su na ulazni Gatekeeper, poslati
potvrdni odgovor IP terminalu.
- Ako IP terminal poalje ime svoje domene, ali pos-
tupak raspodjeljivanja optereenja nije aktivan, sve e
ploice ELU32, koje podravaju odailjanje iste poruke
podgrupi terminala, poslati potvrdni odgovor IP termi-
nalu.
3.3.2 Registracija
Kako bi neki IP terminal mogao upuivati i primati
pozive, moraju se provesti sljedei koraci:
- Terminal mora u MD110 biti iniciran kao IP terminal.
- Terminal mora znati svoju IP adresu.
- Ova se adresa moe unijeti runo ili dobiti od DHCP
posluitelja. Ako je ovaj postavljen ispravno, on moe ter-
minalu isporuiti naziv domene kojoj taj terminal pripa-
da. Ericssonovi IP terminali mogu razumjeti informaciju
o nazivu domene.
- Terminal mora znati IP adresu ploice ELU32
(adresu Gatekeepera) od koje e zahtijevati pristup u sus-
tav.
- Kada se koristi Ericssonov IP terminal, mogue
je postii prednosti od postupka raspodjeljivanja
optereenja. Ovim se postupkom odabire ploica s najvie
slobodnih kapaciteta, meu onima koje posluuju do-
menu kojoj pripada IP terminal.
- Terminal mora biti runo postavljen s pridruenim
pozivnim brojem.
Konano, IP terminal alje svoju zaporku u sustav radi
verifkacije identiteta, ime mu se dozvoljava pristup na-
kon zahtjeva korisnika. Pristup u sustav dozvoljava Gate-
keeper.
3.3.3 Raspodjeljivanje optereenja
Postupkom za raspodjeljivanje optereenja se jednoliko
raspodjeljuje registracija u sustavu, ovisno o slobodnim
kapacitetima Gatekeepera, kako bi ovi bili podjednako
optereeni. Za ovaj se postupak moraju koristiti Erics-
sonovi IP terminali, koji za to moraju znati naziv domene
kojoj pripadaju kao i IP adresu ulaznog Gatekeepera.
Kako bi postupak raspodjeljivanja optereenja u MD110
radio, moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti:
- Putem komande se mora defnirati posebni Gatekeep-
er, nazvan ulazni Gatekeeper.
- Svi Gatekeeperi moraju biti postavljeni s nazivom do-
mene koju e posluivati, odnosno, kojoj pripadaju Eric-
ssonovi IP terminali koji e zahtijevati registraciju u
MD110.
Kada se koristi postupak za raspodjeljivanje opteree-
nja, terminali e najprije pokuati registraciju u ulaznom
Gatekeeperu. Ovaj e pronai ploicu ELU32 s najvie slo-
bodnih kapaciteta, meu onima koje posluuju domenu
kojoj pripada IP terminal.
3.3.4 Autentifkacija
Autentifkacija IP terminala je verifkacija njegovoga
identiteta kako bi mu bio dozvoljen pristup u sustav. Ovaj
je postupak uvijek povezan s postupkom registracije.
Prigodom iniciranja IP terminala u sustavu MD110, ad-
ministrator mu moe pridijeliti pozivni broj sa zaporkom,
koji korisnik terminala mora upisati kod registracije.
Mogue je inicirati IP terminal i bez zaporke.
Nakon uspjene autentifkacije korisnik dobiva pro-
metne kategorije koje su pridruene pozivnom broju IP
terminala. Ericssonov IP terminal e dobiti pozivni broj i
ime te informacije o uslugama koje su aktivne i koje moe
koristiti, dok terminali drugih proizvoaa sve ove infor-
macije moraju dati sami.
3.3.5 Nadzor pristupa
Ovim se postupkom nadzire broj veza ostvarenih unu-
tar prijenosnoga pojasa s malom irinom, kakve se ko-
riste za spajanje IP terminala prema MD110 sustavu.
Svrha postupka je zadravanje odreene kakvoe usluge
(QoS Quality of Service).
Za nadzor pristupa potrebno je sljedee:
- Za udaljeni podruni ured treba defnirati jednu i
samo jednu domenu;
- Svi IP terminali u podrunom uredu moraju se regis-
trirati u toj domeni.
Nakon ovoga, postupkom nadzora pristupa e se kon-
trolirati broj istodobnih veza. Nee se nadzirati veze
izmeu IP terminala u podrunom uredu. Ako se dostigne
najvei doputeni broj veza, novi e se pozivi odbaciti.
3.3.6 Otkrivanje topologije mree
Moe se dogoditi da su u sustavu s vie linijskih modu-
la, ovi spojeni na razliite segmente IP mree. Topologija
mree se moe mijenjati dinamiki.
Svaki linijski modul ima informaciju o tomu s ko-
jim je drugim modulima mogua veza kroz IP mreu.
Linijski moduli periodiki koriste rutinu za obnavljanje
spomenute informacije, a na osnovi te informacije, modul
odluuje je li veza pristupnika ili ne-pristupnika.
3.4 Kapaciteti i ogranienja
Jedan linijski modul podrava do 1.000 IP terminala,
to je maksimalni broj ako u modulu nema drugih vrsta
korisnika. U linijskom modulu mogue je inicirati tride-
set i dvije ELU32 ploice.
11
Jedna ELU32 ploica podrava osam istodobnih poziva
za koje su potrebni IP pristupnici (pristupniki pozivi).
Ako je rije samo o pozivima izmeu IP terminala, njih
moe biti najvie osam.
Na jedan linijski modul moe biti spojena samo jedna
IP mrea.
Preporueno je da se po ELU32 ploici registrira najvie
48 IP terminala. IP terminale je mogue adresirati samo
njihovim pozivnim brojem.
4. Povezivanje podrunih ureda
4.1. Uvod
U mnogim tvrtkama postoje podruni uredi, manje
udaljene poslovne jedinice smjetene u istom gradu, u
razliitim gradovima ili u drugim dravama. Oni su vrlo
esto nedovoljno povezani sa sredinjim uredom u po-
gledu glasovnih komunikacija. Usprkos injenici da su
ovi uredi umreeni za podatkovne komunikacije (za tran-
sakcije, pristup elektronikoj poti, koritenje centralnih
baza podataka i sl.), telefonski su sustavi u podrunim
uredima sa sustavom u sredinjem redu povezani preko
javne telefonske mree. Mogue je da u podrunom ure-
du ne postoji telefonski sustav, ve samo vie ili manje
telefona spojenih na javnu telefonsku mreu. To znai da
zaposlenici u podrunim uredima ne mogu koristiti tele-
komunikacijske resurse koji postoje u sredinjem uredu:
centralne posrednike, sustav govorne pote, telefonski
imenik tvrtke u elektronikom obliku, sustav za sjedi-
njeno poruivanje, aplikacije za povezivanje raunala i
telefona (CTI - Computer Telephony Integration). To
znai i odreene trokove za telefonske meumjesne i
meunarodne razgovore. Neke studije pokazuju da inter-
ni govorni promet prelazi i 50%, a veze izmeu podrunih
i sredinjeg ureda se mogu smatrati internim vezama.
Ako u podrunom uredu postoji komunikacijska opre-
ma, onda je njezino odravanje skupo i zahtijeva dosta
vremena.
4.2. Rjeenja
Pojava IP usluga u virtualnoj privatnoj mrei (VPN
- Virtual Private Network), koja se temelji na viepro-
tokolnom komutiranju temeljem oznaka (MPLS - Multi
Protocol Label Switch), prua veliku prigodu za izgrad-
nju multimedijske mree irokoga podruja (WAN
Wide Area Network). Njome se mogu povezati sve loka-
cije s podrunim uredima, to je ekonominije rjeenje
nego koritenje vlastite WAN mree. Ovo, naravno, ne
vrijedi u potpunosti, ukoliko se ekonominost izgrad-
nje vlastite mree temelji i na mogunosti iznajmljivan-
ja njezinih kapaciteta drugima. Ili je WAN mrea ve
izgraena. Izdanje BC12 konvergirajuega komunikaci-
jskoga sustava MD110 omoguava integraciju podrunih
ureda koritenjem IP telefonije uz kratki period povrata
ulaganja i bez potrebe za zamjenom postojeih MD110
sustava.
Ovisno o veliini podrunih ureda, mogua su razliita
rjeenja uz koritenje IP telefonije:
- manji podruni ured s manje od 10 korisnika
- srednji podruni ured s 11 do 99 korisnika
- vei podruni ured sa 100 do 499 korisnika.
Sama veliina podrunoga ureda, odnosno, broj
moguih korisnika u njemu, ne moraju biti odluujui
za odabiranje rjeenja, ve to moe biti i elja kupca za
odreenom funkcionalnou.
Dvije su vane funkcije bitne za odabir rjeenja za
podrune urede, naravno, uz osnovnu stvar integraciju
u sredinji ured:
- lokalni pristup u javnu komunikacijsku mreu
- odravanje veze u sluaju ispada IP veze prema
sredinjem uredu.
Za obje funkcije se u podrune urede instalira pris-
tupnik za podrune urede (EEBG - Ericsson Enterprise
Branch Gateway), koji traenu funkcionalnost nudi za-
jedno s MD110 sustavom u sredinjem uredu. O ovom e
ureaju biti rijei kasnije u lanku.
Lokalni pristup iz nekoga podrunog ureda u javnu te-
lefonsku mreu moe biti potreban iz dva razloga:
- kako bi se korisnike u podrunom uredu moglo poz-
vati biranjem lokalnoga pozivnog broja u mjestu ili
podruju gdje se nalazi podruni ured te kada korisnici u
podrunom uredu pozivaju lokalne pretplatnike, ako je to
jeftinije;
- kako bi korisnici u sredinjem uredu ili bilo gdje u
IP mrei mogli pozivati lokalne pretplatnike u mjestu ili
podruju u kojemu je podruni ured, ako je to jeftinije
te ako je rije o podrunom uredu koji se nalazi u drugoj
zemlji.
Odravanje veze ukljuuje mogunost meusobne
komunikacije korisnika u podrunom uredu, u sluaju is-
pada IP veze prema sredinjem uredu, kao i mogunost
ostvarivanja veze sa sredinjim uredom preko javne
komunikacijske mree (PSTN Public Switched Te-
lephony Network) ili digitalne mree integriranih usluga
(ISDN Integrated Services Digital Network).

4.3. Manji podruni ured

Ovim je rjeenjem predvieno koritenje IP telefona ili
IP softverskih klijenata, koji su registrirani kao korisnici
u sredinjem sustavu MD110, Slika 5.
Svi telefoni u podrunim uredima pruat e pogod-
nosti koritenja komunikacijskih resursa u sredinjem
uredu, kao to su telefonske usluge i usluge govorne
pote, centralni posrednici, usluge sustava za sjedinje-
no poruivanje ili aplikacije za povezivanje raunala i
13
telefona (CTI Computer Telephone Integration). Faks
ureaji ili analogni telefoni u podrunom uredu mogu se
povezivati preko IP mree koritenjem DRG (Digital Resi-
dential Gateway) ureaja to je pristupnik koji pretvara
analogne signale u IP pakete. Utjecaj ispada WAN mree
je, zbog malog broja korisnika, tako malen da se ne ispla-
ti instaliranje lokalnog pristupnika s Gatekeeperom za
podrune urede. Ako korisnici u podrunom uredu ima-
ju mobilne GSM telefone, oni se mogu registrirati kao
mobilni korisnici u sustavu MD110 u sredinjem uredu.
Tada s uslugom osobnoga broja mogu rijeiti problem
odravanja veze mogunosti komunikacije u sluaju is-
pada WAN mree na vrlo ekonomian nain.
4.4. Srednji podruni ured
Za srednje velik podruni ured Ericsson je kreirao
rjeenje koje osigurava odravanje veze i lokalni pristup u
javnu komunikacijsku mreu. Osnovu ini pristupnik za
podrune urede, odgovarajueg kapaciteta, koji u sluaju
ispada ili radova na odravanju WAN mree automat-
ski preuzima upravljanje izoliranim IP telefonima. Time
se jame neprekinute telefonske usluge. Lokalni pozivi
(unutar tvrtke) prema korisnicima u sredinjem uredu
se automatski usmjeravaju preko javne telefonske mree.
Kada se WAN mrea ponovno uspostavi, sustav se vraa
u izvorno stanje.
To rjeenje sniava trokove poziva upuenih iz
podrunoga ureda prema sredinjici i obratno - ko-
risnici u sredinjem uredu e takoer imati koristi od
mogunosti pozivanja preko IP mree u lokalno podruje
podrunoga ureda. Isti principi i uvjeti vrijede i za pozive
od lokalnih pretplatnika.
Na pristupnik za podrune urede mogue je spojiti i
analogne telefone ili faks ureaje.
Treba naglasiti da s porastom broja korisnika u
podrunom uredu, odravanje veze postaje sve vanije.
4.5. Vei podruni ured
4.5.1 Uvod
Vei podruni uredi mogu nastati na nekoliko naina,
primjerice, uslijed znaajnoga porasta veliine tvrtke ili
spajanja vie tvrtki, pa je radno osoblje smjeteno na vie
lokacija, na nekima i sa znatnim brojem zaposlenika, a
govoriti moemo i o irenju tvrtke na jednoj lokaciji, ali
u vie zgrada.
S komunikacijskoga je stanovita poeljno da su sve
funkcije dostupne na svim lokacijama i da su to je vie
mogue transparentne. Takoer, uspjenijoj komunikaciji
pridonijet e i koritenje istih komunikacijskih ureaja i
postupaka na svakoj lokaciji. Ako se, npr., s jedne lokacije
na drugu ponese beini poslovni telefon, onda treba biti
omogueno njegovo koritenje i na toj drugoj lokaciji.
Ako se tvrtka protee na vie od jedne vee lokacije
bit e podesno, zbog ekonominosti, centralizirati neke
funkcije, upravljanje i odravanje ili posrednike. Ukratko,
potrebna je ekonomina komunikacijska infrastruktura
koja e u podrunim uredima nuditi funkcionalnost jed-
naku onoj u sredinjem uredu.
4.5.2 Rjeenja
Ericssonov MD110 sustav moe ponuditi nekoliko
rjeenja za vee podrune urede, ovisno o njihovoj
udaljenosti i dostupnoj infrastrukturi izmeu njih, o
potrebama i o razini meusobne suradnje zaposlenika
u podrunim uredima. Danas su prisutna tri mogua
rjeenja, temeljena na IP telefoniji:
- integracija podrunih ureda u infrastrukturu sredi-
njeg ureda, kako je opisano u poglavlju za podrune ure-
de srednje veliine;
- udaljeni linijski moduli, jednog sustava MD110, pove-
zani preko IP infrastrukture, za rasprenu tvrtku na vie
lokacija ili, pak, na jednoj lokaciji u vie zgrada ili na vie
katova visoke zgrade;
- IP umreavanje, za velike podrune urede na udalje-
nim lokacijama zbog svoje vanosti, ovo e rjeenje biti
opisano u posebnom poglavlju.
Slika 5. Scenarij za manje podrune urede Slika 6. Scenarij za srednje i vee podrune urede
13
Sva tri rjeenja podravaju povezivanje s javnom tele-
fonskom mreom na svim lokacijama, radi odravanja
veze. Ujedno se sniavaju trokovi telefoniranja, us-
mjeravanjem odlaznih poziva u javnu mreu preko naj-
ekonominijeg puta.
4.5.3 Udaljeni linijski moduli
povezani preko IP infrastrukture
Kada izmeu veih lokacija postoji izgraena WAN IP
mrea, onda se moe preporuiti rjeenje s udaljenim
linijskim modulima na udaljenim lokacijama, a ako se
tvrtka nalazi na jednoj lokaciji, linijski moduli smjetaju
se na katovima zgrade ili po zgradama. Za povezivanje
udaljenih linijskih modula s modulom grupnoga stupnja
u sredinjem uredu koriste se Ericssonovi ureaji MSED
HL950, Slika 7.
U distribuiranom MD110 sustavu koristi se uniformni
(zatvoreni) plan numeracije s punom transparentnou
usluga na svim lokacijama. Na udaljene linijske module
se mogu spojiti sve vrste telefonskih ureaja, ukljuujui
IP telefone, IP PC klijente, beine poslovne telefone
(DECT), mobilne korisnike, digitalne telefone, analogne
telefone i faks ureaje te sve vrste spojnih vodova prema
javnim i poslovnim mreama.
Budui da je udaljeni linijski modul sastavni dio MD110
sustava u sredinjem uredu, komunikacijske su funkci-
je transparentne za sve lokacije. Osoblje koje se kree na
vie lokacija, moe koristiti svoje DECT telefone na svima
njima, a ako se koristi funkcija mobilni korisnik, onda
osoblje s mobilnim telefonima moe biti integrirano u
sustav i kada putuje izmeu lokacija.
Budui da su udaljeni linijski moduli u podrunim ure-
dima integralni dio sustava MD110 u sredinjem uredu,
nudi se izbor pri smjetaju posrednika: oni mogu biti u
sredinjem uredu ili rasporeeni po podrunim uredima.
Isto vrijedi i za osoblje koje radi na upravljanju i admi-
nistriranju sustavom.
5. IP umreavanje
5.1. Uvod
Cijene zakupljenih vodova za govorno umreavanje su
relativno visoke. Umreavanje koje se temelji na zaku-
pljenim TDM vodovima znai znaajan troak za tvrtke
s vie lokacija. Uz to, transmisijska TDM tehnologija ne
omoguava ekonomino rjeenje za integraciju manjih
podrunih ureda.
Velika pogodnost e biti budue IP VPN usluge koje
se temelje na vieprotokolnom komutiranju temeljem
oznaka,budui da e one omoguiti izgradnju multime-
dijskih WAN mrea koje e biti ekonominije od privat-
nih WAN mrea.
5.2. IP umreavanje u MD110
Privatne podatkovne mree (u vlasnitvu tvrtki) su s
vremenom nedvojbeno dobile znaajne irine prijenos-
nih pojasa (bandwidth) zbog stalno rastuih zahtjeva za
podatkovnim komunikacijama. Danas su i mrene kom-
ponente (usmjeritelji i komutatori) sposobne podrati
Slika 7. Scenarij za vee podrune urede s udaljenim linijskim modulima
15
tehnike standarde za komunikacije u stvarnom vre-
menu, to znai da se govor moe prenositi po podat-
kovnoj mrei i da govorni paketi mogu dobiti potrebni
prioritet. To znai da su podatkovne mree spremne za
prijenos govora.
Rjeenja koja se nude u sklopu MD110 sustava, izda-
nja BC12, omoguuju meusobno povezivanje razliitih
lokacija u jednu homogenu multimedijsku komunika-
cijsku mreu, s istim uslugama i pouzdanou, kakve su
nudile tradicionalne govorne mree koje su se temeljile na
TDM tehnologiji, Slika 8. Visoki stupanj IP umreavanja
u sustavu MD110 jami visoku razinu usluga po svim
razliitim voritima u mrei. Stalno se nadziru para-
metri kakvoe usluga, kao to su gubitak paketa, ka-
njenje i viak meuspremnika kolebanja kanjenja, te
se generiraju alarmi ako se prijeu unaprijed postavljene
vrijednosti. Pouzdanost je zajamena automatskim pre-
bacivanjem poziva kroz javnu mreu u sluaju ispada
WAN mree.
Mnogo je funkcija u MD110 vezanih uz IP umreavanje,
koje ga ine uinkovitim i koje omoguuju znatne pogod-
nosti za krajnje korisnike.
- izravan prijenos medija
- strukturirana mrea
- sigurnost
- usmjeravanje poziva
- dinamiko dodjeljivanje resursa
- raspodjela optereenja
- alternativna mrena suelja
- alarmiranje neispravnosti.
5.3. Usmjeravanje medija
toka toka
Prijenos medija za vrijeme poziva se obavlja izravno po
IP mrei (direct media routing) kad god je to mogue, bez
potrebe za komutiranjem u MD110. Kako bi se provela
ova vrsta usmjeravanja medija, potrebno je da svi entiteti,
koji su ukljueni u vezu, budu spojeni na istu IP mreu.
Ako je tome uvjetu udovoljeno du cijeloga puta, me-
diji se prenose s kraja na kraj po IP mrei. Za ovu vrstu
poziva irina prijenosnog pojasa moe prijei 64 Kbit/s,
pa terminali mogu izmjenjivati razliite medije govor,
podatke, video.
Ako, pak, gornjemu uvjetu nije udovoljeno du cijeloga
puta, ak samo i na djeliu njega, irina prijenosnoga po-
jasa ne moe prijei 64 Kbit/s, pa terminali mogu izmje-
njivati samo govor.
S toga se stanovita razlikuju dvije vrste poziva:
pristupniki (GW- Gateway) i ne-pristupniki pozivi.
Ne-pristupniki pozivi su oni pozivi koje ostvaruju dva
H.323 korisnika, pri emu su svi entiteti na cijelom putu
za taj poziv (H.323. terminali i mrena suelja) spojeni na
istu IP mreu. Prijenos medija se obavlja izravno izmeu
obje strane kroz IP mreu.
Pristupniki pozivi su oni pozivi koji se ostvaruju
izmeu dva H.323 korisnika unutar razliitih IP mrea te
pozivi izmeu H.323 korisnika i bilo koje druge vrste ko-
risnika. Prijenos medija se odvija kroz MD110 u jednom
ili vie vorita na putu.
Dovoljno je da se samo za djeli cijeloga puta kae da
Slika 8. IP
umreavanje
sustava MD110
15
se radi o pristupnikom pozivu kako bi ukupni poziv
spadao u kategoriju pristupnikih poziva i da irina pri-
jenosnoga pojasa bude ograniena na 64 kbit/s. U skladu
s time bit e dozvoljen samo prijenos govora. To je sluaj i
kada postoje dijelovi spojnog puta koji se mogu karakte-
rizirati kao ne-pristupniki pozivi.
Za vrijeme poziva, vrsta poziva se moe promijeniti
radi izvravanja nekih usluga.
5.4. Funkcije mrenoga suelja
Za IP umreavanje se koristi ista vrsta mrenoga
suelja (tj., ELU32 ploica), kao i za IP korisnike. Kod
IP umreavanja koriste se signalizacijski kanali i medij-
ski kanali kao resursi mrenih suelja. Signalizacijski su
kanali potrebni za svaki poziv. Medijski su kanali potreb-
ni samo za pristupnike pozive.
Konfguriranje telekomunikacijskih mrea je vrlo
sloen posao, a to vrijedi i za poslovne mree u kojima se
koristi IP umreavanje. Kako bi se u ovom sluaju olakao
posao, resursi se defniraju slino kao u tradicionalnim
mreama. Ovdje se spojni vodovi smatraju resursima,
nunim za uspostavljanje poziva, odnosno, veze, a snop-
ovi su, kako je uobiajeno, odreeni kao skupina spojnih
vodova prema nekom odreditu.
5.4.1 Dinamiko dodjeljivanje
resursa mrenoga suelja
U tradicionalnim mreama se spojni vodovi pridruuju
statiki (pomou U/I komandi). Kod IP umreavanja se
to obavlja dinamiki, u skladu s prometom.
5.4.2 Distribucija resursa mrenoga
suelja
Sustav MD110 moe posluivati vie razliitih koris-
nika/aplikacija. Neki od njih mogu zahtijevati posebne
usluge, tj. trebaju imati prioritet kod distribucije resursa
mrenih suelja.
Kako bi se osigurala ista razina funkcionalnosti kao
kod tradicionalnih spojnih vodova i tako osigurao me-
hanizam za raspodjelu resursa u skladu s kategorijom
korisnika/aplikacije, mrena se suelja rasporeuju u
skupine. Na taj nain su resursi svih mrenih suelja
jedne skupine okupljeni u nezavisni pool kojega mogu
koristiti samo korisnici/aplikacije pridrueni toj skupini
mrenih suelja.
Mrena se suelja pridruuju jednoj i samo jednoj
specifnoj skupini kada ih se inicira U/I komandama.
Na isti nain i svaki snop se moe pridruiti jednoj i samo
jednoj skupini prigodom iniciranja. Odlazni i dolaz-
ni pozivi mogu koristiti samo one hardverske resurse
mrenih suelja pridruenih skupini koja je pridijeljena
tom snopu.
S druge strane, nema praktikog ogranienja u broju
suelja koja se pridruuju skupini ili u broju snopova koji
se pridruuju skupini.
5.4.3 Odabiranje mrenih suelja,
raspodjela optereenja
Kada se uspostavlja odlazni poziv, signalizacija za poziv
se prenosi kroz mreno suelje koje obrauje najmanji
broj poziva (gledajui na signalizaciju). To se mreno
suelje odabire meu svim sueljima koja pripadaju
skupini suelja pridruenih snopu. Na isti nain, ako je
potreban kanal B (za pristupniki poziv) za prijenos me-
dija odabrat e se mreno suelje s najvie slobodnih
medijskih kanala, izmeu onih suelja koja pripadaju is-
toj skupini.
U sustavu u kojemu zavrava poziv, signalizacija se
obrauje u mrenom suelju koje je primilo zahtjev za us-
postavljanje poziva (call setup). Jednom kada je odabran
dolazni snop i ako je potreban B kanal (za pristupniki
poziv), za prijenos medija se odabire mreno suelje s
najvie slobodnih medijskih kanala, izmeu onih koji
pripadaju istoj skupini kao i snop.
5.4.4 Alternativna mrena suelja
Kada se dolazni poziv uspostavi preko mrenoga
suelja koje, iz bilo kojega razloga, prestane ispravno ra-
diti ili nije u stanju nastaviti s obradom poziva, poziv se
moe preusmjeriti na alternativno mreno suelje. To
se mreno suelje odabire meu sueljima iste skupine.
Poziv se dalje moe normalno nastaviti, ali preko novog
mrenog suelja. O ovoj se promjeni poalje obavijest
izvorinom voritu kako bi se uspjeno izmjenjivala sig-
nalizacija vezana uz poziv.
Ako vie nema na raspolaganju niti jedno mreno
suelje u skupini, poziv e biti odbaen.
5.5. Naela odabiranja snopova
Za identifkaciju snopa, koji je defniran u sustavu, ko-
risti se identifkator snopa. On se pridjeljuje prigodom
iniciranja snopa pomou U/I komandi.
U MD110 sustavu mogue je defnirati jedan osnovni
snop. On je jedini snop bez pridijeljenog identifkatora
snopa.
5.5.1 Dolazni promet
Dolazni pozivi koji se primaju u MD110 moraju biti
pridijeljeni nekom snopu. U tu svrhu dolazni pozivi
prenose identifkator snopa za snop koji se koristi za taj
poziv. Identifkator se dodjeljuje za vrijeme uspostave
poziva iz izvorine centrale, u skladu s njezinom konfgu-
racijom.
Kada se primi poziv, odabire se snop iji identifkator
snopa odgovara onomu koji je primljen za vrijeme us-
postave poziva. Ako ne postoji niti jedan snop koji odgo-
vara primljenomu identifkatoru snopa, poziv se odbacu-
je.
17
Mogue je primiti poziv bez identifkatora snopa, npr.,
kada izvorina centrala ne podrava njegovo koritenje. U
tom se sluaju ovakvi pozivi pridruuju osnovnom snopu,
a ako u linijskom modulu ne postoji takav snop, pozivi se
odbacuju.
5.5.2 Odlazni promet
Odlazni pozivi moraju prenositi identifkator snopa za
koritenje u odredinoj centrali. Prema tomu, identifka-
tor snopa koji se ubacuje u polaznoj centrali za vrijeme
uspostave poziva, mora odgovarati identifkatoru snopa
eljenog snopa na udaljenom kraju.
5.6. Usmjeravanje poziva
U podatkovnim se mreama paketi usmjeravaju u
skladu s IP adresom odredita koja je sastavni dio svakog
paketa. Prema tomu, mogue je izravno spojiti bilo koje
dvije toke u mrei samo uz pomo usmjeritelja. Nema
potrebe za tranzitnim voritima kao u mreama s ko-
mutacijom kanala.
Budui da se IP umreavanje temelji na podatkovnim
mreama, sva se vorita u mrei mogu dosei izravno,
bez pomoi tranzitnih vorita. Takve potpuno petljas-
te konfguracije, u kojima svako vorite moe izravno
dosei bilo koje drugo, mogu biti od pomoi u malim or-
ganizacijama. Meutim, to moe postati nona mora za
administratore u velikim mreama, kada tvrtka raste,
pa se dodaju nova vorita, gdje se mijenja konfguracija
mree, i sl.
Mnoge dananje poslovne mree koriste plan numeraci-
je koji se temelji na tranzitnim voritima, a esto su neke
usluge temeljene na mogunosti tranzitiranja poziva.
IP umreavanje u MD110 dozvoljava konfguriranje
tranzitnih vorita u mrei. Kako bi se to omoguilo, kod
iniciranja snopa mora se defnirati IP adresa mrenog
suelja u tranzitnom voritu. Na taj je nain mogue
zadrati plan numeracije i konfguraciju mree postojeih
poslovnih mrea.
I dalje, IP umreavanje osigurava sljedea poboljanja
u odnosu na tradicionalne poslovne mree:
- Za ne-pristupnike pozive, samo signalizacija za poziv
mora prolaziti kroz tranzitno vorite ili vorita. Me-
diji se prenose izravno s kraja na kraj kroz podatkovnu
mreu.
- Mogue je usmjeravati pozive izravno s kraja na kraj,
budui da IP umreavanje nudi mogunost da se vanj-
skom odreditu (external destination) pridijeli IP adre-
sa mrenog suelja na udaljenom kraju.
Kombinacija spomenuta dva naina usmjeravanja po-
ziva omoguuje svakoj tvrtki defniranje konfguracije
mree koja stvarno odgovara njezinim potrebama.
5.6.1 IP adresiranje
Kako je ve reeno, IP umreavanje osigurava
mogunost usmjeravanja poziva, ili s kraja na kraj ili pre-
ko tranzitnog vorita (pridjeljivanjem adrese i identifka-
tora snopa vanjskom odreditu, odnosno, snopu).
U svakom se sluaju pridruivanje obavlja runo
pomou U/I komandi. Nije podrano automatsko kon-
fguriranje (npr., pomou DHCP protokola). Sva vori-
ta u mrei ak i ako nisu sustavi MD110 moraju
podravati runo pridjeljivanje IP adrese.
IP adresiranje po snopu koristi se u sloenim
mreama. Nekom snopu se pridijeli IP adresa mrenoga
suelja u tranzitnom voritu.
IP adresiranje po odreditu koristi se u ma-
njim mreama. Vanjskom se odreditu pridijeli njegova IP
adresa. U ovom se sluaju IP adresa vanjskoga odredita
koristi za sve pozive prema njemu, makar je moda snopu
pridijeljena IP adresa suelja u tranzitnom voritu.
5.6.2 Alternativno IP adresiranje
IP umreavanje omoguuje iniciranje vie IP adresa po
odreditu, koja su pridruena istom snopu. Prema tomu,
mogue je defnirati razliite izbore (razliita mrena su-
elja) za dosezanje odredita, uz koritenje istog snopa.
Kada se poziv ne moe uspostaviti preko suelja pr-
vog izbora, izvorini MD110 sustav pokuava uspostaviti
poziv u skladu sa sljedeim izborom.
5.7. Rutine za otkrivanje topologije
mree

U sustavu s vie linijskih modula moe se dogoditi da
su ti linijski moduli spojeni na razliite IP mree. K tomu,
i topologija mree se dinamiki mijenja, npr., moe ispas-
ti iz rada usmjeritelj koji povezuje dvije LAN mree. Radi
toga svaki linijski modul u sustavu MD110 treba imati in-
formaciju o drugim modulima s kojima je povezan preko
IP mree.
Kako bi informacije o topologiji IP mree bile aktualne,
svaki linijski modul periodiki pokree rutine za njihovo
obnavljanje. Ove se informacije u sustavu MD110 koriste
za odluivanje je li poziv izmeu dva H.323 korisnika
pristupniki ili ne-pristupniki poziv.
Radi obnavljanja informacije o topologiji mree linij-
ski modul sm provjerava svoju mogunost spajanja sa
svakim neizoliranim i neblokiranim linijskim modulom
u sustavu. Ovo se postie slanjem upita odredinom linij-
skom modulu koritenjem standardne signalizacije koja
se izmjenjuje izmeu linijskoga modula u sustavu. Sla-
nje upita prema razliitim linijskim modulima se ponav-
lja svakih pet sekundi.
17
5.8 Sigurnost
Identifkator snopa je opisan ve ranije. On se koristi i
za autentifkaciju kada dolazni promet, koji se prima po
snopu, dolazi iz poznatog i sigurnog izvora. Identifkator
je, dakle, lozinka za kontrolu pristupa sustavu. Ova se za-
porka odreuje statistiki, kada se inicira snop, i izmje-
njuje prigodom uspostavljanja poziva.
5.9. Mehanizam za odravanje veze
Za svaki uspostavljeni poziv obavlja se periodika
provjera, kako bi se ustanovilo je li veza jo uvijek va-
ljana.
5.10. Mrene usluge
Mrene su usluge podrane u poslovnim IP mreama,
koje se temelje na standardima H.323 grupe, ali i u
mreama u kojima su podrani H.323 i ISDN standar-
di (tu vrijedi scenarij s voritima koja su pristupnici za
H.323 i ISDN).
Postupci za zahtijevanje usluga se temelje ili na
specifnom protokolu u MD110 koji se prenosi od ko-
risnika do korisnika (UUI - User to User Information)
ili se temelje na GFP protokolu (Generic Function Pro-
tocol) za ISO QSIG standard. Pomou ovoga dvovrsnog
naina zahtijevanja, za neke je usluge osigurana surad-
nja s postojeim poprenim vezama koje su zasnovane na
ISDN standardima. UUI standard osigurava suradnju sa
starijim izdanjima MD110, dok GFP osigurava suradnju
s PBX sustavima drugih isporuitelja u mijeanim sce-
narijima.
Informacije o uslugama su ukljuene u H.225.0 poruke
u njih su usaene Q.931 poruke. Za H.323 prijenos-
nike su zadrani isti signalizacijski postupci kao i za ISDN
prijenosnike. Q.931 poruke su inkorporirane u H.225.0
poruke iste vrste, kada je to mogue.
Nain na koji se izvravaju neke usluge (npr., preus-
mjeravanje poziva putem UUI signalizacije ili ISO
QSIG standarda) moe se defnirati kod konfguriranja
odredita.

5.10.1 Usluge utemeljene na UUI
signalizaciji
Usluge koje se temelje na UUI signalizaciji su sljedee:
- Naknadni poziv
- Skretanje poziva
- Preusmjeravanje poziva
- Prespajanje veze
- Nuenje poziva
- Prenoenje veze
- Identitet pozivajueg / spojenog voda
- Ogranienja u identitetu pozivajueg / spojenog voda
- Broj pozvane strane
- Ime pozivajueg / spojenog
- Spajanje na razgovor
- Skretanje poziva na osnovu pojedinanog ponovljenog
preusmjeravanja
- Ponovno usmjeravanje
- Vrsta prikljuka.
5.10.2 Usluge utemeljene na ISO
QSIG standardima
Sljedee usluge temelje se na ISO QSIG standardima:
- Kompletiranje poziva
- Preusmjeravanje poziva
- Nuenje poziva
- Prenoenje veze
- Ogranienja u identitetu pozivajueg / spojenog voda,
samo za javne brojeve
- Ime pozivajueg / spojenog
- Zamjena spojnog puta.
5.11. Protokoli
IP umreavanje se temelji na preporuci ITU-T H.323,
verzija 2 (H.225.0 i H.245 protokoli). H.225.0 RAS pro-
tokol podrava samo poruke vezane uz lokaciju.
Registracija nije podrana. Prema tomu, transportna
adresa za signalizaciju mora se konfgurirati pomou U/I
komandi.
5.12. Poboljanja kakvoe usluge
5.12.1 Konfguriranje
meuspremnika kolebanja kanjenja
IP paketima nije uvijek potrebno isto vrijeme za
prevaljivanje puta od izvorita do odredita; varijacije
u tome vremenu su poznate kao kolebanje kanjenja (jit-
ter). Ono je obino malo, ali u jako optereenim mreama
moe biti i znaajno. Veliko kolebanje kanjenja uzroku-
je slabu kakvou govora. Kako bi se smanjio utjecaj kole-
banja kanjenja, svako mreno suelje ima ugraen
meuspremnik kolebanja kanjenja (jitter buffer). Njego-
va se veliina postavlja na razini sustava.
Potrebna je pogodba u veliini meuspremnika kole-
banja kanjenja. Premaleni meuspremnik e uzrokovati
gubitak paketa, a preveliki e uvesti znaajno kanjenje
u govornim komunikacijama. Veliina meuspremnika
kolebanja kanjenja se odreuje pomou U/I komandi.
5.12.2 Konfguriranje DiffServ
polja za govor i signalizaciju
Paketima u IP mrei se mogu pridijeliti razliiti prio-
riteti pomou polja DiffServ u zaglavlju IP paketa. Obino
je podesno pridijeliti vii prioritet govornim i signalizaci-
jskim paketima prema obinom podatkovnom prometu
koji se ne odvija u stvarnom vremenu.
DiffServ se moe postavljati za TCP pakete (H.225 sig-
nalizacija poziva, H.245 signalizacija) i UDP pakete (gov-
19
or, H.225 signalizacija) na razini sustava, pomou U/I
komandi.
5.13. Kapacitet
Sustav MD110 ukupno podrava 250 spojnih vodova
po linijskom modulu. Vie H.323 snopova moe koristiti
isto mreno suelje (ELU32). Vie mrenih suelja moe
posluivati isti H.323 snop. Do 32 ELU32 ploice mogu
se inicirati u jednom linijskom modulu za posluivanje
H.323 snopova.
5.14. Ogranienja
Pristupniki pozivi koriste resurse MD110 sustava, ko-
mutacijsko polje linijskoga modula te GS-a, ako su strane
ukljuene u vezu prospojene kroz razliite linijske mo-
dule. Za takve pozive irina prijenosnoga pojasa ne moe
biti vea od 64Kbit/s (jedan B kanal).
Nisu dozvoljeni podatkovni i video pozivi u vezama
preko pristupnika. Po smjeru je dozvoljen samo jedan
govorni kanal kod pristupnikih poziva. Mora se koristiti
ista vrsta kodeka za oba smjera u jednoj vezi.
Ne koristi se H.225.0 RAS signalizacija (osim za lokalne
potrebe). Konfguracija transportnih adresa za signaliza-
ciju u H.323 snopovima mora se obaviti pomou U/I ko-
mandi.
H.323 snopovi e suraivati s vanjskim pristupnicima
samo ako se oni mogu konfgurirati bez RAS signaliza-
cije.
5.15. Stanja alarma
Alarmi se koriste u sljedeim sluajevima:
- Kada se prekine fzika veza izmeu MD110 i IP mree
i kada je mreno suelje u MD110 blokirano za promet.
- Ako je kakvoa usluge neprihvatljiva, tj., kada je
kanjenje s kraja na kraj vee od 100 ms i / ili kada je gu-
bitak paketa vei od 2%
- Ako je meuspremnik kolebanja kanjenja prepunjen,
pa kao posljedica toga MD110 sustav odbacuje pakete.
6. Mreno suelje
Mreno suelje koje povezuje MD110 sustav s IP
mreom je realizirano na tiskanoj ploici ELU32. Njezina
je shema prikazana na Slici 9. Vaniji entiteti na ELU 32
su signalni procesor i ugraeni softver (frmware) pa su
njihove funkcije ukratko opisane u nastavku.
Signalni procesor
Na ELU32 ploici nalazi se signalni procesor sa slje-
deim funkcijama:
- funkcija kodeka (codec) kodiranje i dekodiranje go-
vornih signala u skladu sa sljedeim preporukama ITU-T:
G.723.1
G.729
G.711 A-zakon i -zakon.
Kodek G.723.1 sadri detektor govora i generator uma,
kako bi se poboljale performanse paketa koji se prenose
preko LAN mree, kao i osjeaj sluatelja za govor. Pri
tomu je osigurano i ponitavanje odjeka u skladu s pre-
porukama G.165 i G.168.
Slika 9. Struktura mrenog suelja ploice ELU32
19
Funkcije ugraenoga softvera
Ploica sadrava ugraeni softver sa sljedeim funkci-
jama:
- suelje izmeu IP mree i MD110 sustava, za izmjenu
signalizacije i medija (govor, podaci, video)
- protokolni sloaj (protocol stack) za H.323 skup stan-
darda
- upravljanje s razliitim tipovima kodeka u skladu s
preporukama ITU-T.
6.1. Podrka za govorne kodeke
Mreno suelje (ploica ELU32) moe koristiti razliite
vrste govornih kodeka u pristupnikim pozivima, dok se
u ne-pristupnikim pozivima mediji ne prenose kroz sus-
tav MD110, ve izravno po IP mrei.
Govorni kodek, koji e se koristiti za poziv, se dogovara
i odabire po pozivu u fazi uspostavljanja veze.
U tablici u nastavku je pregled znaajki govornih kode-
ka koje podrava ELU32 ploica.Prikazane su neto vri-
jednosti za irinu pojasa koja je potrebna za prijenos pa-
keta. To znai da u tu vrijednost nije ukljuen viak koji
je potreban za zaglavlja paketa. Prema tome je stvarna
irina pojasa, koja je potrebna u praksi, vea od one pri-
kazane u tablici.
KODEK irina pojasa (Kbit/s) duina okvira (ms) okvira / paket
G.729 8 10 3
G.723.1 5,6 do 6,3 30 1
G.711 A-zak. 64 Kbit/s 64 1 32
G.711 -zak. 64 Kbit/s 64 1 32
Postoje neke specifnosti kod IP umreavanja, vezane
uz kodeke, pri njihovom odabiranju i koritenju u tran-
zitnim vezama.
6.1.1 Odabiranje kodeka
Pomou U/I komandi je mogue odrediti preferira-
ni red odabiranja kodeka, koji se moraju odabrati za
pristupnike pozive. Ovaj je popis koristan za udovo-
ljavanje pojedinanim zahtjevima na kakvou govora i
dostupnu irinu pojasa.
Kod poziva izmeu dva MD110 sustava uzimaju se u
obzir samo prioriteti izvorine strane. U pozivima izmeu
MD110 i drugih sustava, uzimaju se u obzir prioriteti ovis-
no o pregovaranju u fazi uspostavljanja poziva.
6.1.2 Ogranienja za kodeke u
tranzitnim vezama
Funkcija IP umreavanje omoguuje ogranienja u
koritenju odnosno odabiru kodeka, koji se koriste u
tranzitnoj vezi, budui da uzastopno transkodiranje moe
nakoditi kakvoi govornih signala. Tada se pomou U/I
komandi (po sustavu) moe nametnuti koritenje kode-
ka G.711, koji iziskuje najveu irinu pojasa, ali osigurava
najveu kakvou prijenosa govora.
6.2. Kapacitet
ELU32 ploica podrava signalizaciju i prijenos medija.
Kada obrauje samo signalizaciju, ona moe posluiti vei
broj poziva izmeu IP terminala. Kada obrauje pozive
izmeu IP terminala i ostalih vrsta prikljuaka u MD110
sustavu, onda istodobno moe posluiti osam veza.
Ovo, kao jednostavniji sluaj, vrijedi kada se ELU32
ploica koristi kao mreno suelje za podrku IP termi-
nalima. Situacija kod IP umreavanja je neto sloenija
budui da kapacitet ploice za upravljanje pozivima ovisi
o optereenju procesora na ploici, ovisno o prijenosu sig-
nalizacije i medija.

6.2.1 Kapacitet za prijenos
signalizacije
Kada procesori na ELU32 ploici obrauju samo signa-
lizaciju, onda ploica moe posluiti do 16 poziva.
Ako ploica obrauje i medije, kapacitet procesora se
smanjuje. Za maksimalni broj poziva, iju signalizaciju
obrauje ELU32 ploica, vrijedi izraz:
signalizacijski kapacitet = X 0,5 x Y
gdje su:
X maksimalni broj poziva iju signalizaciju moe
obraditi ploica ELU32, tj. 16
Y broj poziva ije medije ploica ELU32 trenutano
obrauje.
6.2.2 Kapacitet za prijenos medija
Procesori na ELU32 ploici mogu obraivati medije za
najvie osam poziva.
7. IP terminali

Uz MD110 sustav danas se nude dva tipa Ericssonovih
IP telefona te PC softverski klijent, nazvan Ericsson Com-
munication Client.
21
7.1. IP telefoni
Ericssonovi IP telefoni sjedinjuju mo podatkovne
mree i MD110 sustava, odnosno, uzimaju najbolje od
niza novih telefona - Dialog 4000, Dialog 4425 IP Vision
i Dialog 4422 IP Offce, Slika 10. Oni nude pouzdanu te-
lefoniju poslovnoga razreda i nadmonu kakvou govo-
ra, sa svim pogodnostima iz novoga svijeta IP komuni-
kacija. IP telefoni ujedinjuju naprednu funkcionalnost s
jednostavnou obinoga telefona. Oba se telefona mogu
koristiti i uz drugi Ericssonov poslovni komunikacijski
sustav BusinessPhone.
IP telefoni Dialog 4425 IP Vision i Dialog 4422 IP Of-
fce imaju ugraenu mobilnost, korisnik IP telefona se
moe prijaviti na bilo kojemu IP telefonu. Korisnicima je
dostupno web suelje, jednostavno za koritenje, preko
kojega mogu telefon prilagoditi svojim potrebama, ure-
diti vlastiti telefonski imenik i odrediti funkcije tipaka za
najee koritene usluge, i sve to neposredno s osobnoga
raunala.
Telefoni se mogu dograivati s web posluitelja. Time
se, po potrebi, dobiva mogunost dodavanja novih funk-
cija i buduih unaprjeenja s udaljenoga mjesta.
Oba su telefona vani dodaci rjeenjima za podrune
urede. Imaju ugraeni preklopnik (switch) preko kojega
vezu na LAN mreu mogu dijeliti sa stolnim raunalom.
Podnoje telefona, koje ima oblik stajnog trapa i fe-
ksibilni grafki zaslon, daju korisniku mogunost prila-
godbe svim vrstama okoline i osvjetljenja. Telefoni pos-
jeduju integrirani prikljuak za naglavnu slualicu, tako
da se ona moe spojiti izravno na telefon. Namjenska tip-
ka omoguuje prebacivanje s rune na naglavnu slualicu
i obratno.
7.1.1 Dialog 4425 IP Vision
dodatna funkcionalnost
Dialog 4425 IP Vision je vienamjenski IP telefon koji
podrava napredne funkcije MD110 sustava. Idealan je za
zahtjevno koritenje i urede rukovoditelja.
Intuitivni izbornik na zaslonu, zajedno s izbornikim
tipkama, omoguuje jednostavan pristup funkcijama te-
lefona i uslugama MD110 sustava. U izbornik je ukljuen
pristup u lokalni telefonski imenik s pristupom u popis
poziva (omogueno je i biranje po imenu). Popis poziva
sadri podatke o svim dolaznim i odlaznim pozivima, a
korisnik ga moe jednostavno prelistati i izravno birati
bilo koji od brojeva na tom popisu. Kada se ovaj telefon
koristi uz MD110 sustav, onda korisnik moe pristupiti
Internetu i pogledati na zaslonu sadraj stranica koje se
temelje na WML standardu i koje su prilagoene mobil-
nim ureajima.
Funkcija koja omoguuje telefoniranje slobodnih ruku
osigurava visoku kakvou usluge. Telefon je vrlo pogodan
za konferencijske pozive u manjim prostorijama za sas-
tanke, jer omoguuje rad sa zvunikom i mikrofonom u
dvosmjernom (full duplex) reimu uz ponitavanje odje-
ka. Telefon Dialog 4425 ima 20 funkcijskih tipaka. Svim
je programirljivim funkcijskim tipkama pridruena svje-
tlea dioda, a korisnik ih moe oznaiti prema vlastitoj
elji.
Dialog 4425 IP Vision ujedinjuje naprednu funkcional-
nost s jednostavnou obinoga telefona.
7.1.2 Dialog 4422 IP Offce
osnovna funkcionalnost
Dialog 4422 IP Offce je IP telefon s bogatstvom funkci-
ja koji nudi funkcionalnost za zaposlenike u uredskoj oko-
lini. Takoer je pogodan kao telefon za uslune slube u
tvrtkama te za slube odnosa s javnou i marketinga.
Telefon ima ugraen zvunik koji se moe koristiti za
nadziranje veze i sluanje nekih tele usluga sustav s
glasovnim odgovorom, novosti, itd.
Telefon Dialog 4422 ima 10 funkcijskih tipaka. Svim je
programirljivim funkcijskim tipkama pridruena svje-
tlea dioda, a korisnik ih moe oznaiti prema vlastitoj e-
lji. Podrava popis poziva kao i telefon Dialog 4425.
Slika 10. Ericssonovi IP telefoni
Dialog 4422 IP Offce Dialog 4425 IP Vision
21
7.1.3 Saeti prikaz najvanijih
funkcija
Oba telefona nude sljedee vanije funkcije:
- Podran skup standarda H.323
- Ugraen Ethernet switch s dva ulaza (zajedniki LAN
kabel s osobnim raunalom)
- Ugraena mobilnost prijavi se i telefoniraj
- Ugraena podrka za napajanje preko LAN mree
(prema IEEE 802.3af)
- Ugraen prikljuak za naglavnu slualicu (s namjen-
skom tipkom za prebacivanje)
- Ugraen web posluitelj (za upravljanje telefonom
preko web pretraivaa pomou PC-a)
- Ugraena podrka za sluno pomagalo
- Fleksibilni grafki zaslon Dialog 4422 IP Of-
fce s dva reda, Dialog 4425 IP Vision sa est redova - s
podeavanjem nagiba
- Funkcijske tipke
- Interni popis poziva
- Podrka za vie jezika
- Podrka kakvoi usluge (QoS): ToS/Diffserv,
IEEE802.1p
- Podrka za vie tipova kodeka G.711, G.729a,
G.729ab, G.723.1, GSMefr
- Podrka za preivljavanje u podrunim uredima
automatska registracija i deregistracija Gatekeepera
Telefon Dialog 4425 IP Vision podrava i sljedee
dodatne funkcionalnosti:
- Telefoniranje slobodnih ruku (dvosmjerna komu-
nikacija s ponitavanjem akustikoga odjeka)
- etiri izbornike tipke, tri navigacijske tipke i do 29
funkcijskih tipaka s LED diodama
- Interni telefonski imenik
- Ugraen WAP pretraiva (za pristup WML stranica-
ma na Internetu, samo uz MD110).
7.2. Ericsson Communication Client
IP telefonski klijent
7.2.1 Openito
Kada se koristi aplikacija Ericsson Communication
Client (ECC) onda je mogue upuivati i primati pozive
izravno s osobnog raunala kao s uredskoga telefona.
Sve to je potrebno uz naglavnu slualicu, mikrofon i
zvunu karticu je veza na LAN/WAN mreu u tvrtki.
Pomou lako razumljivoga grafkog suelja koje je
prilagoeno korisnicima mogue je pristupiti telefon-
skom imeniku tvrtke, upravljati usmjeravanjem poruka,
mijenjati profl osobnog broja, Slika 11. Koristei ECC mo-
gue je ak nadzirati i uspostavljati veze za druge koris-
nike u MD110 sustavu.
Ericsson Communication Client, kao najvanija kom-
ponenta Ericssonove ponude za mobilnu tvrtku i telefo-
niju preko IP-a (ToIP), je uinkovito rjeenje za tvrtke
koje se kane pripremiti za budue konvergirajue teh-
nologije, uz zadravanje postojeih komunikacijskih
vrijednosti. Ericsson Communication Client doprinos je
pouzdanim i stupnjevitim rjeenjima, koja nude pravo
bogatstvo usluga.
Slika 11. Ericsson
Communication
Client, izgled na
zaslonu
23
7.2.2 Kljune pogodnosti
Ericsson Communication Client nudi mnoge pogod-
nosti koje su izravno usmjerene na poslovne potrebe
dananjih tvrtki.
- Zaposlenicima je omoguena mobilnost kako bi ef-
kasnije radili u uredu, na udaljenoj lokaciji, kod kue ili
ak i na putovanju, koristei iste korisnike usluge kao i
usluge telefonije poslovnoga razreda.
- Poveava se proizvodnost na temelju pristupa jednom
izvoru telefonskih usluga te usluga telefonskog imenika i
poruivanja.
- Raste komunikacija zaposlenika i poslovnih partnera
pristupom preko jednoga broja, neovisno o tome gdje za-
poslenici rade.
- Sniava se cijena centraliziranoga administriranja,
smanjenjem broja uredskih telefona te internoga prome-
ta prema posredniku, ime se poboljava razina usluge
poslovnim partnerima i drugim pozivateljima.
- Omoguuje se zaposlenicima da budu efkasniji i da
bre odgovaraju na zahtjeve kupaca.
7.2.3 Snane komunikacije u tvrtki
na osobnom raunalu
Ericsson Communication Client je softverski IP telefon,
koji omoguuje jednostavan pristup uslugama MD110
sustava i dinamikoga administriranja mreom (D.N.A.
Dynamic Network Administration).
Ericsson Communication Client nudi telefoniju poslov-
noga razreda za IP korisnike u MD110 i jedan pozivni broj
kao pristupnu toku za zaposlenike koji rade u uredu, u
podrunom uredu, na udaljenoj lokaciji ili ak kod kue.
Koritenjem IP telefonije preko LAN/WAN mree tvrtke,
zaposlenicima je omoguen pristup do istih usluga kao da
su u uredu, uz istodobno smanjenje telefonskih rauna.
Ericsson Communication Client je klijent aplikacija,
koja se temelji na Windows operativnom sustavu primi-
jenjenom u MD110, a nudi sljedee funkcionalnosti:
- telefoniju poslovnog razreda
- traenje i biranje iz telefonskog imenika
- upravljanje usmjeravanjem poruka
- upravljanje proflima osobnoga broja.
7.2.4 Telefonija poslovnoga razreda
Nije sve samo u prihvaanju i upuivanju poziva preko
IP mree. Veina ljudi, u svom svakidanjem poslu, ko-
risti usluge kao to su naknadni poziv, prenoenje veze
i ponovno biranje vanjskih brojeva. Oni uz to oekuju i
obavijest o prispjelim porukama. Ericsson Communica-
tion Client podrava sve te zahtjeve.
Traenje i biranje iz telefonskoga imenika
Ericsson Communication Client zajedno s D.N.A. ap-
likacijom Directory Manager, nudi korisnicima pristup
u imenik tvrtke. U njemu mogu pretraivati po imenu,
prezimenu ili po nekom drugom ulaznom podatku.
Upravljanje porukama
Ericsson Communication Client podrava upravljanje
porukama. Ono se svodi na preusmjeravanje dolaznih
poziva uz prikaz poruke pozivatelju. Kada se koristi
D.N.A. Directory aplikacija, dodatno je mogue usmje-
ravanje poruka, uklanjanje ili editiranje na grafkom
suelju. Ako se ne koristi Directory Manager aplikacija,
ipak se moe upravljati usmjeravanjem poruka koristei
postupke biranja u MD110.
Upravljanje osobnim brojem
Ericsson Communication Client ima izvrsno grafko
korisniko suelje, koje upravljanje funkcijom osobnoga
broja u sustavu MD110 ini jednostavnim. Osobnim bro-
jem odreuje se nain na koji e se upuivati dolazni
pozivi u skladu s trenutanim proflom (jednim od pet
moguih). Profl moe biti defniran tako da usmjerava
pozive na telefon u uredu, telefon kod kue, mobilni tel-
efon, na pretinac govorne pote, izravno ili po unaprijed
odreenom redu.
7.2.5 Osnovne funkcije u
samostalnom rjeenju
Osnovne funkcije u samostalnom rjeenju su sljedee:
- Upuivanje poziva
- Javljanje na poziv
- Zadravanje poziva
- Naknadni poziv
- Ponavljanje zadnjeg biranog broja
- Prenoenje veze
- Parkiranje / preuzimanje poziva
- Oznaavanje poruka
- DTMF signalizacija
- Viestruki pozivi
- Popis poziva
- Prikaz stanja poziva
- Podeavanje glasnoe
- Sigurna prijava (log-on) prema Gatekeeperu.
7.2.6 Dodatne funkcije s D.N.A.
aplikacijama Directory i Extension
Manager
D.N.A. aplikacije Directory i Extension Manager po-
dravaju sljedee dodatne funkcije:
- Upravljanje usmjeravanjem poruka
- Osobno upravljanje
- Pristup telefonskom imeniku.
8. IP pristupnici
U rjeenjima, koja su opisana u prethodnim poglavlji-
ma, koriste se etiri vrste Ericssonovih IP pristupnika,
namijenjenih za poslovno okruenje:
- Pristupnik za podrune urede EEBG (Ericsson En-
terprise Branch Gateway)
- Mali kuni pristupnik DRG (Digital Residential
23
Gateway)
- Integrirani pristupnik za spojne vodove ITG (Inte-
grated Trunk Gateway)
- HL950 MSED (Multi Service Edge Device) ureaj.
O svakome od njih e biti rijei dalje u ovome poglav-
lju.
8.1. IP pristupnik za podrune urede
8.1.1 Openito
Kada se koriste udaljeni IP terminali u podrunim
uredima srednje veliine, znaajnom postaje potreba za
transparentnim preivljavanjem udaljene lokacije i
lokalni pristup u javnu telekomunikacijsku mreu (PSTN/
ISDN). Ericssonov pristupnik za podrune urede (EEBG)
je vaan dodatak rjeenjima za podrune urede, koji osi-
gurava funkcije, kao to je jeftinije telefoniranje za sve ko-
risnike u mrei, na osnovu izbjegavanja meumjesnih i
meunarodnih poziva kroz javnu mreu.
IP pristupnik EEBG je jedan od vie novih dodatnih
ureaja uz sustav MD110, koji zajedno s njima osigurava
puni niz govornih, podatkovnih i mobilnih rjeenja to
udovoljavaju potrebama dananjih i sutranjih tvrtki,
Slika 12, lijevo.
8.1.2 Opis funkcionalnosti
EEBG je samostalni ureaj koji se instalira u stalak 19
ina. Nudi funkcionalnost pristupnika i Gatekeepera za
podrune urede u govornoj mrei zasnovanoj na MD110
sustavu. Povezuje se izravno na podatkovnu LAN mreu
u podrunom uredu preko standardnog suelja 10/100
Base-T Ethernet te na lokalnu javnu mreu preko digital-
nih i analognih spojnih vodova.
IP pristupnik EEBG osigurava neparalelnu redun-
dantnost i lokalnu prisutnost (prema PSTN) u rjeenju
za podrune urede srednje veliine. Svi korisnici u tvrt-
ki, ne samo oni u podrunom uredu, imaju mogunost
upuivanja i prijama poziva preko veze EEBG pristupnika
s javnom komutiranom telefonskom mreom. Vie EEBG
ureaja mogu posluivati i vee podrune urede, nudei
prethodno navedenu funkcionalnost.
8.1.3 Primjena EEBG pristupnika
Pristupnik za podrune urede, EEBG, se moe koristiti
u sljedeim scenarijima:
- Odravanje veze s udaljenom lokacijom
priuvni Gatekeeper za IP telefone i Ericsson Communi-
cation Cliente u podrunom uredu.
- Lokalna prisutnost pristupnik prema javnoj
mrei za IP terminale u podrunom uredu.
Zajedno s komunikacijskim sustavom MD110 u sredi-
njem uredu, omoguene su veze toka toka izmeu IP
terminala, ime se smanjuje zahtjev za irinom prijenos-
noga pojasa u WAN mrei.
- Povezivanje faks ureaja i analognih telefona
preko IP mree EEBG funkcionira kao pristupnik u
podrunom uredu
- Jeftinije telefoniranje, zaobilaenjem javne
mree, EEBG ima ulogu udaljenog pristupnika prema
javnoj mrei i to za bilo kojega korisnika u komunikaci-
jskoj mrei tvrtke. Ako se u mrei koristi IP umreavanje,
kao funkcija sustava MD110, onda je mogue povezivan-
je IP terminala toka toka u bilo kojemu voritu u
mrei. Time se znaajno podie kakvoa govora.
8.1.4 Opisi scenarija - normalan
nain
Kod normalnoga naina rada korisnici u podrunom
uredu, koji imaju IP terminale (IP telefone ili IP softver-
ske telefone Ericsson Communication Client), su regis-
trirani u Gatekeeperu u MD110 sustavu u sredinjem ure-
du, preko IP mree. Budui da su oni integrirani u MD110
sustav, imaju, naravno, pristup do istih funkcija i usluga
kao i IP korisnici u sredinjem uredu. U ovom se sluaju
EEBG ponajprije koristi kao pristupnik prema javnoj
mrei (PSTN) te osigurava sljedee standardne funkcije:
- Lokalna prisutnost EEBG kao pristupnik prema
PSTN omoguuje korisnicima odlazne pozive po lokalnoj
tarif. Slino vrijedi i za dolazne pozive, kada ih se poziva
lokalnim pozivnim brojem. Podaci o pozivima se biljee
na sredinjem mjestu, u MD110 sustavu.
- Zaobilaenje javne mree EEBG u ulozi lokal-
nog pristupnika prema javnoj mrei ne prua pogod-
nosti samo korisnicima u podrunom uredu i njihovim
poslovnim partnerima. Svi korisnici u mrei tvrtke ima-
ju koristi od usmjeravanja meumjesnih i meunarodnih
poziva preko IP mree i prelaska u javnu mreu na loka-
ciji podrunoga ureda zaobilazi se skupa tarifa. Narav-
no da to mora biti dozvoljeno lokalnom regulativom.
- Pozivi analognih faks ureaja i telefona pre-
ko IP mree EEBG se dodatno opremi ploicom s ana-
lognim prikljucima. Analogni terminali u podrunom
Slika 12. IP pristupnici
za podrune urede
25
uredu se, koritenjem usluge veza bez biranja (hot line)
povezuju na sredinji sustav MD110, koji je opremljen
integriranim pristupnikom (ITG). U ovom je sluaju
podran T.38 protokol za prijenos faksimila (fax over IP).
Analogni terminali e takoer nastaviti funkcionirati
kada se veze prospajaju preko javne mree.
Ako je potreban svega jedan analogni terminal, ili
dva takva ureaja, moe se koristiti mali DRG pristup-
nik utemeljen na Internet protokolu, koji ima dva analo-
gna prikljuka. DRG pristupnik se spaja na EEBG pris-
tupnik kao IP korisnik preko LAN mree pa se, kao u
prethodnom sluaju, povezuje na ITG u MD110 susta-
vu. Odravanje veze je mogue kao kod koritenja EEBG
pristupnika.
Analogne terminale, telefone ili faks ureaje je mogue
spojiti na EEBG pristupnik (preko analognih prikljuaka
ili DRG pristupnika) i kao lokalne korisnike EEBG pris-
tupnika. U ovom se sluaju veza sa sredinjom lokacijom
uvijek uspostavlja preko javne mree pa u MD110 nije
potreban ITG pristupnik.
8.1.5 Opisi scenarija - izolirani
nain; preivljavanje udaljene
lokacije
Ako se iz bilo kojega razloga (greka, prekid, radovi
na odravanju) prekine podatkovna veza sa sredinjom
lokacijom, korisnici u podrunom uredu e biti odsje-
eni od nje, ili izolirani od mree tvrtke, pa nee imati
niti mogunost telefonske komunikacije.
Ovdje EEBG pristupnik ima vanu ulogu, jer e Eric-
ssonovi IP terminali detektirati prekid i automatski se
registrirati u priuvnom Gatekeeperu u EEBG pristup-
niku. Bit e im osiguran pristup u mreu tvrtke preko
javne mree, s kojom je povezan EEBG pristupnik. Koris-
nici nee morati promijeniti nain biranja, jer e EEBG
pristupnik provesti pretvaranje pozivnih brojeva. Bit e
im dostupne i neke dodatne usluge koje nudi EEBG pris-
tupnik.
Neke centralizirane usluge, kao npr. pristup govornoj
poti, bit e i tada dostupne preko javne mree. Pozivi koji
stiu na sredinju lokaciju e biti automatski preusmjere-
ni preko javne mree u podruni ured.
Kada se jednom ponovno uspostavi veza s IP mreom
tvrtke, IP terminali e to detektirati i automatski se
ponovno spojiti na primarni Gatekeeper u sustavu
MD110 u sredinjem uredu. To se, naravno, nee desiti u
vrijeme veze, ali im se IP terminal oslobodi, obavit e se
bez prekida usluge korisniku. U veini sluajeva korisnik
ovo nee niti primijetiti.
8.1.6 Pogodnosti
Uvrtavanje EEBG pristupnika na Ericssonovu listu
proizvoda i usluga za rjeenja temeljena na IP telefoniji,
je jedinstveni pristup odravanju veza izmeu udaljenih
lokacija i korisnika koji upotrebljavaju IP telefoniju kao
sredstvo za integraciju podrunih ureda. Ericssonovi IP
telefoni iz niza Dialog 4000, kao i Ericsson Communica-
tion Client ureaji razvijeni su kako bi detektirali gubitak
veze sa MD110 sustavom u sredinjem uredu te kako bi
se registrirali u priuvnom Gatekeeperu u EEBG pristup-
niku za podrune urede. Svi se pozivi prema sredinjem
uredu automatski usmjeravaju preko javne mree. Kada
se veza kroz WAN mreu ponovno uspostavi Ericssonovi
IP terminali e to automatski detektirati i registrirati se
kao primarni Gatekeeper u MD110 sustavu.
Sljedea pogodnost sastoji se u injenici da je EEBG
sustav spojen na lokalnu javnu mreu, pa moe sluiti
kao pristupnik prema njoj za meumjesni/meunarodni
promet za korisnike u mrei MD110 sustava. Prednosti
koritenja EEBG su oite:
- Ekonomino preivljavanje za udaljene lokacije u ko-
jima su podruni uredi s udaljenim IP terminalima.
- Lokalna prisutnost u podrunom uredu jer EEBG
funkcionira kao pristupnik prema javnoj mrei i za
udaljene pozive iz ostalih dijelova mree, uz zaobilaenje
dijela javne mree i telefoniranje uz nie trokove. Povrat
ulaganja u povoljnom sluaju se mjeri u mjesecima.
- EEBG moe biti i pristupnik za analogne faks ureaje
i telefone u podrunom uredu.
- Nudi se potpuno automatsko i transparentno rjeenje
uz zadravanje uobiajenoga ponaanja korisnika.
8.2 DRG pristupnik
DRG (Digital Residential Gateway) pristupnik je mali
IP pristupnik namijenjen povezivanju analognih ureaja
preko podatkovne IP mree. Njegova je primjena pre-
thodno opisana u nekoliko scenarija. Jedan DRG ureaj
ima dva analogna prikljuka na koje se mogu prikljuiti
analogni telefonski aparati ili faks ureaji skupine 3 te
jedan prikljuak na Ethernet mreu u kojoj je podran
IPv4, Slika 12, desno.
8.2.1 Osnovne znaajke
DRG pristupnik podrava skup standarda H.323, tele-
fonske kodeke s kompresijom i bez nje, potiskivanje tiine
s ugodnim umom, potiskivanje odjeka kao prilagodbu
razliitim regionalnim telefonskim zahtjevima.
8.2.2 Pregled znaajki
Standardi za IP telefoniju podran je skup stan-
darda H.323v4, za osiguravanje visoke kakvoe govora.
Suelja DRG pristupnik sadri dva suelja za tele-
fone za dva istodobna poziva, s dva pozivna broja. DRG
pristupnik ima jednu IP adresu.
Kodeki za govor podrani su G.729 i G.711.
Regionalni telefonski zahtjevi mogue je
parametarsko podeavanje pozivnih signala, tonova i
kadenci te napajanja telefona.
Potiskivanje tiine poveava se iskoristivost pri-
25
jenosnog pojasa za otprilike 30%. Za vrijeme tiine
generira se ugodan um.
Ponitavanje odjeka na vodu potpuno se ukla-
nja odjek uzrokovan razliitim impedancijama telefona.
Prijam broja pozivatelja podrane su dvoton-
ska viestruka frekvencija (DTMF - Dual Tone Multi-fre-
quency) i digitalna frekvencijska modulacija (FSK - Fre-
quency Shift Keying).
Razliiti pozivni signali dva prikljuena telefona
mogu primati razliite pozivne signale, odabrane izmeu
ukupno devet moguih.
Prijenos DTMF signala moe se postaviti u po-
jasu prijenosa i izvan njega, ukoliko su komprimirani
DTMF signali neprepoznatljivi ako se prenose u pojasu.
Podrka za faks - DRG pristupnik podrava prijam
i odailjanje faksova u skladu s V.17 brzinom 14,4 bit/s,
koritenjem standarda T.38.
Shema biranja radi prepoznavanja zavretka bi-
ranja i uspostavljanja poziva odmah nakon toga.
Kakvoa usluge (QoS) DRG pristupnik podrava
CoS (Class of Service), VLAN tagging i oznaavanje pri-
oriteta u skladu s IEEE 802.1p standardom te tipom us-
luge (ToS - Type of Service).
8.3. Integrirani pristupnik za spojne
vodove ITG

Integrirani pristupnik za spojne vodove (ITG - Integrat-
ed Trunk Gateway) u prethodno opisanim rjeenjima je
imao ulogu IP pristupnika za udaljene analogne termi-
nale faks ureaje i telefone. U tim su rjeenjima udalje-
ni analogni terminali koristili IP mreu za integraciju u
MD110 sustav u sredinjem uredu, u kojemu su bili treti-
rani kao analogni korisnici.
Meutim, ITG pristupnik ima i drugu ulogu. Moe
sluiti i za povezivanje MD110 sustava u poslovnu mreu
preko IP mree.
Jednostavno reeno, ITG pristupnik je tiskana ploica
u MD110 sustavu, koja osigurava funkcionalnost IP pris-
tupnika.
8.4. Vieusluni pristupni ureaj -
HL950
HL950 je komercijalni naziv Ericssonovoga vieuslu-
nog pristupnog ureaja (MSED - Multi Service Edge De-
vice). On omoguuje integraciju suelja za tradicionalne
kanalne prikljuke sa suvremenim IP prometom, ime
se sjedinjuju u konvergirajue ureaje na jedinstvenoj
mrei. Iako je izvorno bio namijenjen potrebama malih i
srednjih lokacija, u potpunosti podrava jedinstvenu dis-
tribuiranu strukturu MD110 sustava za srednje i velike
tvrtke. To je potpuno transparentna podrka koja zajed-
no s dodatnim IP uslugama nudi jednostavnu migraciju i
znatno snienje trokova za tvrtke s vie lokacija.
HL950 ureaj je razvijen za tuneliranje tradicional-
nih digitalnih telefonskih veza kroz IP ili ATM mree.
Protokol CESoIP (Circuit Emulation Service over IP)
podrava suelja 2 Mbit/s. Time je omogueno pove-
zivanje internih veza u MD110 sustavu: udaljenih linij-
skih modula s grupnim stupnjem te su podrani i drugi
standardni protokoli kao to su QSIG i ISDN za prijenos
preko paketnih mrea. Osim podrke za cijelu vezu od 2
Mbit/s podrani su i frakcijski dijelovi E1 veza.
Ugraena je podrka za kakvou usluge te markiranje
za tip usluge i virtualnu lokalnu mreu (VLAN Virtual
Local Area Network) uz druge inteligentne mehanizme
koji osiguravaju odreivanje prioriteta.
9. Budui razvoj MD110
MD110 sustav e se nastaviti razvijati i dalje kao komu-
nikacijska platforma. Bez obzira na to kupuju li novi
sustav ili dograuju postojei, MD110 je za kupce sigur-
no ulaganje u budunost. Mogu biti sigurni da e moi
dodati nove terminale i funkcije u skladu s buduim
potrebama.
U nastavku razvoja MD110 sustava jedan od prvih kora-
ka e biti prebacivanje upravljanja pozivima na otvorenu
posluiteljsku platformu. Ona e raditi sa standardnim
Linuxovim operativnim sustavom. Iako e softverska jez-
gra za upravljanje osnovnim pozivom ostati nepromijenje-
na, bit e prilagoena izvravanju na razliitim procesor-
skim platformama. Za kupce postojeih MD110 sustava
to e znaiti jednostavan nain dogradnje kroz zamjenu
dananje procesorske ploice s novom ugraenom server-
skom funkcionalnou. Postojei sklopovi i dalje e se ko-
ristiti u IP svijetu, potvrujui nastavak zatite postojeih
ulaganja.
S porastom dostupne irine prijenosnog pojasa, grupni
stupanj MD110 sustava e biti zamijenjen komutiranjem
na LAN mrei. To znai da se i dalje zadrava jedinstve-
na distribuirana arhitektura MD110 sustava, a dobiva se
Slika 13. HL950 MSED ureaj,
pogled sprijeda
27
mogunost slobodnog raspodjeljivanja linijskih modula
po lokacijama tvrtke, koje su povezane IP mreom.
10. Zakljuak
Nakon lansiranja izdanja BC12 sustava MD110, Eric-
sson se dobro pozicionirao za uspjeno natjecanje na
tritu poslovnih komunikacijskih sustava utemeljenih
na Internet protokolu. Prednost MD110 sustava je njego-
va arhitektura s raspodijeljenim Gatekeeperima, koja
omoguuje i njihovo automatsko otkrivanje i registra-
ciju. Time je osigurana izvrsna otpornost i pouzdanost
IP terminala, bitno smanjujui broj pojedinanih mjes-
ta greke. Druga vana prednost je izravan prijenos
medija, s kraja na kraj mree. Nude se ekonomine go-
vorne komunikacije s visokom kakvoom govora preko
konvergirajuih LAN mrea, a kada je u pitanju BC12
izdanje i preko WAN mrea. Ovakva rjeenja s konver-
gencijom govora i podataka, zajedno s inherentnom kon-
vergencijom fksno/mobilno, osiguravaju MD110 sustavu
jasnu prednost pred konkurencijom.
Zahvaljujui rjeenjima uvedenim u BC12 izdanju,
MD110 sustav treba smatrati jednim od najfeksibilnijih
komunikacijskih sustava koji su danas prisutni za sred-
nje i velike tvrtke. To je sustav koji krajnjim korisnicima
nudi niz razliitih terminala i pristupa sloenim mrenim
strukturama. Mogu se sjediniti nove vrste pristupa kao
to su IP terminali i klijenti te poslovni i javni mobilni
ureaji sa zateenim terminalima, i sve to integrirano u
jedan jedinstveni sustav. Vrlo malo konkurenata, ako ih
uope i ima, mogu ponuditi takvu feksibilnost.
Kako je ve spomenuto, MD110 sustav se moe promo-
virati kao ulaganje u budunost. Za vlasnike postojeih
sustava, BC12 izdanje predstavlja znaajan korak prema
konvergirajuoj mobilnoj tvrtki.
11. Popis kratica
ATM - Asynchronous Transfer Mode
CAS - Channel Associated Signaling
CESoIP - Circuit Emulation Service over IP
CLI - Calling Line Identity
CTI - Computer Telephony Integration
DECT - Digital Enhanced Cordless Telephony
DHCP - Dynamic Host Confguration Protocol
DPNSS - Digital Private Network Signaling System
FDDI - Fibre Distributed Data Interface
FSK - Frequency Shift Keying
FW - Firmware
GK - Gatekeeper
GPRS - General Packet Radio Service
GSM - Global Service Mobile
GW - Gateway
HW - Hardware
IP - Internet Protocol
ISDN - Integrated Service Digital Network
ISO - International Standardization Organization
ITU-T - International Telecommunication
Union - Telephony
LAN - Local Area Network
MPLS - Multi Protocol Label Switch
MSED - Multi Service Edge Device
PBX - Private Business Exchange
PC - Personal Computer
PIN - Personal Identifcation Number
PSTN - Public Switched Telephone Network
QoS - Quality of Service
RAS - Registration, Admission and Status (protocol)
SIM - Subscriber Identifcation Module
SMS - Short Message Service
SW - Software
TCP/IP - Transport Control Protocol/Internet Protocol.
TDM - Time Division Multiplex
ToS - Type of Service
UMTS - Universal Mobile Telecommunications
Systems
UUI - User User Information
VLAN - Virtual Local Area Network
VoIP - Voice over Internet Protocol
VPN - Virtual Private Network
WAN - Wide Area Network
Ostale ope kratice
2,5G - oznaka za drugu i pol generaciju
mobilnih mrea
2G - oznaka druge generacije mobilnih mrea
3G - oznaka tree generacije mobilnih mrea
E&M - signalizacijski protokol za analogne mree
H.323 - skup standarda preporuenih od ITU-T
QSIG - signalizacijski protokol za digitalne
poslovne mree
Ericssonove kratice i oznake
BC11, BC12 - oznake izdanja sustava MD110
DRG - Digital Residential Gateway, pristupnik za
kunu uporabu
ECC - Ericsson Communication Client
EEBG - Ericsson Enterprise Branch Gateway,
pristupnik za podrune urede
ELU32 - oznaka za tiskanu ploicu u
sustavu MD110 (Extension Line Unit)
GS - Group Switch
HL950 - Ericssonova oznaka za MSED ureaj
LIM - modul linijskih suelja u MD110
(Line Interface Module)
U/I - ulazno / izlazno
27
ADRESA AUTORA:
Stanislav Kalman
e-mail: stanislav.kalman@ericsson.com
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Krapinska 45
p.p. 93
HR-10 002 Zagreb
Hrvatska
Literatura
[1] Kalman S.:Glasovne komunikacije u mobilnoj
tvrtki, Zbornik TE Mipro 2003
[2] Pejkovi M.: Digitalni poslovni komunikacijski
sustav MD110, Ericsson revija, 7(1995)2, 47-61
[3] Kalman S.: Jedan primjer transformacije PBX
sustava u IP PBX, Zbornik TE Mipro 2000
Ericssonovi interni materijali
Urednitvo je primilo rukopis 15. veljae 2004.

0104 Ip Telefonija

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

0104 Ip Telefonija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

3

Ericsson Nikola Tesla REVIJA 17(2004) 1

You might also like