Telefonski sustavi i kabliranje 1

6. TELEFONSKI SUSTAVI I KABLIRANJE

Ovo poglavlje obrauje lokalne telefonske sustave i periferijske ureaje za telefonske sustave,
ukljuujui govornu potu i usluge telefonskih centrala. Raspravlja se i o bakrenim i optikim
kabelima koji povezuju telefone, raunala i mree. Trite za lokalne telefonske sustave poput
privatne centrale (Private Branch Exchange PBX), govorne pote i usluge telefonskih centara
vrlo je konkurentno.
Lokalni telefonski sustavi su danas najee sastavljeni od privatnih telefonskih centrala
PBX-a, Centrexa i runih telefonskih centrala. Svi ovi sustavi omoguuju sljedee:
veze izmeu zaposlenika na lokacijama kompanija
veze s vanjskim svijetom
naine besplatnog povezivanja osoblja u nekoj kompaniji.
Razlika izmeu PBX-a i Centrexa je lokacija i vlasnitvo nad ureajima koji usmjeravaju
pozive. Privatne telefonske centrale nalaze se na radnom mjestu korisnika. Centrex (central
exchange), odnosno centralna razmjena, obino se nalazi u telefonskim kompanijama i dio je
telefonske centrale. Korisnici iznajmljuju Centrex usluge i nisu vlasnici opreme za usmjeravanje
poziva. Telefonska kompanija koja prua Centrex sustave, vlasnik je opreme za komutiranje.
Rune telefonske centrale rade slino privatnim telefonskim centralama. One se nalaze na
radnom mjestu korisnika. esto su rune telefonske centrale manje od PBX-a. Prije su rune
telefonske centrale imale manje usluga i slabiju funkcionalnost od PBX-a, ali to se mijenja. Sada
imaju usavrenu govornu potu, usluge za pozivne centre i telefone opremljene uslugama poput
brzog biranja i ponovnog biranja. Manualne telefonske centrale se nalaze u organizacijama s
manje od 125 telefona po lokaciji. Sustavi s 50 do 125 telefona uklapaju se i u rune telefonske
centrale i u PBX konfiguracije, ovisno o uslugama u odreenom telefonskom sustavu. Na
primjer, neke rune telefonske centrale imaju slabiju govornu potu ili usluge pozivnih centara.
Razlike u linijama funkcionalnosti izmeu runih telefonskih centrala i PBX-a polagano nestaju.
Periferijski su ureaji, poput onih koji se koriste u pozivnim centrima, obino su skupi. Ovi
se sustavi zovu automatski sustavi za distribuciju poziva (automatic call distribution systems) ili
ACD-i. ACD-i usmjeravaju dolazne pozive operaterima, ovisno o kriterijima poput najdue
neaktivnosti operatera. Ako operater ne moe odgovoriti na poziv, distributer stavlja poziv u red
na ekanje, a pozivatelj uje poruku poput: "Molim vas priekajte sljedeeg slobodnog
operatera." ACD-i se prodaju kao dio runih telefonskih centrala, PBX-a ili Centrexa. Prodaju
se sofisticiranim pozivnim centrima kao zasebni sustavi. Kompanije za njih plaaju visoke
cijene - do 2.000 USD po telefonu - da bi imale omoguenu automatsku distribuciju telefonskih
poziva. Isplativost je u njihovoj vrijednosti pri upravljanju telefonskim linijama i linijama za
zaposlenike, to su dva najskuplja dijela telefonskih centara. Uz omoguavanje stavljanja poziva
u red na ekanje, ACD-i imaju usavren sustav izdavanja izvjetaja o operaterima i koritenju
telefonskih linija. To ukljuuje i informacije o broju operatera i telefonskih linija potrebnih za
rukovanje odreenom razinom poziva.
Rjenik American Heritage Dictionarj (2nd College Edition) definira medij kao
"intervenirajue sredstvo kroz koje se neto alje ili prenosi...". Telekomunikacijski mediji
prenose glas, podatke, video i slike Primjeri medija su optiki kabeli, bakrene upletene parice,
zrani valovi (na primjer, u mikrovalnim penicama i u uslugama mobilne telefonije) i koaksijalni
kabeli. Kvaliteta i vrsta medija koritenog za prijenosa uvjetuje koliinu podataka koja moe biti
prenesena, utjee na koliinu pogreaka i na pouzdanost usluge. Ovo poglavlje razmatra optike
i medije upletenih parica te spominje beine usluge za lokalne mree, PBX-e i rune telefonske
centrale.
Telefonski sustavi i kabliranje 2
6.1.TELEFONSKI SUSTAVI - OD SAMOSTALNIH DO POVEZANIH TELEFONA
Kada je 1876. godine izumljen prvi telefon, telefonska linija svake osobe bila je izravno povezana s
drugim pojedinanim korisnikom. Do 1877. godine u Bostonu je postavljena preklopna ploa
da telefoni ne moraju biti meusobno izravno povezani, ve se povezuju preko centralne
preklopne ploe. Kada je korisnik htio nekoga zvati, podigao je telefonsku slualicu i zamolio
operatera da spoji njegov poziv sa eljenim sugovornikom. Operater je imao uvid u cjelokupni
promet poziva. Almon Strowger je 1891. godine patentirao podrunu telefonsku centralu.
Sttowgerova motivacija bila je privatnost: sumnjao je da su operateri prislukivali njegove
telefonske pozive.
6.2. to je PBX?
Podruna telefonska centrala je pretea lokalnim privatnim telefonskim centralama ili PBX-ima.
Tamo gdje je telefonska centrala locirana centralno te usmjerava pozive meu korisnicima u
javnim mreama, PBX-i su privatni. Oni se nalaze unutar specifine lokacije. PBX-i usmjeravaju
pozive:
izmeu osoba koji se nalaze u nekoj kompaniji
od pojedinanih korisnika u kompaniji do osoba izvan sustava
od pozivatelja izvan lokacije do lokacije pojedinaca.
Kao to podruna telefonska centrala uklanja potrebu za izravnim meusobnim
povezivanjem telefona, PBX uklanja potrebu za povezivanjem svakog lokalnog pojedinanog
telefona sa svakim telefonom u kompaniji. Isto tako uklanja i obvezu povezivanja svakog
telefona s podrunom telefonskom centralom. Ako se koristi PBX, zaposlenici ne moraju
plaati vlastitu telefonsku liniju od lokalne telefonske kompanije do svojeg ureda. Pozivi unutar
istog ureda takoer se ne naplauju. Ovisno o broju poziva zaposlenika, svaki telefonski put
izmeu PBX-a i podrune telefonske centrale moe se podijeliti na 8 do 10 korisnika. PBX sa 100
korisnika moe dijeliti 12 putova, tzv. meumjesnih linija, za vanjske pozive.
Spajanje telefonskih linija na PBX
Lokalna telefonska kompanija dovodi telefonske linije do suelja u zgradi na koje su
povezane vanjske linije. Ovo se suelje zove utika ili razdjelnik (punched doum block) zato jer
je svaka vanjska linija spojena na razdjelnik. Utinica za jednu liniju (prikazana slikom 6.1.) zove
se rj11c utinica. Ovakve se utinice nalaze u veini kuanstava. Najuestalije suelje na koje
telefonske kompanije povezuju viestruke vanjske linije u poduzeima jest rj21x koje moe
povezati 25 linija. Vanost utikaa rj21x je to on predstavlja najkoriteniju toku testiranja
telefonskih linija i kabela. Ako, primjerice, postoji problem koji treba locirati, telefonska
kompanija moe testirati liniju do rj21x utikaa, a prodava PBX-a moe testirati uslugu do
suelja. Utika rj21x je toka razdvajanja izmeu telefonske kompanije i unutarnjeg oienja
(Pogledajte sliku 6.1.a).

Slika 6.1. Utinica RJ11

Telefonski sustavi i kabliranje 3

Slika 6.1.a Spoj PBX-a s centralnim uredom.
PBX telefoni
Kada su PBX-i prvi puta postavljeni kasnih 1800-ih, korisnici su imali telefone bez tipki za
biranje brojeva. Operateri su za korisnike prespajali pozive. Telefoni s mogunou biranja
brojeva okretanjem brojanika, telefoni serije 500, predstavljeni su 1896. godine. Kada se 1963.
godine omoguilo biranje brojeva pritiskanjem tipki na telefonu, takvi su jednolinijski telefoni
nazvani telefoni serije 2500. Tipka "ekaj-hold" omoguila je korisnicima da pozivatelje stave na
ekanje da bi se mogli javiti na vie poziva s jednog telefona.
Lokalni telefonski sustavi postali su tijekom godina sve sloeniji. Vie mogunosti obino je
krajnjem korisniku bilo sinonimom za veu sloenost koritenja. Mnogi se s nostalgijom
prisjeaju dana kada je koritenje telefona bilo jednostavno koliko i biranje poziva. Svatko je
imao isti tip "jednobojnog smeeg" telefona i svi su telefoni jednako radili.
Usluge PBX-a narasle su do takvih razmjera da je ono to je nekada bilo jednostavno sada
postalo vrlo sloeno. Najvei je izazov u posljednjem desetljeu bio pojednostavniti napredne
usluge vezane uz telefonske sustave.
USER-FRIENDLY TEHNOLOGIJA

Stvaranje user-friendly (korisniku "naklonjenih") telekomunikacijskih ureaja glavni je izazov i
vaan je faktor u korisnikovom prihvaanju nove tehnologije. Jedan od razloga popularnosti
telefona u ranijim danima industrije povezivanja, uz pametno poslovanje, bila je estetska
atraktivnost aparata i jednostavnost njihova koritenje. Usluge poput konferencijskih razgovora,
brzog biranja i prespajanje bile su dostupne pritiskom tipke na telefonu. Na alost, takvi su
telefoni bili skupi te je veina organizacija postavila samo oko 20% telefona s takvim uslugama,
a ostali su i dalje bili "smei" ureaji serije 2500.
Najea je primjedba koja se odnosi na telefonske sustve bila da su teki za koritenje i da
osobe koriste tek neke od mnogih postojeih usluga. Nedavno poboljanje za pristupanje
uslugama na telefonima krajnjih korisnika jest zaslon s tekuim kristalima. Na primjer, kada
korisnik telefona pritisne gumb za prespajanje kako bi prespojio poziv, zaslon s tekuim
kristalima (liquid crystal display - LCD),prikae izbor poput "Unesite broj na koji e se prenijeti
poziv." Razvoj tehnologije koju je jednostavno koristiti ide velikim dijelom prema osiguranju
da je krajnji .korisnici prihvate i usvoje. Kako cijene proizvodnje padaju i cijene proizvoda se
smanjuju,.organizacije pri kupnji novih sustava kupuju vie takvih high-end telefona
Telefonski sustavi i kabliranje 4


Centrex
Pojam Centtex je skraenica kombinacije dviju rijei: central exchange centralna razmjena. Za
razliku od PBX-a, gdje je oprema za prespajanje locirana u organizacijama, Centrex je oprema
za prespajanje dio centrale telefonskih kompanija.
Centrex omoguuje etiri naina za provedbu ovakve tednje:
Nema potrebe za lokalnom opremom za prespajanje: glavna se Centrex oprema
nalazi u centralama telefonskih kompanija.
Izravno unutarnje biranje: Centrex dolazni pozivi mogu ii izravno do telefonskih
korisnika, bez potrebe posredovanja operatera.
Izravno vanjsko biranje: lokalni telefonski korisnici mogu izravno birati vanjske brojeve,
bez posredovanja operatera.
Automatsko prepoznavanje biranih poziva: na raunu telefonske kompanije posebno
su prikazani brojevi lokalnih telefona s kojih su izvreni vanjski pozivi koji se plaaju.
Centrex je pogodan uglavnom za velike organizacije s vie od 2.000 linija poput:
bolnica
gradova i mjesta
sveuilita
velikih tvrtki koje se nalaze u okruenjima poslovnih kompleksa.

Rune telefonske centrale
Poput PBX-a, rune telefonske centrale su lokalni telefonski sustavi koji usmjeravaju pozive
izmeu osoba unutar neke organizacije i usmjeravaju pozive prema korisniku i od korisnika na
javnoj mrei. Iako postoje neke tehnike razlike u nainu upravljanja pozivima, nove rune
telefonske centrale imaju sve usluge i veinu funkcionalnosti privatne telefonske centrale.
Rune telefonske centrale obino posluuju trite koje ima do 70 korisnika po lokaciji.
Glavna razlika izmeu rune telefonske centrale i PBX-a jest veza izmeu lokalne centrale i
rune telefonske centrale. Rune telefonske centrale su loop start, a PBX-i su ground start. To
znai da su s groundstart PBX-om linija ili vanjski put uhvaeni ili uzemljeni pomou PBX-a ili
lokalne centrale prije nego se poziv poalje izmeu dvije lokacije. S loop start runim
telefonskim centralama, ako je prolaz slobodan, poziv se alje od lokalne centrale do rune
telefonske centrale ili od rune telefonske centrale do javne mree. Analogni kuni telefoni su
takoer loop start i zbog toga osoba koja podigne slualicu da bi telefonirala, moe otkriti da je na
liniji druga osoba, iako telefon nije zazvonio.
PBX prua korisniku tonsko biranje. Kod rune se telefonske centrale tonski signal dobiva
iz lokalne centrale. Osoba koja bira vanjski broj na runoj telefonskoj centrali ne mora otipkati
pristupni kod (izlazni broj), to je esto broj 9. Pritisnuvi tipku za vanjski broj, runa telefonska
centrala signalizira lokalnoj centrali da krajnji korisnik eli telefonirati ili primiti telefonski poziv.
Kod PBX-a korisnik mora najprije otipkati pristupni kod, obino broj 9, da bi mogao dobiti izlaz
za vanjski poziv. PBX reagira na podignutu slualicu slanjem tonskog signala do krajnjeg
korisnika i tada zahtijeva da se linija do lokalne centrale "uzemlji" ili uhvati kako bi se poziv
realizirao. To je razlog to na runim telefonskim centralama krajni korisnik koristi tipku za
vanjski poziv da bi nazvao ili primio vanjski poziv i tipku "intercom" za interne i prenesene
pozive.
Telefonski sustavi i kabliranje 5
Osim ovih razlika, nove rune telefonske centrale omoguuju krajnjem korisniku
cjelokupnu funkcionalnost PBX-a. Zapravo, mnoge su velike rune telefonske centrale
"hibridni" sustavi. Oni se mogu instalirati kao rune telefonske centrale s vanjskim linijama ili
kao PBX-i s linijama spojenim na lokalnu centralu.
Interni telefoni za beini PBX i rune telefonske centrale - lokalna pokretljivost
Svatko tko je ekao odreeni telefonski poziv, zna da e onog trenutka kada se makne od telefona
zbog pauze za kavu ili sudjelovanja na nekom sastanu, telefon zazvoniti. Osoblje poput
medicinskih sestara, zaposlenika u robnoj kui i tehniara veinu je radnog vremena udaljeno od
svojeg radnog mjesta. Beini telefoni omoguuju da se doe do radnika (i prekine ih u poslu!)
u svakom trenutku.
Specijalizirani beini telefoni pridrueni PBX-ima i runim telefonskim centralama visoko
su profitni periferijski ureaji. Ovakvi telefoni rade na viim frekvencijama od kunih telefona
i imaju specijalizirane znaajke pridruene odreenim PBX-ima i runim telefonskim centralama.
Neki od ovih telefona rade i unutar i izvan lokalnog kompleksa. Telefon "zna" kada je izvan
dosega PBX-a pa se poziv prespaja preko mobilne telefonske mree. Ove znaajke ukljuuju:
tipke za stavljanje poziva na ekanje (hold buttons)
tipke za brzo biranje koje omoguuju skraeno biranje esto biranih poziva
LCD zaslone za prikaz imena pozivatelja
svjetlee poruke koje pokazuju da je stigla nova poruka govorne pote.
Koritenje beinih telefona u zgradama zahtijeva posebne bazne stanice s antenama koje se
nalaze na svakom katu (slika 6.2). Obino postoje i posebne vanjske bazne stanice s antenama za
oblinji vanjski prostor izmeu zgrada unutar kompleksa. Bazne se stanice trebaju spojiti
upletenim paricama na specijalizirane mrene pakete unutar ormara s telefonskim sustavom.
Lokalni beini telefonski sustavi koriste digitalnu komutacijsku tehnologiju mobilnih telefona.
Kada korisnik izae iz dometa odreene antene, pozivi se prenose izmeu baznih stanica. Neki
od ovih sustava zahtijevaju da korisnici stave poziv na ekanje dok prelaze iz podruja koje
pokriva jedna bazna stanica u podruje koje pokriva druga bazna stanica. Prijelaz se ne provodi
automatski.

Slika 6.2 Beini telefoni u zgradama

Telefonski sustavi i kabliranje 6
Beini telefoni s ogranienom pokrivenou
Zbog toga to su skupi, beini telefoni u zgradama koji zahtijevaju bazne stanice, nisu
masovno prihvaeni. Cijena im je otprilike 1.400 USD po telefonu. Meutim, postoje alternativna
rjeenja. Mnogi dobavljai PBX-a i runih telefonskih centrala isporuuju beine "kune"
telefone frekvencije 900 MHz. Dok je pokrivenost za telefone s viom frekvencijom 152 do 275
m, telefoni frekvencije 900 MHz imaju pokrivenost od 38 do 46 m, ovisno o uvjetima u zgradi.
Postoji i gornja granica od 20 beinih telefona koji se mogu koristiti unutar jedne zgrade.
Veina ovih telefona ima LCD zaslon za lake koritenje usluga i tipki za funkcije poput
stavljanja poziva na ekanje i prespajanje poziva. Kompanije koriste beine telefone za sljedee
kategorije zaposlenika:
operateri na konzolama da mogu primati pozive kada se udalje od radnog mjesta zbog,
primjerice, kopiranja
medicinske sestre u bolnicama i ustanovama u kojima su veinu radnog vremena
udaljene od radnog mjesta
zaposlenici u robnim kuama
zaposlenici u pozivnim centrima
osobe kojima je radno mjesto kod kue.
Direct-inward biranje - zaobilaenje operatera kod dolaznih poziva
Jedan od najteih aspekta upravljanja telefonskim sustavima jest sposobnost zapoljavanja
odgovarajuih ljudi na konzolama za besprijekorno upravljanje dolaznim pozivima. Organizacije
esto nemaju informaciju o broju pozivatelja koji su prekinuli poziv prije nego se na njega
odgovorilo ili broju onih koji su ekali dok je telefon zvonio 15 ili vie puta prije nego im se
netko javio. Mnogi koji upravljaju telefonskim sustavima uju pritube pozivatelja da je
telefonski sustav kompanije pokvaren jer se nitko ne javlja na njihove pozive. U stvarnosti,
konzole su u nekim periodima toliko "zatrpane" pozivima da se stvaraju kanjenja u primanju
poziva.
Jedan nain rjeavanja problema primanja dolaznih poziva jest instaliranje usluge koja se
zove direct-imuard biranje (direct-inward dialing DID), odnosno izravno biranje prema
unutra). Ovu uslugu instalira lokalna telefonska kompanija. To je takoer kljuna usluga
Centrexa. Direct-inward biranje izravno usmjerava pozive s vanjskih linija na telefon u PBX ili
Centrex sustavu, bez intervencije operatera. Prije kasnih 1980-ih, DID je bio toliko skup da su ga
kupovale samo velike kompanije. Cijene su u meuvremenu znatno pale pa DID sada koriste
srednjevelike rune telefonske centrale i PBX-i. Jedna mala tvrtka sa samo 25 telefona koristi ga
za laku identifikaciju poziva do svoje tri kompanije. Svaka od tri kompanije koristi razliiti
telefonski broj unutar DID serije od 100 telefonskih brojeva. Lokalne centrala proputa birani
broj do rune telefonske centrale pa se operater moe javiti na poziv u ime nazvane kompanije.

Telefonski sustavi i kabliranje 7

Slika 6.3 Direct-/nwardb\rar\ie od lokalne centrale do svakog telefona u zgradi. Postoji 10 kabela
i 100 softverskih brojeva.
Kao to to prikazuje slika 6.3, svaki telefonski broj ne koristi razliiti par ica. Umjesto toga,
organizacije kupuju grupe od 100 "softverskih" telefonskih brojeva. One takoer u susjedstvu
jednog oienog prolaza naruuju osam do deset nastavaka (internih brojeva). Lokalna centrala
gleda birani broj na dolaznom pozivu i prepoznaje organizaciju kojoj pripada. Lokalna centrala
tada prosljeuje posljednje tri ili etiri znamenke biranog broja do rune telefonske centrale ili
PBX-a organizacije. Lokalni telefonski sustav ita ove brojeve i izravno ih prosljeuje do
ispravnog internog telefona. Mala kompanija s 25 telefona i s direct-intuard biranjem odaje
dojam vee kompanije. Pozivi idu izravno do odgovarajue osobe i ako se nitko ne javi,
prosljeuju se na govornu potu. To je primjer pojeftinjenja tehnologije koja postaje dostupna
manjim tvrtkama. Ovo je jo jedan razlog zato Sjevernoj Americi ponestaje telefonskih brojeva.
Organizacije poseu za grupama od 100 brojeva za direct-inward biranje.