Sveuilite u Zadru Odjel za arheologiju Kolegij: Uvod u latinsku epigrafiku

Javni natpisi
Seminarski rad

Student: Sandra Ani

Zadar, 2013.g.

Sadraj:
Uvod ........................................................................................................................................................ 3 Graevinski natpisi .................................................................................................................................. 4 Pregled osnovnih epigrafskih formi na graevinskim natpisima ........................................................ 4 Primjeri graevinskih natpisa iz Istre i Dalmacije............................................................................... 7 Miljokazi i terminacijski natpisi .............................................................................................................. 9 Zakljuak ............................................................................................................................................... 11 Literatura: .............................................................................................................................................. 12

Uvod

Javni natpisi vrsta su epigrafskih spomenika koja moe obuhvaati jednu iru skupinu natpisa, s obzirom da pod pojmom 'javni' moemo podrazumjevati svaki natpis koji je bio na nekom javnom mjestu. Primjerice, jedan nadgrobni natpis moe biti postavljen u znak sjeanja ili zahvalnosti preminuloj osobi od strane osobe koja joj je bila bliska za ivota i u tom pogledu taj natpis je privatng karaktera. No sam taj natpis postavljen je na ukopnom mjestu, koje je u rimsko vrijeme bilo ugl uzdu prometnica a van rimskog grada, te samim poloajem i time to je dostupan oku prolaznika ovakav natpis dobiva javni karater. Matjai u svojoj podjeli natipisa javne natpise (tituli publici) i privatne natpise(tituli privati) stavlja pod jedan naziv; tituli, radi nemogunosti pravilnog razdvajanja ove dvije skupine. Tako pod pojmom tituli obuhvaa: nadgrobne natpise, posvetne natpise, natpise na graevinama, poasne natpise, carske poasne natpise, natpise na miljokazima i terminacijske natpise. S obzirom na to da je broj ovakvih natpisa velik, i da su po svojoj svrsi razliiti, na istima se upotrebljabaju i razliite vrste i stilovi pisma. Ipak, u veini sveanih, javnih natpisa koritena je pravilna kvadratna kapitala, a kao vrsta pisma scriptura monumentalis seu quadrata. 1 U ovom seminaru pod pojmom javni natpisi smatrati emo one natpise koje imaju iskljuivo javni karakter, kao to su natpisi na javnim graevinama graevinski natpisi, natpisi na miljokazima te terminacijski natpisi. Iako ovakvih natpisa ima i ranije, u vrijeme carstva njihov broj se znatno poveava, npr. graevinskih natpisa kao rezultat intezivirane gradnje javnih i komunalnih graevina od strane bogatijih graana koji ele doprijenijeti zajednici ali i samopromovirati se. S druge strane, intezivira se i gradnja rimskih cesta na irem podruju Carstva pa tako i na istonoj obali Jadrana, te se sukladno tim poveava i broj miljokaza. Posebno znaajna skupina natpisa upravo za nae podruje, su terminacijski natpisi, odnosno natipisi koji nam daju informacije o graninim podrujima starosjedilakih zajednica na podruju Carstva, kao i imena tih istih zajednica. U ovom seminaru donijet u pregled osnovnih formi koje se pojavljuju na graevinskim natpisima sa koncentracijom na primjere sa podruja istone obale Jadrana.

Matijai, R., 2002., str. 54

Graevinski natpisi

Pregled osnovnih epigrafskih formi na graevinskim natpisima

Kao to sam naziv ove skupine natpisa govori, rije je o natpisima koji su postavljani na graevine javnog, odnosno komunalnog karaktera koje su bile izgraivane od strane pripadnika viih stalea u rimskom drutvu kao svejovrstan doprinos zajednici, ali i kao nain samopromocije. Za razliku od posvetnih natpisa koji su postavljani na graevinama podignutima nekome u ast, ova vrsta graevinskih natpisa postavljana je na graevinama koje su dopunjavale infrastrukturu jednog rimskog grada ili naselja nieg ranga, bilo kulturnu ili komunalnu, odnosno funkcionalnu. Tako su se takvi natpisi postavljali na gradska vrata, amfiteatre, mostove, vodovode i podsjeali su rimski narod na dobroinitelja koji je omoguio gradnju takvog zdanja. Jo jedna razlika izmeu posvetnog i graevinskog natpisa krije se upravo u osobi spomenutoj u natpisu. S obzirom da se posvetni natpis postavlja na graevinu podignutu nekome u ast, ime te osobe sa pripadajuim cursus honorum na natpisu se pie u dativu (spomenik se podie kome u ast). U sluaju graevinskog natpisa ime osobe i pripadajue joj asti stoje u nominativu, kao subjekt koji daje sredstva da bi se podiglo zdanje koje e sluiti rimskom narodu. 2 U graevinskom natpisu osim imena donatora u nominativu, nalazimo i glagol facerre (uiniti, napraviti) u 3. licu singulara pasivnog vremena fecit. Najpoznatiji takav natpis onaj je iz samog Rima koji zahvaljujui Augustovoj graditeljskoj aktivnosti prednjai sa brojem ovakvih natpisa, i to sa Hrama svih bogova ili Panteona,a koji nam govori o tome kako je Marko Agripa dao sagraditi ovaj hram.3 M(arcus) AGRIPA L(uci) F(ilius) CO(n)S(ul) TERTIUM FECIT

Slika 1. Natpis na proelju Panteona

2 3

Matijai, R. 2002., str.141 Matijai, R., 2002., str.142

Osim glagola fecit, postoje i jo neki izrazi slinog znaenja koji su se koristili na ovakvi natpisima, poput glagola aedificare aedificavit (izgraditi), ili izraza faciundum curare faciundum curaverunt (dao izgraditi). Na takvim, ranim natpisima obino se spominje i naziv graevine (acrum, porticum, theatrum...). Natpisi sa zadarskih bedema vaan su primjer za daljnje upoznavanje forme graevinskih natpisa. Slino kao i onaj na Panteonu, prvi svjedoi o samoj igradnji zidina i obrambenih kula koje je dao izgraditi August, odnosno koje je dao ( dare dedit ), kako pie na natpisu, gradu Zadru(CIL 3, 13264). Drugi, kasniji natpis takoer sa gradskih zidina nam govori o obnovi istih(CIL 3, 2907=13264=ILS 5336). Graevinski natpisi o obnovama sadre informacije o loe zateenom stanju graevine (vetustate corruptum, vetustate colapsum...) i podatke o obnovi koji ukljuuju i izvor financija (de sua pecunia, inpensa sua).4

Slika 2. Natpis o izgradnji zadarskih bedema (CIL 3, 13264) (preuzeto iz: Matijai R., 2002.)

Slika 3. Tekst natpisa o obnovi zadarskih bedema(CIL 3, 2907=13264=ILS 5336) (preuzeto iz: Matijai, R. 2002.)

Matijai, R., 2002., str. 142

Izvor financiranja graevinskog zahvata na natpisima se javlja u kraticama ili punom obliku i to, ukoliko je investicija privatne osobe kao pecunia sua - P. S. , de pecunia sua - D. P.
S., de suo - D. S., ili (de) impesa sua bez kratice. Kada bi se gradilo po odluci dekuriona, ili ak senata, takvo financiranje radova naglasilo bi se kraticama ex decreto decurionum - D. D., ex senatus consultus -S. C., ili ex seantus sententia - S. S. 5

Na nekim natpisima, pored svih dosad spomenutih informacija saznajemo i koliinu sredstava upotrebljenih u izradi ili obnovi graevine. Za lake itanje ovakvih podataka znamo da su se na rimskim natpisima sesterciji oznaavali kraticom HS a denari kraticom X. Nakon ovih kratica uslijedio bi rimski broj, a ukoliko je iznad broja bila povuena vodoravna linija, onda bi on oznaavao tisuu (milia) ; HS CCCC, sestertia quadringenta milia (ILS 5674). Najpoznatiji takav natpis kod nas, onaj je iz Zadra( CIL 3, 2922 = ILS 5598) sa kojeg itamo da je udovica Melija Anijana izdvojila ak 600 000 sestercija za poploanje trnice i izradu slavoluka u spomen svom suprugu. 6

Slika 4. Tekst natpisa sa slavoluka udovice Melije Anijane iz Zadra( preuzeto iz: Matjai R., 2002. )

Osim toga, iz izraza ex sextertis sescentis, de (ili deducta) vicesima populi Romani saznajemo i jo jednu bitnu stvar, a to je da je udovica Melija Anijana, obavezu plaanja poreza na nasljedstvo od 5 % ili jedne dvadesetine, kompenzirala izravnim ulaganjem u drutvo na ovaj nain.7

5 6

Matijai, R., 2002., str. 143 Matijai, R., 2002., str 147 7 Matijai, R., 2002., str.148

Primjeri graevinskih natpisa iz Istre i Dalmacije

Graevinski natpisi potiu sa javnih graevina razliitih funkcija i namjena, kakvih je veliki broj, a neke od njih bile su: moenia, turres, portae;plateae, fora; capitolia, viae intramuranea, viae suburbane, clivi, campi, compita, aedes sacre; aeraria, tabularia, curiae, basilicae, porticus, chalcidica, arcus, fornices, macella, fullonicae, amphitheatra, theatra, arcus, balnea, thermae, aquaductus, viae, pontes, stationes corpus publici, horrea.. 8Osim spomenutih natpisa o graevinskoj aktivnosti na podruju antikog Zadra koji su ukljuivali gradske bedeme i trnicu, postoje i jo neki primjeri epigrafskih spomenika iste vrste sa podruja Istre i Dalmacije. Tako sa podruja Raba(CIL 3,3117) i Krka(CIL 3, 13295 = ILS 5322) takoer imamo natpise koji svjedoe o gradnji obrambenih zidina koje su bile bitan faktor u stvaranju i funkcioniranju jednog rimkog grada. Natpis iz Krka od ostalih se razlikuje jer su tamonje zidine dala izgraditi dva prefekta autohtonog porijekla to se oituje u njihovim imenima.9

Slika 5. Tekst natpisa o izgradnji zidina na Krku(CIL 3, 13295 = ILS 5322)(preuzeto iz: Matijai, R., 2002.)

Podruje Pule bogato je u svakom sluaju nalazima iz rimskog doba. Na temu graevinskih natpisa; tamo je otkriven dvojni natpis(Inscr.It., 10, 1, 136) koji svjedoi o poploanju ulice koje je financirala Selicija Postuma.

8 9

Matijai, R., 2002., str.144 Matijai, R., 2002., str. 144

Slika 5. Natpis o poploanju ulice iz Pule (Inscr.It., 10, 1, 136) /preuzeto iz: Matijai, R. 2002.)

Bitnost ovakvog nalaza je to se natpisi identinog sadraja, dvojni natpisi, postavljaju na vee graevine i nisu toliko esti. Ova dva natpisa u Puli vjerovatno su stajala na suprotnim krajevima ulice koja je poploana. Iz Pule imamo i natpis o izgradnji vodovoda od strane jednog pripradnika vitekog stalea(CIL 5,47 =ILS 5755), a koji je za potrebe gradnje odvojio HS CCCC( sestertia quadrigenta milia). 10 Jo jedan natpis sa graevinskim karakterom nalazi se u Puli i to upravo na jednom od najpoznatijih spomenika iz rimskog doba Slavoluku Sergijevaca. Poasni je to spomenik koji je u ast trojici mukih pripadnika svoje obitelji dala izgraditi Salvija Postuma. Slavoluk sveukupno sadri 5 natpisa, i to 4 poasnog karaktera koji su bili smjeteni ispod kipova koji su krasili slavoluk, a danas nisu sauvani. Peti natpis graevinskog je tipa i govori o tome kako je Salvija Postuma, Sergijeva(supruga) svojim novcem(uinila)

izgradila ovaj spomenik.11

10 11

Matijai, R., 2002., str. 145-146 Matijai, R., 2002. str. 149

Miljokazi i terminacijski natpisi

Miljokazi spadaju u posebnu skupinu natpisa, zbog svog javnog karaktera i uske vezanosti sa cestama kao tipom graevine, a opet zbog morfoloke razlike sa ostalim natpisnim spomenicima. Oni su u pravilu valjkastog oblika i neukraeni su, te slue iskljuivo za prijenos najbitnijih informacija udaljenosti od odreenog rimskog grada. Tako sam natpis na miljokazu sadrava brojanu oznaku milja milia passum M.P. koja oznaava udaljenost te toke na cesti od ishodine toke ceste, odnosno nekog odreenog rimskog grada. Uz broj milja, na miljokazu se nalazi i ime osobe koja se povezivala sa gradnjom ili obnovom ceste. U doba republike ceste su se gradile uglavnom na podruju Italije, i u rijetkim kolonijama, a gradili bi ih konzuli, te bi ceste po njima i nosile imena ( Via Flavia, Via Aemilia ). U carsko vrijeme situacija se mijenja i cestovna mrea se iri, pa tako zahvaa i nae podruje ve u 1. st., o emu nam govore brojni miljokazi. Kod nas, veliki broj miljokaza spominje Publija Kornelija Dolabellu koji je bio namjesnik cara Tiberija u provinciji Dalmaciji i koji je nazasluniji za inteziviranu gradnju cesta na ovom podruju. Takoer, i sam car Tiberije spominjan je na natpisima na miljokazima. O cesti koja je spajala Burnum i Jaderu svjedoi miljokaz iz kasnijeg razdoblja sa natpisima careva Dioklecijana i Maksimilijana iz Aserije (CIL 3, 15106 = Iljug 2986). 12

Slika 6. Natpis sa miljokaza iz Aserije( preuzeto iz:Matijai, R., 2002.)

12

Matijai, R., 2002. str. 151-152

Terminacijski natpisi oznaavali su granicu podruja uprave susjednih civitas, a nama su posebno bitni kada su u pitanju susjedne autohtone zajednice, za samo poznavanje takvih zajednica kao i podruja kojim su raspolagale. Primjer za jedan ovakav natpis je onaj naen na podruju Medvie u blizini Benkovca, a koji govori o podruju razgranienja zajednice Aserijata (Asseria) i Sidrona (Sidrona).

Slika 7.(desno). Terminacijski natpis sa podruja Medvie

10

Zakljuak
Javni natpisi vrsta su epigrafskih spomenika u koje ubrajamo graevinske natpise, miljokaze i terminacijske natpise. Ova vrsta epigrafikih spomenika svjedoi o razini kulture rimskih graana i tenji ka urbanizaciji i kulturalizaciji drtva sveukupno. Dokazi su to graevinskih podhvata koji su rezultirali ukupnou kulturne ostavtine iz rimskog doba po cijelom tadanjem Rimskom Carstvu, pa tako i na naem podruju. Graevinski natpisi formulirani su veinom tako da se na njima navodi ime financijera, donatora, odnosno onoga tko podie graevinu, obavijesti o nainu financiranja, pa ak i materijalnu vrijednost odraenog 'projekta'. Na podruju Hrvatske naena je nekolicina takvih natpisa, te saznajemo tko su bili ti ljudi koji su rimskim gradovima na istonoj obali Jadrana omoguili gradske bedeme, kule, poploanja ulica ili trnica, vodovod i drugo. Miljokazi s druge strane, su usko vezani iskljuivo s cestama, te su uz njihove rubove oznaavali udaljenost od ishodine toke te ceste. Morfoloki su razliiti od ostalih natpisnih spomenika, i donose tek jednostavne informacije o osobi zaslunoj za izgradnji ili obnovu ceste te o udaljenosti od ishodine toke. Vani su posebice za topografiju antikih prometnica, kao i jo jedan tip javnih natpisa terminacijski natpisi ili meai. Takvi natpisi oznaavali su razgranienje podruja ovlasti susjednih civitas.

11

Literatura:
Matijai R., Uvod u latinsku epigrafiku, Pula, 2002.

12