Jednostavna objanjenja nekih formula za povrinu, oploje i volumen

Autor: Keith Enevoldsen, originalna stranica na engleskom jeziku: http://thinkzone.wlonk.com/Area/AreaVol.htm Prevela na hrvatski jezik, prilagodila i uz dozvolu autora unijela izmjene: Antonija Horvatek, http://public.carnet.hr/~ahorvate

Pamti li formule za povrinu, oploje i volumen bez razumijevanja? Na ovoj stranici moe nai jednostavna objanjenja mnogih od njih. Krenut emo s jednostavnijim formulama i nastaviti prema sloenijima, sve do formula za oploje i volumen kugle.

Povrine geometrijskih likova

Openito Povrina bilo kojeg lika je veliina njegove unutranjosti. Mjerne jedinice za povrinu su: kvadratni metar (m2), kvadratni decimetar (dm2), kvadratni centimetar (cm2) itd. Kvadrat ije su stranice duge 1 cm ima povrinu 1 cm2. Ako za prekrivanje nekog lika trebamo npr. 4 takva kvadrata, onda je povrina tog lika 4 cm2 . Nadalje: - kvadrat ije su stranice duge 1 dm ima povrinu 1 dm2, - kvadrat ije su stranice duge 1 m ima povrinu 1 m2, itd.

etverokuti 1. Pravokutnik P = ab Objanjenje formule: Formula slijedi iz same definicije pojma povrine. Npr. P = 5 2 = 10 cm2

Openito: Ako su duljine stranica pravokutnika a i b , tada u 1. redak moemo staviti tono a jedininih kvadrata, u 2. redak opet a jedininih kvadrata itd., a bit e tono b redaka. Stoga je ukupan broj jedininih kvadrata ab .

2. etverokut s okomitim dijagonalama Objanjenje formule: P = 1/2 d1 etverokut s okomitim dijagonalama d1 i d2 lako docrtamo do pravokutnika sa stranicama d1 i d2. d2

Povrina tog pravokutnika je d1d2 , a povrina poetnog etverokuta je oito napola manja.

3. Kvadrat P=a2 Objanjenje formula: Prva formula je posljedica injenice da je kvadrat specijalni sluaj pravokutnika u kojem je a=b . Druga formula je posljedica injenice da se dijagonale P = 1/2 d 2 kvadrata sijeku pod pravim kutom i formule navedene pod 2. Napomena: Koju formulu koristiti u konkretnom sluaju, ovisi o tome je li nam poznata stranica a ili dijagonala d. Ako nekom kvadratu znamo i duljinu stranice i duljinu dijagonale, svejedno je po kojoj emo formuli raunati - u oba sluaja dobivamo isti rezultat.

4. Paralelogram Objanjenje formule: P=a va Paralelogram moemo prerezati na dva dijela i presloiti ih tako da dobijemo pravokutnik ija e stranica i visina biti jednake stranici i visini poetnog paralelograma.

5. Romb P = a va Objanjenje formula: Prva formula je posljedica injenice da je romb specijalni sluaj paralelograma u kojem je a=b .

P = 1/2 d1 Druga formula je posljedica injenice da se dijagonale romba sijeku pod pravim kutom i formule navedene pod 2. d2 Napomena: Koju formulu koristiti u konkretnom sluaju, ovisi o tome je li nam poznata stranica a ili dijagonale d1 i d2 . Ako nekom rombu znamo i duljine stranica i duljine dijagonala, svejedno je po kojoj emo formuli raunati - u oba sluaja dobivamo isti rezultat.

6. Trapez Objanjenje formule: P = 1/2 (a Svaki trapez je jedan od dva sukladna (jednaka) trapeza + c) v koji ine paralelogram s bazom a+c i visinom v, pa je njegova povrina jednaka polovini povrine tog paralelograma. Povrina paralelograma na slici: = (a+c) v 7. Deltoid Objanjenje formule: P = 1/2 d1 Deltoid ima okomite dijagonale, pa za njega vrijedi formula pod 2. P

d2

Trokuti 8. Trokut - openito Objanjenje formule: P = 1/2 a Svaki trokut je jedan od dva sukladna (jednaka) trokuta va koji ine paralelogram, pa je njegova povrina pola povrine paralelograma.

9. Pravokutni trokut Objanjenje formula: P = 1/2 a b Prva formula je posljedica formule za povrinu bilo kojeg trokuta (pod 8.) i toga to je u pravokutnom i P = 1/2 c vc trokutu b=va. Drugu formulu dobivamo primjenom formule P=1/2ava na stranicu c.

Krug Objanjenje: P = r2 Opseg kruga (tj. duljina krunice) je 2r. Tako je definiran broj (3.14). Podijelimo krug na krune isjeke. to vei broj isjeaka napravimo, to e se ti isjeci po svom obliku sve vie pribliavati obliku trokuta. Ukupnu povrinu svih tih trokuta dobivamo mnoenjem: 1/2 puta zbroj njihovih donjih stranica (a one su zajedno duge kao cijela krunica, tj. 2r) puta visina tih trokuta (a to je r).

Oploja i volumeni geometrijskih tijela

Openito Oploje tijela je zbroj povrina svih likova koji omeuju to tijelo. To je povrina materijala (npr. kartona, papira...) kojeg bismo upotrijebili pri izradi tog tijela. Mjerne jedinice za oploje su iste kao i za povrinu, dakle m2, dm2, cm2... Volumen (obujam) tijela je veliina unutranjosti tijela. To je koliina npr. pijeska, vode i sl. koje bismo trebali da bismo popunili unutranjost tijela. Mjerne jedinice za volumen su: kubini metar (m3), kubini decimetar (dm3), kubini centimetar (cm3) itd. Kocka iji su bridovi dugi 1 cm ima volumen 1 cm3. Ako za popunjavanje nekog tijela trebamo npr. 3 takve kocke, onda je volumen tog tijela 3 cm3 . Nadalje: - kocka iji su bridovi dugi 1 dm ima povrinu 1 dm3, - kocka iji su bridovi dugi 1 m ima povrinu 1 m3, itd. Osim kubinih mjernih jedinica, volumen moemo mjeriti i u litrama (l ), decilitrima (dl ) itd. Veza izmeu tih dviju vrsta mjernih jedinica je: 1 dm3 = 1 l .

Prizma i valjak 1. Povrina plata valjka iji je polumjer baze r a visina v je P=2rv . Objanjenje: Zamislimo da plat valjka razreemo po jednoj izvodnici i razgrnemo ga u ravninu - dobivamo pravokutnik ija je jedna

stranica duga koliko i krunica (dakle 2r), a druga je v .

2. Volumen prizme i valjka, bilo uspravnih ili kosih, s bazom povrine B i visinom v je V=Bv. Posebno, volumen kvadra je V=abc, volumen kocke V=a3, a volumen valjka V=r2v . Objanjenje glavne formule V=Bv za uspravnu prizmu i uspravni valjak: Za uspravnu prizmu i uspravni valjak ta formula slijedi iz same definicije pojma volumena. Naime, pitamo se s koliko jedininih kocki moemo popuniti zadanu prizmu ili valjak. Budui da povrina baze B (po definiciji pojma povrine) govori koliko je jedninih kvadrata potrebno za popunjavanje baze, onda isti taj broj B govori i koliko je jedinnih kocki potrebno za prekrivanje baze. Dakle, prilikom popunjavanja prizme/valjka, u 1. sloj stane tono B jedininih kocki, no tada i u 2. sloj stane takoer B jedninih kocki (slaemo kocku na kocku) itd., a ukupno ima v slojeva. Stoga je tu ukupno Bv jedininih kocki, pa je V=Bv. Objanjenje iste formule za kosu prizmu i kosi valjak: Za kosu prizmu ili kosi valjak, krenimo od uspravne prizme ili valjka, zamislimo da su oni podijeljeni na jako tanke vodoravne slojeve, te pomakom tih slojeva dobivamo kosu prizmu/valjak (iste baze i visine). A pomicanjem tih slojeva volumen se ne mijenja! Objanjenje formula za kvadar, kocku i valjak, V=avc, V=a3, V=r2v : Te formule dobijemo kad u osnovnu formulu V=Bv uvrstimo formulu za povrinu baze u svakom posebnom sluaju i oznake za bridove odnosno za polumjer baze.

Piramida i stoac 3. Povrina plata uspravnog stoca iji je radijus baze r a duljina izvodnice s je P=rs. Objanjenje: Rezovima po izvodnicama, podijelimo plat stoca na krune

isjeke. Poveanjem broja tih isjeaka (odnosno smanjivanjem njihove irine), njihov se oblik sve vie pribliava obliku trokuta. Povrinu svih tih trokuta zajedno dobivamo mnoenjem: 1/2 puta zbroj njihovih donjih stranica (a to je jednako opsegu baze 2r) puta visina tih trokuta s.

4. Volumen piramide (bilo uspravne ili kose) s povrinom baze B i visinom v je V=Bv/3. Objanjenje u 3 koraka: 1. korak: Volumen piramide je proporcionalan povrini baze B, a ujedno i visini v . Naime, zamislimo da se udvostrui baza ili visina. Udvostruenje baze e uzrokovati udvostruenje volumena po svakom vodoravnom presjeku. Udvostruenje visine uzrokovat e udvostruenje volumena po svakom uspravnom presjeku. 2. korak: Konstanta proporcionalnosti mora biti 1/3. Naime, ako krenemo od piramide ija je baza kvadrat 1x1, a visina 1/2, i ako 6 takvih piramida spojimo kao to prikazuje slika, one e zajedno initi kocku 1x1x1, a njezin je volumen 1. Stoga je volumen polazne piramide jednak 1/6, a to je 1/3Bv . 3. korak: Kosa piramida ima isti volumen kao i uspravna piramida s istom bazom i visinom. Naime, krenimo od uspravne piramide, zamislimo da je ona podijeljena na puuuno tankih vodoravnih slojeva, te pomaknemo te slojeve da bismo dobili kosu piramidu. Pomakom slojeva volumen se nije promijenio.

5. Volumen stoca (bilo uspravnog ili kosog) s polumjerom baze r i visinom v je V=r2v/3. Objanjenje: Za volumen stoca vrijedi ista formula kao i za volumen

piramide V=Bv/3 . Naime, ako stoac podijelimo s puno ravnina koje prolaze kroz visinu stoca, poveanjem broja ravnina dobivena tijela sve vie lie piramidama. Iz zbroja njihovih formula za volumen dobivamo Bv/3. Budui da je baza krug, umjesto B moemo uvrstiti r2 te time dobivamo V=r2v/3. Kosi stoac ima istu formulu. Objanjenje je isto kao i (gore) za kosu piramidu.

Kugla 6. Oploje kugle polumjera r je O=4r2.

Objanjenje: Uoimo da je povrina plata valjka koji ima polumjer baze r i visinu 2r upravo P=2rv = 2r2r = 4r2 . Dakle, dovoljno je uoiti da je oploje kugle (tj. povrina sfere) jednaka povrini plata takvog valjka. Da bismo to uoili, prvo zamislimo da je kugla smjetena u takav valjak. Zatim zamislimo da i kuglu i valjak prereemo dvjema ravninama koje su paralelne s bazom valjka i ija je meusobna udaljenost vrlo mala. Izmeu tih dviju ravnina dobivamo prsten na platu valjka i prsten na sferi. Oba prstena imaju jednake povrine! Zato? Prsten na sferi ima manji polumjer, ali zato je iri od prstena na platu valjka, i to dovodi do jednakosti povrina tih dvaju prstena, ako je udaljenost izmeu presjenih ravnina jako mala. Gornji crte prikazuje dva pravokutna trokuta. Hipotenuza veeg trokuta je polumjer sfere, a hipotenuza manjeg trokuta smanjenjem udaljenosti izmeu presjenih ravnina prelazi u tangentu, pa je okomita na polumjer R, D je okomit na R. Zbog oite okomitosti i jo jednog para kateta tih trokuta, slijedi da se ti trokuti podudaraju u dva kuta pa su prema K-K pouku slini. Stoga su im stranice proporcionalne, pa vrijedi r/R=d/D, odnosno rD=Rd. Otuda slijedi 2Rd = 2rD, tj. povrina prstena na platu valjka jednaka je povrini pripadnog prstena na sferi. Budui da to vrijedi za prstene odreene bilo kojim bliskim ravninama paralelnima s bazom, slijedi da je povrina cijele sfere jednaka povrini cijelog plata valjka.

7. Volumen kugle je V=4/3 r3 . Objanjenje : Podijelimo kuglu na to vie piramida ije su baze to manjih povrina i iji su vrhovi u srediti kugle. Volumen svake piramide jednak je umnoku: 1/3 puta povrina baze piramide puta visina piramide (a visina piramide je polumjer kugle r), a nakon zbrajanja svih tih volumena dobivamo umnoak: 1/3 puta povrina cijele sfere (a to je 4r2 ) puta polumjer kugle r . Otuda slijedi V=4/3r3 .

Povijesna napomena: Prva osoba koja je otkrila kako se raunaju oploje i volumen kugle bio je Arhimed.

PDF format na engleskom jeziku

PDF | Uvjeti koritenja | Kupite poster

Autor: Keith Enevoldsen Originalna stranica na engleskom jeziku: http://thinkzone.wlonk.com/Area/AreaVol.htm Home stranica: Keith Enevoldsen's Think Zone Prevela na hrvatski jezik, prilagodila i uz dozvolu autora unijela izmjene: Antonija Horvatek Prevedenu stranicu moete nai na: http://public.carnet.hr/~ahorvate Najtoplije zahvaljujem autoru na doputenju da stranicu prevedem na hrvatski jezik, unesem promjene i objavim u sklopu svojih web stranica. Antonija Horvatek Keith Enevoldsen's Think Zone

poetna