Istraživanje svojstva stojnih valova - 1

Daniel Batinić, Tino Jurlin

Gimnazija Antuna Vrančića

2022.

Istraživanje svojstva stojnih valova

 Istraživanje svojstva stojnih valova - 2

Sadržaj

Uvod ................................................................................................................................ 3

1. Opis stojnog vala......................................................................................................... 4

2. Mjerenja ...................................................................................................................... 6

3. Zaključak..................................................................................................................... 8
 Istraživanje svojstva stojnih valova - 3

Istraživanje svojstva stojnih valova

U ovom radu, istraživati ćemo karakteristična svojstva stojnih valova. Napravit ćemo

eksperiment s užetom, tj. koncem pričvršćenim na oba kraja. Izvor titranja –

elektromagnetski vibrator pričvršćen je za čvrstu podlogu te je direktno povezan sa koncem.

Drugi kraj konca postavljen je preko statičnog kolutora te je o kraj konca ovješen držač utega.

Dodavanjem mase na držač, mijenjamo napetost niti a time i stojne valove koji se stvaraju.
 Istraživanje svojstva stojnih valova - 4

SLIKA 1 – prikaz postavljene aparature

1. Opis stojnog vala

Stojni je val onaj u kojem neke točke sredstva titraju s maksimalnom amplitudom, a neke

uopće ne titraju. Nastaje superpozicijom (interferencijom) dvaju valova jednake

amplitude i frekvencije i suprotnoga smjera širenja Točke koje miruju nazivaju se

čvorovi, a mjesta maksimalnih amplituda nazivaju se trbusi. 1 Stojni val može nastati na tri

načina:

1) Slučaj u kojem su oba kraja žice/konca pričvršćena. U tom slučaju na krajevima se

nalaze čvorovi. Najjednostavniji stojni val ima jedan trbuh, međutim može se

pojaviti više čvorova, što dovodi do kreiranja tzv. viših harmonika koji
2𝑙
odgovaraju harmonijskom nizu 𝜆 = , n = 1, 2, 3... Primjerice, u muzičkoj
𝑛

teoriji, zastupljenost viših harmonika određuje boju tona kojeg proizvodi ovakva

žica.

2) Slučaj u kojem su suprotni krajevi slobodni. Na krajevima tada nastaju trbusi.

Primjer stvaranja ovakvog vala jest u otvorenoj cijevi orgulja(svirala). Pojava

1
enciklopedija.hr [30.5.2022.]
 Istraživanje svojstva stojnih valova - 5

viših harmonika također otvara mogućnosti za razne vrste svirala koje proizvode

različite zvukove.

3) Slučaj u kojem je jedan kraj nepomičan, a drugi slobodan. Primjerice, glazbena

vilica. Tada se na pričvršćenom dijelu nalazi čvor, a na slobodnom trbuh.

Za istraživanje biti će nam potreban stalak, elektromagnetski vibrator, postolje za utege, uže i

utezi. Prije postavljanja opreme na način prikazan na slici 1, potrebno je izmjeriti linearnu

gustoću konca. Budući da nismo imali pristup visokopreciznoj digitalnoj vagi, koristili smo

antikvnu vagu sa listićima – tj. – visoko preciznim utezima. Mjerenjem je utvrđeno da 0.25

grama odgovara duljini od 105.5 centimetra. Time smo izračunali linearnu gustoću konca:
0.00025 𝑘𝑔
μ= = 0.00237 kg/m.
0.1055 𝑚

Postavite opremu na način prikazan na slici 1.

Upalite elektromagnetski vibrator te bilježite duljinu užeta, broj trbuha i masu utega koji

napinje uže. Ukoliko ste priključeni na europski standard izmjenične struje za frekvenciju

titranja možete uvrstiti f = 50 Hz. Silu napetosti užeta Fn izračunajte pomoću formule:

Fn = mu ∙ 9.81 m/s2

gdje je mu masa utega. Valnu duljinu dalje računajte prema formuli

2𝑙
𝜆=
𝑛

gdje je l duljina užeta, a n broj trbuha. Nakon što mjerenja uvrstite u tablicu, potrebno je

usporediti predviđanja iz teoretskog modela, kao i dobivene rezultate u eksperimentu.

Eksperimentalno, brzinu definiramo kao

𝑣𝐸 = 𝜆𝑓

dok bi teoretski model brzine glasio

𝐹
𝑣𝑇 = √
𝜇
 Istraživanje svojstva stojnih valova - 6

2. Mjerenja

Dalje, mjerenja smo uvrstili u tablicu i usporedili rezultate:

Br.
mjerenja: l [m] N mu [kg] Fn [kg m/s2] 𝜆 [m] vT [m/s] vE [m/s]
1 0.67 3 0.0680 0.6622 0.4467 16.7164 22.3333
2 0.67 2 0.1240 1.2164 0.6700 22.6570 33.5000
3 0.67 2 0.1792 1.7580 0.6700 27.2370 33.5000
4 0.67 1.5 0.2305 2.2612 0.8933 30.8906 44.6667
5 0.67 1.25 0.3324 3.2608 1.0720 37.0955 53.6000
6 0.925 4 0.0296 0.2904 0.4625 11.0697 23.1250

Odstupanja od teoretskog modela su značajna, prikažemo li podatke na grafikonu

Usporedba teoretskog modela sa rezultatima eksperimenta

60

50

40

30

20

10

0
1 2 3 4 5 6 7
teoretski model
eksperimentom dobiveno

uočavamo da pak postoji linearna povezanost teoretskog modela i rezultata eksperimenta,

prema kojoj je eksperimentom uvijek dobiven veći iznos brzine nego što to predlaže teoretski

model, osim za zadnje mjerenje, koje je iznimka pretpostavljenog pravila.

 Istraživanje svojstva stojnih valova - 7

Usporedba teoretskog modela sa rezultatima eksperimenta

60

50

40

30

20

10

0
1 2 3 4 5 6 7

teoretski model eksperimentom dobiveno

Te konačno, prikaz odstupanja:

Odstupanje od teoretskog modela

45

40

35

30

25

20

15

10

0
0 1 2 3 4 5 6 7 8

Također je važno i napomenuti kako ovisnost između apscise i ordinate ne postoji, niti

logički ne može postojati jer su na apscisi položeni brojevi mjerenja, a na ordinati brzine

vala. Mjerenja tijekom eksperimenta nisu bila obavljena logičkim slijedom od najtežeg utega

i najdaljeg konca ka najlakšem utegu i najkraćem koncu, već prema mogućnostima

istraživača.
 Istraživanje svojstva stojnih valova - 8

3. Zaključak

Istraživanje nije konkluzivno te se eksperimentalnim mjerenjima nije pokazala preciznost

teoretskog modela ili mjerenjima stvarnog svijeta. Radi analize, definitivno je potrebno

ponoviti mjerenje linearne gustoće konca preciznijom metodom i u neovisnom sustavu, budući

da se radi o iznimno malim masama za mjerenje - centigramima. Međutim pronađena je

korelacija, tj. ovisnost između teoretskog modela i eksperimenta što ostavlja veću mogućnost

potvrđivanja preciznosti teoretskog modela kao i za isključenje nepreciznosti određivanja

linearne gustoće konca kao zateznog faktora u budućim mjerenjima.