NEOPLATONIZAM Inicijator neoplatonizma je Amonije Saka. ivio je od oko 175. do 242. g. Nije nita napisao. Me tim!

Plotin se o"i#no smatra utemeljiteljem neoplatonizma. $lotin je ao njegov kol kad m je "ilo 2% godina. &ad je kod nejga sl ao predavanja rekao je '()vo je #ovjek kojeg sam tra*io(! t je ostao 11 godina. +eko je kazati i govoriti o ,ilozo,iji -monija .ake " d /i da nita nije napisao.0tio je pomiriti -ristotelov i $latonov ,ilozo,ij . PLOTIN ) $lotinov *ivot znamo gotovo sve iz $or,irijeva djela "Plotinov ivot". $lotin nikada nije o se"i govorio!nije dop tao slavljenje svoji1 roendana !nije se dao slikati!me tim s tim s ga ipak prevarili. $or,irije je doveo svog prijatelja koji je "io izvrstan slikar ! da "i to"o*e doao sl ati predavanja kod $lotina i ovaj ga je gledao i pamtio i kod k /e slikao. 2odio se 205. u Likopoli u. )snovao je kol 244. 2im . +a kola je "ila dosta posje/ena . 3mro je 2!0. u samo/i. 4olazio je dodir s iso#nom m dro/ ! ali sig rno najve/i tjecaj na njega imao je -monije. $or,irije je svrstao $lotinove traktate tematski 5 traktata po 6 svezaka. 3k pno 54 traktata7rasprave8 i tako je nastalo $lotinovo djelo (9N9-49(. Nije se toliko zanimao za politik ! glavni cilj m je "io #iti lj de kako /e se sjediniti s "o*anskim. $oslijednje njegove rije#i "ile s '(Nastojte nanovo spojiti ono "o*ansko vaam s "o*anskim koje je svemir .( 3 se"i je vijek "io nad svojom n trinom. &a* da s ga mnoge *ene voljele jer s "ile zalj "ljene ,ilozo,ij . $or,irije ga je tri dana pitao o tome kako je d a sjedinjena s tijelom i on je ne morno odgovarao na ta njegova pitanja!i on ka*e da m je svjetlila inteligencija s njegova lic. Izgleda da nije znao do"ro izgovaratineka slova ili rije#i. Plotinova "ilo#o"ija predstavlja ,ilozo,ij prije njega.+ se mo*e istakn ti $itagora!$armrnid!ali ipak najve/i a toritet m je "io $laton!nikad ga nije kritizirao!dok .okrata je. Isto tako!tre"a spomen ti t i stoi#k ,ilozo,ij !,ilozo,ij -monija .ake!i ,ilozo,ij onog do"a kojem je *ivio! pose"no :ilon. $rotivio se kr/anskom na #avanj o skrsn / tijela!a i &ristovo tjelovljenje se nije moglo klopiti njegov ,ilozo,ij . Ne zna#i da je $lotin "io sk plja# t i1 misli! nego je nio i odreen izvornost. &ako pri#a $or,irije!jednoga dana na njegova predavanja! ga je doao sl ati )rigen koji je s $lotinom sl ao predavanja kod -monija. +ada je $lotin pocrvenio i mislio oti/i!a )rigen ga je zamolio da nastavi govoriti a on m je odgovorio da nema vie volje govoriti onim oso"ama koje ve/ znaj ono to je 1tio govoriti. $lavne to%ke Plotinove "ilo#o"ije& ;lavna tvrdnja plotinovoj ,ilozo,iji se sastoji razlici izme osjetilnog i inteligi"ilnog svijeta!izme tjelesnog i netjelsnog. )dreenje netjelesnosti trijadnoj , nkciji!odnosno troji1 1ipostaza a to s ' 'E(NO)*+, - (./)+012, - (.3A) 4567,.

, nkciji

+ se dogaa odreeni proces!koji na neki na#in povez je te tri 1ipostaze. )"i#no se govori o proces emana8ije)p9oi#laenje,. 4r ga 1ipostaza proizlati iz prve!a tre/a iz dr ge. +aj proces se dogaa a da se ne sla"i niti se manj je prva 1ipostaza< =94N)8.

)sjetilni svijet! klj # j /i i tvar osjetilnog svijeta nije neto to postoji nezavisno od =94N);-! nego taj svijet takoer proizlazi od ove poslijednje 1ipostaze odnosno N-4).=9+I>N);-. )n je pok ao temeljiti jedinstvo svega!sve je jednome!jedno svem . .ve proizlazi od je:no;a i nita njem nije nepoznato !#ovjek je mog / povratak tom jednome. $lotin je jedan od ,ilozo,a koji je pok ao nadi/i s ko" vjere i raz ma7s ko" racionalnog i religioz< nog8. 3 izlaganj njegove ,ilozo,ije slijedit /emo p t od jednoga prema dolje. P9va <ipo ta#a=je:no)*+, $rvo ili poslijednje po#elo realnosti za $lotina. )vo je:no je iznad "itka i "iti! iznad ma!ono nadilazi 3M!430. $lotin ka*e da je svako "i/e! "i/e za1valj j /i tome to je =94N). -ko se rascijepi to jedinstvo! onda prestaje "iti to "i/e ono to je.1 )vo jedinstvo "i/a zavisi od d e koja i1 o"lik je !sve to je osjetilno i ona je zrok i tog nji1ovog jedinstva. 4 a daje to jedinstvo i sama predstavlja jedinstvo !ona takoer prima svoje jedinstvo !ona nije jedno se"i . 4 a prima to jedinstvo od nu a)uma,- odnosno od "itka. =edno se ne mo*e poistovjetiti ni s "itkom !ni s 430)M! zato to >itak i :u< nis jedno se"i!odnosno #isto jedno se"i !jer se"i klj # j :vojinu- odnosno mnotvo. &ad je rije# o d 1 govorio je o miljenj i miljenome a to je dvojina. -ko imamo miljeno onda imamo mnotvo. )n ka*e'()d mnotva ne proizlazi ovo mnotvo nego ovo nae mnotvo proizlazi od nemnotva.( I zato zaklj # je da moramo do/i do onoga to je apsol tno jednostavno!do jednoga koji je apsol tno po#elo. +emeljna zna#ajka =94N);- je >e kona%no t. +o nije "eskona#nost prostora niti "ilo #ega to je vezano z prostor!nego je ta >e kona%no t s1va/ena kao netva9na i nei 89pna proizvodna snaga koja ne zna#i mog /nost nego aktivnost!#isti akt !meta,izi#ki akt!najvii akt. 'e:no je stvaratelj se"e i svega. $lotin je "eskona#nosti dao pozitivno zna#enje. +o nije ideja $latonovom smisl jer svaka ideja klj # je granice!a ovo je:no je iznad "itka i svake misli. )vo je jedno novo poimanje t9an 8en:en8ije- transcendira ne samo ,izi#ki svijet nego svaki o"lik kona#n< osti. )vo je:no ne zna#i neko pojedina#no jedno!nego je:no u e>i. )no je apsol tno jednostavno. )va jednostavnost ne zna#i siromatvo nego!naprotiv! "eskona#no "ogatstvo. $lotin za ovaj pojam ra"i i a;at<on.2 +o nije neto to ima do"rot !to je sama do"rota. +o jedno nema potre" ni#ega ali je do"ro za sve dr go to ima potre"n njega !a sveima potre" njega. ?ato je ono s per do"ro! nije do"ro za se"e nego za dr ga "i/a!ono je ap olutno t9an 8en:entno :o>9o. &ad ka*emo da je jedno iznad "itka!iznad misli i iznad *ivota to ne zna#i da $lotin tvrdi da je to ne"itak!ne misao! ne *ivot nego da i1 jedno nadilazi.+o jedno je s permisao! s per"itak i s per *ivot. )vo jedno ne postoji kao ideje ili "iti jer "i to klj #ivalo mnotvo a ono je jedno. )vo jedno ne misli smisl da se dvostr # je misao i miljeno jer "i to nijelo razdor toga jedinstva. Njegova misao transcendira na mog /nost odrediti ga i s1vatit ga. )vo jedno nije nesvjesno! nego je cijeli njegov sadr*aj s njim! postoji *ivot njem i njegova kontemplacija je samo jedno. $aradoksalni tekst od $lotina' ()no ne mo*e kazati ja jesam jer ono ni je! ne mo*e kazati ja sam do"ro jer mora ponovo ra"iti predikat jest. -ko "i njegoa misao "ila do"ro onda se misao ne "i odnosila na njega nego na do"ro. I ono samo ne "i "ilo do"ro nego misao!ako ina#e msao jest razli#ita od do"ra!do"ro postoji ve/
1

Npr. -ko k /a izg "i svoje jedinstvo nije vie k /a79N9-49!6518 -gat1on@ do"ro se"i.

prije nego misao o njem . )no "ivaj /i dovoljno samo se"i odnos na do"ro nema potre" misli odnos na sam se"e. )no ne misli se"e koliko je do"ro nego koliko jest neto. )no nema nita dr go nego jedan jednostavni int itivni akt koji on smjerava prema svome sadr*aj .( $lotinovo apsol tno ima misao koja je meta misao!ima int icij koja je metaint icija ! ima *ivot koji je meta*ivot i volj koja je metavolja. $lotin!kao ,ilozo, postavlja pitanje ' Za?to je je:no to ?to je@ )n ka*e da to jedno nije sl #ajno to to je.)no ne mo*e "iti ni jedan slo"odni iz"or ono je iznad toga. 7nije ni sluajno,nije ni slobodni izbor). )no ne mo*e "iti ni n *nost jer dolazi poslije jednoga. $lotin ka*e ' ("iti i djelovati apsol t ! tome jednome( $rvo po#elo!a to je je:no!samo postavlja!stvara sama se"e je autop9o:uk8ija. 3 tome do"r a to je jedno volja odgovara njegovoj "iti. )no je volja "iti to to jest.! je potp na!slo"odna i apsol tna. )no je A-3.- .3I. Njegova volja i negovo "ivanje poistovje/eni s . )vo do"ro!kad je A-3..3I onda je ono stvoritelj!stvaratelj samoga se"e. )no samo se"e poziva postojanje. $lotin ka*e ' ( -ko dakle do"ro postoji i s njim postoji iz"or i volja!jer "ez ovi1 ne "i mogao postojati. - ako ovo do"ro ne mo*e "iti mnotvo tre"a dovesti jedinstvo 1tijenje i "itak. )no n *no ima 1tijenje koje od njega dolazi i "itak koji od njega dolazi! ono je zato stvoritelj samoga se"e. )vo do"ro je lj "av od se"e i ono je lj pko ( $lotin *eli sa# vati jedinstvo jednoga. $roizla*enje od jednoga on opi uje u likama. Najpoznatija slika je gdje postoji svjetlosni izvor!pr< imjerice . nce i ta svjetlost se iri kr govima. Bto smo dalje od izvora to je svjetlost sla"ija ali sami izvor ne postaje siromaniji. $rvi taj kr g koji "i se mogao zvati i dr ga 1ipostaza je N3.74308. )n ra"i slik vatre koja je *arila toplin ! zatim izvor rijeke!slik sta"la itd. .ve ove like poma* <vatiti emana8iju. 4ok neto proizlazi od toga jednoga!jedno ostaje jedno i ne osiroma je. Nije vjetovano. $lotin razlik je 2 vrste aktivnosti jednoga' Aktivno t >iAa ili je:no;a Aktivno t koja p9oi#la#i o: je:no;a Aktivno t je:no;a je imanentna- a aktivno t koja p9oi#la#i o: je:no;a smjerena je prema vani. -ktivnost jednoga #ini da jedno jest i sa# vava ga< smjereno prema jednom samome. -ktivnost od jednoga< smjerena prema vani i za1valj j /i njoj proizlazi!emanira se dr ga z"ilja ili 1ipostaza. -ktivnost jednoga sastoji se od "iti to to jest ili slo"odi "iti to to jest. -ktivnost od jednoga predstavlja nek n *nost koja se 1tjela. (./)+012, -ktivno/ od jednoga raa se dr ga 1ipostaza!ali ne odma1 kao dr ga 1ipostaza kao d 1 ili no s nego nastaje neto to je neodreeno. I to neodreeno kada se okre/e prema jednome gledaj /i ga ili kontempliraj /i ga odre je se . )v neodreenost $lotin naziva inteli;i>ilna tva9 ili inteli;i>ilna :9u;o t. - to nije nita dr go nego neodreena misao koja se odree je!okre# /i se prema jednome.4r gim rije#ima!d 1 nije jednostavna mo/ koja proizlazi od jednoga nego ta mo/ da "i "ila d 1 mora se okren ti prema jednome i kontemplirati ga. Me tim!ni samo okretanje prema jednome nije jo d 1!nego zrok! vjet koji ga #ini da " de. - to zna#i da ovo samo okretanje zna#i nastajanje "iti odnosno "itka ili sadr*aj miljenja. I dr go je re,leksija te mo/i na sam se"e i tada se javlja misao!i t se javlja mnotvo!misao miljeno.

Plotinove 9ije%i i# "Enea:a"& (Njegovo okretanje prema jednome stvara "itak.&ontemplacija koj "itak smjerava prema samom se"i raa d 1. - " d /i da d 1 da "i se kontemplirao mora takoer okren ti se prema se"i on postaje istodo"no d 1 i "itak.Mnotvo se raa samo okvir dr ge 1ipostaze! smisl da d 1 ne vidi jedno kao mnotvo!nego vidi se"e kao mnotvo( =edno je mo/ svi1 stvari a d 1 je na neki na#in sve stvari. 4 1 je jedinstvo "itka i misli !ono je pre"ivalite svi1 "i/a. )vaj d 1 je *ivot!*ivot smisl dr ge 1ipostaze jer *ivot dimenziji d 1ovnoga i nematerijalnoga. +o je d 1ovni *ivot izvan vremenitosti . $lavna #na%ajka :u<a a toji e u mi liti ! odakle se javlja dvojstvo a i mnotvo. 4 1 je zapravo jedno mnogi1. =edno da "i moglo misliti mora postati d 1. (.3A) 4567, 4 1! koji je takoer jedna "eskona#na aktivnost raa jedn dr g z"ilj koja je ni*a a to je :u?a. $lotin razlik je aktivnost d 1a i aktivnost od d 1a. -ktivnost d 1a<d 1 smjerava aktivnost prema samome se"i!a aktivnost od d 1a C smjerava t aktivnost prema vani!prema onom to proizlati od d 1a. 2ez ltat aktivnosti koja proizlazi od d 1a nije odma1 d a. 4 a se javlja onda kada se to neodreeno okre/e prema samome d 1 !promatra ga i ta d a preko samog d 1a vidi do"ro! odnosno jedno i posjed je ga. Plotin kae& " 4 a je misao d 1a i jest nekom smisl njegova aktivnost.3pravo kako je d 1 misao iaktivnost koja se odnosi na jedno. Malo je tamna misao d e jer je ona takore/i jedna slika d 1a 4 a takoer misli !ali misli onoj mjeri kojoj promatra i kontemplira d 1. Me tim! njezina gl. aktivnost ne sastoji se misliti!jer ina#e "i "ila d 1 nego proizvoenj i davanj *ivota svim stvarima koje jes i reenj ti1 stvari i pravljanj njima. 4 a je tva9atelj ko po%elo i oivljavajuAe po%elo vi< tva9i. =edno mora postati d a da "i rodilo!proizvelo sve stvarividljivoga svijeta.+ako d a predstavlja krajnji moment proces ekspa< nzije!"eskona#ne mo/i jednoga. 4 a!po $lotin !je posljednja Do*ica ! ili poslijednja 1ipostaza inteligi"ilno stvarnosti ili realnosti i ona grani#i s osjetilnim.)na je kona#nosti zrok tog osjetilnoga. 4r gim rije#ima!d a ima dva lica koja s smjerena jednom i dr gom smjer . 4 a nije pomijeana od tjelesnog i netjelesnog premda ima posla s tjelesnim. D d /i da s tijela razdijeljena i d a je razdijeljena koja je njima.Me tim!dogaa se ipak da ona ostaje cijela svim svojim djelovima. -ko je d a razdijeljena nije razdijeljena na na#in na koji s tijela raz< dijeljena. 3laze/i tijela ona se ne raspada na dijelove!nego je cijela svim djelovima razdijeljenog tijela i to joj je zna#ajka da mo*e /i sve dijelove tijela. )na je nerazdijeljena i razdjeljena!ona je jedno i mnotvo!ona je sva sv gdje i to jednaka. )dnosno! d a je jedno i mnogi ili jedinstvo i mnotvo.)no *+ je isklj #ivo jedno a d 17n s8 je jedno< mnogi!a tijela s samo mnotvo ili mnogi. $lotin govori o 1ijerar1iji d e' najvi?a :u?a ili unive9#alna :u?a B #ista 1ipostaza inteligi"ilnog svijeta.)na nema nikakve veze s osjetilnim svijetom.+o je #ista d a. :u?a ve;a = d a svijeta koja postavlja i pravlja samim svemirom. )na ima odnos sa tjelesnim !sa svemirom! tvarima!ali ne silazi dolje nego se o"la#i tijelo ostaj /i gore poje:ina%ne :u?e B razina d e koje ne stvaraj nego pravljaj i animiraj pojedina#na tijela.+os primjerice d e zvijezda!d e lj di i *iv /i1 "i/a koja silaze tijela i z"og toga imaj s tijelima "liske odnose. )d prve d e proizlaze dr ge d e.Imaj ist narav!ali se i razlik j zavisno o tome koliko s "liske tijelima odnosno st pnj kontemplacije. .ve pojedine d e s pris tne jedinstvenoj niverzalnoj d i odnosno najvioj d i.

Aktivnost due se odvija u 2 smjera. . jedne strane ona *eli kontemplirati jedno preko d 1a!a s dr ge strane te*i proizvesti neto dr go od se"e i stvoriti taj osjetilni svijet. . d om zapravo se zavrava inteligi"ilni svijet. $oslije te d e iri se tvarni svijet ili ,izi#ki niverz m. )va tvar proizlazi od svoga zroka kao posljednja mog /nost i ona predstavlja ekstrem< n privacij mo/i jednoga !privacij do"roga!i ovom smisl ona je zlo!s1va/eno kao nedostatak ili privacija pozitivnoga. $oslije ove tvari nema vie ni#ega to "i moglo nastati. Plotin tu tva9 na#iva ne >itak. -li ne smisl da je ono nita ! nego "itka. smisl da je azli#ita od

Erijeme nastaje kod proizvoenja ovog naeg svijeta.4ogaa se onda kad je aktivnost d e stvara ovaj svijet. Cje%no t-za $lotina! zna#i ivot >e# p9omjene. ivot d 1a je vje#ni *ivot! pris tnost sve k pnoga "itka koji je vijek sve svem . 4 a izlazi iz toga jedinstva i niz s kcesivni1 #ina stvara osjetilni svijet #ime se javlja prije i poslije. 4 1 je dimenziji vje#nosti a d a je dimenziji <<<<<<<<<<<<<<<<<< )vo nastajanje svijeta je vje#no ! d a je po svojoj "iti *ivot!zemlja i svi elementi s *ivot!ne postoji neto to nije *ivo. $lotin smatra da #ovjek predpostoji!dod e stanj #iste d e svijet "itka i d 1a!gdje smo "ili dr gi lj di i nae d e nis "ile nita dr go nego