1

2
Uvod Bog, duhovni ivot bili su mi to vrlo nejasni pojmovi prije nego sam sreo rila Prabhupadu. Oduvijek me zanimala religija, ali prije susreta s Krininim bhaktama nisam imao pravi uvid potreban za uspjeno raspitivanje o duhovnom ivotu. Postojanje Stvoritelja o igledno je za osobu zdravog razuma. Ali, tko je Bog? Tko sam ja? Poha#ao sam idovsku kolu i studirao orijentalnu filozofiju, no nikada nisam mogao dobiti zadovoljavaju$e odgovore na svoja pitanja. Mantru Hare Krina prvi put sam uo krajem 1968. godine, u Greenwich Villageu, u New Yorku: hare krina hare krina krina krina hare hare hare rama hare rama rama rama hare hare Zvu ala je privla no i dok sam je sluao osje$ao sam se vrlo ugodno. Mantra mi se urezala u sje$anje te sam uskoro poalio to od bhakta nisam uzeo neki asopis. Kako mi je kasnije bilo objanjeno transcendentalno sjeme, koje bi moglo izrasti u ljubav prema Bogu, bilo je posa#eno. Nekoliko mjeseci kasnije, u ruke mi je stigla pozivnica na kojoj je bila ispisana mantra Hare Krina. Pozivnica je obe$avala: Pjevajte ova Boja imena i ivot $e vam biti uzvien! Povremeno bih pjevao i mantrao i nalazio da mi mantra doista smiruje um. Nakon to sam diplomirao kemiju, 1971.godine pridruio sam se Mirovnom odredu i otiao u Indiju kao znanstveni predava . Tamo sam se raspitao o pokretu Hare Krina. Mantra mi se u inila vrlo privla nom, filozofija zanimljivom, a uz to me je zanimala i izvornost pokreta. Prije odlaska u Indiju, nekoliko puta sam posjetio Krinin hram u New Yorku, ali sam smatrao da naizgled strogi ivot bhakte nije za mene. U Indiji sam prvi put sreo Krinine bhakte na festivalu kojeg su odravali u Calcutti, tijekom listopada 1971. godine. Bhakte su mi objasnili svrhu yoge i potrebu za raspitivanjem o duhovnom ivotu. Po eo sam osje$ati da njihovi obredi i sve anosti nisu dosadne, sentimentalne dunosti, ve$ istinski, razborit na in ivota. Me#utim, u po etku mi je bilo vrlo teko razumjeti filozofiju svjesnosti Krine. Moj me zapadnja ki odgoj na puno suptilnih na ina sprje avao da vidim stvari koje su bile jasne kao dan! Na sre$u, bhakte su me uvjerili u potrebu prihva$anja nekoliko osnovnih strogosti te sam tako po eo dobivati izvjestan uvid u duhovni ivot. Danas se mogu prisjetiti kako su daleke i oskudne bile moje

3
predodbe o duhovnosti i transcendentalnom ivotu. Tada sam, nakratko, u studenom 1971.godine sreo rila Prabhupadu i neposredno nakon toga odlu io postati vegetarijanac. ( Bio sam ponosan to sam vegetarijanac, ali me je kasnije rila Prabhupada podsjetio da su ak i golubovi vegetarijanci. ) U velja i 1972. godine, u Calcutti sam susreo neke bhakte koji su me pozvali na festival u Mayapur ( sveti otok udaljen 200 kilometara prema sjeveru ). Festival se trebao odrati u ast Gospodina Caitanye Mahaprabhua, koji se smatra inkarnacijom samoga Krine. Bio sam planirao otputovati u Nepal, ali mi Mirovni odred nije dopustio da napustim Indiju i tako sam otiao u Mayapur. Uputio sam se u Mayapur s namjerom da ostanem najvie dva dana, me#utim, ostao sam cijeli tjedan. Na otoku sam bio jedini abhakta, a budu$i da sam ivio sa bhaktama na njihovoj zemlji, bila je to jedinstvena prilika da se temeljitije upoznam sa svjesno$u Krine. Tre$eg dana festivala pozvali su me da vidim rila Prabhupadu. ivio je u maloj kolibi napravljenoj od cigle i slame, namjetenoj s dva-tri komada jednostavna namjetaja. rila Prabhupada me zamolio da sjednem, a potom me upitao kako sam i imam li kakvih pitanja. Bhakte su mi objasnili da rila Prabhupada moe odgovoriti na moja pitanja jer je predstavnik u eni kog naslije#a duhovnih u itelja. Pomislio sam da rila Prabhupada moe uistinu znati to se doga#a u svijetu. Na posljetku, to su tvrdili njegovi bhakte, a ja sam ih volio i cijenio. Imaju$i to na umu, po eo sam postavljati pitanja. Nisam bio svjestan da sam time pristupio guruu, duhovnom u itelju na propisani na in ponizno postavljaju$i pitanja o duhovnom ivotu. Izgledalo je da je rila Prabhupada zadovoljan sa mnom te je nekoliko sljede$ih dana odgovarao na moja pitanja. Uglavnom sam ih postavljao sa akademskog stajalita, no on mi je uvijek davao osobne odgovore, pomau$i mi tako da produhovim svoj ivot. Njegovi su odgovori bili logi ni, znanstveni, zadovoljavaju$i i za u#uju$e lucidni. Prije nego sam sreo rila Prabhupadu i njegove u enike, duhovni ivot mi je uvijek bio nerazumljiv i nejasan. Me#utim, razgovori sa rila Prabhupadom bili su realisti ni, jasni i uzbudljivi! rila Prabhupada mi je strpljivo pokuavao pomo$i da shvatim kako je Krina - Bog najve$i uivatelj, najbolji prijatelj i vrhovni vlasnik. Postavljao sam brojne zapreke u prihva$anju onoga to je bilo o igledno: da moram ozbiljno prihvatiti proces svjesnosti Boga ako elim shvatiti Boga. rila Prabhupada me je nepopustljivo, ali ipak ljubazno, pourivao. Iako se nisam mogao ba najbolje izraziti, rila Prabhupada je razumio svako moje pitanje.

4
Savrena znanost 27.velja e 1972. rila Prabhupada: Krina zna i svima privla an. Ako Bog nije privla an svima, kako moe biti Bog? &ovjek je zna ajan kad je privla an. Zar ne? Bob: Tako je. rila Prabhupada: Prema tome, Bog mora biti privla an, i to svima privla an. Zato, ako Bog ima ime ili ako Mu eli dati neko ime, to moe biti samo ime Krina. Bob: Zato jedino ime Krina? rila Prabhupada: Zato to je On svima privla an. Krina zna i svima privla an. Bog nema ime, ali Mu prema njegovim odlikama dajemo imena. &ovjeka koji je vrlo lijep nazivamo lijepim. Onoga tko je vrlo inteligentan nazivamo pametnim. Ime se daje prema odlici. Kako je Bog svima privla an, ime Krina moe se odnositi samo na Njega. Krina zna i svima privla an. To uklju uje sve. Bob: A to je sa imenom koje zna i svemo$an? rila Prabhupada: Ako nisi mo$an, kako moe biti svima privla an? Bog mora biti vrlo lijep. Mora biti vrlo mudar. Mora biti vrlo mo$an. Mora biti vrlo slavan. Bob: Je li Krina privla an nitkovima? rila Prabhupada: O, da! On sam je bio najve$i nitkov. Bob: Kako to? rila Prabhupada: Zato to je uvijek zadirkivao gopije. Ponekad, kad bi Radharani (Krinina boanska pratilja ) izala, Krina bi je napao. Kad bi pala, poviknula bi: Krina ne mu i me tako. Tada bi Krina iskoristio priliku i poljubio je. Radharani je bila vrlo zadovoljna, no odnosila se prema Krini kao prema najve$em nitkovu. Ako nema nitkovluka u Krini, kako onda moe postojati u svijetu? Prema naoj formuli, Bog je izvor svega. Nema li nitkovluka u Krini, kako se uop$e moe pojaviti? Krina je izvor svega, ali Njegov je nitkovluk tako drag da ga svi oboavaju. Bob: to je s nitkovima koji nisu tako dragi? rila Prabhupada: Ne, nitkovluk nije dobar, ali Krina je apsolutan. On je Bog, prema tome Njegov je nitkovluk dobar. Krina je svedobar. Bog je dobar. Stoga, kada On postane nitkov, i to je dobro. To je Krina. Nitkovluk nije dobar, ali kada se radi o Krini, Bob Cohen 14.kolovoz 1974.

5
budu$i je On apsolutno dobar, onda je i taj nitkovluk tako#er dobar. To moramo razumjeti. Bob: Ima li ljudi koji ne smatraju Krinu privla nim? rila Prabhupada: Ne. Svi Ga ljudi smatraju privla nim. Koga Krina ne privla i? Daj mi neki primjer: Ovog ovjeka ili ovo ivo bi$e Krina ne privla i. Pokuaj mi samo prona$i takvu osobu. Bob: Netko tko ini stvari u ivotu za koje zna da su pogrene, ali ih ipak ini jer eli ste$i mo$, ugled ili novac moe smatrati Boga neprivla nim. Moda Bog za njega nije privla an jer mu daje osje$aj krivnje. rila Prabhupada: Ne, ne daje mu Bog osje$aj krivnje. Za njega je privla no biti mo$an. &ovjek eli postati mo$an ili bogat, zar ne? Me#utim, nitko nije bogatiji od Krine. Zato je za njega Krina privla an. Bob: Ako se onaj tko eli postati bogat moli Krini, ho$e li to i postati? rila Prabhupada: O da! Bob: Moe li na taj na in postati bogat? rila Prabhupada: O da. Budu$i da je Krina svemo$an, ako Mu se moli da postane bogat, Krina $e ti to omogu$iti. Bob: Ako ovjek ivi grjenim ivotom, ali se moli da postane bogat, moe li ipak postati bogat? rila Prabhupada: Da. Moliti se Krini nije zlo. On se nekako moli Krini pa zato ne moe re$i da je zao. Bob: Da. rila Prabhupada: U Bhagavad-giti Krina kae: api cet suduracaro bhajate mam ananya-bhak. Jesi li to itao? Bob: Da. Ne znam na sanskrtu, ali znam na engleskom: &ak ako Mi se i najgori ovjek moli, biva uzdignut. rila Prabhupada: Da. &im se po ne moliti Krini, ovjek nije zao. Krina je stoga svima privla an. U Vedama je re eno da je Apsolutna Istina, Svevinja Boanska Osoba, riznica sveg zadovoljstva: raso vai sah. Svatko ezne za ne im jer u tome nalazi nekakvu dra. Bob: to zna i dra? rila Prabhupada: Osje$aj ugode. Vede kau raso vai sah. To an prijevod rije i dra je rasa. (Malati, supruga Prabhupadinog tajnika, ulazi s posluavnikom hrane) to je to? Malati: Preni patlidan. rila Prabhupada: O! Svima privla an! Svima privla an! Bob: Najljepe se zahvaljujem to si mi dopustio da ti postavljam pitanja.

6
rila Prabhupada: To je moja misija. Ljudi trebaju razumjeti nauk o Bogu. Ne sura#ujemo li sa Svevinjim Gospodinom, prevareni smo. Puno sam puta dao primjer bezvrijednog vijka ispalog iz stroja. Ali kada se ponovno ugradi u stroj, taj isti vijak ponovno je vrijedan. Sli no tome, mi smo sastavni djeli$i Boga. Stoga, kakva je naa vrijednost bez Boga? Nikakva! Trebamo se vratiti naem prvobitnom poloaju odanosti Bogu. Tada $emo imati vrijednost. Bob: Tko je znanstvenik? rila Prabhupada: Onaj tko poznaje stvari kakve jesu. Bob: Misli da pozna stvari kakve jesu. Nada se da ih pozna kakve jesu. rila Prabhupada: Ne. Smatra se da zna. Znanstveniku se prilazi zato to se smatra da on to no poznaje predmet. Znanstvenik poznaje stvari kakve jesu. Syamasundara (rila Prabhupadin tajnik): Kako je to Krina najve$i znanstvenik? rila Prabhupada: Jer zna sve. Znanstvenik je onaj tko u potpunosti poznaje predmet. On je znanstvenik, a Krina zna sve. Bob: Ja predajem znanost. rila Prabhupada: Da, ali kako moe pou avati ako ne usavri svoje znanje? To je pitanje. Bob: Bez savrenog znanja moe pou avati. rila Prabhupada: To je varanje. To nije pou avanje. To je varanje. Kao kada znanstvenici kau: Dogodio se prasak i nastala je kreacija. Mogu$e. Moda. to je to? Jednostavno varanje. To nije pou avanje. To je varanje. Bob: Ne mogu li sa nesavrenim znanjem ipak pou avati nekim stvarima? rila Prabhupada: Moe pou avati onoliko koliko zna. Bob: Ne bih trebao svojatati pravo da pou avam vie nego znam. rila Prabhupada: Da, to je varanje. Syamasundara: Drugim rije ima, istina se ne moe pou avati sa nepotpunim znanjem. rila Prabhupada: Da. To ne moe niti jedno ljudsko bi$e. Ono ima nesavrena osjetila. Prema tome, kako moe druge pou avati savrenom znanju? Pretpostavimo da ti se ini da je Sunce disk. Ne moe mu se nikako pribliiti. Kae da sunce moemo vidjeti teleskopom koji je tvoja tvorevina, a ti si nesavren. Kako onda tvoja naprava moe biti savrena? Zato je tvoje znanje o suncu nesavreno. Stoga, nemoj pou avati druge o suncu ako nema savreno znanje. To je varanje.

7
Bob: A to je sa znanstvenom pretpostavkom da je Sunce od Zemlje udaljeno 93 000 000 kilometara? rila Prabhupada: &im kae pretpostavka to nije znanstveno. Bob: Ali onda gotovo cjelokupna znanost nije znanstvena. rila Prabhupada: U tome i jeste stvar! Bob: Sva se znanost zasniva na raznoraznim pretpostavkama. rila Prabhupada: Da. Pou avaju nesavrenom znanju. Ba kao to puno pri aju o Mjesecu. Misli li da je njihovo znanje savreno? Bob: Ne. rila Prabhupada: Onda? Bob: Koja je onda prava dunost u itelja u drutvu? Recimo znanstvenog predava a. to bih trebao raditi u u ionici? rila Prabhupada: Trebao bi jednostavno pou avati o Krini. Bob: Moe li znanstvenik pou avati znanost o spojevima kiselina i luina s Krinom kao njezinim predmetom? rila Prabhupada: Kako je to mogu$e? Bob: Kada se studira znanost, otkrivaju se op$e tendencije prirode, a one ukazuju na upravlja ku silu. rila Prabhupada: To sam ja objanjavao neki dan. Upitao sam jednog kemi ara nastaje li, prema kemijskim formulama, iz spoja kisika i vodika voda? Nastaje li? Bob: Nastaje. rila Prabhupada: Na primjer, i Atlantski i Tihi ocean sadre ogromne koli ine vode. Koliko je tu bilo potrebno kemikalija? Koliko tona? Bob: Puno! rila Prabhupada: Netko ih je morao dati. A tko ih je dao? Bob: Dao ih je Bog. rila Prabhupada: Netko ih je morao dati. Bob: Da. rila Prabhupada: To je znanost. Tako moe pou avati. Bob: Bi li se trebalo gnjaviti s pou avanjem kako iz spoja kiselina i luina nastaju neutralni spojevi? rila Prabhupada: To je ista stvar. Tko daje kiseline i luine? Bob: Dolaze iz istog izvora kao i voda. rila Prabhupada: Ne moe stvoriti vodu ako nema vodik i kisik. Tako, postoje milijuni planeta, pa i Atlantskih i Tihih oceana. Tko je od vodika i kisika stvorio vodu i kako nas je njom opskrbio? To je pitanje. Netko ju je morao dati, kako je ina e nastala? Bob: Bi li tako#er trebalo pou avati postupak dobivanja vode iz vodika i kisika?

8
rila Prabhupada: To je sporedno i nije ba teko. Ba kao to je Malati napravila ovaj puri (vrsta kruha). Imala je brano i ghi (pro i$eni maslac) pa je napravila puri. Ali kako je mogu$e napraviti puri bez ghija i brana? Krina navodi u Bhagavad-giti: Voda, zemlja, zrak i vatra Moje su energije. to je tvoje tijelo? To je tvoja energija. Zna li to? Tvoje tijelo je stvoreno od tvoje energije. Na primjer: jedem, tako stvaram odre#enu energiju kojom odravam tijelo. Zna i, moje je tijelo stvoreno od moje energije. Bob: U hrani se nalazi sun eva energija. rila Prabhupada: Probavljanjem hrane stvaram izvjesnu energiju i tako odravam tijelo. Ako opskrbljivanje energijom nije pravilno, tijelo postaje slabo ili bolesno. Tvoje je tijelo stvoreno iz vlastite energije. Sli no tome, ovo ogromno kozmi ko tijelo, ovaj svemir, stvoreno je iz Krinine energije. Kako to moe pore$i? Ako je tvoje tijelo stvoreno iz tvoje energije, svemirsko tijelo tako#er mora biti stvoreno iz ne ije energije. A to je Krina. Bob: Morat $u o toj ideji malo razmisliti prije nego je prihvatim. rila Prabhupada: to se tu ima prihva$ati? To je injenica. Kosa ti raste svaki dan. Zato? Zato to posjeduje odre#enu energiju. Bob: Dobivam energiju iz hrane. rila Prabhupada: Nekako si dobio tu energiju. Zahvaljuju$i njoj tvoja kosa raste. Prema tome, ba kao to je tvoje tijelo stvoreno iz tvoje energije, tako je cijeli gigantski pojavni svijet stvoren iz Boje energije a ne iz tvoje. To je injenica. Bob: Da, sada razumijem. Ali zar nisu planeti ovoga svemira proizvod Sun eve energije? rila Prabhupada: Da, ali tko je stvorio Sunce? Krinina energija. Sunce je toplina, a Krina kae bhumir apo nalo vayuh: Tpolina to je Moja energija. Zato je Krinina toplinska energija predstavljena Suncem. To nije tvoja energija. Ne moe re$i: Ja sam stvorio Sunce. Ali neko ga je morao stvoriti, a Krina kae da je to u inio On. Mi Mu vjerujemo i zato smo Krinaiti. Bob: Krinaiti? rila Prabhupada: Da. Ako kaem da je toplina Krinina energija, ne moe to osporiti jer ona nije tvoja energija. U tijelu se nalazi odre#ena koli ina topline. Ona je ne ija energija. A tko je ta osoba? To je Krina. On kae: Da, to je Moja energija. Zemlja, voda, zrak, vatra, eter, um, inteligencija i ego, Mojih su osam odvojenih energija. Moje je znanje savreno. Osobno mogu biti i budala, ali budu$i da prihva$am znanje od najve$eg znanstvenika, najve$i sam znanstvenik. Bob: Zato se nazivaju odvojenim energijama?

9
rila Prabhupada: Ba poput mlijeka. to je mlijeko? Odvojena energija krave, zar ne? Bob: Ali to zna i da su te energije odvojene od Krine? rila Prabhupada: Odvojeno zna i da je mlijeko stvoreno iz tijela krave, ali nije krava. To zna i odvojeno. Bob: Zna i, ova zemlja je stvorena iz Krine, ali nije Krina? rila Prabhupada: Nije Krina, ili moe re$i da istodobno i jest i nije Krina. To je naa filozofija. Isto i razli ito. Ne moe re$i da su sve ove stvari razli ite od Krine jer bez Krine ne bi postojale. Pa ipak ne moe ni re$i: Onda mogu oboavati vodu. Zato oboavati Krinu? Prema panteistima je sve to radimo oboavanje Boga jer sve jeste Bog. To je mayavada filozofija; budu$i da je sve stvoreno iz Boga, onda je sve Bog, ali istodobno i nije Bog. Bob: Jeli ita na Zemlji Bog? rila Prabhupada: Da, zato to je sve stvoreno iz Boje energije. No to ne zna i da oboavanjem bilo ega ujedno oboava Boga. Bob: ta onda na Zemlji nije maya? rila Prabhupada: Maya zna i energija. Bob: Zna i energija? Mislio sam da zna i iluzija. rila Prabhupada: Da, drugo zna enje rije i maya je iluzija. Tako budalaste osobe zamjenjuju energiju sa njenim izvorom. To je maya. Ba kao Sun eva svjetlost koja ulazi u tvoju sobu kao Sun eva energija. Ali zato to je Sun eva svjetlost ula u sobu ne moe re$i da je ulo Sunce. Kad bi ulo Sunce, i sobi i tebi i svemu doao bi kraj. Odmah. Ne bi imao vremena ni shvatiti da je Sunce ulo. Zar ne? Bob: Tako je. rila Prabhupada: Me#utim, Sun eva svjetlost ne moe postojati bez Sunca. Prema tome, ne moe re$i da Sun eva svjetlost nije Sunce. Ali istodobno i nije Sunce. I jest i nije Sunce: oboje je. To je naa filozofija: acintya-bhedabheda-nepojmljivo. U materijalnom smislu ne moe pojmiti da je stvar istodobno pozitivna i negativna. To je nepojmljiva energija. A budu$i da je sve Krinina energija, On se moe pojaviti kroz bilo koju energiju. Zato kad oboavamo Krinu u obliku napravljenom od zemlje, vode ili ne eg sli nog, to jeste Krina. Ne moe re$i da nije Krina. Kada u hramu oboavamo ovaj metalni oblik Krine kao Boanstvo, to je Krina. To je injenica jer metal je Krinina energija, zato se ne razlikuje od Krine. Krina je toliko mo$an da se u Svojoj energiji moe pojaviti u potpunosti. Zbog toga oboavanje Boanstva nije poganstvo. To je u uistinu oboavanje Boga, pod uvjetom da poznaje proces. Bob: Ako poznaje proces, onda Boanstvo postaje Krina?

10
rila Prabhupada: Ne postaje ono jest Krina. Bob: Boanstvo je Krina, ali samo ako poznaje proces. rila Prabhupada: Da. Ba poput ove elektri ne ice ona je struja. Tko poznaje proces moe iz nje proizvesti struju. Ina e je to samo obi na ica. Bob: Zna i, napravim li kip Krine, on nije Krina sve dok... rila Prabhupada: On jest Krina, ali mora poznavati proces razumijevanja da je on Krina. On jest Krina. Bob: To nije samo obi na zemlja i blato. rila Prabhupada: Ne. Zemlja ne postoji odvojeno od Krine. Krina kae: Moja energija. Ne moe odvojiti energiju od njenog izvora, to nije mogu$e. Ne moe odvojiti toplinu od vatre. Ali vatra se razlikuje od topline, a toplina se razlikuje od vatre. Kada uzima toplinu ne zna i da dodiruje vatru. Vatra, unato tome to isijava toplinu, zadrava svoj identitet. Sli no tome, iako Krina svojim razli itim energijama stvara sve, On ostaje Krina. Filozofi mayavadiji misle da ako je Krina sve, On tada gubi svoju osobnost. To je materijalisti ki na in razmiljanja. Na primjer, pijenjem mlijeka, malo pomalo, aa $e se isprazniti, mlijeko $e oti$i u moj eludac. Krina nije takav. On je svemo$an. Neprekidno uzimamo Njegovu energiju, a On ipak stalno postoji. Dajmo jedan pomalo grub primjer. &ovjek moe za eti neograni eno mnogo djece, ali ipak on ne prestaje postojati. Ne zna i da ga vie nema, ako je za eo stotine djece. Prema tome, na sli an na in, unato neograni enom broju Svoje djece, Bog ili Krina ne prestaje postojati. Purnasya purnam adaya purnam evavasisyate: Budu$i da je potpuna cjelina, iako toliko mnogo potpunih dijelova izvire iz Njega, On ostaje potpun. To je svjesnost Krine. Krini nikad nema kraja. On je toliko mo$an. Zato je svima privla an. Ovo je samo jedna strana Krinine energije. A On ima neograni ene energije. Ova studija Krinine energije samo je jedna strana, ili jedan djeli$. Nastavi li na ovaj na in prou avati Krinu, to je svjesnost Krine. Nije to moda je, moda nije. To je apsolutno! To jest tako! Syamasundara: A samo prou avanje nikad ne prestaje. rila Prabhupada: Ne. A i kako bi? Krina posjeduje neograni enu energiju. Privrenost materiji 28. velja e 1972.

11
Bob: Pitao sam bhakte kako gledaju na seks i jasno mi je njihovo gledite, ali ne mogu zamisliti da bih ja djelovao na taj na in. Znate, enim se krajem ljeta, u rujnu ili kolovozu, po povratku u Ameriku. Bhakte kau da se obiteljski ljudi uputaju u seksualni odnos samo kada ele za eti dijete. Ne mogu sebe zamisliti u tom poloaju. Kakav seksualni ivot moe bhakta imati ive$i u materijalnom svijetu? rila Prabhupada: Prema vedskom na elu seks bi se trebao u potpunosti izbjegavati. Glavno na elo Veda je dosti$i oslobo#enje od materijalnog ropstva. Postoje razli ite vezanosti za materijalne uitke od kojih je seks najve$i. Bhagavatam kae da je u ovom materijalnom svijetu ... pumsah striya mithuni-bhavam etam: mukarac privren eni, a ena mukarcu. Ne samo u ljudskom drutvu, ve$ i u ivotinjskom. Ta privrenost je osnovno na elo materijalnog ivota. ena udi za drutvom mukarca, a mukarac za drutvom ene. Svi romani, drame, filmovi, pa ak i obi ne reklame koje vidite, jednostavno zorno pokazuju tu privrenost izme#u mukarca i ene. Mukarac i ena su ak i u izlozima robnih ku$a. Pravttir esa bhutanam nivrttis tu mahaphalan. U materijalnom svijetu svakoga privla i usavravanje razli itih privrenosti, ali najve$e se blago dobiva slije#enjem puta odvojenosti. Ta privrenost ve$ postoji. Bob: Privrenost izme#u mukarca i ene? rila Prabhupada: Izme#u mukarca i ene. Stoga, ako se eli osloboditi ovog materijalnog svijeta, ta se privrenost treba svesti na nulu. U protivnom, vezanost $e se samo produiti. Morat $e se ponovno roditi, bilo kao ljudsko bi$e, polubog ili kao ivotinja, na primjer: zmija, ptica ili zvijer. Morat $e se roditi. Premda to osnovno na elo pove$avanja privrenosti predstavlja op$u sklonost, to nije naa dunost. Grha, ksetra, suta: dom, zemlja, sinovi. Najbolje je ako moemo smanjiti tu sklonost i prestati s time. Zato se prema naem vedskom sustavu, dje ak najprije obrazuje kao brahmacari: nema seksa. Vedsko na elo je smanjiti privrenost, a ne pove$ati je. Tako se cijeli sustav sastoji od varni i asrama: etiri drutvena reda i etiri reda duhovnog ivota. Brahmacarya ili u eni ki ivot u celibatu, grhastha ili bra ni ivot, vanaprastha ili povu eni ivot, te sannyasa ili ivot odricanja etiri su reda duhovnog ivota. Drutveni redovi su: brahmane u itelji, ksatriye administratori, vaisye trgovci i poljoprivrednici te udre obi ni radnici. Zato se cijeli sustav naziva varnarama dharma. U okviru toga sustava regulativna na ela su tako dobro postavljena da ak iako neko ima elju za materijalnim uivanjem, pridravanjem tih na ela na kraju dostie oslobo#enje i

12
vra$a se ku$i, Bogu. To je proces. Zna i, seks nije potreban, ali budu$i da smo vezani za njega postoje regulativna na ela prema kojima se on moe odravati. U rimad Bhagavatamu je re eno: pumsah striya mithuni-bhavam etam tayor mitho hrdaya-granthim ahuh ato grha-ksetra-sutapta-vittair janasya moho yam aham mameti Seksualni ivot, odnosno privrenost mukarcu ili eni, osnovno je na elo materijalnog svijeta. A kada se on i ona sjedine, privrenost se pove$ava to ih navodi na zgrtanje grhe (doma), ksetre (zemlje), sute (djece), apte (prijatelja ili drutva), te vitte (novca). I tako se zaple$e grha- ksetra-sutapta-vittaih. Janasya moho yam: to je iluzija. Pod utjecajem te iluzije osoba misli aham mameti: Ja sam ovo tijelo i sve to je s njim u vezi, moje je. Privrenost materiji povla i za sobom razmiljanje: Ja sam ovo tijelo, a kako ono ivi u ovoj zemlji, to je moja zemlja. I sve dalje i dalje: Ja sam Amerikanac. Ja sam Indijac. Ja sam Nijemac. Ovo je moja zemlja i sve $u rtvovati za nju i moje drutvo. Na taj se na in iluzija pove$ava. Pod njezinim utjecajem osoba dobije drugo tijelo kada umre, a ono moe biti bolje ili loije, ovisno o karmi osobe. &ak iako dobije bolje tijelo i ode na rajske planete, tako#er se zaple$e. Moe dobiti tijelo ma ke, psa ili stabla. Ta znanost kako se dua seli iz tijela u tijelo i kako pada u zamku razli itih vrsta tijela, nije poznata u svijetu. Stoga, kad se Arjuna u Bhagavad-giti alio: Kako mogu ubiti svoga brata ili djeda na drugoj strani? , jednostavno je razmiljao prihva$aju$i tjelesno shva$anje ivota. Kako nije uspio rijeiti svoje probleme, predao se Krini i prihvatio Ga za duhovnog u itelja. Kad mu je Krina postao duhovni u itelj, odmah ga je prekorio: asocyananvasocas tvam praja-vadams ca bhasase gatasun agatasums ca nanusocanti panditah Govori kao u en ovjek, ali si najve$a budala jer govori o tjelesnom poimanju ivota. I tako, budu$i da seks pove$ava tjelesno poimanje ivota, cijeli je proces u tome da ga se svede na nulu. Bob: Da ga smanjimo tijekom ivota?

13
rila Prabhupada: Da. Smanjiti ga. Dje ak se obu ava kao brahmacari do svoje dvadeset i pete godine, suzdravaju$i se potpuno od seksa. Neki dje aci ostaju naisthika-brahmacariji, doivotno su u celibatu. Ne ele se oeniti jer su zahvaljuju$i ste enom obrazovanju posve upu$eni u duhovno znanje. U vedskom je drutvu pravilo da se seksualni odnos ne moe odravati izvan braka, a i u braku je reguliran. Zato za razliku od ivotinjskog drutva, u ljudskom drutvu postoji brak. No ljudi potpuno silaze iz ljudskog u ivotinjsko drutvo. I to je pokazano u sastrama (spisima). Dampatye bhirucir netuh: na kraju Kali-yuge (sadanjeg doba sva#e) vie se ne$e sklapati brakovi, ve$ $e se mladi$ i djevojka jednostavno sloiti da ive zajedno, a njihova $e se veza zasnivati na seksualnoj mo$i. Do#e li me#u njima do neslaganja u seksu, rastat $e se. Na temelju te filozofije, mnogi su zapadnja ki filozofi, kao Freud i drugi, napisali brojne knjige. Prema vedskoj kulturi, seks je zanimljiv samo zbog za injanja djece i to je sve. Ne zanima nas prou avanje psihologije seksualnog ivota. Za to ve$ postoji prirodna psihologija jer je ak i ovjek koji ne ita nikakvu filozofiju sklon seksu. Nitko to ne u i u koli i na fakultetu. Svatko ve$ zna kako se to radi. To je op$a sklonost, a pravo je obrazovanje ono koje nas u i da s time prestanemo. Bob: Za dananju Ameriku je to jako radikalna zamisao. rila Prabhupada: U Americi tako puno stvari trai promijene, a ovaj Pokret svjesnosti Krine $e ih i donijeti. Stigao sam u tvoju zemlju i vidio da mladi$i i djevojke ive kao prijatelji. Zato sam rekao svojim u enicima: Ne moete ivjeti zajedno kao prijatelji, morate se vjen ati. Bob: Mnogi ljudi vide da ak ni brak nije sveta stvar i zato se ne ele vjen ati. &ak i ako se vjen aju, a u braku imaju problema, vrlo lako dobivaju razvod. Zbog svega toga neki ljudi misle da nema smisla eniti se. rila Prabhupada: Ne, oni misle da brak legalizira prostituciju. Oni tako misle, ali to nije brak. &ak su i kr$anske novine Kula straara kritizirale sve$enika koji je dopustio brak izme#u dva mukarca homoseksualnost. To je stvarnost. Oni prihva$aju brak samo radi prostitucije, to je sve. Tako da ljudi razmiljaju: Kakva je korist od pla$anja legalne prostitutke kad su trokovi tako visoki? Bolje je bez toga. Ako je mlijeko dostupno u trgovini, zato drati kravu? Vidio sam to odvratno stanje u Zapadnim zemljama. Postupno dolazi i ovdje, u Indiju. I zato, da bismo pou ili ljude osnovnim na elima duhovnoga ivota, zapo eli smo s Pokretom svjesnosti Krine. To nije

14
sektaki religijski pokret. To je kulturni pokret koji svakom moe pruiti dobrobit. rila Prabhupada: Ovaj je pokret posebno namijenjen tome da omogu$i ljudskom bi$u dostizanje pravoga cilja ivota. Bob: Jeli pravi cilj ivota spoznati Boga? rila Prabhupada: Da. Vratiti se ku$i, natrag Bogu. To je pravi cilj ivota. Voda koja hlapi iz mora stvara oblake , oblaci silaze u obliku kie, a kona ni cilj vode je spustiti se niz rijeku te iznova u$i u more. Tako I mi: potje emo od Boga, ali smo unesre$eni materijalnim ivotom. Na bi cilj zato trebao biti izvu$i se iz ove nezgodne situacije I vratiti se ku$i, natrag Bogu. To je pravi cilj ivota. mam upetya punar janma duhkhalayam asasvatam napnuvanti mahatmanah samsiddhim paramam gatah To je izjava Bhagavad-gite. Ako netko do#e k Meni, mam upetya, vie se nikada ne vra$a. Gdje? Na ovo mjesto, duhkhalayam asasvatam. Ovo je mjesto u kojem caruje bijeda. To svi znaju ali ih tobonje vo#e obmanjuju. Materijalni ivot je bijedan ivot. Krina, Bog, kae da je ovo mjesto duhkahalayam, mjesto bijede. Ono je I asasvatam, privremeno. Ne moe napraviti kompromis: U redu je, neka bude bijedno. Ostat $u ovdje kao Amerikanac ili Indijac. Ne. ti to ne moe u initi. Ne moe ostati Amerikanac. Moe misliti da si jako sretan jer si se rodio u Americi, ali ne moe dugo ostati Amerikanac. Jednom $e te izbaciti iz tog mjesta, a nema pojma to $e biti u sljede$em ivotu! Stoga, ovo je mjesto duhkhalayam asasvatam bijedno I privremeno. To je naa filozofija. Bob: Nije li ivot manje bijedan, ako ima neko znanje o Bogu? rila Prabhupada: Ne! Samo neko znanje ne$e pomo$i. Mora imati savreno znanje. Janma karma ca me divyam evam yo vetti tattvatah. Tattvah zna i savreno. Savreno znanje je pou eno u Bhagavad-giti. I zato svakome u ljudskom drutvu dajemo mogu$nost da nau i Bhagavad-gitu kakva jest I tako u ini svoj ivot savrenim. To je Pokret svjesnosti Krine. to tvoja znanost kae o seljenju due? Bob: Mislim da to znanost ne moe ni pore$i ni potvrditi. Znanost to jednostavno ne zna. rila Prabhupada: Zato kaem da je znanost nesavrena.

15
Bob: Znanost ipak moe neto re$i. Znanost kae da se energija nikada ne unitava, ve$ se mijenja. rila Prabhupada: To je u redu. Ali kako ta energija djeluje u budu$nosti, znanost to ne zna. Kako ta energija, mijenjaju$i se, prelazi iz oblika u oblik? Kako ona, zahvaljuju$i primjeni razli itih postupaka, djeluje na razli ite na ine? Na primjer, elektri na energija se moe razli ito koristiti. U grijalici proizvodi toplinu, a u hladnjaku hladno$u. Njezini su proizvodi suprotni, ali elektri na energija je ista. Sli no tome, ova energija iva energija kako se ona usmjerava? Kojim putem ide? Kakav plod donosi u sljede$em ivotu? Oni to ne znaju. Me#utim, u Bhagavad-giti je vrlo jednostavno re eno vasamsi jirnani yatha vihaya: prekriven si odje$om, kouljom. Kada ta koulja postane neupotrebljiva, promijeni je. Sli no tome, ovo tijelo je upravo poput koulje ili kaputa. Kada vie nije za uporabu, moramo ga promijeniti. Bob: to je to mi koje mora promijeniti tijelo? to je nepromjenjivo? rila Prabhupada: To je dua. Bob: Iz jednog ivota u drugi? rila Prabhupada: To je dua ja. Koje ti govori? Ti! Koje ja govori? Osobnost: atma, ili dua. Bob: Moja se dua razlikuje od vae due? rila Prabhupada: Da. Ti si jedna osobna dua I ja sam jedna osobna dua. Bob: Vi ste se oslobodili karmi kog utjecaja. Kad bi se ja oslobodio karmi kog utjecaja, bi li nae due bile iste ili ne? rila Prabhupada: Dua je u svakome kvalitativno ista. Trenutno se nalazi pod utjecajem odre#enih predodbi o ivotu, kao to su bili I ovi tvoji sunarodnjaci (pokazuju$i na bhakte u sobi), ali su oni zahvaljuju$i obrazovanju prihvatili drugu predodbu. Prema tome, krajnje obrazovanje je kako nau iti postati svjestan Krine. To je savrenstvo. Bob: Ako je dvoje ljudi svjesno Krine, jesu li njihove due iste? rila Prabhupada: Dua je uvijek ista. Bob: Ista je kod svake osobe? rila Prabhupada. Da. Bob: (pokazuju$i na dvojicu bhakta) Ako su ova dvojica svjesni Krine, njihove su due iste? rila Prabhupada: Dua je ista ali je uvijek osobna, ak I ako neko nije svjestan Krine. Na primjer, ti si ljudsko bi$e I ja sam ljudsko bi$e. &ak iako ja nisam kr$anin, a ti nisi Hindu, jo uvijek smo

16
ljudska bi$a. Sli no tome, dua moe ne biti svjesna Krine ili biti svjesna Krine to nije vano. Ali dua je dua. Bob: Moete li mi re$i neto vie o tome? rila Prabhupada: Kao isti duh, sve su due jednake. &ak I kod ivotinja. Zato je re eno panditah sama darsinah: oni koji su uistinu u eni, ne vide izvanjski prekriva , ni kod ljudskog bi$a, ni kod ivotinje. Bob: Smatrao sam da je dua dio Boga. Ponekada mislim da Ga osje$am. Ovdje sam I moe se re$i da je Bog ovdje. Prema tome ako je dua unutar mene, bih li trebao biti u stanju osjetiti ga u sebi? Ne cijeloga Boga, ve$ dio Boga. Iako ne osje$am Boga u sebi, On moe biti ovdje odvojen od mene. . ali da li bih trebao osjetiti Boga u sebi, budu$i da je moja dua dio Boga? rila Prabhupada: Da. Bog je unutra, ali je I izvana. Bog je svuda. To treba znati. Bob: Kako osje$ate Boga u sebi? rila Prabhupada: To se ne moe u samom po etku. Mora u iti iz sastra, svetih spisa u kojima su dane vedske upute. Na primjer, u Bhagavad-giti je re eno isvarah sarva-bhutanam hrd-dese rjuna tisthati: Bog se nalazi u sva ijem srcu. Paramanu-cayantarastham: Bog se nalazi I u svakom atomu. To je prvi podatak. Potom, primjenjuju$i postupak yoge, treba to spoznati. Bob: Koju vrstu yoge moram primjenjivati da bih to spoznao? Da bih osjetio taj podatak? Da bih osjetio duu u sebi? rila Prabhupada: Postoji puno na ina yoge, ali je za ovo doba vrlo dobar na in pjevanja Hare Krina. Bob: Tim putem mogu osjetiti ne samo Boga izvana, ve$ I Boga iznutra? rila Prabhupada: Razumjet $e sve o Bogu: kako je Bog prisutan izvana, kako Bog djeluje. Sve $e biti otkriveno. Zahvaljuju$i tom stavu sluenja, Bog $e se sam otkriti. Boga ne moe otkriti vlastitim naporom. Moe to samo ako ti se sam razotkrije. Na primjer, ako je sunce no$u izvan domaaja tvog pogleda, ne moe ga vidjeti uz pomo$ baklje ili bilo kojeg drugog svjetla. Ali ujutro ga prirodno moe vidjeti, bez ikakve baklje. Sli no tome, mora se staviti u poloaj u kome $e ti se Bog razotkriti. Ne postoji neka metoda kojom Boga moe zamoliti: Molim te do#i. Da Te vidim. Ne, Bog nije izvritelj tvojih naredbi. Bob: Bogu moramo ugoditi da bi nam se razotkrio. Kako znamo kada Bogu pruamo zadovoljstvo? rila Prabhupada: Razumjet $e kada Ga bude video. Ba kako kada jede, ne mora nikoga pitati da li osje$a snagu I jeli tvoja

17
glad utaena. Kada jede, moe shvatiti da dobiva energiju. Ne treba nikoga pitati. Sli no tome, ako doista slui Boga, razumjet $e: bog mi nalae to da radim. Bog je ovdje. Vidim Boga. Syamasunadara: Ili bojeg predstavnika. rila Prabhupada: Da. Mora i$i preko bojeg predstavnika. Yasya prasadad bhagavat-prasada: ako ugodi bojem predstavniku, Bog $e samim tim postati zadovoljan I tako $e Ga izravno vidjeti. Bob: Kao moemo ugoditi bojem predstavniku rila Prabhupada: Mora izvravati Njegove naredbe. To je sve. Boji predstavnik je guru. Trai od tebe da napravi ovo, da napravi ono. Ako to u ini, pruit $e mu zadovoljstvo. Yasya prasadad na gati ku to pi: ako ga u ini nezadovoljnim onda si izgubljen. Zato mi oboavamo gurua. Saksad-dharitvena samasta-sastrair uktas tatha bahavyata eva sadbih. Gurua treba prihvatiti kao Boga. To je uputa svih sastra. Bob: Gurua treba prihvatiti kao bojeg predstavnika? rila Prabhupada: Da, guru je boji predstavnik. Guru je izvanjsko o itovanje Krine. Bob: Ali razlikuje se od Krininih inkarnacija koje dolaze? rila Prabhupada: Da. Bob: Po emu se izvanjsko o itovanje gurua razlikuje od izvanjskog o itovanja Krine ili Caitanye, kad Oni dolaze na Zemlju? rila Prabhupada: Guru je predstavnik Krine. Gurua se prepoznaje prema op$im obiljejima koja su navedena u Vedama. tad-vijnanartham sa gurum evabhigacchet samit-panih srotriyam brahma-nistham Guru mora pripadati nizu u eni kog naslije#a I mora od svog duhovnog u itelja podrobno uti o Vedama. Op$enito, guruovo obiljeje je da je savren bhakta. To je sve. I da slui Krinu propovijedaju$i Njegovu poruku. Bob: Jeli Gospodin Caitanya bio druk ija vrsta gurua nego to ste vi? rila Prabhupada: Ne. gurui ne mogu biti razli itih vrsta. Svi su gurui iste vrste. Bob: Jeli Caitanya istodobno bio I inkarnacija? rila Prabhupada: Da, On je sam Krina, ali predstavlja gurua. Budu$i da Krina Bog, On je zahtijevao sarva-dharman parityajya mam ekam saranam vraja: Napusti sve vrste religije I samo se predaj Meni. No ljudi su Ga krivo shvatili. Zbog toga je Krina ponovno doao kao guru I pou io ljude kako da se predaju Krini. Syamasundara: Ne kae li Krina u Bhagavad-giti: Ja sam duhovni u itelj?

18
rila Prabhupada: Da, On je izvorni duhovni u itelj, jer ga je Arjuna prihvatio za duhovnog u itelja. Sisyas te ham sadhi mam tvam prapannam. Arjuna je rekao Gospodinu: Ja sam Tvoj u enik I dua predana Tebi. Molim Te, pou i me. Ako Krina nije duhovni u itelj, kako je onda Arjuna postao Njegov u enik? On je izvorni guru. Tene brahma hrda ya adi-kavaye: Krina je taj koji je prvi prenio Vedsko znanje u srcu Brahme, prvoga stvorenog ivog bi$a. Zato je On izvorni guru. Zatim je Njegov u enik Brahma postao guru, pa Brahmin u enik Narada, pa Naradin u enik Vyasa. Tako postoji guru-parampara, u eni ko naslje#e gurua. Evam paramparapraptam: Transcendentalno se znanje prima preko u eni kog naslje#a. Bob: Zna i. Guru prima to znanje putem u eni kog naslje#a a ne izravno od Krine? Dobivate li vi neko znanje neposredno od Krine? rila Prabhupada: Da. Krinina izravna uputa je ovdje: Bhagavadgita. Me#utim, treba je nau iti putem u eni kog naslje#a, ina e $e je krivo shvatiti. Bob: Ali vi sada ne primate podatke izravno od Krine? Oni dolaze putem u eni kog naslje#a iz knjiga? rila Prabhupada: Nema razlike. Pretpostavimo da kaem da je ovo olovka. Kaem li nekome: Ovo je olovka. I on kae dalje: Ovo je olovka. U emu je onda razlika izme#u njegove upute I moje? Bob: Krinina milost vam omogu$uje da to sada znate? rila Prabhupada: Ti tako#er moe uzeti Krininu milost, pod uvjetom da se prenese onakva kakva jeste. Ba kao to objanjavamo Bhagavad-gitu. U Bhagavad-giti Krina kae sarva dharman parityajya mam ekam saranam vraja: Samo napusti sve vrste religija I samo se jednostavno predaj Meni. Mi kaemo da treba napustiti sve I predate se Krini. Zato, nema razlike izme#u Krinine I nae upute. Nema odstupanja. Primi li znanje na tako savren na in to je jednako dobro kao da sig a primio izravno od Krine. Mi nita ne mijenjamo. Bob: &uje li me Krina kada se molim s puno potovanja I vjere? rila Prabhupada: Da. Bob: Izravno me uje? rila Prabhupada: Da, jer se nalazi u tvome srcu. On te uvijek uje bilo da se moli ili ne. I kada u ini neku glupost On te tako#er uje. A kada se moli to je vrlo dobro. Bob: Da li je za Krinino uho molitva glasnija od gluposti? rila Prabhupada: Ne. on je posve savren. Sve moe uti. &ak I kada pomisli: U init $u to, Krina te uje. Sarvasya caham hrdi sannivistah: Krina se nalazi u sva ijem srcu.

19
Bob: Ali osoba se treba moliti? rila Prabhupada: Da. Upu$ivanje molitvi osnovna je zada$a svakog ivog bi$a. Eko bahunam yo vidadhati kaman: On svakoga opskrbljuje sa svime. To izjavljuju Vede. On svakoga opskrbljuje hranom pa je prema tome Otac. Zato onda ne bismo molili: O e, daj mi ovo? Ba kao to stoji u Bibliji: O e, daj nam na kruh svagdanji. To je dobro. Oni prihva$aju Vrhovnog Oca. Me#utim odrasla djeca ne bi trebala traiti od oca, trebala bi biti spremna sluiti Ga. To je bhakti, predanost. Bob: Tako ste lijepo odgovorili na moja pitanja. rila Prabhupada: Najljepa hvala.

Tri vezuju e sile materijalne prirode 28.veljace 1972. Bob: &itao sam da postoje tri gune: strast, neznanje i vrlina. Moete li mi nekako to objasniti? Posebno ono sto se smatra gunom neznanja i vrline. rila Prabhupada: Ako si u vrlini, moe razumjeti znanje. Moe znati da postoji Bog, da je On stvorio svijet, moe znati tako puno drugih stvari ovo je Sunce, ovo je Mjesec savreno znanje. Ako osoba posjeduje neko znanje, iako ono nije savreno, to je vrlina. U strasti se osoba poistovje$uje s materijalnim tijelom i pokuava uga#ati osjetilima. To je strast. A neznanje je ivotinjski ivot. U neznanju osoba ne zna to je Bog, kako postati sretna ili zato je na ovom svijetu. Na primjer, ako ivotinju povede na klaonicu, ona $e i$i. To je neznanje. Ali ovjek $e se protiviti. Ako kozi koju $e za pet minuta zaklati da malo trave, bit $e sretna jer jede. Ba kao dijete ak i ako ga namjeravate ubiti, ono je sretno i smije se jer je nevino. To je neznanje. Bob: Karmu ivog bi$a odre#uju gune u kojima se ono nalazi. Je li to to no? rila Prabhupada: Da. Tvoje su djelatnosti one i$ene zbog druenja s gunama materijalne prirode. Karanam guna-sango sya

20
sad-asad-yoni-janmasu: U ovisnosti o druenju s gunama prirode, ovjek se ra#a u boljem ili loijem tijelu. Bob: Koja je guna, primjerice, varanje? rila Prabhupada: Varanje je mjeavina strasti i neznanja. Pretpostavimo da jedan ovjek vara drugoga. To zna i da neto eli posti$i; u strasti je. Ali ako po ini umorstvo, ne zna da $e za to morati ispatati. Prema tome to je mjeavina strasti i neznanja. Bob: A kada neko pomae drugome? rila Prabhupada: To je vrlina. Bob: Zato je to vrlina? Rekli ste da je vrlina posjedovanje znanja. Kakva je to inteligencija? O emu je to znanje? rila Prabhupada: Pomaganje drugome zna i da je on u neznanju, a ti ga pokuava prosvijetliti. Bob: Zna i da je davanje inteligencije vrlina? rila Prabhupada: Da. Bob: A to je s jednostavnim pruanjem pomo$i? rila Prabhupada: To je tako#er vrlina. Bob: Ako prosjak nema nita, a ti mu da milostinju, to je to? rila Prabhupada: To jo uvijek moe biti vrlina. Ali u vaoj ulici Bowery prosjak od milostinje koju mu daju kupi bocu vina, ispije je i izdahne. To je milostinja, ali nije vrlina; neznanje je. Bob: Milostinja je neznanje? rila Prabhupada: Tri su vrste milostinje u vrlini, u strasti i u neznanju. Vrlina je davati milostinju tamo gdje milostinju treba dati. Ba kao to je to s Pokretom svjesnosti Krine ako se milostinja da ovom pokretu, to je vrlina jer ovaj pokret iri svjesnost Boga, svjesnost Krine. To je vrlina. Ako se milostinja daje o ekuju$i neto zauzvrat, to je strast. Ako se milostinja daje na neprikladnom mjestu, u neprikladno vrijeme, bez potovanja i nedostojnoj osobi, to je neznanje. No Krina kae: yat karosi yad asnasi yaj juhosi dadasi yat: Sve to radi, sve to jede, sve to nudi i daje i sve strogosti koje vri, treba ponuditi Meni. Ako Krina prihvati ponudu, to je savrenstvo. Bob: A kakva je vrsta milostinje davanje hrane nekome to je gladan? rila Prabhupada: To ovisi o okolnostima. Na primjer, lije nik moe zabraniti pacijentu da uzima bilo kakvu hranu osim teku$ine, ali ako pacijent zamoli: Daj mi neto za pojesti, a ti mu to da iz osje$aja samilosti, time mu ne ini dobro. To je neznanje. Bob: Jesu li bhakte imuni na skupljanje karme? Ovi bhakte osje$aju li oni karmu? Djeluju li u tim gunama? Jesu li oni u guni vrline?

21
rila Prabhupada: Oni su iznad vrline suddha-sattva. Bhakte se ne nalaze u ovom materijalnom svijetu. Oni su u duhovnom svijetu. To je re eno u Bhagavad-giti: mam ca yo vyabhicarena bhakti yogena sevate sa gunan samatityaitan brahma-bhuyaya kalpate (Onaj tko je potpuno zaokupljen predanim sluenjem, u svim okolnostima, odmah nadilazi gune materijalne prirode i dolazi na razinu Brahmana.) Bhakte nisu ni u vrlini, ni u strasti, ni u neznanju. oni su transcendentalni prema svim tim odlikama. Bob: Dostie li bhakta koji ima jaku vjeru taj stadij? rila Prabhupada: Da. Moe postati bhakta kao to su i oni to postali. Nije teko. Jednostavno, treba transcendentalno, s ljubavlju sluiti Gospodina. To je sve. Bob: rila Prabhupada, to predstavlja stanje sluenja bez predanosti? rila Prabhupada: Hm? To nije sluenje, to je posao. Na primjer, ovdje smo u Mayapuru zaposlili poduzetnika. To nije sluba, to je posao. Zar ne? Ponekad oglaavaju: Kupci su nai gospodari. Zar ne? Ali unato ki$enom jeziku kupci su nai gospodari to je posao, jer nitko nije kvalificiran kupac sve dok ne plati. Me#utim, kod sluenja nije tako. Caitanya Mahaprabhu se moli Krini yatha tatha va vidadhatu lampato mat-prana-nathas tu sa eva naparah: Radi to god eli od mene, ali jo uvijek si moj oboavani Gospodin. To je sluenje. Ne traim od tebe nita zauzvrat. To je sluenje. Kad o ekuje neto zauzvrat, to je posao. Bob: elim ste$i vie znanja o Bogu i biti sposoban dublje osjetiti Njegovu prisutnost. Osje$am da ivot bez takvoga znanja nema smisla. rila Prabhupada: Da! Ako propusti priliku koju ti prua ljudski oblik ivota, to je veliki gubitak. ova je velika prilika dana ljudskom bi$u da bi se izbavilo iz zapletenosti materijalnog postojanja. Bob: Zahvalan sam to sam mogao postaviti ova pitanja. rila Prabhupada: Da, moe nau iti jo vie. Pitanja i odgovori su potrebni. Oni su blagotvorni za svakoga. Suta Goswami kae: munayah sadhu prsto ham bhavadbhir loka-mangalam yat krtah Krina-samprasno

22
yenatma suprasidati (O mudraci, temeljito ste me ispitali. Vaa su pitanja vrijedna jer se odnose na Gospodina Krinu i zato su zna ajna za dobrobit svijeta. Samo se ovakvim pitanjima u potpunosti moe zadovoljiti jastvo.) Krina-samprasnah. To je jako dobro. Kad raspravlja i slua, to je loka-mangalam, povoljno za svakoga. Kako pitanja, tako i odgovori. Bob: Ali jo uvijek imam obveze kod ku$e. Zaru en sam. rila Prabhupada: Ne, ne, to nije problem. On je oenjen. ( Pokazuje na Syamasundaru. ) Brak nije zapreka. Postoje etiri reda duhovnog ivota: brahmacari, grhastha, vanaprastha i sannyasa. Tako se nakon ivota brahmacarye ovjek moe oeniti, ali to nije obvezno. Moe ostati naistika-brahmacari neoenjen itav ivot. Ali brahmacari se moe oeniti. A nakon braka dolazi vanaprastha ivot. To zna i da je ovjek pomalo odvojen od obitelji; mu i ena ive odvojeno. U to vrijeme nema seksa. Nakon toga, kada vie ne osje$a privrenost prema obiteljskome ivotu i posve ga se odrekne, prihva$a sannyasu. Bob: Da li sannyasi tada u potpunosti zaboravlja svoju enu? rila Prabhupada: Da. Zaboraviti nije teko, ako pokua. Daleko od o iju, daleko od srca. I ja imam enu, djecu, unuke. Ali, daleko od o iju, daleko od srca. To je sve. Stoga vanaprastha, sannyas u vedskom je sustavu sve lijepo ure#eno. Postati #ist 29. velja e 1972. Bob: Sreo sam ovjeka koji je danas doao ovdje jer je uo da u Mayapuru ima hipija. rila Prabhupada: On je Indijac? Bob: Da. Rekao mi je da je u djetinjstvu svaki dan vjerno oboavao boicu Kali. Ali dolaskom poplava ljude su snale nevolje, pa je odustao od te religije. Kae da nalazi svoju sre$u u pokuajima razvijanja ljubavi me#u ljudima. Kae da bi nakon smrti mogao postati dio Boga, ali ne eli sada brinuti o tome. Pokuao je s religijskim iskustvima, ali nisu donijela nikakve rezultate. Spominjem to zato to $u po povratku u Ameriku nai$i na puno ljudi poput njega. Oni vide da religija, kao njegovo oboavanje Kali ili druge vrste religija kojih su se drali, ne daje rezultate. A ja ne znam to da im kaem kako bih ih ipak uvjerio da vrijedi pokuati uklju iti Boga i religiju u svoj ivot.

23
rila Prabhupada: Za sada nemoj pokuavati. Nastoj najprije sam postati u to uvjeren. Prije svega ti treba postati uvjeren, a onda pokuaj uvjeriti druge. Caitanya Mahaprabhu nas pou ava da moemo doprinijeti blagostanju drugih kada sami uspijemo u ivotu: bharata-bhumite haila manusya-janma yara janma sarthaka kari kara para-upakara Najprije u ini svoj ivot savrenim. Tada pokuaj pou iti druge. Bob: Bhakte su mi rekli da se bez svjesnosti Krine ne moe biti sretan, a ja se ipak ponekad osje$am sretnim. rila Prabhupada: Ponekad. Ne uvijek. Bob: Da. rila Prabhupada: Ali ako postane svjestan Krine, tada $e uvijek biti sretan. Bob: No, dali su mi naslutili da bez svjesnosti Krine ne$u mo$i biti sretan. rila Prabhupada: To je injenica. Na primjer, ako si kopnena ivotinja, a bace te u vodu, ne$e nikako biti sretan. Bit $e sretan tek kad ponovo bude na kopnu. Sli no tome, mi smo sastavni dijelovi Krine i samo kao takvi moemo biti sretni. Kao to dio stroja sam po sebi nema vrijednost, ali je zadobiva kad se ponovo priklju i stroju. Mi smo dio Krine, moramo se povezati s Krinom. Moe se odmah povezati s Krinom putem svoje svjesnosti, jednostavno misle$i: Ja sam Krinin, Krina je moj. To je na istinski poloaj. Bob: Mi smo dio Krine. rila Prabhupada: Da. Sve je sastavni dio Krine jer sve je stvoreno Krininom energijom i sve jest Krinina energija. Bob: Kako se mogu po eti osje$ati bliim Bogu? Povremeno dolazim i odlazim iz hrama, ali nisam siguran koliko doista uzimam sa sobom. rila Prabhupada: Mora se pro istiti. To ne iziskuje puno vremena. Za est mjeseci $e vidjeti koliko si napredovao. Ali mora se pridravati regulativnih na ela, ba kao to to rade ovi mladi$i i djevojke. Onda $e sve biti u redu. Oni nemaju elju za odlaskom u kino ili klub. Ne. Prestali su sa svim anarthama, nepotrebnim stvarima. Cjelokupni ljudski ivot namijenjen je pro i$enju. Tapo divyam putraka yena sattvam suddhyed yasmad brahma-saukhyam tv anantam. Sattva zna i postojanje. Ne pro isti li svoj ivot, morat $e mijenjati tijela, jedno za drugim. Ponekad moe dobiti viu, a ponekad niu vrstu tijela. Primjerice, ako ne lije i bolest, ona ti moe uzrokovati brojne probleme. Sli no tome, ne pro isti li svoje

24
postojanje, morat $e se seliti iz jednoga tijela u drugo. To su jako suptilni zakoni prirode i ne postoji nikakvo jamstvo da $e dobiti ugodno tijelo ili ameri ko tijelo. Zbog toga je za ljudsko bi$e prijeko potrebno da pro isti svoje postojanje. Ne pro isti li ivot, udjet $e za sre$om, ali ne$e uvijek biti sretan. Bob: Kad se vratim svom poslu u New Yorku, nadam se da $u se pro istiti, ali siguran sam da ne$u postati tako ist kao vai bhakte ovdje. Ne mogu se zamisliti takvim. rila Prabhupada: Moe raditi sve to rade oni. Na po etku nisu bili pro i$eni, ali sada jesu. Isto tako i ti moe postati pro i$en. Na primjer, u djetinjstvu nisi bio obrazovan, ali sada jesi. Ako si ozbiljan moe se bilo gdje odrati istim. Nije vano boravi li u Americi ili u Indiji. Me#utim, mora znati kako se odrati istim. To je sve. Ja sam, na primjer, otiao u Ameriku, ali i u Americi i u Indiji isti sam ovjek. Bob: Otkako sam vas prvi put sreo, pokuao sam se pomalo pridravati ovih na ela. rila Prabhupada: Ali mora ih se strogo pridravati, ako si ozbiljan. Bob: Moda, u redu. Moda je ovo to $u sada re$i najbudalastije od svega to sam do sada rekao. rila Prabhupada: Ne, ne, budalasto. Ne kaem budalasto, ve$ nesavreno. Bob: Sada cijenim i potujem vae bhakte, ali se ne osje$am dijelom njih, niti ak imam veliku elju da to budem. Osje$am samo da elim raditi to je ispravno, pribliiti se Bogu te $u biti sretan i samo ako sljede$i put dobijem bolji ivot. rila Prabhupada: Vrlo dobro. Samo slijedi njihove stope i tvoje $e elje biti ispunjene. Mi u imo ljude kako da se pro iste i budu sretni. To je naa misija. elimo da svi budu sretni. Sarve sukhino bhavantu. Ljudi ne znaju kako da postanu sretni. Ne slijede standardni put kojim to mogu postati, ve$ izmiljaju vlastiti. U tome je problem. Riabhadeva je savjetovao svojim sinovima: Dragi moji dje aci, samo se podvrgnite strogostima za dostizanje transcendentalne spoznaje. Svi vre strogosti. Poznam mladi$a koji je morao oti$i u inozemstvo kako bi nau io voditi poslovanje. Sada je dobro situiran. Tako se svi moraju podvr$i nekim strogostima za budu$i ivot. Zato onda ne bismo prihvatili strogost radi dostizanja trajne sre$e? Mora pro istiti svoje postojanje i svoje tijelo. Onoliko puta koliko prihvati materijalno tijelo, morat $e ga i promijeniti. Ali im dobije duhovno tijelo, nema ni govora o promjeni. Iako ve$ imamo duhovno

25
tijelo, zbog sadanje okaljanosti materijom razvijamo materijalno tijelo. Me#utim, bavimo li se duhovnim ivotom, razvit $emo duhovno tijelo. Ako stavi eljeznu ipku u vatru, postat $e poput vatre. Zar ne? Bob: Da. rila Prabhupada: Sli no tome, ako si uvijek zaokupljen duhovnim djelatnostima, tvoje $e tijelo djelovati na duhovni na in, iako je materijalno. Dodirne li se neto usijanom eljeznom ipkom, ona $e to spaliti. ipka poprima odlike vatre. Tako, ako si stalno svjestan Krine, produhovit $e se. Djelovat $e na duhovan na in. Ne$e vie imati materijalnih zahtjeva. Bob: Kako da to izvedem? rila Prabhupada: Ovim procesom. Vidio si ovih est mladi$a koji su danas bili inicirani. Oni to rade. To je vrlo jednostavno. Mora slijediti etiri regulativna na ela i mantrati na brojanici. Vrlo lako. Bob: Dobro, ali sada se pridravam nekih od tih regulativnih na ela, ne svih. rila Prabhupada: to zna i nekih? Samo su etiri regulativna na ela. Prema tome nekih zna i dva ili tri? Bob: Pridravam se jednoga ili dva. rila Prabhupada: Zato ne i ostalih triju? U emu je problem? Kojeg se na ela dri? Bob: Pa, gotovo da sam vegetarijanac, ali jedem jaja. rila Prabhupada: Tada niti to nije potpuno. Bob: Postao sam vegetarijanac od studenog, ali... rila Prabhupada: Biti vegetarijanac nije kvalifikacija. Golub je vegetarijanac. Majmun, najbjednije stvorenje, vegetarijanac je i ivi gol u umi. I najzlo estiji je. Bob: Osjetio sam da je to mali napredak. Na po etku je bilo prili no teko, ali poslije je postalo lako. rila Prabhupada: Moe se pridravati svih regulativnih na ela, pod uvjetom da prihvati proces svjesnosti Krine. Ina e to nije mogu$e. Bob: Da, to je to. Ponekad, kad se vratim u Bihar i nave er s prijateljima nemam to raditi osim ubijati komarce, oni kau: Kako bi bilo da zapalimo malo marihuane? Ja se sloim: Svakako, nema se to drugo raditi. Tada sjednem i uivam cijelu ve er. To smo radili svakoga dana, ali kad smo shvatili da je tetno, prestali smo. Ali i dalje ponekad... rila Prabhupada: Mora ivjeti s nama. Tada te prijatelji ne$e pitati: to misli o malo marihuane? Drui se s bhaktama. Otvaraju$i centre dajemo ljudima priliku da se drue s nama. Zato

26
smo uzeli tako puno zemlje u Mayapuru. Oni koji to ozbiljno ele, do$i ce ivjeti s nama. Druenje je vrlo vano. Ako se drui s pijancima, postat $e pijanac. Ako se drui sa sadhuima, postat $e sadhu. Syamasundara: Moe do$i i ostati kod nas u Bombayu. rila Prabhupada: Da, moe ostati kod nas u Bombayu. Ali ti eli prijatelje s marihuanom. U tome je problem. Bob: Dopustite da vas pitam neto drugo, a onda $u se moda vratiti na ovo. Smatram da previe mislim o sebi te stoga ne mogu dovoljno misliti o Bogu. Pre esto mislim o sebi. Kako zaboraviti na sebe, da bih se mogao usredoto iti na druge, mnogo vanije stvari? rila Prabhupada: Kao to su oni to u inili. Bob: Kaete mi da moj put... mislim da ste rekli da je moj put prema isto$i da postanem bhakta... rila Prabhupada: Oklijeva? Bob: Pa, ja... rila Prabhupada: Je li tako teko postati bhakta? Bob: Za mene jest. Ne osje$am ba neku elju. Bhakte su mi najprije rekli da su napustili materijalni ivot. Ova etiri regulativna na ela koja su mi oni objasnili, zna e naputanje materijalnog ivota i to mi je jasno. rila Prabhupada: to podrazumijeva pod materijalnim ivotom? Sjedim na ovom krevetu. Je li to materijalno ili duhovno? Bob: Materijalno. rila Prabhupada: Kako smo onda napustili materijalni ivot? Bob: Mislim da sam to shvatio kao elju za materijalnim dobicima. rila Prabhupada: to je materijalno? Bob: Raditi za stjecanje materijalne dobiti i ne odbaciti nita materijalno. rila Prabhupada: Materijalni ivot zna i kad eli ugoditi svojim osjetilima, to je materijalni ivot. A kad eli sluiti Gospodina, to je duhovni ivot. To je razlika izme#u materijalnog i duhovnog ivota. Sada pokuavamo sluiti naa osjetila. Kad umjesto da sluimo osjetila, sluimo Boga, to je duhovni ivot. Koja je razlika izme#u naih djelatnosti i djelatnosti drugih ljudi? Koristimo sve stol, stolicu, krevet, kazetofon, pisa$u mainu... pa koja je razlika? Razlika je u tome to mi sve koristimo za Krinu. Bob: Bhakte su rekli da su osjetilna zadovoljstva koja su napustili zamijenili duhovnim. Ali ja to nisam osjetio. rila Prabhupada: Duhovna zadovoljstva dolaze kada eli zadovoljiti Krinu. To je duhovno zadovoljstvo. Na primjer, majka je

27
zadovoljna kad hrani svoga sina. Ona ne jede, ali je zadovoljna kad vidi da njezin sin lijepo jede. Bob: Duhovno zadovoljstvo zna i Krinino zadovoljstvo. rila Prabhupada: Da. Duhovno zadovoljstvo zna i Krinino zadovoljstvo. Materijalno zadovoljstvo zna i zadovoljstvo osjetila. To je sve. U tome je razlika. Duhovno je zadovoljstvo kad jednostavno nastoji ugoditi Krini. Bob: Mislio sam da ugoditi Bogu... rila Prabhupada: Nemoj izmiljati svoje na ine pruanja zadovoljstva Bogu. Pretpostavimo da ti elim ugoditi. Upitat $u te: Kako te mogu sluiti? Ne$u sam izmisliti neku slubu. To ne prua zadovoljstvo. Pretpostavimo da elim au vode. Ako ti izmisli: Svamiji $e biti zadovoljniji ako mu dam au toploga mlijeka, to mi ne$e goditi. eli li mi ugoditi, treba me pitati: Kako ti mogu ugoditi? I ako u ini ono to ti kaem, to $e mi pruiti zadovoljstvo. Bob: A ugoditi Krini zna i biti Krinin bhakta? rila Prabhupada: Bhakta je onaj tko Krini uvijek prua zadovoljstvo. On nema drugoga posla. To je bhakta. Bob: Moete li mi re$i neto vie o mantranju Hare Krina? Ja sam neko vrijeme mantrao, ali nikad redovito, samo malo, tu i tamo. Nedavno sam ba dobio brojanicu i ponekad se osje$am ugodno dok matram, a ponekad ne. Moda ne mantram pravilno. Ne znam. rila Prabhupada: Da, za sve postoji postupak. Mora usvojiti postupak. Bob: Bhakte mi govore o zanosu koji osje$aju prilikom mantranja. rila Prabhupada: Da, to se vie pro i$ava, tim $e vie osje$ati zanos. Ovo mantranje i pjevanje je postupak pro i$enja. Duhovna disciplina 29. velja e 1972. Bob: rila Prabhupada, ako dragovoljno ne vrimo strogosti, moramo li to onda initi protiv svoje volje? rila Prabhupada: Da, pod vodstvom duhovnog u itelja. Nije ti ni na kraj pameti da vri strogosti, ali kad prihvati duhovnog u itelja, mora izvravati njegove naredbe. To je strogost. Syamasundara: Mora vriti strogosti, ak i ako to ne eli? rila Prabhupada: Da, mora. Budu$i da si se predao svom duhovnom u itelju, njegova je naredba kona na. &ak i ako ti se ne svi#a, ipak to mora u initi. Da bi mi ugodio. Ali tebi se ne svi#a. Nitko ne voli postiti, no duhovni u itelj kae: Danas se posti. to se

28
tu moe? U enik je osoba koja svojevoljno pristaje na disciplinu koju name$e duhovni u itelj. To je strogost. Syamasundara: Mnogi ljudi u materijalnom svijetu, posve o arani materijalisti kim na inom ivota, ne ele se podvr$i strogostima ili tjelesnim neugodnostima, a ipak to moraju u initi. Priroda ih prisiljava na strogosti. Je li to ispravno? rila Prabhupada: To je prisilna strogost; to nije dobro. Pomo$i $e nam samo dragovoljne strogosti. Syamasundara: Ne podvrgne li se dragovoljnim strogostima, bit $e na njih prisiljen? rila Prabhupada: U tome je razlika izme#u ovjeka i ivotinje. ivotinja ne moe prihvatiti strogosti, a ovjek moe. Kada ovjek u slasti arnici ugleda neku ukusnu hranu, moe je poeljeti pojesti. No kad uo i da nema novca, moe se suzdrati od toga. Me#utim, krava $e, im se priblii hrani, odmah zagristi. Moe je udarati tapom, ona $e to podnositi. ivotinja se, dakle, ne moe podvr$i strogostima. Naa je strogost, me#utim, vrlo ugodna. Pjevamo Hare Krina i pleemo, a Krina nam onda alje ukusnu hranu koju jedemo. To je sve. to ti se ne svi#a u toj strogosti? Pjevanje, ples i ukusna hrana? Zato jer vrimo strogosti, Krina nam alje fine stvari. Nita ne gubimo. Kad se Krinaizira, dobije jo vie udobnosti nego li ih ima sada. To je injenica. Zadnjih sam dvadeset godina ivio sam, bez ikakvih poteko$a. Prije nego li sam prihvatio sannyasu ivio sam u Delhiju i premda sam ivio sam, nisam imao nikakvih problema. Syamasundara: alje li nam priroda nesre$e, ako ne prihvatimo duhovnu disciplinu? rila Prabhupada: O, da. To je re eno u Bhagavad-giti: daivi hy esa gunamayi mama maya duratyaya mam eva ye prapadyante mayam etam taranti te (Ovu je Moju boansku energiju koja se sastoji od tri odlike materijalne prirode teko nadi$i, ali je oni koji su Mi se predali lako nadilaze.) Maya name$e tako puno teko$a, ali im se preda Krini, one i ezavaju. Syamasundara: Tako smo budalasti da uvijek mislimo: U budu$nosti $u biti sretan. rila Prabhupada: Da, to je maya, opsjena. Poput magarca! Sjedne magarcu na le#a i dri mu zalogaj hrane ispred njuke.

29
Magarac misli: Jo samo korak naprijed i do$i $u do trave. Ali zalogaj je uvijek jedan korak ispred. To je magarizam. Svi misle: Jo samo malo i do$i $u do toga, bit $u jako sretan. (Duga stanka ispunjena zvucima biciklisti kih zvonaca, dje je igre i dovikivanja.) Bob: Puno vam hvala. Sutra $u vas morati napustiti. rila Prabhupada: Ne govori napustiti, ve$ reci upustit $u se. Bob: Ne mogu jo. Sutra se moram vratiti u svoj grad. rila Prabhupada: Ne vra$aj se. Bob: Da sutra ostanem ovdje? rila Prabhupada: Ostani ovdje. Bob: Ako mi vi to kaete, ostat $u. rila Prabhupada: Da, ti si jako dobar mladi$. (Negdje u pozadini uje se pjesma pra#ena egzoti nim ritmom mridange i glasnim zvucima roga.) To je vrlo jednostavno. Kada iva bi$a zaborave Krinu, na#u se u ovom materijalnom svijetu. Krina zna i Njegovo ime, prebivalite, zabave sve. Kad govorimo o kralju, to podrazumijeva kraljevu vladu, pala u, kraljicu, sinove, tajnike, vojnu silu, sve. Zar ne? Bob: Da. rila Prabhupada: Krina je Svevinja Boanska Osoba pa im pomislimo na Krinu, to obuhva$a sve Njegove energije. To postaje potpuno ako kaemo Radha-Krina. Radha predstavlja svu Krininu energiju, a Krina je Svevinji Gospodin. Tako kada govorimo o Krini, to obuhva$a i iva bi$a jer su ona Krinine energije, razli ite Krinine energije, odnosno via energija. Kad ova energija ne slui svoj izvor, to je materijalni ivot. Cijeli svijet na razli ite na ine slui Krinu. Slue Ga posredno, kao to neposluni gra#ani posredno slue vladu. Zatvorenici zavre u zatvoru zbog nepotivanja zakona drave, a tu bivaju prisiljeni da ih potuju. Sli no tome, sva su iva bi$a u ovom svijetu bezbona, bilo iz neznanja ili svojevoljno. Ne ele prihvatiti Boju nadmo$. To je demonski. Mi ih zato pokuavamo vratiti u njihovo izvorno stanje. To je Pokret svjesnosti Krine. Bob: elio bih vas pitati neto o emu sam razgovarao s bhaktama; o medicini. Danas sam se etao uz rijeku s nekim bhaktama. Budu$i da sam prehla#en, rekao sam im da se ne bih smio kupati u rijeci. Neki su smatrali da bih to ipak trebao u initi jer je rije o Gangi, dok su drugi drali da je bolje da se ne kupam dok sam prehla#en. Razgovarali smo o tome, ali nisam shvatio. Razbolijevamo li se mi zbog svojih loih prolih dijela? rila Prabhupada: Da, to je injenica. Sve nesre$e koje nas snalaze posljedica su naega bezbonog djelovanja u prolosti. Bob: Ali, obolijeva li osoba i kad se oslobodi utjecaja karme?

30
rila Prabhupada: &ak i ako se razboli, to je privremeno. Uzmimo na primjer ovaj ventilator. Sada se vrti. Iskop a li ga iz struje, nastavit $e se okretati jo neko vrijeme, no to okretanje nije posljedica djelovanja elektri ne struje, ve$ je rije o sili inerciji. Kada inercija prestane djelovati, ventilator se vie ne okre$e. Sli no tome, ako Krinin bhakta trpi zbog nekih materijalnih stanja, to je privremeno. Zato bhakta materijalne nevolje ne smatra nevoljama, ve$ ih prihva$a kao Krininu milost. Bob: Vrijedi li to samo za usavrenu duu, istoga bhaktu? rila Prabhupada: Usavrena dua je ona koja je 24 sata na dan zaokupljena svjesno$u Krine. To je savrenstvo. To je transcendentalan poloaj. Savrenstvo zna i biti zaokupljen svojom izvornom svjesno$u. To je re eno u Bhagavad-giti sve sve karmany abhiratah samsiddhim labhate narah: Djeluju$i u skladu sa svojim sposobnostima, svaki ovjek moe postati savren. Potpuno savrenstvo! Samsiddhi. Sam zna i potpuno, a siddhi savrenstvo. To je spoznaja Brahmana, duhovna spoznaja. A samsiddhi zna i predanost koja dolazi nakon spoznaje Brahmana. U Bhagavad-giti je re eno da je onaj tko se vra$a ku$i, natrag Bogu, dostigao potpuno savrenstvo. Savrenstvo dolazi kad spoznamo da nismo ovo tijelo, ve$ duhovna bi$a. Brahma-bhuta to se naziva spoznajom Brahmana. To je savrenstvo. Samsiddhi se pojavljuje nakon spoznaje Brahmana, kada se zaokupimo predanim sluenjem. Prema tome, ako ve$ predano sluimo, zna i da smo spoznali Brahman. Zato se to zove samsiddhi. Bob: Oprostite mi, molim vas, to vas to pitam, no jeste li vi ponekad bolesni ili se osje$ate loe? rila Prabhupada: Da. Bob: Je li to posljedica vae prole karme? rila Prabhupada: Da. Bob: Zna i li to da u ovom materijalnom svijetu nitko ne moe u potpunosti izbje$i svoju karmu? &ak ni isti bhakta? rila Prabhupada: Ne, on to moe. Za bhaktu nema vie karme. Nema karmi kih posljedica. Bob: Ali, vi mora da ste najbolji bhakta. rila Prabhupada: Ne, ja sebe ne smatram najboljim bhaktom. Ja sam najnii. Ti si najbolji bhakta. Bob: A ne, ne! Ono to vi kaete, uvijek izgleda to no. Dakle, vi morate biti najbolji bhakta. rila Prabhupada: Stvar je u tome da ak i najbolji bhakta, kad propovijeda, silazi na razinu drugorazrednog bhakte. Bob: Kako se ponaa najbolji bhakta?

31
rila Prabhupada: Najbolji bhakta ne propovijeda. Bob: A to radi? rila Prabhupada: On vidi da nema potrebe za propovijedanjem. Za njega su svi bhakte. Nigdje ne vidi abhakte svi su bhakte. Takva se osoba naziva uttama-adhikari. Kako onda mogu re$i da sam najbolji bhakta dok propovijedam? Ba kao Radharani, Krinina druica za Nju nitko nije abhakta. Zato Joj mi pokuavamo pri$i. Kad netko pri#e Radharani, ona ga preporu i Krini: Ovo je najbolji bhakta, bolji je od Mene, i Krina ga ne moe odbiti. To je najbolji bhakta. Me#utim, to ne bismo trebali oponaati, misle$i: Postao sam najbolji bhakta. isvare tad-adhinesu balisesu dvisatsu ca prema-maitri-krpopeksa yah karoti sa madhyamah (Bhag. 11.2.46) Drugorazredni bhakta vidi da neki zavide Krini, ali najbolji bhakta ne gleda tako. On vidi: Nitko ne zavidi Bogu. Svi su bolji od mene. Ba kao autor Caitanya-caritamrte Krinadasa Kaviraja. On kae: Gori sam od crva u izmetu. Purisera kita haite muni se laghistha. On se ne prenemae, ve$ doista tako osje$a. Najgori sam. Svi su bolji, ja sam najgori. Svi slue Krinu, a ja ne. Caitanya Mahaprabhu je rekao: O, nisam nimalo predan Krini. Prenemaem se pla u$i. Da sam Krinin bhakta, odavno bih bio umro, ali ja ivim. To je dokaz da ne volim Krinu. Tako gleda najbolji bhakta. Toliko je obuzet ljubavlju prema Krini da kae: Sve se poboljava, ali ja sam najgori. Zato ne mogu vidjeti Boga. To je najbolji bhakta. Bob: Bhakta bi trebao djelovati tako da svatko dostigne oslobo#enje? rila Prabhupada: Da. Bhakta mora djelovati po uputama vjerodostojnoga duhovnog u itelja, a ne oponaati najboljega bhaktu. Syamasundara: Jednom si rekao da ponekad osje$a mu ninu ili bol zbog grjenoga djelovanja svojih u enika. Moe li ono ponekad uzrokovati bolest? rila Prabhupada: Vidi, Krina kae aham tvam sarva-papebhyo moksayisyami ma sucah: Oslobodit $u te svojih posljedica grijeha. Ne boj se. Krina je tako mo$an da moe odmah prihvatiti sve tu#e grijehe i istoga ih asa ispraviti. Me#utim, kad ivo bi$e djeluje u

32
Krinino ime, i ono prihva$a odgovornost za grjena djela svojih bhakta. Zato nije lako biti guru. Guru mora prihvatiti i neutralizirati sve otrove, a budu$i da On nije Krina, ponekad ima problema. Stoga je Caitanya Mahaprabhu zabranio: Ne prihva$ajte puno sisyi, puno u enika. Da bismo proirili propovijedanje, me#utim, moramo prihvatiti puno u enika ak i po cijenu patnje. To je injenica. Duhovni u itelj mora prihvatiti odgovornost za sva grjena djela svojih u enika. Zato je riskantno prihvatiti puno u enika, osim ako ovjek ne moe neutralizirati svoje grijehe. vancha-kalpa-tarubhyas ca krpa-sindhubhya eva ca patitanam pavanebhyo vaisnavebhyo namo namah (Ponizno odajem potovanje svim vaisnavama, Gospodinovim bhaktama. Oni su poput drve$a elja koje svima ispunjava elje i prepuni su samilosti prema svim palim uvjetovanim duama.) On prihva$a odgovornost za sve pale due. Ta ideja postoji i u Bibliji. Isus Krist je na sebe preuzeo posljedice grijeha svih ljudi, rtvuju$i svoj ivot. To je odgovornost duhovnog u itelja. Jer Krina je Krina. On je apapa-viddha posljedice grijeha ne utje u na Njega, ali ivo je bi$e ponekad izloeno njihovom utjecaju jer je si$uno. Velika vatra, mala vatra. Baci li neto veliko u malu vatru, vatra $e se ugasiti. Ali to god baci u veliku vatru, ona $e sve progutati. Bob: Kristova patnja je bila takve prirode? rila Prabhupada: Preuzeo je posljedice grijeha svih ljudi i zato je patio. Rekao je da je preuzeo posljedice svih ljudskih grijeha i rtvovao svoj ivot. Me#utim, kr$ani su uzeli zdravo za gotovo da Krist treba ispatati dok oni mogu raditi sve to im padne napamet. Kakve budale! Pustili su da Isus sklopi ugovor kojim preuzima posljedice njihovih grijeha, kako bi oni mogli nastaviti sa svim glupostima. Tako oni shva$aju svoju religiju. Krist je bio tako velikoduan da je prihvatio sve njihove grijehe i ispatao, no to ih nije navelo da prestanu grijeiti. To im jo nije sinulo. Sve su olako shvatili: Neka Isus Krist ispata, a mi $emo raditi sve vrste gluposti. Zar ne? Bob: Da, tako je. rila Prabhupada: Trebali bi se sramiti: Isus Krist je zbog nas ispatao, a mi nastavljamo s grjenim djelovanjem. On je svima rekao: Ne ubij, no oni se uputaju u ubijanje, misle$i: Isus Krist $e nam oprostiti i preuzeti sve posljedice grijeha. To se doga#a.

33
Trebamo biti oprezni: Zbog mojih $e grijeha patiti moj duhovni u itelj. Zato ne$u ni najmanje sagrijeiti. To je dunost u enika. Inicijacijom se unitavaju sve posljedice grijeha. Po ini li u enik nakon toga kakav grijeh, njegov $e duhovni u itelj morati patiti. U enik bi trebao biti suosje$ajan i uzeti u obzir da $e zbog njegovih grijeha ispatati duhovni u itelj. Ako se duhovni u itelj razboli, to je posljedica tu#ih grjenih djela. Ne prihva$ajte puno u enika. Me#utim, mi to inimo zbog propovijedanja. Nije vano neka patimo i dalje $emo ih prihva$ati. Ti si me pitao je li moja patnja posljedica mojih prolih nedjela. Je li tako? Prihva$anje neozbiljnih u enika je moje nedjelo. Bob: To se ponekad doga#a? rila Prabhupada: Da. To se mora dogoditi jer prihva$amo puno ljudi. U enikova je dunost da bude oprezan i razmilja: Moj me je duhovni u itelj spasio. Ne smijem ga izloiti patnji. Kad duhovni u itelj ispata, Krina ga spaava. Krina misli: O, on je preuzeo tako veliku odgovornost da bi spasio grjenu osobu. Krina je tu: kaunteya pratijanihi na me bhaktah pranasyati. (O, Kuntin sine, hrabro izjavi da moj bhakta nikada ne propada.) To je tako jer duhovni u itelj preuzima rizik zbog Krine. Bob: Vaa patnja nije ista vrsta boli... rila Prabhupada: Ne, ona nije uzrokovana karmom. Bol je ponekad prisutna tako da u enici mogu znati: Zbog naih grjenih djela na duhovni u itelj pati. Bob: Sada izgledate jako dobro. rila Prabhupada: Ja sam uvijek dobro... jer ak i ako patim, znam da $e me Krina zatititi. Ta patnja, me#utim, nije posljedica mojih grjenih djela. Bob: Ja pijem prokuhanu vodu jer neka voda u sebi sadri klice bolesti. Ali zato bih trebao piti prokuhanu vodu, ako sam bio dovoljno dobar da se ne moram razboljeti? Trebao bih mo$i popiti bilo kakvu vodu. A ako nisam ispravno djelovao, razboljet $u se u svakom slu aju. rila Prabhupada: Sve dok se nalazi u materijalnom svijetu ne moe zanemarivati prirodne zakone. Pretpostavimo da ode u praumu u kojoj ivi tigar. Zna se da $e te on napasti; zato bi onda namjerno iao tamo i riskirao da te tigar napadne? Bhakta se ne bi trebao izlagati fizi kim rizicima, dok ima fizi ko tijelo. Ne bi trebao misliti kako, sad kad je postao bhakta, moe izazivati prirodne zakone. To je glupost. anasaktasya visayan

34
yatharham upayunjatah nirbandhah Krina-sambandhe yuktam vairagyam ucyate Bhakti se savjetuje da bez vezanosti prihvati sve to je za ivot nuno. Tako $e popiti i kuhanu vodu. Me#utim, ako nema kuhane vode, to ne zna i da ne$e uop$e piti vodu. Popit $e obi nu vodu. Mi uzimamo Krinin prasadam, ali ponekad, dok putujemo, moramo u hotelu neto pojesti. Trebamo li zato to smo bhakte misliti: U hotelu ne$u nita pojesti. Gladovat $u? Ako gladujem, oslabit $u i ne$u mo$i propovijedati. Bob: Gubi li bhakta neto od svoje individualnosti? rila Prabhupada: Ne, on posjeduje punu individualnost za Krinino zadovoljstvo. Krina kae: Predaj se Meni i bhakta se dragovoljno predaje, ali time ne gubi individualnost. Arjuna je, primjerice, na po etku izrazio svoju individualnost odbivi se boriti. Me#utim, kad je prihvatio Krinu za svoga duhovnog u itelja, postao je iya, u enik, i zatim je prihva$ao sve to bi mu Krina naredio. To ne zna i da je izgubio individualnost. On je dragovoljno prihvatio: U init $u sve to Krina kae. Kao i svi moji u enici oni nisu izgubili individualnost, ve$ su je predali. To se trai. Na primjer, ako se ovjek ne uputa u spolne odnose, to ne zna i da je impotentan. Kad bi htio, mogao bi neograni eno op$iti, ali on to svojevoljno izbjegava. Param drstva nivartate: privla i ga vii ukus. Mi ponekad postimo, no to ne zna i da smo bolesni. Dragovoljno gladujemo. To ne zna i da nisam gladan ili da ne mogu jesti. Postim po vlastitoj volji. Bob: Zadrava li bhakta koji se preda osobnu sklonost prema odre#enim stvarima, prema onome to mu se svi#a i ne svi#a? rila Prabhupada: Da, zadrava sve u potpunosti, ali daje prednost Krini. Zamislimo da se meni neto svi#a, ali Krina kae: Ne moe to uzeti. Onda to ne$u uzeti. Zbog Krine. Krina kae: Ovo Mi se svi#a. Mi zato trebamo Krini ponuditi ono to Mu se svi#a, a potom $emo uzeti prasadam. Krina voli Radharani. Zato sve gopije pokuavaju Radharani pribliiti Krini. One misle: Krini se ova gopi svi#a. Dobro, gurnimo je prema Njemu. To je svjesnost Krine. Ugoditi Krininim osjetilima, a ne svojim vlastitim. To je bhakti. To se naziva prema, ljubav prema Krini. Krini se to svi#a. Moram Mu to dati. Bob: Neka mi se jela ponu#ena Krini, prasadam, svi#aju, ali neka nisu po mom ukusu. rila Prabhupada: Ne bi trebao tako promatrati stvari. Savrenstvo je prihvatiti sve to je ponu#eno Krini. To je savrenstvo. Ne moe

35
govoriti: Ovo mi se svi#a, a ovo ne. Sve dok na takav na in razmilja, zna i da nisi shvatio to je prasadam. Nema svi#anja i nesvi#anja. Sve to se Krini svi#a, to je u redu. Bob: to ako netko pripremi prasadam za Krinu, ali ga ne spremi dobro? rila Prabhupada: Ako je hrana pripremljena s iskreno$u i predano$u, Krini $e se svi#ati. Vidura je Krinu hranio bananama, no bio je toliko obuzet mislima o Njemu da je bacao banane, a Krini davao kore. I Krina je jeo. Znao je da mu Vidura s predano$u daje kore. Krina moe bilo to pojesti, pod uvjetom da je ponu#eno s predano$u; pri tom nije vano je li to, s materijalnog stajalita, ukusno ili ne. Tako i bhakta uzima Krinin prasadam bilo da je ukusan ili ne. Trebali bismo sve prihvatiti. Bob: A to ako nema predanosti? rila Prabhupada: Nema li predanosti, Krini se nikakva hrana ne svi#a, bez obzira je li ukusna ili ne. On je ne prihva$a. Bob: U Indiji netko moe skuhati tu vrstu hrane... rila Prabhupada: O, Indija, Indija. Ne govori o Indiji! Govori o filozofiji. Krina ne prihva$a nita bez predanosti, ni u Indiji, ni u tvojoj zemlji. Gospodin Krina nije duan neto prihvatiti samo zato jer je to jako ukusno i skupo. Krina na Vaikunthi ima mnotvo izvrsnih jela. On ne udi za tvojom hranom, ve$ prihva$a tvoju predanost, bhakti. Prava stvar je predanost, a ne hrana. Krina ne prihva$a nikakvu hranu iz ovoga materijalnog svijeta. On prihva$a samo predanost. patram puspam phalam toyam yo me bhaktya prayacchati aham bhakty-upahrtam asnami prayatatmanah Ponudi li mi netko s ljubavlju i predano$u list, cvijet, vo$e ili vodu, prihvatit $u to jer Mi je ponu#eno s ljubavlju i predano$u. To se trai. Zato nikome tko nije bhakta ne doputamo da kuha. Krina nita ne prihva$a iz ruku abhakte. Zato i bi? On nije gladan. Hrana Mu ne treba. On prihva$a samo predanost i to je sve. To je najvanije. Zbog toga trebamo postati bhakta, a ne dobar kuhar. Ali ako smo bhakte, bit $emo i dobri kuhari. Samim tim $emo postati dobri kuhari. Zato trebamo samo postati bhakte i sve druge dobre odlike same $e se po sebi pojaviti. Ako osoba nije bhakta, sve su njezine dobre odlike bezvrijedne. Takva osoba lebdi na razini uma te stoga nema dobrih odlika.

36
Bob: Jo uvijek ba ne razumijem to o prasadamu. rila Prabhupada: Prasadam je uvijek prasadam, ali jer nismo dovoljno napredni, neki prasadam nam se ne svi#a. Bob: Za mene je neki prasadam previe za injen i zato me boli trbuh. rila Prabhupada: Pa, i to je posljedica nerazumijevanja, no kuhar bi o tome trebao voditi ra una. Krini moramo ponuditi najbolje namirnice. Stoga, ako kuhar nudi neto nekvalitetno, ne izvrava svoju dunost. Me#utim, Krina moe prihvatiti bilo to, ako Mu to ponudi bhakta, a bhakta moe prihvatiti svaki prasadam, ak i ako je jako za injen. Hiranyakasipu je svom sinu dao otrov, a on ga je, nakon to ga je ponudio Krini, popio kao nektar. &ak i ako je za druge jako za injen, prasadam je za bhaktu vrlo ukusan. Kakve veze ima za injenost? Krini su ponudili otrov, pravi otrov. Raksasi Putana je Krini dok je bio beba ponudila da sie njezine grudi koje su bile premazane otrovom. Me#utim, On je tako divan da je pomislio: Prila Mi je kao Moja majka, pa je posisao otrov i darovao joj oslobo#enje. Krina se ne obazire na loe strane. Dobar ovjek ne gleda loe strane, ve$ samo dobre. Ba kao jedan od moje bra$e po Bogu on je namjeravao s mojim guru maharajem (duhovnim u iteljem) sklopiti posao, no moj se guru maharaja nije obazirao na tu lou stranu. Vidio je dobru stranu i razmiljao: Doao je sa eljom da me slui. Bob: Bhakte ponekad imaju problema sa zdravljem pa ne uzimaju odre#enu vrstu hrane primjerice, oni koji imaju problema s jetrom ne jedu ghi. Trebaju li ovi bhakte uzimati svaki prasadam? rila Prabhupada: Ne, ne. Oni koji nisu savreni bhakte mogu praviti razliku, ali za savrenog bhaktu nema razlike. Zato bi ti trebao oponaati savrenog bhaktu? Sve dok za tebe postoji razlika, nisi savreni bhakta. Zato bi onda oponaao savrenog bhaktu i jeo sve? &injenica je da za savrenog bhaktu nema razlike. Sve to je ponu#eno Krini nektar je i to je sve. Krina sve prihva$a od bhakte. Sve to Mu Njegov bhakta ponudi, On prihva$a. Isto vrijedi i za istoga bhaktu. Razumije u emu je stvar? Za savrenoga bhaktu nema razlike. Ali ako ja nisam savreni bhakta i za mene postoje razlike, zato da oponaam savrenoga bhaktu? Moda ne$u sve mo$i probaviti jer nisam savreni bhakta. Bhakta ne bi trebao biti budala: Krina ye bhaje se bada catura. Bhakta je svjestan svoga poloaja i dovoljno inteligentan da se prema drugima ponaa u skladu s tim.

37
Djelovanje sa znanjem o Krini 29. velja e 1972., (nastavak) Bob: Kakvim se djelima stje e dobra karma? rila Prabhupada: Pod dobrom karmom podrazumijeva se ono to je propisano u Vedama. Posebno je propisano da ovjek treba izvoditi yajne. Kad se kae yajna, misli se na djela namijenjena zadovoljstvu Gospodina Visnua, Svevinje Boanske Osobe. Prema tome, dobra karma zna i vrenje yajni u skladu s propisima navedenim u vedskim spisima. Svrha takve yajne je zadovoljstvo Svevinjega Gospodina. Dobar, poten gra#anin je onaj ije djelovanje godi vladi. Na alost, suvremena civilizacija ne zna ni tko je Svevinji Gospodin, a kamoli kako Mu ugoditi. Ljudi to ne znaju. Jednostavno su zaokupljeni materijalnim djelatnostima. Na taj na in stvaraju samo lou karmu i stoga pate. Slijepci vode slijepce; tako i jedni i drugi ispataju zbog loe karme. To je jako lako razumjeti. U ini li neko zlodjelo, ispatat $e zbog toga. U ini li neto dobro za dravu, za ljude, bit $e cijenjen ponekad $e dobiti i po asnu titulu. To je dobra i loa karma. Dobra karma zna i da uiva u nekoj materijalnoj sre$i, a loa da pati zbog materijalnih neda$a. Zahvaljuju$i dobroj karmi ra#a se u dobroj obitelji, stje e bogatstvo, postaje u en, lijep. Bob: to je s ovjekom koji nije ba svjestan Boga? rila Prabhupada: On je ivotinja. ivotinja ne zna to je dobro. &ovjek koji ne zna to je Bog, ili ovjek koji ne pokuava razumjeti to je Bog, nije bolji od ivotinje. ivotinje imaju etiri noge, a ova ivotinja ima dvije. Po Darwinovoj teoriji to su majmuni. Prema tome, onaj tko ne poznaje Boga ili ga ne pokuava razumjeti, nije drugo do li ivotinja. Bob: to je s bezazlenim ljudima? rila Prabhupada: ivotinja je sasvim bezazlena. Preree li joj grlo, ne$e se buniti. Sve ivotinje su bezazlene. Zato im moe rezati vratove. Prema tome, bezazlenost ba i nije dobra kvalifikacija. Mi smatramo da ovjek mora biti jako, jako inteligentan da bi mogao shvatiti Krinu. Bezazlena, neuka i prostoduna budala tu nije u prednosti. Jednostavnost je u redu, ali ne i izostanak inteligencije. Bob: Moete li mi re$i to je inteligencija? rila Prabhupada: Inteligencija zna i znati to sam ja, to je ovaj svijet, to je Bog i kakav je odnos izme#u svega toga. ivotinja ne zna to je. Ona misli da je tijelo. Sli no tome, onaj tko ne zna to je, nije inteligentan.

38
Bob: to je s ovjekom koji pokuava djelovati ispravno, savjesno? Poput sluge koji je jako poten prema gospodaru, a zna da ga ne bi uhvatili ak ni kada ne bi bio poten. Ostane li takav ovjek ipak poten, je li to neka vrsta dobre karme? rila Prabhupada: Da, potenje tako#er stvara dobru karmu. U Bhagavad-giti je podrobno opisano kako postati dobar ovjek: daivi sampad vimoksaya nibandhayasuri mata. Razvije li daivi sampad, transcendentalne odlike, bit $e oslobo#en vimoksaya. Ako si obdaren demonskim osobinama naibandhayasuri, sve $e se vie zapletati. Na alost, suvremena civilizacija ne zna to je oslobo#enje, a to zapletenost. Tako su neuki da ne znaju. Kad bih te pitao to podrazumijeva pod oslobo#enjem, bi li znao odgovoriti? Kad bih te pitao to ti zna i zapletenost, bi li mogao odgovoriti? U vedskoj se knjievnosti spominju te rije i oslobo#enje i zapletenost, no u dananje doba ljudi nemaju pojma to je oslobo#enje, a to zapletanje. Toliko su neuki i glupavi, a ponose se svojim napretkom u znanju. Ti si profesor, u itelj, moe li ti objasniti to je oslobo#enje? Bob: Ne ba, jer kad bih to mogao, onda bih ubrzo postao oslobo#en. rila Prabhupada: Ali ako ne zna to je oslobo#enje, onda o njemu nema ni govora. Ne$e se dogoditi ni brzo, ni sporo. Najprije treba doznati to je oslobo#enje. Ako ne zna kamo vlak ide, kakva je korist od toga da shvati ide li brzo ili sporo? Ti ne poznaje svoje odredite, zato ti ja postavljam pitanja. Svaki dan ti mene ispituje, sada ja pitam tebe. to je oslobo#enje? Bob: Dobro. Moram malo razmisliti. rila Prabhupada: Oslobo#enje je opisano u rimad-Bhagavatamu. Sanskrtska rije za oslobo#enje je mukti. Ono je definirano u Srimad-Bhagavatamu: muktir hitvanyatha rupam svarupena vyavasthitih (Oslobo#enje je trajno stanje ivoga bi$a nakon to odbaci promjenjiva gruba i suptilna materijalna tijela.) Trebamo se prestati baviti glupostima i u vrstiti se u svom izvornom poloaju. To, me#utim, jo vie zbunjuje jer nitko ne poznaje svoj izvorni poloaj tj. kako ispravno djelovati. Ljudi uglavnom djeluju druga ije jer ne znaju to je ispravno. Dananji ljudi nemaju pojma o svom ivotu. Nalaze se u vrlo neugodnom poloaju, ali toga nisu svjesni. Bob: Moete li mi re$i tko je poten? rila Prabhupada: Ako ovjek ne zna to je potenje, kako moe biti poten? Ali ako zna to je potenje, onda moe biti poten. Najprije objasni to je potenje. Bob: Potenje zna i raditi ono to doista osje$a ispravnim.

39
rila Prabhupada: Lopov osje$a: Moram krasti da bih izdravao djecu. To je sasvim u redu. Zna i li to da je on poten? Mesar misli: To je moj ivot. Moram svakodnevno klati ivotinje. Kao to je mislio i lovac Mrgari. Narada ga je upitao: Zato tako ubija ivotinje? A on je odgovorio: To mi je posao. Otac me je tako nau io. On je svoj posao poteno obavljao. Osje$aj o tome to je poteno, a to nije, ovisi o kulturi. Kultura lopova je druga ija, zato on misli da je sasvim poteno krasti. Bob: to je onda potenje? rila Prabhupada: Da, to sam te ja pitao. Pravo potenje zna i da ne bi smio posezati za stvarima koje pripadaju drugima. To je potenje. Ovo je, primjerice, moj stol. Ako ga ti eli na odlasku ponijeti sa sobom, je li to potenje? Prema tome, jednostavna definicija potenja je da ne smije posezati za tu#im stvarima. To je potenje. Bob: To zna i da bi onaj tko je poten trebao biti u guni vrline. Je li to to no? rila Prabhupada: Svakako, svakako. Guna vrline podrazumijeva znanje. Ako ti zna: Ovaj stol ne pripada meni, ve$ Swamijiju, ne$e ga pokuati odnijeti. Stoga, ovjek mora najprije znati tada moe biti poten. Bob: Rekli ste da guna vrline predstavlja znanje o Bogu, no netko moe biti poten i bez velikog znanja o Bogu. Ne razmiljaju$i o tome kako Bog eli od njega potenje, on moe jednostavno osje$ati da mora biti poten. rila Prabhupada: Bog eli da svi budu poteni. Zato bi Bog elio druga ije? Bob: Moe li se dogoditi da ispunjavamo Boje elje, a da toga nismo svjesni? rila Prabhupada: Ne. Ispunjavati elje bez znanja je apsurdno. Najprije mora poznavati Boju naredbu. I ako je ispunjava, to je potenje. Bob: Nije, dakle, mogu$e biti poten bez poznavanja Boga? rila Prabhupada: To no, jer Bog je vrhovni vlasnik, onaj koji najvie uiva i na je najbolji prijatelj. To je izjava Bhagavad-gite. Tko zna te tri stvari, posjeduje potpuno znanje. Samo te tri stvari: da je Bog vlasnik svega; da je sva iji prijatelj i da je sve namijenjeno Njegovom uitku. Svatko, primjerice, zna da je eludac onaj dio tijela koji uiva, a ne ruke, noge, o i, ui. Oni su tu samo da bi pomogli elucu. Na primjer o i leinar se moe uzdi$i sedam milja uvis da bi pronaao hranu za eludac. Zar ne? Bob: Tako je.

40
rila Prabhupada: Krila ga prenose tamo, a kljun hvata hranu. Kao to je u tijelu eludac taj koji uiva, tako je sredinji lik cjelokupne materijalne i duhovne kozmi ke pojavnosti Krina, Bog. On je taj koji uiva. To moemo razumjeti promatraju$i svoje tijelo. I tijelo je svijet u malom i ono ima istu mehani ku prirodu kao i svemir. Isti se mehanizam nalazi posvuda, ak i u ivotinjama. Ljudsko tijelo i svemir su gotovo isti mehanizmi. Zato moe vrlo lako razumjeti da je u ovom tijelu svakom tijelu, uklju uju$i i tvoje eludac taj koji uiva. Postoji glavni uivatelj. eludac je isto tako i prijatelj jer kad ne moe probaviti hranu, svi drugi dijelovi tijela oslabe. Zato je eludac prijatelj. On probavlja hranu i raspore#uje je svim ostalim dijelovima tijela, zar ne? Bob: Tako je. rila Prabhupada: Sli no tome, sredinji eludac cjelokupne kreacije je Bog ili Krina. On je taj koji uiva, On je prijatelj i, kao vrhovni vlasnik, sve uzdrava ba kao to kralj moe uzdravati sve gra#ane u dravi zato to je vlasnik. Nije li vlasnik, kako moe biti sva iji prijatelj? To treba razumjeti: Krina je taj koji uiva, Krina je vlasnik i Krina je prijatelj. Ako zna te tri stvari, tvoje je znanje potpuno nita drugo ne mora shvatiti. Yasmin vijnate sarvam evam vijnatam bhavati: shvati li Krinu pomo$u ovih triju formula, znanje ti je potpuno. Nikakvo ti drugo znanje ne treba. Me#utim, ljudi se ne$e sloiti. Zato bi Krina bio vlasnik? Hitler bi trebao biti vlasnik. Ili Nixon Tako misle i zato su u neprilici. Ali ako shvati samo ove tri stvari, ima potpuno znanje. Me#utim, mi ne elimo to prihvatiti. Postavljamo si mnotvo zapreka za razumijevanje tih triju stvari i to je uzrok naih neda$a. U Bhagavadgiti je, me#utim, jasno re eno: bhoktaram yajna-tapasam sarva-loka-mahesvaram suhrdam sarva-bhutanam jnatva mam snatim rcchati (Oni koji Me poznaju kao krajnji cilj svih rtvovanja i strogosti, kao Vrhovnoga Gospodara svih planeta i polubogova te dobro initelja i dobronamjernika svih ivih bi$a dostiu mir od patnji koje nanose materijalne neda$e.) Ali mi to ne elimo prihvatiti. Naglaavamo razli ite lane vlasnike, lane prijatelje, lane uivatelje, a oni se me#usobno sukobljavaju. Takvo je stanje u svijetu. Kad bi se ljudima pruilo ovo obrazovanje i kad bi prihvatili ovo znanje, odmah bi zavladao mir (santim rcchati). To je znanje i tko se pridrava tog

41
na ela, poten je. On ne tvrdi: Ovo je moje, ve$ zna sve: O, to je Krinino, zato sve treba upotrijebiti za sluenje Krine. To je potenje. Ako je ovo moja olovka, pravila ponaanja nalau da bi me u enik trebao upitati: Mogu li je upotrijebiti? Ja bih potom odgovorio: Da, moe. Sli no tome, ako znam da je sve Krinino, ne$u nita upotrijebiti bez Njegova odobrenja. To je potenje. A to je i znanje. Onaj tko to ne zna, neuk je, budalast. A budalasti ljudi ine kaznena djela. Svi zlo inci su budale. Zakon se kri zbog neznanja. Neznanje nije blaenstvo, no ludost je biti mudar tamo gdje je neznanje blaenstvo. U tome je problem. Cijeli svijet uiva u neznanju. Kada govorite o svjesnosti Krine, nitko to puno ne cijeni. Ako kaem: Krina je vlasnik, a ne ti, ne$e biti jako zadovoljan. Samo pogledaj neznanje je blaenstvo. Ja sam, prema tome, budalast jer govorim pravu istinu. Zato je ludost biti mudar tamo gdje je neznanje blaenstvo. Mi riskiramo da se ljudi uvrijede i misle da smo budale. Kaem li bogatau: Ti nisi vlasnik. Krina je vlasnik i zato sav novac koji ima potroi na Krinu, on $e se razljutiti. Upadeso hi murkhanam prakopaya na santaye: Pou i li nitkova, on $e se naljutiti. Zato mi prilazimo ljudima kao prosjaci: Dragi moj gospodine, vi ste jako dobar ovjek. Ja sam prosjak, sannyasi, i htio bih sagraditi hram. Moete li mi udijeliti malo novca? On $e na to pomisliti: O, ovo je prosjak, daj mu neto novca. Ako kaem: Dragi gospodine, raspolaete s milijunima dolara. To je Krinin novac. Dajte mi ga. Ja sam Njegov sluga, ovjek ba ne$e biti zadovoljan. Pri#em li mu kao prosjak, neto $e mi dati, a ako mu kaem istinu, ne$e mi dati ni lipe. Uvjeravamo ga kao prosjaci, premda to nismo. Mi smo Krinine sluge. Ni od koga nita ne traimo jer znamo da $e Krina sve dati. To je znanje. Dijete, primjerice, ponekad uzme neku vanu stvar i onda mu moramo laskati: O kako si dobar. Molim te, uzmi ove slatkie i daj mi taj papir. Nije to nita, samo papir. Ono $e tada pristati: Pa da. Uzmi. Tako je u redu. Tako $e nam vratiti vane papire uzevi slatkie vrijedne par kuna. Prisiljeni smo tako djelovati. Zato? Zato jer $e ovjek, uzimaju$i Krinin novac, skon ati u paklu. Zato nekako moramo od njega uzeti malo novca i upotrijebiti ga u Pokretu svjesnosti Krine. Bob: Onda moda taj ovjek ne$e oti$i u pakao? rila Prabhupada: Da. Spaava ga od odlaska u pakao. Zato jer se broji i najmanji nov i$ potroen za Krinu. To se naziva ajnata-sukrti (nesvjesna duhovna djelatnost). Ljudi su uglavnom prili no tupi. Svete im osobe stoga prilaze da bi ih malo prosvijetlile, pruile im

42
priliku za sluenje Krine. To je dunost svetih osoba. Uzima li, me#utim, netko novac od drugih i potom ga koristi za uga#anje vlastitim osjetilima, zavrit $e u paklu. Onda je gotovo. Takav je ovjek prevarant, zlo inac. Ne moe ni od koga uzeti ak ni lipu da bi je iskoristio za vlastite osjetilne uitke. Bob: Poznajem ljude koji nisu svjesni Krine, koji su pomalo svjesni Boga, no ipak su toliko poteni da uop$e ne uzimaju ono to nije njihovo. I pokuavaju biti poteni prema drugima. rila Prabhupada: Ne uzimaju od drugih ljudi, ali uzimaju Boje. Bob: Jesu li ti ljudi onda napola dobri? rila Prabhupada: Nisu dobri ako ne nau e ovo na elo da je Bog vlasnik. to misli pod tim da ne uzimaju ono to nije njihovo? Bob: Mislim na siromane ljude kojima je potreban novac i hrana, ali... rila Prabhupada: Svakome je potreban novac. Svi ga trebaju. Tko to nije siromaan? Kome ne treba novac i hrana? I tebi treba novac. Kako onda zna tko je bogat, a tko siromaan? Svi trebaju novac. Ako siromanu osobu odre#uje to to joj treba hrana i novac a to svima treba onda je svatko siromaan. Bob: Mislio sam na ljude koji su relativno siromani. rila Prabhupada: Moda relativno. Ti si gladniji od mene. To ne zna i da ja nisam gladan ili da ti nisi gladan. Sada se ne osje$am gladnim, ali to ne zna i da nikada nisam gladan. I ti sada moda nisi gladan, no sutra $e biti. Bob: Ono na to ja mislim jest da, iako svi oko tih ljudi kradu, oni se ipak nekako dre i ne kradu. Nekako zbog toga zasluuju da im se neto dobro dogodi. rila Prabhupada: &ovjek koji misli da ne krade je isto tako lopov jer ne zna da je sve Krinino. Zato je sve to prihvati zapravo ukradeno. Bob: Je li on manji lopov? rila Prabhupada: Ti moda ne zna da sam ja vlasnik ovoga ala, ali ako ga odnese, zar to nije kra#a? Bob: Moda sam gori lopov ako ga uzmem znaju$i da je va, nego ako ne znam iji je. Mogu misliti da nije ni iji. rila Prabhupada: I to je kra#a jer on mora nekome pripadati, a ti ga uzima bez doputenja vlasnika. Moda ne zna tko je to no vlasnik, ali zna da nekome mora pripadati. To je znanje. Ponekad na cesti moemo vidjeti ostavljene razne vrijedne stvari materijal za popravak ceste ili neke elektri ne radove. &ovjek bi mogao pomisliti: O, sva sre$a da su te stvari ovdje, mogu ih uzeti. Nije li to kra#a? Bob: To jest kra#a.

43
rila Prabhupada: Da. &ovjek ne zna da je vlasnitvo vlade i jednostavno uzme. To jest kra#a. Kad ga prona#u, uhite ga i kazne. Sli no tome, sve to sakuplja... Pretpostavimo da popije malo vode iz rijeke, je li rijeka tvoje vlasnitvo? Bob: Ne. rila Prabhupada: Onda? To je kra#a. Ti nisi stvorio rijeku. Ne zna tko je njezin vlasnik, ali ti nisi taj. Prema tome, lopov si, ak i ako popije malo vode iz rijeke ne znaju$i kome voda pripada. Moe misliti: Ja sam poten, no zapravo si lopov. Mora se sjetiti Krine. O Krina, sve si ovo Ti stvorio, stoga mi, molim Te, dopusti da popijem malo vode. To je potenje. Zato bhakta uvijek misli na Krinu. to god da radi, uvijek misli: Ovo je Krinino. To je potenje. Bez svjesnosti Krine, svatko je nitkov, lopov, razbojnik i plja ka; takve su mu odlike. Stoga mi zaklju ujemo da onaj tko ne razumije Krinu nema dobrih odlika. Nije poten i nema znanja, zato je tre$erazredan ovjek. Je li to to no? To nije dogmatizam, to je injenica. Jesi li shvatio to je znanje, a to potenje? Bob: Na neki na in. rila Prabhupada: Postoji li neki drugi na in? Da ga vidimo! Postoji li kakva alternativa? Mi ne tvrdimo neto to se moe opovr$i. To je nae iskustvo. Mi smo ti koji izazivamo: Ima li pitanja? Do sada nas je Krina titio. Na javnim skupovima, u stranim zemljama nakon predavanja pitam: Ima li pitanja? Bob: Ja sad nemam ni jedno. rila Prabhupada: U Londonu smo dvanaest dana drali predavanja u Conway Hallu i svaki dan sam na kraju pitao: Ima li pitanja? Bob: Jesu li vam postavljali puno pitanja? rila Prabhupada: Da, puno, no neka su bila glupa. Bob: Dopustite mi da vas jo neto upitam. to podrazumijevate pod glupo$u? rila Prabhupada: Osobu bez znanja treba smatrati glupom. Indijski gospodin: Prije izvjesnog vremena u Calcutti su odrali Tjedan sprje avanja okrutnosti prema ivotinjama. rila Prabhupada: To je jo jedna glupost. Govore o sprje avanju okrutnosti, a imaju na tisu$e klaonica. Shva$a? To je jo jedna glupost. Svakodnevno se okrutno ponaaju prema ivotinjama, a onda osnivaju drutvo da bi to sprije ili. To je poput bande lopova koja sebe naziva Dobrica i drutvo (Good man and company). Indijski gospodin: Htio sam samo pitati... rila Prabhupada: Odgovorit $u ti prije nego li i postavi pitanje. Njihova je filozofija da je okrutno kada ivotinja nije dobro

44
nahranjena. Zato ju je bolje ubiti nego pustiti da umre od gladi; to je njihova teorija, zar ne? Bob: Da. rila Prabhupada: Oni kau: Bolje ju je ubiti nego da pati. Ta se teorija javlja u komunisti kim zemljama. Neki starac, djed, moda pati, zato je bolje da ga ubijemo. U Africi postoje ljudi koji prire#uju gozbu nakon to ubiju svoga djeda. Syamasundara: Pojedu ga? rila Prabhupada: Da. Bhakta: Moj ujak i ujna nisu mogli povesti svoga psa kad su se selili u jednu prekomorsku zemlju. Zaklju ili su: Jadan pas, srce $e mu pu$i bez nas, i dali su ga uspavati, ubili su ga. rila Prabhupada: &ak je i Gandhi jednom ubio tele ili kravu jer je jako patila. Gandhi je naredio: Nemojte dopustiti da pati, ubijte je. Giriraja: Ju er si rekao da duhovni u itelj moe patiti zbog grjenih djela svojih u enika. to podrazumijeva pod grjenim djelima? rila Prabhupada: Na inicijaciji obe$ava: Pridravat $u se regulativnih na ela. Ako ih se ne dri, to je grjeno. Jako jednostavno. Prekri obe$anje i radi gadne stvari onda si grjean. Nije li tako? Giriraja: Da. Ali postoje stvari kojima si nas pou io i koje pokuavamo napraviti, ali jo uvijek ih ne moemo napraviti savreno. rila Prabhupada: Pokuava napraviti, a ne moe? O emu je rije ? Giriraja: Paljivo mantranje, primjerice. Ponekad pokuavamo, ali... rila Prabhupada: To nije pogreka. Pretpostavimo da pokuava neto napraviti, ali zbog neiskustva ponekad ne uspijeva. To nije pogreka. Pokuava. U rimad-Bhagavatamu postoji stih koji kae da Krina oprata bhakti koji daje sve od sebe, no zbog nesposobnosti ponekad ne uspijeva. I u Bhagavad-giti je re eno api cet suduracaro bhajate mam ananya-bhak. Ponekad ovjek zbog starih navika navika je druga priroda nenamjerno u ini neto besmisleno. To ne zna i da je lo, ali mora se kajati zbog toga to je u inio i nastojati koliko je god mogu$e da to ne ponovi. Ponekad je, unato odlu nom nastojanju, maya tako jaka da postavlja zamke na svakom koraku. U takvom se slu aju moe oprostiti. Krina oprata. Ali ne oprata onima koji to rade namjerno. Najve$a je uvreda ako mislim da mogu initi svakojake gluposti jer $e sve to biti poniteno zato to mantram. Odluka za budu nost

45
New York 4. Srpanj 1972. Bob: Primio sam vae ljubazno pismo. rila Prabhupada: Ti si vrlo inteligentan mladi$. Pokuaj razumjeti filozofiju. To je jako vano. Ljudi trate tako puno energije na udovoljavanju osjetilima. Nisu svjesni onoga to ih o ekuje u sljede$em ivotu. Sljede$i ivot postoji, no budalasti ljudi su neuki. Ovaj ivot je priprema za sljede$i, a oni to ne znaju. Suvremenom obrazovanju sa svim njegovim sveu ilitima u potpunosti nedostaje ovo jednostavno znanje. Medicinska je injenica da se svakog trenutka tijelo mijenja. Nakon naputanja ovoga , morat $emo prihvatiti drugo tijelo. Kako $emo prihvatit drugo tijelo? Kakvo tijelo? I to se moe doznati. koluje li se netko, primjerice, moe razumjeti da $e, nakon to pro#e ispite, postati inenjer ili lije nik. Sli no tome, u ovom se ivotu moe pripremiti da postane neto u sljede$em. Barbara (Bobova ena): Moemo li odlu iti to elimo biti u sljede$em ivotu. rila Prabhupada: Da, moe to odlu iti. Mi smo odlu ili da sljede$i ivot idemo Krini. To smo odlu ili da se vratimo ku$i, natrag Bogu. Pretpostavimo da eli postati inenjer ili lije nik. Imaju$i na umu taj cilj, pripremat $e se i obrazovati. Sli no tome, moe odlu iti ta $e raditi sljede$i ivot. Ako ne odlu i ti, materijalna $e energija odlu iti umjesto tebe. Barbara: Je li mogu$e da sam proli ivot bila svjesna Krine? Da sam bila Krinin bhakta koji se sada ponovno vratio? Sila Prabhupada: Nije vano jesi li bila bhakta ili nisi, ve$ da to moe postati sada. Iskoristi priliku koju ti prua Pokret svjesnosti Krine. Kad je neko savren Krinin bhakta on se ne vra$a. Me#utim postoji li u njemu neki mali nedostatak, mogu$e je da $e se vratiti. U tom se slu aju vra$a u dobru obitelj. sucinam srimatam gehe yoga-bhrasto 'bhijayate Neuspjean se yogi ra#a u religioznoj, aristokratskoj obitelji.Ljudska inteligencija moe odlu iti o budu$nosti. ivotinja to ne moe u initi. Mi imamo mo$ rasu#ivanja. U inim li ovako, imat $u od toga koristi; u inim li onako, ne$u imati koristi. To postoji u ljudskom ivotu i treba to upotrijebiti na pravilan na in. Treba znati koji ti je cilj u ivotu i odlu iti u skladu s tim. To je ljudska civilizacija. Barbara: Jeste li vi ikada vidjeli Krinu? rila Prabhupada: Da. Barbara: Jeste?

46
rila Prabhupada: Svaki dan. Svaki trenutak. Barbara: Ali ne u materijalnom tijelu? rila Prabhupada: On nema materijalno tijelo. Barabara: Ali u hramu postoje slike Krine... rila Prabhupada: To nije materijalno tijelo. Ti ga vidi kao materijalno jer ima materijalne o i. Zbog materijalnih o iju ne moe vidjeti duhovni oblik. Zato je Krina tako ljubazan da se pojavljuje u materijalnom obliku kako bi Ga ti mogla vidjeti. &injenica da se On, iz Svoje ljubaznosti, pojavljuje u obliku koji ti moe vidjeti ne zna i da ima materijalno tijelo. Pretpostavimo da te kod ku$e posjeti predsjednik SAD. To ne zna i da je va poloaj isti. Radi se o njegovoj ljubaznosti. On moe iz ljubavi do$i u tvoju ku$u, ali to ne zna i da je na istoj razini kao ti. Sli no tome, mi Krinu ne moemo vidjeti o ima koje sada imamo. Zato se on pred nama pojavljuje kao slika ili lik od kamena, drveta. Krina se ne razlikuje od tih slika ili drveta, jer Krina je sve. Barbara: to se doga#a sa naim duhom nakon nae smrti? rila Prabhupada: Dobije drugo tijelo. Barbara: Odmah? rila Prabhupada: Da. Kao kad mijenja stan. Najprije sredi svoj novi stan a onda napusti sadanji i preseli se u novi. Barbara: Znamo li onda koje $emo sljede$e tijelo dobiti? rila Prabhupada: Da, pod uvjetom da si osposobljena. Ina e $e se priroda za to pobrinuti. Ako ne zna, to zna i da si nis pripremila ivot. Onda $e u trenutku smrti tvoj mentalitet stvoriti sljede$e tijelo, a priroda $e ti ga isporu iti. Bob: Prabhupada, neki religiozni ljudi tvrde da ih vodi Isus. Je li to mogu$e? rila Prabhupada: Da, ali oni ne prihva$aju to vodstvo. Isus vodi kr$ane govore$i im: Ne ubij!, a oni ubijaju. Kako ih onda to Isus vodi? Oni samo kau: Vodi me Isus Krist ali ja ne marim za njegove rije i. Je li to vodstvo? Ho$e li od toga biti koristi? Nikoga od njih ne vodi Isus Krist. To to tvrde nije istina. Jako je teko prona$i ovjeka kojega Isus Krist doista vodi. Isus bi ih mogao povesti, ali oni ne mare za njega. Prihvatili su Isusa Krista koja se ugovorom obvezala preuzeti njihove grijehe. To je njihova filozofija. Oni ine svakojaka grjena djela, a jadni Isus Krist $e za to biti odgovoran; to im je religija. Zato kau: Imamo jako dobru religiju. Za sva naa grjena djela umrijet $e Isus Krist. Je li to dobra religija? Nimalo ne suosje$aju s Isusom. Umro je preuzimaju$i nae grijehe. Zato bismo ponovo inili grjena dijela? ivot tako zna ajne osobe rtvovan je zbog naih grijeha, zato bismo trebali prihvatiti Isusovo vodstvo. Ali

47
ako to promatramo druga ije, kaemo: Ah, nastavit $u sa svojim grijesima, a Isus $e sklopiti ugovor kako bi ih ponitio. Oti$i $u u crkvu, ispovjediti se, a onda $u se ponovno vratiti grjenim djelima. Misli li da to ukazuje na dobru inteligenciju? Bob: Ne. rila Prabhupada: Onaj koji Isus Krist doista vodi sigurno $e dosti$i i oslobo#enje. Me#utim, vrlo je teko prona$i takvog ovjeka. Bob: to je s Isusovim poklonicima, mladim ljudima koji vrlo esto itaju Bibliju? rila Prabhupada: Ali nasilje je u suprotnosti sa zapovijedima iz Biblije. Kako mogu ubijati ako se pridravaju Biblije? Bob: Oni tvrde da u Bibliji pie kako je Isus jeo meso. rila Prabhupada: To je u redu. On je mogao bilo to pojesti; on je mo$an. No njegova je zapovijed: Ne ubij! Morate prestati s ubijanjem. On moe pojesti cijeli svijet ali nas ne moe uspore#ivati s njim. Ne moe oponaati Isusa Krista, ve$ mora posluati njegovu zapovijed. Onda te Isus Krist vodi. To je prava poslunost. U Bhagavad-Giti je objanjeno da je Ivara, opunomo$ena osoba, moe bilo to u initi , ali mi to ne moemo oponaati. Mi se moramo pokoriti njezinoj zapovijedi. U init $u to mi kae. &ak i ako je Isus Krist jeo meso, ne zna pod kojima se uvjetima to zbilo. On je drugima savjetovao da ne ubijaju a sam je jeo meso. Misli li da je Isus Krist sam sebi proturje io. Bob: Ne. rila Prabhupada: On to ne moe u initi. To je istinska vjera u njega-da on to ne moe u initi. Zato je onda jeo meso. Moram to slijediti. To je pravi na in. Ti nisi Isus Krist; ne moe ga oponaati. On je svoj ivot rtvovao Bogu. Moe li ti to u initi? Zato bi onda trebao oponaati Isusa Krista. Oponaa Isusa Krista time to jede meso. Zato ga ne oponaa tako to rtvuje svoj ivot za irenje svjesnosti Boga. to misli? Da, kad propovijeda moe re$i to misli. Oni se nazivaju kr$anima- ali to rade za Boga? Uzmimo primjer sunca. Sunce upija mokra$u. Moe li ti piti mokra$u? Ako eli oponaati sunce Gle, sunce upija mokra$u. Daj da je popijem. Moe li? Isus Krist je mo$an; on moe u initi sve. Ali mi ga ne moemo oponaati; moramo jednostavno slijediti njegove naredbe. To je pravo kr$anstvo. Ne moemo oponaati mo$nog ovjeka. To je pogreno. U naoj je vedskoj knjievnosti opisano da je postojao ocean otrova i ljudi nisu znali to $e s njim. Onda je iva rekao: Dobro, ja $u ga popiti. Tako je do dna ispio ocean otrova, zadravi ga u grlu. Moe li ti popiti otrov? Ne ocean

48
samo jednu alicu? Pa kako onda moemo oponaati ivu? iva nije nikad savjetovao da pijemo otrov. Dakle, mora se drati savjeta, a ne oponaati. Ljudi koji uzimaju LSD i marihuanu, kau da je iva obi avao puiti ganju. Ali iva je popio cjeli ocean otrova. Moe li i ti to u initi. Trebamo prihvatiti ivine upute. On kae da je oboavanje Vinua najbolje oboavanje. Visnor aradhanam param. Kad ga je Parvati upitala koja je metoda oboavanja najbolja, on je rekao. Najbolje oboavanje je oboavanje Gospodina Vinua (Krine). Postoji mnogo polubogova, ali on je preporu io oboavanje Vinua kao najbolje. A bolje od oboavanje Vinua je oboavanje vainave. Tadiyanam oboavanje onih koji Ga slue ili onih koji su uspostavili svoj odnos s Njim. Na primjer, mi oboavamo ovu biljku Tulasi. Ne oboavamo sve biljke, ali budu$i da je Tulasi blisko povezana s Krinom, Vinuom, mi je oboavamo. Sli no tome, ako je bilo koja stvar usko povezana s Krinom, oboavanje toga je bolje od oboavanje Vinua. Bob: Zato je to tako? Sila Prabhupada: Zato to $e Krina biti zadovoljan. Pretpostavimo da ima psa i da ti do#e neki prijatelj i pomiluje ga. ( Sila Prabhupada pravi iroke pokrete rukom kao da miluje psa ). Ti $e biti zadovoljan. Mislit $e: O, on mi je dobar prijatelj. Vidi kako razmiljaju. To moemo vidjeti neki prijatelj do#e i kae: O, ima tako lijepog psa. ( Smijeh) (Neki Indijski gosti ulaze u sobu). Sila Prabhupada: Molim vas uzmite malo prasadama. ( Sila prabhupada nastavlja razgovarati sa svojim gostima, ponekad na engleskom a ponekad na hindiju. To je njegov posljednji dan u New Yorku, a njegov avion za London treba poletjeti za samo nekoliko sati. Bob je dovezao auto da bi odvezao Sila Prabhupadu na aerodrom Kennedy. Bhakte urno hodaju unaokolo, odnose prtljagu u auto, slau rukopise Sila Prabhupadinog najnovijeg prijevoda i vre posljednje pripreme.) Syamasundara: Sila Prabhupada sve je spremno. Auto nas eka. Sila Prabhupada: Onda? Sad moemo i$i? Uredu. Hare Krina! Biljeka o piscu ri rimad A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada pojavio se na ovom svijetu 1896. u Kalkuti, Indija. Prvi je put sreo svog duhovnog u itelja, rila Bhaktisiddhantu Sarasvatija Gosvamija, u Kalkuti 1922.

49
godine. Bhaktisiddhanta Sarasvati, istaknuti religiozni u enjak i osniva ezdeset etiri Gaudiya Matha (vedska instituta), zavolio je ovog obrazovanog mladi$a i naveo ga da posveti svoj ivot irenju vedskoga znanja. rila Prabhupada je postao njegov u enik, a jedanaest godina kasnije (1933.) u Allahabadu i njegov slubeno inicirani u enik. Prigodom njihova prvog susreta, 1922. godine, rila Bhaktisiddhanta Sarasvati Thakura zamolio je rila Prabhupada da rairi vedsko znanje na engleskom jeziku. U godinama koje su slijedile rila Prabhupada je napisao tuma enje Bhagavad-gite, pomogao Gaudiya Mathu, a 1944. godine je bez i ije pomo$i pokrenuo dvotjedni asopis na engleskom jeziku. Ure#ivao ga je, tipkao rukopise i ispravljao. &ak je i dijelio pojedina ne primjerke i borio se da asopis redovito izlazi. Jednom pokrenut, asopis nikada nije prestao izlaziti. Danas ga izdaju njegovi u enici na Zapadu na vie od dvadeset jezika. Cijene$i rila Prabhupadinu filozofsku u enost i predanost, Gaudiya Vaisnava udruenje dodijelilo mu je 1947. godine po asni naziv Bhaktivedanta. rila Prabhupada se 1950. godine, u svojoj 54. godini ivota, povukao iz bra nog ivota prihvativi vanaprasthu (red povla enja) s namjerom da posveti vie vremena prou avanju i pisanju. Otputovao je u sveto mjesto Vrndavanu, gdje je ivio veoma skromno u povijesnom srednjovjekovnom hramu Radha-Damodare. Tamo je proveo nekoliko godina u intenzivnom prou avanju i pisanju. Godine 1959. prihvatio je red odricanja (sannyasu). U hramu RadhaDamodare rila Prabhupada je otpo eo rad na svom ivotnom djelu: prijevodu i tuma enju osamnaest tisu$a stihova SrimadBhagavatama (Bhagavata-Purane). Tu je napisao i Lako putovanje na druge planete. Nakon izdavanja tri sveska Bhagavatama, rila Prabhupada je 1965. godine otiao u Sjedinjene Ameri ke Drave da bi ostvario misiju svoga duhovnog u itelja. Napisao je vie od ezdeset svezaka ovlatenih prijevoda, tuma enja i saetih studija indijskih filozofskih i religijskih djela. Kada je 1965. doao brodom New York imao je samo nekoliko rupija u depu. Nakon godinu dana uz velike poteko$e osnovao je Me#unarodno drutvo za svjesnost Krine, u srpnju 1966. godine. Pod njegovim brinim vodstvom, Drutvo je za dvanaest godina izraslo u svjetsku organizaciju koja se sastoji od preko stotinu asrama, kola, hramova, instituta i poljoprivrednih dobara. rila Prabhupada je tako#er pruio poticaj za izgradnju velikog me#unarodnog sjedita u Sridhami Mayapuri u Zapadnom Bengalu,

50
Indija. Sli an je projekt veli anstveni hram Krina-Balarame i International Guest House u Vrndavanu, Indija. Ovo su centri u kojima ljudi sa Zapada mogu neposredno doivjeti vedsku kulturu. Me#utim, rila Prabhupadin najve$i doprinos predstavljaju njegove knjige. Vrlo cijenjene u akademskim krugovima zbog svoje stru nosti, dubine i jasno$e, koriste se kao udbenici na brojnim visokokolskim ustanovama. Njegove se knjige prevode na sedamdeset i pet jezika. Bhaktivedanta Book Trust, osnovan 1972. godine s ciljem izdavanja djela Njegove Boanske Milosti, tako je postao najve$i svjetski izdava knjiga s podru ja indijske religije i filozofije u svijetu. Za samo dvanaest godina, unato poodmakloj dobi, rila Prabhupada je obiao svijet etrnaest puta, odravaju$i predavanja na svih est kontinenata. Unato tako intenzivnom programu, nastavio je s plodnim spisateljskim radom. Njegova djela predstavljaju pravu riznicu vedske filozofije, religije, knjievnosti i kulture. Pojmovnik Acarya duhovni u itelj koji pou ava vlastitim primjerom. Arati obred oboavanja Gospodina nu#enjem hrane, plamena, cvije$a i mirisnih tapi$a. Arcana devocijski proces oboavanja Boanstva. Asrama duhovni red ivota. Asure bezboni demoni. Avatara silazak Svevinjeg Gospodina. Bhagavad-gita osnovne upute za duhovni ivot koje je izgovorio sam Gospodin. Bhakta osoba koja s predano$u slui Gospodina. Bhakti-yoga povezivanje sa Svevinjim Gospodinom u zanosnom predanom sluenju. Brahmacarya u eni ki ivot u celibatu; prvi red vedskog duhovnog ivota. Brahman Apsolutna Istina; osobito neosobni vid Apsoluta. Brahmana osoba u guni vrline. Dharma dunost, vje na prirodna djelatnost ivog bi$a; na ela religije.

51
Ekadai poseban dan posta namijenjen dubljem osje$anju na Krinu; pada jedanaestoga dana rastu$eg i padaju$eg mjeseca.

Goloka (Krinaloka) najvii duhovni planet u kojem se nalaze Krinina osobna prebivalita Dvaraka, Mathura i Vrndavana. Gopije Krinine prijateljice pastirice koje su Njegovi najpovjerljiviji sluge. Grhastha reguliran obiteljski ivot; drugi red vedskog duhovnog ivota. Gune odlike materijalne prirode. Guru duhovni u itelj ili nadre#ena osoba. Hare Krina mantra vidi: Maha mantra. Jiva-tattva iva bi$a, koja su Gospodinovi sastavni djeli$i. Kali-yuga (doba Kali) sadanje doba koje ozna ava sva#a. Poslednje je u ciklusu od etiri doba, a po elo je prije pet tisu$a godina. Karatale ru ne inele koje se koriste u kirtani. Karma plodonosno djelovanje koje uvijek donosi posljedice, dobre ili loe. Karmi osoba koja je zadovoljna tekim radom radi treperavog osjetilnog uivanja. Kirtana pjevanje slava Svevinjega Gospodina. Krina-loka vidi: Goloka. Ksatriya ratnik ili upravitelj; drugi vedski stale. Maha-mantra velika mantra za dostizanje oslobo#enja: Hare Krina, Hare Krina, Krina Krina, Hare Hare/Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare. Mantra zvu na vibracija koja moe osloboditi um od iluzije. Mathura prebivalite Gospodina Krine, u blizini Vrndavane, gdje se rodio i kasnije vratio nakon to je u Vrndavani provodio zabave.

52
Maya (ma ne; ya ovo), iluzija; zaboravljanje svoga odnosa s Krinom. Mayavadiji filozofi impersonalisti koji kau da Gospodin ne moe imati transcedentalno tijelo. Mrdanga glineni bubanj koji se koristi pri skupnom pjevanju.

Parampara niz duhovnih u itelja u u eni kom nasle#u. Prasada hrana produhovljena nu#enjem Gospodinu. Sac-cid-ananda-vigraha Gospodinov transendentalni oblik koji je vje an, pun znanja i blaenstva. Sankirtana javno pjevanje Boijih imena, odabrani proces yoge za ovo doba. Sannyasa red odricanja; etvrti red vedskog duhovnog ivota. Swami onaj tko vlada svojim umom i osjetilima; osoba u redu odricanja. astre razotkriveni sveti spisi. ravanam kirtanam visnoh devocijski proces sluanja i pjevanja o Gospodinu Vinuu. udra radnik; etvrti vedski stale. Tapasya strogost; dragovoljno prihva$anje neudobnosti poradi vieg cilja. Tilaka povoljni glineni znaci koji posve$uju bhaktino tijelo kao Gospodinov hram. Vaikuntha duhovni svijet u kojem nema tjeskobe. Vaisnava bhakta Gospodina Vinua, ili Krine. Vaisye zemljoradnici i trgovci; tre$i vedski stale. Vanaprastha ovjek koji se povukao iz obiteljskog ivota; tre$i red vedskog duhovnog ivota. Varnasrama vedski drutveni sustav etiri stalea i etiri duhovna reda. Vede izvorni razotkriveni spisi, koje je prvobitno izgovorio sam Gospodin.

53
Visnu Krinina prva ekspanzija koja stvara i odrava materijalne svemire. Vrnadavana Krinino osobno prebivalite gdje On u potpunosti o ituje Svoju odliku draesti. Vyasadeva Krinina inkarnacija koja se pojavila na kraju Dvaparayuge da bi sastavila Vede.

Yajna rtvovanje; rad koji se obavlja za zadovoljstvo Gospodina Visnua. Yogi transcendentalista koji, na ovaj ili onaj na in, tei jedinstvu sa Svevinjim. Yuga razdoblje u ivotu svemira; postoje etiri yuge i one se cikli ki ponavljaju jedna za drugom.

Ova knjiga u PDF formatu nastala je kao rezultat truda Hari-Murari dasa iz Banja Luke koji je uloio mnogo vremena u utipkavanje teksta radi vae duhovne dobrobiti.

54