Najzdravije voe za ljepotu i zdravlje!

Voe spada u grupu najzdravijih namirnica koje e zadovoljiti osjeaj gladi, ali i koje djeluju preventivno u borbi protiv raznih smrtonosnih oboljenja. Kako biste poboljali nain svog ivljenja i svoj imunoloki sistem, potrebno je u svoj plan ishrane ukljuiti najzdravije namirnice, a to je definitivno voe. U nastavku pogledajte listu od top 10 najzdravijeg voa, koje se svakako mora to ee nai na vaem tanjuru:

1. MARELICA Marelica je uto-naranasto voe, barunaste koice i mekog, slatkog, aromatinog mesa, koje sadri malo soka. Snaga marelice lei u beta-karotinu koji titi oi. Nae tijelo pretvara beta-karotin u vitamin A koji je kljuan u prevenciji od kancerogenih oboljenja. Jedna marelica u sebi sadri 17 kalorija. Konzumirajte ih kao suho voe ili svjee, ali jedite ih redovito. *Energetska i nutritivna vrijednost Ukusni naranasti plod, kojeg zovu i "kraljevsko voe", u 100 g svjeeg ploda ima 48 kcal (201 kJ) energije, 1,4% proteina, 0,4% ulja, 11,12% ugljikohidrata, a od toga 18% dijetalnih vlakana i 80% eera. Dobar je izvor vitamina C, s 12,5% preporuenog dnevnog unosa, a sadri i jako puno karotina (oko 1500 mg), od ega i potjee njezina boja, zatim vitamina B skupine, folne kiseline i vitamina E. Od minerala ima znaajniji udio kalija - 259 mg na 100 g, dok ostalih minerala (kalcija, fosfora, magnezija, eljeza, cinka, bakra) ima u tragovima. Sadri i veu koliinu

luteina i zeaksantina (89 mg), koji je vaan kod prevencije nekih oboljenja (makularne degeneracije). *Uinak i ljekovitost Marelice pomau kod suhoe grla i drijela, umora, potekoa u koncentraciji te pospjeuju izgradnju stanica. Vlakna iz marelice omoguuju regulaciju rada crijeva i reguliraju krvni tlak. Lutein i zeaksantin, kojih ima u marelici, tite osjetljivu strukturu mrenice od fotooksidacije.

2. PARADAJZ Snaga paradajza je u tome to njegovi sastojci u tijelu djeluju kao antioksidanti. Istraivanja pokazuju da paradajz smanjuje rizik obolijevanja od raka debelog crijeva. Da biste zatitili svoj organizam, dovoljno je dnevno pojesti samo pola paradajza. Jedan paradajz prosjene veliine ima samo 26 kalorija.

*Energetska i nutritivna vrijednost Paradajz je visokovrijedna namirnica koja u sebi sadri jako malo masnoa, kalorija i holesterola, a obiluje vitaminima A i C, zatim beta karotenom i mineralima. Obiluje i karotenom, provitaminom A, te antioksidansom - likopenom, spojem koji se u naem organizmu ne moe stvarati, ve ga unosimo hranom. Likopen se u naem tijelu pohranjuje u tkivu plua, jetri, prostati, te sluznici crijeva, pa tako djeluje i na zatitu zdravlja tih organa, a time i cijelog organizma. Ima antioksidativne sposobnosti i antikancerogena svojstva. *Uinak i ljekovitost

Paradajz je vrlo dobro sredstvo za pranjenje crijeva, to treba da imaju na umu oni koji pate od zatvora i hemoroida. Takoer, povoljno djeluje na visoki krvni pritisak, te potie rad guterae. Koristan je i za one koji imaju probleme sa cirkulacijom. Preporuuje se aneminim osobama i onima koji imaju problema sa dijabetesom. Poto je bogat vitaminom C, paradajz pomae u spreavanju napada astme, infekcija dinih organa, suzenja oiju i drugih alergijskih simptoma. 3. GROICE Groice kao praktian visokoenergetski i malo mastan zalogaj, koji e vam u svakom trenutku nadoknaditi izgubljenu energiju. Snaga groica jeste injenica da ovo voe predstavlja odlian izvor eljeza koje je od kljune vanosti za transport kisika u naoj krvi. Najbolji nain da ih svakodnevno konzumirate jeste da ih dodate u svoju jutarnju porciju itarica.

*Energetska i nutritivna vrijednost Osim to su dobar izvor eljeza, kalija, selenija, takoer sadre vitamin A i neto vitamina B. Bogate su vlaknima i blagotvorno djeluju na povieni krvni tlak, zadravanje tekuine u organizmi i anemiju. Njihova visoka energetska vrijednost ini ih izvrsnim meuobrokom za svakoga tko se bavi sportom. *Uinak i ljekovitost Fitokemikalije prisutne u groicama suzbijaju rast bakterija u usnoj upljini odgovornih za nastanak karijesa i bolesti zubnog mesa. Osim to pomau u odranju zdravlja zubi, one uglavnom sadre fruktozu i glukozu, a ne saharozu, koja je glavni krivac za bolesti usne upljine.

4. SMOKVA Smokva je veoma cijenjeno juno voe. Simbolizira ivot, mir, blagostanje i plodnost. Smokva je hrana pustinjaka i sveto drvo mnogih predaja. *Energetska i nutritivna vrijednost Smokve sadre vitamin B koji smanjuje kolesterol u krvi. Jedna smokva sadri od 37 do 48 kalorija, a odline su svjee i kao suho voe. U sebi sadrava od 10-15% vonog eera, a osobito treba istaknuti da je bogata

pigmentom beta-karotenom (* 90 *g/100 grama). Beta-karoten je pretea od koje se u naem organizmu stvara toliko potreban vitamin A. Vitamin A vaan je u stvaranju i odravanju procesa vida. U 100 grama sirove smokve ima 17,5 mg magnezija, a jednaka koliina suenih smokava sadrava trostruko toliko magnezija. Podsjetimo, magnezij je jedan od kljunih imbenika koji na organizam tite od tetnog utjecaja psihikog stresa.

*Uinak i ljekovitost U narodnoj medicini smokva se koristi protiv zatvora, zubobolje, oteklina, tumora, kalja, bradavica, upale grla, ireva i gnojnih apscesa. U 100 grama sirove smokve ima 17,5 mg magnezija, a jednaka koliina suenih smokava sadrava trostruko toliko magnezija. Podsjetimo, magnezij je jedan od kljunih imbenika koji na organizam tite od tetnog utjecaja psihikog stresa. On je zaista pravi melem za stanice ivanog sustava. Osobito se preporuuje uzimati namirnice bogate magnezijem u stanjima napetosti, anksioznosti, depresije i kod predmenstrualnog sindroma. Smokva sadri dosta prirodnog eera i do 60%. eer stimulira mozak tako da moemo razmiljati bre i bre doi do potrebne informacije, razmiljamo bistrije i bre. Smokva je izvrsno gorivo za mozak!

5. LIMUN

Limun je citrusno voe tropskog i mediteranskog podneblja. Plod je utog jajastog oblika, kiselog okusa, ugodnog osvjeavajueg mirisa. Podrijetlo je limuna iz tropske Azije. *Energetska i nutritivna vrijednost

Plod limuna sadri 91% vode, 3% ugljikohodrata, 1.9% biljnih vlakana, pektin, terpen, kalcijev oksalat, citrate, organske kiseline. Energetska vrijednost u 100 g je 50 kJ (12 kcal). Od vitamina, sadri u malim koliinama vitamine grupe B, vitamina C 40 mg. Svjei sok sadri 7 g folne kiseline. Od minerala, sadri dosta kalija - 150 mg te fosfor, kalcij, natrij i vrlo malo eljeza. Kora ploda sadri glikozide, eterina ulja, hesperidin. Limunova aromatina kora sui se i koristi kao dodatak za kolae i nadjeve ako plodovi nisu prskani pesticidima i slinim kemikalijama.. *Uinak i ljekovitost Limun sadri sve to je potrebno kako bi se smanjio rizik od kancerogenih oboljenja. Jedna krika limuna ima samo dvije kalorije, a odlino ide uz ribu, u raznim salatama, sa povrem i naravno u tenom obliku sa vodom bez eera (limunada). Narodna medicina dala je limunu vee znaenje nego to tvrdi slubena medicina. Koristi se kod poviene temperature, groznice, kao sredstvo za osvjeenje, kod glavobolje, ujeda insekata, za bolji rad jetre i ui i sl.

6. BRUSNICA Brusnica je voe malog, crvenog, bobiastog ploda koje najee raste u hladnim predjelima Sjeverne Amerike.

Brusnice sitne bobice posjeduje svojstva od ogromne koristi po zdravlje, zapravo to se voe smatra jednom od najzdravijih vrsta hrane.

*Energetska i nutritivna vrijednost Brusnica je jedna od rijetkih biljaka koja u svojim crvenim plodovima ima toliko bogatstvo. Sadrava minerale, vitamine A i C, kalij, biljna vlakna, organske kiseline, tanine, eljezo i druge minerale. *Uinak i ljekovitost Znanstvena istraivanja otkrila su da kondenzirani tanini u brusnicama sprjeavaju bakterijama ulaz u urinarni trakt, mjehur i bubrege, a sok od brusnice spreava razvoj tetnih mikroorganizama. Veina lijenika vjeruje da postoji jasna povezanost prehrane bogate voem i povrem sa smanjenim rizikom obolijevanja od kroninih bolesti. Isto tako otkriveno je da zdravi odrivi sastojci u brusnicama imaju vrlo pozitivan uinak na proces starenja odnosno usporavaju ga. Antioksidansi koje sadri brusnica uvelike pomau kod prevencije kardiovaskularnih bolesti, te je isto tako preporuljiva kod lijeenja urinarnih infekcija.

7. LUBENICA Lubenica je veoma zdravo povre, a posebno je dobra za bubrege. Jedno je od rijetkog povra koje se esto smatra voem, veoma je slatka i ljudi je najee koriste kao poslasticu. *Energetska i nutritivna vrijednost Energetska vrijednost 100 g lubenice je mala i iznosi 30 kcal / 127 kJ. Od toga sadri 7,55% ugljikohidrata, 0,61% proteina i 0,15% masti.

Od minerala u lubenici se nalaze kalcij (7 mg), eljezo (0,24 mg), magnezij (10 mg), fosfor (11 mg), cink (0,1 mg), bakar (0,04 mg), mangan (0,04 mg), fluorid (1,5 g) i selen (0,4 g). Od vitamina lubenica sadri vitamin C (8 mg to ini 13% RDA), tiamin (0,03 mg), riboflavin (0,02 mg), niacin (0,2 mg), pantotensku kiselinu (0,2 mg), vitamin B6 (0,05 mg).

Lubenica u 100 g sadri i 0,4 g dijetalnih vlakana, 4,5 mg likopena i 303 mg betakarotena. *Uinak i ljekovitost Lubenica nije tek ukusno osvjeenje za vrue ljetne dane. Prema rezultatima znanstvenih istraivanja, lubenica posjeduje aktivne tvari koje ublaavaju upalna stanja i mogu pomoi u prevenciji astme, ateroskleroze, dijabetesa, karcinoma kolona i artritisa. Slatka i sona lubenica riznica je najvanijih prirodnih antioksidansa. Odlian je izvor vitamina C i vrlo dobar izvor vitamina A, koji je u lubenici prisutan poglavito u obliku beta karotena. Crvena boja lubenice potjee od biljnih pigmenata, od kojih najvie panje privlai likopen. Istraivanja su pokazala da se nakon redovite konzumacije soka od lubenice, ve nakon tri tjedna znaajno povisuju razine snanih antioksidansa beta karotena i likopena u krvi.

8. JAGODA Jagoda spada meu najomiljenije sitno voe, a njeni plodovi dolaze najranije u proljee . Moe se saditi i na najmanjoj povrini, jer jagoda daje ne samo ukusan plod, nego zbog ljepote cvijeta i ploda daje ukras vrtu.

*Energetska i nutritivna vrijednost Najee se kao jedinica obroka uzima se 8 jagoda srednje veliine, to iznosi priblino 150 g. Energetska vrijednost po jedinici obroka je 50 kcal. Jagode su odlian izvor folata (jedan obrok jagoda osigurava 20% preporuenih dnevnih potreba) i vitamina C (jedan obrok jagoda osigurava 140% preporuenih dnevnih potreba), a sadre i biljne fenole koji, zajedno s antioksidansima, smanjuju rizik od karcinoma i sranih oboljenja. Dobar su izvor prehrambenih vlakana jednim obrokom osiguravaju 16% preporuenih dnevnih potreba. *Uinak i ljekovitost Folna je kiselina u vodi topiv vitamin B-9, vaan u stvaranju krvi i sudjeluje u metabolizmu aminokiselina. Nedostatak tog vitamina u prehrani izaziva malaksalost i anemiju, a nedovoljan unos folata ujedno poveava rizik od karcinoma debelog crijeva. Folna kiselina sintetiki je oblik folata koji se moe uzimati u obliku vitaminskog dodatka ili hrane obogaene tim vitaminom. Kada se nalazi u hrani kao prirodan sastojak, naziva se folat, a najvie ga sadre jagode, narane, zeleno lisnato povre i paroge. Antioksidansi osiguravaju organizmu zatitu unitavajui slobodne radikale, koji oteuju stanice i pridonose nastanku karcinoma i sranih oboljenja te ubrzavaju proces starenja. Sadraj antioksidansa u jagodama sedam je puta vei nego u jabukama ili bananama i dva puta vei nego u naranama ili grou.

9. MALINE

Plodovi malina su zbirni, najee crvene boje, jako su ukusni za pojesti, a beru se posve zreli. Sjemenke su svijetlosmee, mreasto naborane, a najee ih raspruju ptice. Grmovi malina najee rastu uz ivice, rubove putova i umaraka, a sve se ee uzgajaju i u vrtovima. *Energetska i nutritivna vrijednost Energetska vrijednost 100 g svjeeg ploda maline iznosi 52 kcal / 217 kJ. Od toga ima 86% vode, 1,2% proteina, 0,65% masti i 12% ugljikohidrata. Izvrstan je izvor dijetetskih vlakana (6,5 g). Od vitamina izvrstan je izvor vitamina C (26,2 mg, to ini 44% RDA), a od ostalih vitamina sadri vitamine B kompleksa, vitamine E i K, ali u koliinama ispod preporuenog dnevnog unosa. U malim koliinama sadri gotovo sve minerale. *Uinak i ljekovitost Malina je odlian izvor dijetalnih vlakana, koja pomau u pravilnoj funkciji crijeva i na taj nain sudjeluju u sprjeavanju razvoja raka debelog crijeva. Odravaju zdravlje srca jer veu une soli u debelom crijevu i izluuju ih iz tijela. Vlakna poveavaju osjetljivost inzulina i tako sprjeavaju razvoj dijabetesa tipa 2. Imaju visoki kapacitet vezanja vode, bubre, usporavaju probavu i daju osjeaj sitosti, pa se stoga hrana bogata dijetetskim vlaknima preporua tijekom redukcijskih dijeta. Malina se preporua za dijetnu prehranu bolesnika koji boluju od dijabetesa ili bolesti bubrega, kao i za reumatine bolesnike. Ona pospjeuje stolicu, a dobra je i kod

eluanih oboljenja. Kura od malina moe poljepati kou i kosu ako se konzumira bar jedan obrok od malina nekoliko dana zaredom.

10. DINJA

Dinja se ubraja u porodicu Cucurbitaceae te bi se stoga trebala smatrati povrem. Meutim, openito se smatra voem. Spada u red krastavaca, a sa lubenicom je tek u dalekom srodstvu. Plod je okruglog ili ovalno-izduenog oblika, mase 1-2 kg. Tvrda kora moe biti glatka, naborana ili mreasta s renjevima. Unutranji, jestivi dio najee je naranasti ili zelenkastobijeli, a upljina je ispunjena sjemenkama. *Energetska i nutritivna vrijednost Energetska vrijednost dinje iznosi samo 34 kcal na 100 g svjee namirnice. U 100 grama svjee dinje u prosjeku ima 91 g vode, 0,1 g masti, 0,8 g bjelanevina, 7,9 g ugljikohidrata, 8 g eera i 0,9 g vlakana. Niska energetska vrijednost dinje i velik udio vode ine tu namirnicu vrlo popularnom u ljetnim mjesecima. Plod dinje za konzumaciju mora biti potpuno zreo; vrlo je soan, slatkog okusa, svojstvene arome i djeluje osvjeavajue. *Uinak i ljekovitost Pozitivni uinci dinje na organizam su svakojaki; sadraj vitamina C i A koji ujedno djeluju kao antioksidansi, tite organizam od kardiovaskularnih bolesti i starenja Voda i kalij potiu rad bubrega, pomau u uklanjanju tetnih tvari iz organizma, a kalij ima blagotvoran uinak kod osoba s visokim krvnim tlakom jer ga smanjuje. Isto tako dinja utjee na povoljno djelovanje biljnih vlakana koji olakavaju probavu i pomau u smanjenju tjelesne teine i nadimanja u trbuhu.