Racionalne funkcije

Prije nego li zaponemo sa integriranjem racionalnih funkcija, ponoviti emo racionalne funkcije (vidi Javor, str. 123-130). Racionalne funkcije su funkcije koje se mogu prikazati kao kvocjent dvaju polinoma, tj. f (x) = gdje je: Pm ( x ) = am x m + am 1 x m 1 + am 2 x m 2 + Q n ( x ) = bn x + bn 1 x
n n 1

Pm ( x ) , Qn ( x )

m, n

(48)

+ a2 x 2 + a1 x + a0 , am 0 , (polinom m-tog stupnja), (49) + b2 x + b1 x + b0 ,

2

+ bn 2 x

n 2

bn 0 , (polinom n-tog stupnja), (su realni brojevi),

koeficijenti am , am 1 , am 2 ,..., a2 , a1 , a0 m i n su prirodni brojevi.

i bn , bn 1 , bn 2 ,..., b2 , b1 , b0

Specijalno, ako je n = 0 , onda je Q0 ( x ) = b0 , b0 (ili nul-polinom). U ovom sluaju iz (48) proizlazi f (x) =

\ {0} polinom nultog stupnja

Pm ( x ) 1 = Pm ( x ) = Pm ( x ) Q0 ( x ) b0 ).

(50)

da je racionalna funkcija f ( x ) jednaka polinomu Pm ( x ) (m-tog stupnja, m Uoimo: 1 1 Pm ( x ) = ( am x m + am 1 x m 1 + am 2 x m 2 + b0 b0 = am m am 1 m 1 am 2 m 2 x + x + x + b0 b0 b0 + a2 x 2 + a1 x + a0 ) + a a2 2 a1 x + x+ 0 b0 b0 b0

= cm x m + cm 1 x m 1 + cm 2 x m 2 +

+ c2 x 2 + c1 x + c0 = Pm ( x ) .

Dakle, ako bilo koji polinom m-tog stupnja (gdje je m prirodan broj) pomnoimo s bilo kojim realnim brojem (razliitim od nule), onda dobivamo ponovo polinom m-tog stupnja. Jasno, ako bilo koji polinom m-tog stupnja pomnoimo s nulom, onda dobivamo nulu (koju moemo shvatiti kao polinom nultog stupnja, kojemu je slobodni koeficijent jednak nuli). Podsjetimo se, slobodnim koeficijentom zovemo onaj koeficijent koji ne mnoi nijednu potenciju od varijable x ( a0 je slobodni koeficijent polinoma Pm ( x ) i analogno u polinomu Q n ( x ) je b0 slobodni koeficijent). Uoimo da bilo koji realan broj a moemo promatrati kao polinom nultog . 75 stupnja, kojemu je slobodni koeficijent jednak tom realnom broju a

Ako je racionalna funkcija f ( x ) jednaka nekom polinomu, onda kaemo da je f cijela racionalna funkcija. Drugim rjeima, cijela racionalna funkcija je zapravo polinom. Konkretno, u izrazu (50) dobili smo da je funkcija f ( x ) cijela racionalna funkcija. U nastavku neemo koristiti terminologiju cijela racionalna funkcija, ve emo govoriti polinom. Takoer predmet daljnjeg razmatranja biti e racionalne funkcije oblika (48), a potom i njihovo integriranje. Napomenimo jo sljedee, primjenom formule za odreivanje integrala potencije, tj.
n x dx =

proizlazi:

x n +1 +c , n +1

( n 1)
+ a2 x 2 + a1 x + a0 ) dx + a2 x 2 dx + a1 x dx + a0 dx c

P ( x ) dx = ( a
m

x m + am 1 x m 1 + am 2 x m 2 +

= am x m dx + am 1 x m 1 dx + am 2 x m 2 dx + x m +1 xm x m 1 = am + am 1 + am 2 + m +1 m m 1 = am m +1 am 1 m am 2 m 1 x + x + x + m +1 m m 1

x3 x2 + a2 + a1 + a0 x + c , 3 2 + a2 3 a1 2 x + x + a0 x + c 3 2

= d m +1 x m +1 + d m x m + d m 1 x m 1 + = Pm +1 ( x ) .

+ d3 x 3 + d 2 x 2 + d1 x + d 0 (51)

Dobili smo da je integral polinoma m-tog stupnja jednak polinomu ( m + 1)-stupnja. U nastavku elimo odrediti formulu za integriranje racionalne funkcije f ( x ) dane izrazom (48), tj. elimo odrediti formulu za izraunavanje integrala

f ( x ) dx = Q ( x ) d x .
n

Pm ( x )

Prije toga moramo jo prouiti svojstva racionalnih funkcija f ( x ) = polinomi Pm ( x ) i Q n ( x ) oblika (49).

Pm ( x ) , m, n Qn ( x )

, gdje su

Ako je m < n , onda kaemo da je funkcija f ( x ) = f (x) =

Pm ( x ) prava racionalna funkcija. Qn ( x )

Primjeri pravih racionalnih funkcija:

4 x + 2 x 2 + 3x + 4 , f x = , ( ) x3 3x 2 + 2 x x3 4 x 2 + 4 x

Dakle, prave racionalne funkcije su one racionalne funkcije za koje je stupanj polinoma u brojniku strogo manji od stupnja polinoma u nazivniku. 76

Ako je m n , onda dijeljenjem polinoma Pm ( x ) sa Q n ( x ) dobivamo:

Pm ( x ) = Pm ( x ) : Q n ( x ) Qn ( x ) = ( am x m + am 1 x m 1 + am 2 x m 2 + = R mn ( x ) + odnosno pk ( x ) , Qn ( x ) Pm ( x ) p (x) = R mn ( x ) + k , Qn ( x ) Qn ( x ) + a2 x 2 + a1 x + a0 ) : (bn x n + bn 1 x n 1 + bn 2 x n 2 + + b2 x 2 + b1 x + b0 )

k<n.

(52)

Izraz (52) je ekvivalentan izrazu: Pm ( x ) = R m n ( x ) Q n ( x ) + pk ( x ) . (53)

R m n ( x ) je polinom ( m n ) - tog stupnja i naziva se kvocjentom polinoma Pm ( x ) i Q n ( x ) , a polinom pk ( x ) (k-tog stupnja) je ostatak pri dijeljenju polinoma Pm ( x ) sa Q n ( x ) . Pritom je stupanj polinoma pk ( x ) strogo manji od stupnja polinoma Q n ( x ) , tj. k < n .

Ako je pk ( x ) 0 , onda polinomi Pm ( x ) i Q n ( x ) nisu djeljivi. U tom sluaju je k < n pa je pk ( x ) prava racionalna funkcija. Qn ( x )

Ako je pk ( x ) = 0 , onda su polinomi Pm ( x ) i Q n ( x ) djeljivi. U tom sluaju imamo da je Pm ( x ) = R m n ( x ) Q n ( x ) odnosno Pm ( x ) = R mn ( x ) . Qn ( x )

Primjer Neka je zadana racionalna funkcija f (x) = 8 x3 + 1 . 2x + 3

U ovom sluaju imamo da je brojnik (zadane racionalne funkcije) polinom treeg stupnja, a nazivnik polinom prvog stupnja pa u suglasnosti sa opim oblikom racionalne funkcije dane sa (48) imamo da je: P3 ( x ) = 8 x 3 + 1 , dijeljenje danih polinoma: 77 Q1 ( x ) = 2 x + 3 .

Budui da je stupanj polinoma u brojniku vei od stupnja polinoma u nazivniku, moramo provesti

P3 ( x ) : Q1 ( x ) = (8 x 3 + 1) : ( 2 x + 3) = 4 x 2 6 x + 9 8 x 3 12 x 2 12 x 2 + 1 12 x 2 18 x 18 x + 1 18 x 27 26 Dobili smo: kvocjent polinoma P3 ( x ) i Q1 ( x ) je polinom drugog stupnja, kojeg emo u suglasnosti s gore uvedenim oznakama oznaiti sa R 2 ( x ) = R 31 ( x ) , ime je R 2 ( x ) = 4 x 2 6 x + 9 ; ostatak pri dijeljenju danih polinoma je polinom nultog stupnja p0 ( x ) = 26 0 , stoga imamo da polinomi P3 ( x ) i Q1 ( x ) nisu djeljivi. Lako se provjeri da vrijedi odnosno to esto piemo u obliku: P3 ( x ) = R 2 ( x ) Q1 ( x ) + p0 ( x ) 8 x 3 + 1 = ( 4 x 2 6 x + 9 ) ( 2 x + 3) 26 , 8 x3 + 1 26 = 4 x2 6 x + 9 + . 2x + 3 2x + 3 Pm ( x ) , gdje je Qn ( x )

Vratimo se na prouavanje pravih racionalnih funkcija, tj. funkcija f ( x ) = m<n i podsjetimo se svojstva polinoma n-tog stupnja:

Svaki se polinom n-tog stupnja Q n ( x ) = bn x n + bn 1 x n 1 + bn 2 x n 2 +

+ b2 x 2 + b1 x + b0 , bn 0

moe rastaviti u produkt realnih faktora polinoma prvog i drugog reda po formuli: Q n ( x ) = bn ( x x1 ) 1 ( x x2 )
2

( x xr )

( x 2 + p1 x + q1 ) ( x 2 + p 2 x + q 2 )
1

(x

+ ps x + q s ) .

gdje je:

bn 0 ,

n = 1 + 2 +

+ r + 2 1 + 2 2 +

+ 2 s , 1 , 2 ,..., r , 1 , 2 ,..., s

Nadalje, iz Q n ( x ) = 0 proizlazi:

( x x1 )

=0,
1

( x x2 )

= 0 ,,

( x xr )
2

=0,

(x
odnosno

+ p1 x + q1 ) = 0 , x x1 = 0 ,

(x

+ p 2 x + q 2 ) = 0 ,, x xr = 0 ,

(x

+ ps x + q s ) = 0 .
s

x x2 = 0 ,,

x 2 + p1 x + q1 = 0 , x 2 + p 2 x + q 2 = 0 ,, x 2 + ps x + q s = 0 , gdje je pi2 4q i < 0 za svaki 1 i s . 78

Dakle, iz jednadbe

Qn ( x ) = 0

dobivamo r linearnih jednadbi x x j = 0 , 1 j r i

s kvadratnih jednadbi x 2 + pi x + q i = 0 takvih da je pi2 4q i < 0 za svaki 1 i s . Prirodni broj j (1 j r ) naziva se viestrukost realnog korijena (tj. rjeenja) x j
j

jednadbe Q n ( x ) = 0 (a samim time i rjeenja jednadbe ( x x j ) = 0 , tj. pripadne linearne jednadbe x x j = 0 ). Prirodni broj i (1 i s ) naziva se viestrukost kompleksnih korijena (rjeenja)
i

jednadbe Q n ( x ) = 0 (a time i rjeenja jednadbe ( x 2 + pi x + q i ) = 0 , tj. pripadne kvadratne jednadbe x 2 + pi x + q i = 0 ). Napomena: Svaka linearna jednadba x x j = 0 , 1 j r ima (jedan) realni korijen (tj. rjeenje) x j te svaka kvadratna jednadba x 2 + pi x + q i = 0 , takva da je pi2 4q i < 0 (1 i s ) ima konjugirano kompleksna rjeenja. Primijetimo da je pi2 4q i diskriminanta kvadratne jednadbe x 2 + pi x + q i = 0 te da kvadratna jednadba x 2 + pi x + q i = 0 ima konjugirano kompleksna rjeenja jedino ako je njena diskriminanta manja od nule, tj. ako je pi2 4q i < 0 . Primjer Neka je zadana kvadratna jednadba
2

x 2 4 x + 13 = 0 . Tada je njena diskriminanta manja

od nule jer je ( 4 ) 4 13 = 16 52 = 36 < 0 pa su rjeenja te kvadratne jednadbe x1 = 2 + 3i , x2 = 2 3i konjugirano kompleksa. U ovom sluaju je viestrukost kompleksnih korijena x1 i x2 zadane kvadratne jednadbe jednaka 1. U situaciji da smo imali jednadbu ( x 2 4 x + 13) = 0 , zakljuili bi da je viestrukost njenih
3

konjugirano kompleksnih korijena x1 = 2 + 3i i x2 = 2 3i jednaka 3. Napomena: Primijetimo, ako je pi2 4q i 0 , onda kvadratna jednadba x 2 + pi x + q i = 0 moe imati dva realna razliita rjeenja (tj. korijena) ili jedno dvostruko realno rjeenje. 79

Neka je ( x ) = x 2 + pi x + q i kvadratna funkcija, koja korenspondira kvadratnoj jednadbi x 2 + pi x + q i = 0 . Tada kvadratnu funkciju (polinom drugog stupnja) ( x ) = x 2 + pi x + q i moemo rastaviti u produkt dviju linearnih funkcija (polinoma prvog stupnja). Konkretno: Ako je pi2 4q i > 0 , onda kvadratna jednadba x 2 + pi x + q i = 0 ima dva realna razliita korijena (tj. rjeenja), koja emo oznaiti sa x1 i x2 . Jasno, viestrukost tih realnih korijena x1 i x2 je jednaka 1. U ovom sluaju se kvadratna funkcija ( x ) = x 2 + pi x + q i moe rastaviti u produkt dviju linearnih funkcija 1 ( x ) = x x1 i 2 ( x ) = x x2 :

( x ) = 1 ( x ) 2 ( x )
ili

( x ) = x 2 + pi x + q i = ( x x1 ) ( x x2 )

i analogno se pripadna kvadratna jednadba x 2 + pi x + q i = 0 moe pisati u obliku:

( x x1 ) ( x x2 ) = 0 .
Pritom x1 i x2 su realni korijeni kvadratne jednadbe x 2 + pi x + q i = 0 . Ako je pi2 4q i = 0 , onda kvadratna jednadba x 2 + pi x + q i = 0 ima jedno realno dvostruko rjeenje, koje emo oznaiti sa x1 . U ovom sluaju imamo da je viestrukost tog realnog rjeenja x1 jednaka 2, stoga dobivamo da se kvadratna funkcija ( x ) = x 2 + pi x + q i moe pisati u obliku:

( x ) = x 2 + pi x + q i = ( x x1 )

i analogno se u ovom sluaju kvadratna jednadba x 2 + pi x + q i = 0 moe pisati u obliku:

( x x1 )

=0.

Pritom x1 je realan (dvostruki) korijen kvadratne jednadbe x 2 + pi x + q i = 0 . Zakljuujemo: ako je pi2 4q i 0 , onda imamo: ( x ) = x 2 + pi x + q i = ( x x1 ) ( x x2 ) . Specijalno ako je x1 = x2 (ili ekvivalentno pi2 4q i = 0 ), onda je:

( x ) = x 2 + pi x + q i = ( x x1 ) ( x x1 ) = ( x x1 ) .
2

80

Na osnovu reenog lake se moe shvatiti injenica da se polinom n-tog stupnja Q n ( x ) = bn x n + bn 1 x n 1 + bn 2 x n 2 + + b2 x 2 + b1 x + b0 , bn 0

moe rastaviti u produkt polinoma prvog reda i polinoma drugog reda po formuli: Q n ( x ) = bn ( x x1 ) 1

( x xr )

( x 2 + p1 x + q1 )

(x

+ ps x + q s ) ,
s

(54)

gdje je

pi2 4q i < 0 (1 i s ), bn 0 , n = 1 + 2 +

+ r + 2 1 + 2 2 +

+ 2 s ,

1 , 2 ,..., r , 1 , 2 ,..., s .
Jasno, iz uvjeta pi2 4q i < 0 (1 i s ) proizlazi da pripadne kvadratne jednadbe x 2 + pi x + q i = 0 imaju konjugirano kompleksne korijene. Napomena: U rastavu (54) ne pojavljuju se one kvadratne funkcije (tj. polinomi drugog reda) za koje pripadne kvadratne jednadbe imaju realna rjeenja (neovisno o tome da li su razliita ili jednaka), jer se takve kvadratne funkcije mogu pisati u obliku produkta linearnih funkcija. Primjer Polinom treeg stupnja P3 ( x ) = x 3 + 1 moemo rastaviti u produkt polinoma prvog reda
2 P 2 (x) = x x +1 , 1 ( x ) = x + 1 i polinoma drugog reda P

tj. Stavimo li da je

P3 ( x ) = x 3 + 1 = ( x + 1) ( x 2 x + 1) . P3 ( x ) = 0 , tada dobivamo kubnu jednadbu: x3 + 1 = 0 ,

koju moemo pisati u obliku:

( x + 1) ( x 2 x + 1) = 0 .
1+ i 3 1 i 3 i x2 = . 2 2

Pritom linearna jednadba x + 1 = 0 ima realan korijen x = 1 , a kvadratna jednadba x 2 x + 1 = 0 ima konjugirano kompleksne korijene x1 =

U ovom sluaju imamo da je viestrukost realnog korijena x = 1 jednaka 1. Takoer je i viestrukost konjugirano kompleksnih korijena x1 = 1+ i 3 1 i 3 i x2 = jednaka 1. 2 2 1+ i 3 Uoimo da je x = 1 realan korijen kubne jednadbe x3 + 1 = 0 te da su x1 = i 2 1 i 3 x2 = konjugirano kompleksni korijeni kubne jednadbe x3 + 1 = 0 . 2 81