BOSNA I HERCEGOVINA

Dravno ureenje
Parlamentarna skuptina BiH: Predstavniki dom (14 zastupnika iz RS i 28 iz FBiH) i Dom naroda (po pet predstavnika Hrvata, Srba i Bonjaka) Predsjednitvo BiH ine Predsjedavajudi i 2 lana. Rotacija se vri svakih 8 mjeseci.. Trenuto je predsjedavajudi eljko Komid, a lanovi su Bakir Izatbegovid i Neboja Radmanovid. Vijede ministara, zajedno s Predsjedavajudim kojega imenuje Predsjednitvo BiH, odgovorno je za provoenje politike Bosne i Hercegovine. Ono predstavlja vladu BiH. Ustavom BiH utvrena je nadlenost institucija Bosne i Hercegovine te nadlenost entiteta. Tako na razini FBiH i RS postoji vlastita izvrna i zakonodavna vlast. Vladu BiH ine sljededa ministarstva: -Ministarstvo vanjskih poslova. -Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa -Ministarstvo civilnih poslova -Ministarsvo za ljudska prava i izbjeglice -Ministarstvo trezora i financija -Ministarstvo sigurnosti -Ministarstvo prometa i komunikacija -Ministarstvo pravde -Ministarstvo obrane

Ekonomski sistem
BDP $18,15 milijardi (2012) ; $16,12 milijardi (2011), zabiljeen rast BDP od 2,2 % BDP po stanovniku iznosio je 6.688 KM ili 3.419 EUR ili 4.392 USD. (2011) BDP po sektoru: poljoprivreda (10,2%), industrija (23,9%), usluge (66,0%) (2006. proc.)

Poreski sistem
KATEGORIJE POREZNIH STOPA - Porezu na dodanu vrijednost 17% (FBiH, RS, BD) - Porezu na dobit 10% (FBiH, RS, BD) - Porezu na dohodak 10% (FBiH, RS, BD) PDV se poeo primjenjivati 1. januara 2006. godine i to sa samo jednom jedinstvenom stopom od 17%. Uprava za neizravno oporezivanje je zaduen za prikupljanje poreza na dodanu vrijednost i koordinaciju pitanja fiskalne politike u cjelini.

Centralna banka

 Centralna banka Bosne i Hercegovine osnovana je 20. juna 1997. godine Zakonom o Centralnoj banci koji je usvojila Parlamentarna skuptina BiH. Centralna banka je poela sa radom 11. avgusta 1997. godine. Centralna banka Bosne i Hercegovine odrava monetarnu stabilnost u skladu s currency board aranmanom (1KM : 0,51129 EURO), to znai da izdaje domadu valutu uz puno pokride u slobodnim konvertibilnim deviznim sredstvima po fiksnom kursu 1 KM: 0,51129 EURO Centralna banka definira i kontrolira provoenje monetarne politike Bosne i Hercegovine. Centralna banka upravlja slubenim deviznim rezervama ostvarenim izdavanjem domade valute.

Valuta
Konvertibilna marka = 100 feninga Paritet: 1 konvertibilna marka = 0,51129 EUR Uvoz i izvoz svih valuta je besplatan. Izdava: "CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE" tamparija: Francois-Charles Oberthur, Fiduicare Paris, osim novanice od 200 KM, koju je tampao Oestereichishe Banknoten und Sicherheitsdruck GmBH (OeBS) iz Bea.

Kamatna stopa
Najede koritena referentna stopa kao osnovica u Bosni i Hercegovini je EURIBOR referentna stopa. Neki krediti s promjenjivom kamatnom stopom mogu koristiti LIBOR i zvanini indeks potroakih cijena (IPC). Euribor dvanaestomjeseni iznosi 0,496 (19.11.2013) Prosjene kamatne stope u BiH u 2008. su iznosile 6,98%

Inflacija
Godinja inflacija u Bosni i Hercegovini u maju je iznosila 4,2posto (2011), to je najvedi rast cijena od rekordne inflacije iz jula 2008. godine, kada je inflacija iznosila 9,9 posto, objavila je Agencija za statistiku BiH. U BiH godinja inflacija u decembru prole godine bila je 1,8 %

Zaposlenost
Stopa registrovane nezaposlenosti za august 2013. godine iznosila je 44,9%. Osim nezaposlenosti mladih koja je oko 60 % velik problem u BiH je i odlazak mladih kvalitetnih kadrova.U februaru 2013. godine broj zaposlenih u pravnim osobama u BiH iznosio je 648.354, a od toga je 264.640 ena.

Javni dug
Javni dug iznosi 40% BDPa (2008) Prihodi iznose8,607 milijarde USD (2011) Rashodi iznose8,962 milijardi USD (2011) Prisutan je deficit.

Uloga drzave u javnom sektoru

Kljuna determinanta uspjeha u tranziciji je uloga institucija u privredi i saradnja privatnog i javnog sektora Javni sektor obuhvata: kulturne, zdravstvene, obrazovne, sportske i druge institucije iji osniva je neka od dravnih struktura na razliitim nivoima vlasti Uloga javnog sektora: da vodi adekvatnu javnu politiku, primenjuje silu i zakone i koordinira rad sektora

Obrazovanje
U Bosni i Hercegovini obrazovanje je organizirano u etiri osnovna nivoa, a to su: predkolsko vaspitanje i obrazovanje (obavezno za svu djecu predkolskog uzrasta. ) osnovno obrazovanje (obavezno) srednje obrazovanje (je svima dostupno, u skladu sa postignutim uspjehom u osnovnoj koli, linim interesom i sposobnostima.) visoko obrazovanje Obrazovanje u Bosni i Hercegovini se najvedim dijelom finansira iz javnih sredstava entitetskog, kantonalnog, budeta Brko distrikta i opdinskog budeta, zavisno od nadlenosti.

Efikasnost trzista
Izvoz: 6,711 milijardi USD (2008. ) Uvoz: 16,286 milijardi USD (2008. ) Glavni izvozni partneri su Italija (29%), Hrvatska (18.5%), Njemaka (17.3%), Austrija (9.3%) i Slovenija(6.7%), a glavni uvozni partneri su Hrvatska (24.3%), Slovenija (15.5%), Njemaka (13.6%), Italija (12%),Maarska (7.6%), i Austrija. Glavna industrija: elina industrija, ugljen, eljezna ruda, olovo, cink, boksit, tekstilna industrija,duhanski proizvodi, namjetaj,vojna industrija, rafinerija nafte, kudanski aparati.

Socijani disparitet
U stanju ekstremne socijalne iskljuenosti nalazi se petina ukupnog stanovnitva u BiH. Kao najvedi uzroci stanja socijalne iskljuenosti navedeni su: siromatvo, nezaposlenost, neobrazovanje i onemogudenost pristupa pravima. Meu grupe stanovnitva koje su najvie pogoene ovim rizicima ubrajaju se nezaposleni, porodice sa djecom, neobrazovani, stari i osobe sa invaliditetom. Socijalno stanje graana BiH u proloj godini je na predzadnjem mjestu u odnosu na zemlje lanice EU i kandidate, odnosno potencijalne kandidate, podaci su Eurostata.

 Postoji veliki jaz izmeu bogatog i siromanog sloja drutva, te tzv. Srednji stale gotovo da ne postoji.

Korupcija i siva ekonomija

Nepotizam Prema posljednjem Indeksu percepcije korupcije koji je Transparency International sainio za 2011. godinu, na listi od 182 zemlje, BiH sa indeksom 3.2 dijeli 91.-94. mjesto sa Liberijom, Trinidadom i Tobagom i Zambijom Siromatvo irokih slojeva stanovnitva je iz egzistencijalnih pobuda prisiljeno da privreuje u sferi sive ekonomije. Prisutno veliko izbjegavanje pladanja poreza.

Poduzetnistvo i konkurencija
Konkurentnost zemlje je cijeli niz pokazatelja o institucijama, politikama i faktorima koji se smatraju kljunim za odrivi razvoj, i u konanici, ivotni standard graana. Bosna i Hercegovina je evropska drava sa najmanjim brojem malih i srednjih preduzeda. mikropreduzeda, ukupno 75,7 0,9 % velikih preduzeda, mala preduzeda 18,1 % U ovogodinjem izvjetaju Bosna i Hercegovina je rangirana kao 87. zemlja po konkurentnosti (od ukupnog uzorka koji ini 148 zemalja svijeta).

TURSKA
Drzavno ustrojstvo
Svjetovna parlamentarna republika Ustav je vrhovni zakon drave Prema ustavu iz 1982. zakonodavna vlast pripada Velikoj turskoj narodnoj skuptini (Meklis), koja zasjeda u Ankari Velika turska nacionalna skuptina donosi, mijenja, dopunjava i opoziva zakone; nadgleda rad Vijeda ministara i ovladuje ga da izdaje odluke o posebnim pitanjima koje imaju snagu zakona.

Ekonomski sistem
Nivo nominalnog ukupnog BDP je utrostruen na 778 milijardi dolara u 2011. godini, u odnosu na 231 milijardu dolara iz 2002. godine, dok je BDP po glavi gotovo 75 miliona stanovnika premaio u prosjeku 10.400 dolara, u odnosu na 3.500 dolara u istom periodu

Stopa rasta privrede Turske u 2011. godini od 8,5% je bila druga po veliini u svijetu (poslije Kine) Sedma po veliini ekonomija u Evropi i 16. u svijetu po BDP-u, 1.029 milijardi dolara ili 17.499 dolara po stanovniku.

Poreski sistem
PDV, standardna stopa od 18% Smanjena stopa poreza od 8% se primjenjuje na osnovne prehrambene proizvode, farmaceutske proizvode i drugo, stopa od 1% se primjenjuje na asopise, novine, odreene poljoprivredne proizvode. Takoe, odreene zalihe su izuzete od pladanja PDV-a Korporativni porez ima stopu od 20% 40% trokova za istraivanje i razvoj unutar kompanije je izuzeto iz poreske osnovice

Centralna banka
(CBRT) je Centralna banka Turske koja je osnovana kao dioniarsko drutvo s ekskluzivnim pravom izdavanja novca u Turskoj, sjediste u Ankari Zvanino je poela sa radom 1. januara 1932. godine Guverner Centralne banke Republike Turske Erdem Basci

Valuta
Turska lira je zvanina valuta Republike Turske Najmanja jedinica: 1 kuru Kovanice: Novanice: 1 KM = 1,39 TL 1kr, 5kr, 10kr, 25kr, 50kr, 1 5, 10, 20, 50, 100 (rijetko 200)

Kamatna stopa
Referentna kamatna stope u Turskoj 4.50% Prosjena kamatna stopa 6,6% Najveda je bila 5% a najnia 4,5%

Inflacija
Stopa inflacije u Turskoj je zabiljeena na 8,17 % u avgustu 2013. godine Prosjena stopa inflacije je 37,7 % Najvia je bila 138,71 % a najnia -4,01 %

Zaposlenost
Stopa nezaposlenosti u martu 2013. iznosila je 10,1% U martu 2013. godine stopa zaposlenih je zabiljeila rast od 1,3 poena u odnosu na isti period 2012. i povedala se sa 43,8 na 45,1% Stopa ueda u radnoj snazi iznosila je 50,2%, a broj neregistrovanih radnika smanjio za 0,7 poena. Prosjena mjesena plata u Turskoj je 410 Radna snaga po zanimanju: Poljoprivreda 25,5%, industrija 26,2%, usluge 48,4% (2010) Glavne industrije: tekstila, hrane Stanovnitvo ispod granice siromatva 16,9% (2010)

Drzavna potrosnja
Javni dug: 35,5% BDP-a Prihodi: 209.000.000.000 $ Trokovi:228.300.000.000 $ Promet, turizam, automobilska industrija predstavljaju vaan izvor prihoda za dravu

Obrazovanje
44% stanovnitva ine mladi ispod 25 godina a 33% su ukljueni u obrazovni sistem Novi zakon uvodi Mar 2012. i produen je sa 8 na 12 godina Do 2011. bilo je 166 univerziteta u Turskoj 2004. godine za obrazovanje je bilo izdvojeno 13,4 biliona za obrazovanje Visokokolske ustanove imaju oko 1,6 miliona studenata u akademskoj godini 2007-2008

Efikasnost trzista
Izvoz: 163,40 milijardi dolara (2012) Izvoz robe: odjeda , prehrambeni proizvodi , tekstil , metal, transportne opreme Glavni izvozni partneri: njemacka, irak, iran, uk, uj.ar.emirati, rusija, italija, francuska Uvoz: 228,90 milijardi dolara (2012) Uvoz robe: strojevi , hemikalija , poluproizvodi , gorivo , transport opreme Glavni uvoz partneri: Rusija Njemaka 9,0% Kina 9,0% United States 6.0% Italija 5,6% Iran 5,1%

Scoijani disparitet
10% najbogatijih kudanstava zaradilo 22,5 puta vie od najsiromanije desetine 1994. godine. Iako se omjer dohotka 2005. godine smanjio oko 13 puta, disperzija je zapanjujuda 2002. godine prosjeni godinji osobni dohodak 1% najbogatijih kudanstava bio 250 puta vedi od dohotka 1% najsiromanijih Turska je jo uvijek zemlja velikih nejednakosti

Reforma javnih institucija

Za vrijeme mandata premijera Ecevita (1999.2002.) uvedene su nove reforme graanskog prava sa sveukupnim povedanjem ljudskih prava Danas je doputena i upotreba kurdskih dijalekata u kolstvu, kao i prijenos radijskih i televizijskih kanala na kurdskom. Turska dravna televizija danas osim na turskom emitira i na kurdskom, arapskom, bonjakom i drugim jezicima

Poduzetnistvo i komkurencija
Turski poduzetnici su u prvih 9 mjeseci tekude godine u inozemstvu obavili posao vrijedan 20 milijardi dolara, od ega najvedi dio otpada na projekat izgradnje aerodroma i luke u Turkmenistanu Nakon Kineza, Turci zauzimaju drugo mjesto po broju izgradnje graevinskih projekata u svijetu 2010. u Turskoj bilo je 8,6 % poduzetnike djelatosti U 2008, 6 % je identificirano kao ukljuene u poduzetnike aktivnosti

Korupcija
Korupcija predstavlja veliki problem u Turskoj 2012. je rangirana na 54. mjesto prema meunarodnom indeksu korupcije

TAJLAND
Drzavno ustrojstvo
Tajland je kraljevina sa parlamentarnom demokracijom. Podijeljen je na 77 provincija. Pravo glasa imaju svi graani stariji od 18 godina. Izvrnu vlast ine: ef drave:kralj Bhumibol; ef vlade: premijerka Yingluch Shinawatra (od 8. avgusta 2011) i vlada (vijede ministara).

Ekonomski sistem
Tajland je drugi po veliini gospodarstva u jugoistonoj Aziji. Zauzima drugo mjesto u vanjsko-trgovinskom volumenu. BDP iznosi 366 milijardi dolara, a BDP po stanovniku izosi $ 3.350,78 (2012 est) Realna stopa rasta BDP-a je 6,4%. (2012 est) Zastupljenost sektora u BDP-u: usluge 44,2%; industrija 43,6% i poljoprivreda 12,3%. Turizam je vrlo znaajna grana ove zemlje.

Poreski sistem
Stopa PDV-a (porez na dodatnu vrijednost) iznosi 7 %. Stopa poreza na dobit u Tajlandu iznosi 20%. Od 2006 do 2013.godine stopa poreza na dobit je iznosila 27,9%, dosegnuvi rekordno najviu stopu u januaru 2011.godine i rekordno najniu stopu u januaru 2013.godine. U Tajlandu stopa poreza na dobit je porez prikupljen od tvrtki. Njegov iznos temelji se na neto prihodima koje tvrtke dobiju tijekom obavljanja svojih poslovnih aktivnosti, obino tokom jedne poslovne godine. Stopa poreza na dohodak 37%.

Centralna banka
Bank of Tajland (BOT) prva je postavljena kao tajlandski Nacionalni zavod za bankarstvo. Bank of Tajland zakonom je proglaena 28.04.1942.godine stjecanjem prava na obali Tajlanda za odgovornost za sve sredinje banake. Bank of Tajland je zapoela je sa radom 10. decembra 1942. godine. Misija banke je odrati stabilan finansijsku situaciju za odrivi gospodarski rast kako bi se postigao kako bi se postigao kontinuirani napredak ivotnog standarda stanovnitva Tajlanda. Sadanji guverner je Prasarn Trairatvorakul (01.10.2010 danas). Dok su se prije njega od osnivanja banke izmijenili ak 21 guverner.

Valuta
Tajlandski baht (THB) slubena je valuta Tajlanda,dok se osim toga neslubeno koristi u Laosu i Kambodi.Jedan baht dijeli se na sto manjih jedinica koji se zovu satang. U upotrebi su kovanice od 1, 5, 10, 25 i 50 satanga, te 1, 2, 5 i 10 bahta i novanice od 20, 50, 100, 500 i 1.000 bahta. Izdaje ih Tajlandska narodna banka. 1 THB = 0.0237970797 EUR ili 1THB = 0.031781 USD

Kamatna stopa
Referentna kamatna stopa posljednja zabiljeena je 2,50%. Najvia zabiljeena je 5,0% (decembar 2006.godine), a najnia 1,3% (juni 2003.godine).

Inflacija
Stopa inflacije 1,46% (oktobar 2013.godine) Od 1977 do 2013, stopa inflacije u prosjeku je iznosila 4,6%, dosegnuvi sve vrijeme visoke stope od 24,6% (juni,1980. godine) i rekordno nisku razinu od -4,4% (julu 2009. godine).

Zaposlenost
Stopa nezaposlenosti u Tajlandu pala je na 0,81 % (u avgustu.2013), na 0,89% (u septembru.2013). Stopa nezaposlenosti u Tajlandu u prosjeku iznosi 1,61%(za period od 1999 do 2013. godine). Rekordno najvia stopa je zabiljeena u januaru 2001.godine kada je iznosila 5,73%, a rekordno najnia stopa od 0,39% u novembru 2012.godine. Prosjena mjesena plada iznosi 8150,5 THB (259,03104 $ ili 193,958098 Euro).

Drzavna potrosnja
Javni dug: 44,30% BDP-a. (2012 est). Tajland je zabiljeio trgovinski viak od 473,26 miliona USD, u septembru 2013. godine. Od 1991 do 2013, Tajland trgovinska bilanca u prosjeku iznosi -121,8 miliona USD, dosegnuvi sve vrijeme visoku razinu od 3.535,9 miliona USD u februaru 2009 i rekordno nisku razinu od 5.486,8 miliona dolara u januaru 2013.godine. Vedina prihoda dolazi od turizma i industrije (najvie izvozi elektroniku, strojeve, vozila i opremu); dok se vedina rashoda odnosi na uvoz elektronikih strojeva i aparata, uvoz goriva i hrane.

Obrazovanje
Pismenost: mukarci 95,6%, a ene 91,5%. AFS programi (jednogodinji programi za razmjene) interkulturalnog uenja su na Tajlandu toliko popularni, da je i sam tajlandski princ bio AFS uesnik. U zavisnosti od kole koju AFS uenik pohaa na Tajlandu, omogudeno je i nekoliko dodatnih predmeta poput runih radova, tajlandske kuhinje, plesa i tajlandskog boksa. Rashodi na obrazovanje 3,8% BDP-a.

Efikasnost trzista
Izvoz: 19.303,73 mil. USD. Izvoza dobra: proizvedne robe, elektronika, strojevi i oprema , prehrambeni prizvodi, poljoprivredna dobra, gumu i riu, odjedu i obudu,indusrijske proizvode. Glavi izozni partneri su: Kina(12%), Japan(10%), SAD(10%), EU(9,5%).Pored njih tu su jo: Malezija, Australija i Singapur. Izvozna dobra ine oko 60% BDP.

Socijani disparitet
Strani cunami koji je 2004.godine pogodio Tajland nanio je velike tete zemlji.(urueno je preko 50-tak kola i drugih ustanova). U Tajlanu postoji jaz u ivotnom standardu izmeu etnikih skupina,bogatih (ljudi koji su najvie koncenrtrisani u glavnom gradu Bangkoku i ostalim vedim gradovima) i siromanih koji su smjeteni u reljefnim porduijima Tajlanda. Problem infekcije HIV-om je takoe vrlo ozbiljan problem ove zemlje, to dokazuje injenica je prva osoba zaraena ovom infekcijom otkrivena na Tajlandu.U 2003.godini bilo je ved 899000 poznatih zaraenih na Tajlandu,a od AIDS-a je umrlo 125000 ljudi. Projekat CHILD u Tajlandu, koji je poeo sa donacijama rabljenih raunala, prati povezanost obrazovanja djece i zdravlja.

Reforma javnih institucija

Poetkom 90-tih sluajudi uputstva MMFa Tajland provodi liberalizaciju svojih finansijskih institucija. Finansijski problemi koji de dovesti do dravnog bankrota 1997. godine bili su ojaiti vladu, ali nemogudnost postizanja dogovora o reformama razliitih politikih stranaka koje zajedno vladaju je rezultiralo potpunom politikom neaktivnodu i krahom sektora nekretnina koji je poslovao sa prenapuhanim cijenama. Rezultat te odluke postaje ekonomski kolaps koji poinje u martu 1997. godine kada prva tajlandska kompanija proglaava bankrot,a ubrzo za njom to na svoj nain ini i najveda tajlandska finansijska institucija koja javno izjavljuje da je jedini spas za nju potencijalno spajanje. Takva situacija dovodi strane investitore u potpunu paniku tako da poinju izvlaiti novac iz Tajlanda konvertirajudi lokalnu valutu u dolare i iznosedi je iz drave . Po procijeni ministarstva finansija bilo je 58 ugroenih finansisjkih institucija. Dravni pokuaj da tampanjem novca to jest uz pomod centralne banke pokriva dugove neuspjenih kompanija, a teaj odrava prodajom strane valute definitivno propada u julu 1997. kada sada ved bankrotirani Tajland odustaje od vezanja valute za dolar i proglaava teaj slobodnim to jest proglaava devalvaciju.

Korupcija
U Tajlandu su za korupciju u 2011.godini optuena tri biva ministra i bivi guverner Bangkoka, zbog nezakonitih radnji, te zloupotrebe poloaja, potpisivanjem dokumenata u korist austrijske tvrtke za kredit, zatim prodaje dravnog zemljita,.... ZLATNI TROKUT - Burma, Laos i Tajland su najvedi svjetski proizvoai opijuma. Burma ima koliinski najvie opijuma ali Tajlanani imaju bolju produktivnost. Prostitucija je veliki problem sive ekonomije ove zemlje.Na Tajlandu postoji preko 220000 ena koje pruaju te usluge te je ak 40% zaraeno HIVom.Osim toga na ulicama se svakodnevno susredu na stotine hiljada djece koja su primorana na prostituciju. Iako je ilegalna, ona se predutno prihvata i tolerie.

JUZNOAFRICKA REPUBLIKA
Drzavno ustrojstvo JAR je parlamentarna republika, iako je za razliku od vedine tih republika predsjednik je i ef drave i predsjednik vlade. Junoafrika Republika ima tri glavna grada, Cape Town je najvedi od tri grada i sjedite je skuptine, Pretoria je sjedite izvrne vlasti, a Bloemfontein sudstveno sredite. Junoafrika Republika je vie stranaka republika, s dva zakonodavna doma. Nacionalni savjet provincija je gornji dom sa 90 zastupnika, dok Narodna skuptina je donji dom sa 400 zastupnika. lanovi donjeg doma se biraju po proporcionalnom sustavu: polovica zastupnika se bira na nacionalnim listama, a druga polovica na provincijskim listama. Desetoro zastupnika se bira da predstavljaju svaku provinciju u gornjem domu, bez obzira na broj stanovnika provincije. Izbori za oba doma se organizuju na svakih pet godina. Vladu potvruje donji dom, a predstavnik stranke sa najvie osvojenih mjesta u Narodnoj skuptini je njen predsjednik.

Ekonomski sistem JAR je ekonomski najrazvijenija zemlja na afrikom kontinentu. Iako danas najvedi udio u GDP-u ima tercijarni sektor, velike izvozne prihode donosi tradicionalno snano rudarstvo i proizvodnja zlata, platine i kroma po kojima zauzima prvo mjesto u svijetu. Ukupan GDP iznosi 384.31 mlrd. USD (2012.) sa stopom rasta od 3%. GDP per capita iznosi 6003.46 USD.

Poreski sistem Junoafriki poreski sistem sastoji se od nekoliko vrsta poreza, prije svega tu je porez na dohotak koji iznosi 40 %.

Porez na dobit preduzeda: 28% Stopa na promet roba i usluga: 14%.

Centralna banka Junoafrika Reserve Bank je centralna banka JAR, osnovana je 1921 kao direktna posljedica abnormalnih monetarnih i financijskih uvjeta koje je prvi svjetski rat donio. Centralna banka JAR ima upravni odbor koji se sastoji od guvernera, tri zamjenika guvernera i jedanaest direktora. Guvernera, i zamjenike guvernera imenuje na mandat od pet godina predsjednik Junoafrike Republike u dogovoru s ministrom financija.

Osnovne funkcije centralne banke JAR: Formiranje i provedba monetarne politike; Izdavanje novanica i kovanica; Kontrola bankarskog sustava; Osigurati uinkovito funkcionisanje nacionalnog platnog sistema (NPS); Upravljanje slubenim zlatom i deviznim rezervama; Djelujudi kao zajmodavac u krajnjoj nudi u posebnim okolnostima. Trenutni guverner je Gill Marcus. Valuta Zvanina valuta je Junoafriki Rand (oznaka: ZAR). 1 Rand je podijeljen na 100 centi. U opticaju su kovanice od 5, 10, 20 i 50 centi, te 1, 2 i 5 randa, te novanice od 10, 20, 50, 100 i 200 randa.

Kamatna stopa Referentna kamatna stopa iznosi 5 % Prosjena je 13,29% (1998-2013) Najvia je bila 23.99%, a najnia je 5%. Inflacija Trenutna inflacija iznosi 5,5% Prosjena je 9,49% (1998-2013) Najvia je bila 20,9 %, a najnia 0,2% Zaposlenost Trenutna stopa nezaposlenosti iznosi 24,7% Najvia je bila 31,2%, a najnia 21,9% (2000-2013)

Zaposlenost po sektorima(2007): poljoprivreda (9%), industrija (26%), usluge (65%). Drzavna potrosnja U 2012. god.:

Javni prihodi: 104,7 mlrd. USD Javni rashodi: 126,5 mlrd. USD Javni dug iznosi 39,9% GDP-a (2012.) Obrazovanje Djeca pohaaju kolu u 13 razreda. Nulti ili prijemni razred se moe pohaati u koli ili u obdanitu. Osnovno obrazovanje obuhvata prvih sedam razreda, deseti, jedanaesti i dvanaesti razredi nisu obavezni. U JAR postoji 23 dravna univerziteta koji se djele u tri kategorije: tradicionalni, tehniki i opti. Tradicionalni univerziteti su usresreeni na pruanje teorijskih znanja, tehniiki na praktina znanja iz tehnike, dok su opti mjeavina ova dva tipa. Obrazovni sistem Junoafrike Republike je pod velikim teretom nakon 40 godina aparthejda. Za vrijeeme tog sistema, djeca bjelaca su dobijala kvalitetno besplatno kolovanje, dok su djeca crnaca imala samo najosnovnije bantu obrazovanje. Iako vlada JAR pokuava da ispravi nejednakost problemi su i dalje prisutni. Sljededi problem je loe obuen obrazovni kadar, posebno u siromanijim, ruralnim pokrajinama Istoni Kejp i Kvazulu-Natal. Nepismenost osoba starijih od 15 godina iznosi 24%.

Efikasnost trzista Ukupan izvoz: 94,21 mlrd. USD Ukupan uvoz: 92.86 mlrd. USD Najvie izvozi: zlato, dijamanti, platina, ostali metali i minerali, strojna i druga oprema. Najvie uvozi: strojevi i oprema, hemikalije, naftni proizvodi, instrumenti, hrana. Glavni izvozni partneri: Kina (13,7%), SAD (10,1%), Japan (8,7%), Njemaka (7,3%), UK (7,1%), Indija (4,3%). Glavni uvozni partneri : Kina (13,4%), Njemaka (11,2%), SAD (7%),Saudijska Arabija (5,3%), Japan (4,7%), Iran (4,3%), UK (4,3%).

Socijani disparitet Podaci otkrivaju da je JAR postigla znaajan napredak vezan uz poloaj ena na tritu rada te imaju vie ena u parlamentu i na ministarskim pozicijama u novoj vladi. U nekim drugim zemljama Afrike moemo uoiti napredak samo u jednoj varijabli. Za razliku od toga, u sluaju JAR vidimo oite napretke u sudjelovanju u politici i na tritu rada.

U osamnaest godina koliko je na vlasti, vlada Afrikog nacionalnog kongresa uspjela je uspostaviti vrlo vaan crnaki srednji sloj (uglavnom u javnom, a ne privatnom sektoru) te malobrojniji, ali upadljivi sloj povlatenih crnaca. No nije uspjela, a moda nije ni mogla znaajno smanjiti jaz izmeu najnieg sloja koji i dalje ivi u stradarama i sviju ostalih. Nezaposlenost je izuzetno velika sa velikim nejednakostima u prihodima po pojedinim drutvenim skupinama. Prosjeno bjelako domadinstvo je 1995. godine zaraivalo etiri puta vie od prosjenog crnakog domadinstva. Godine 2000., taj odnos se pogorao na 6:1.

Korupcija Korupcija u Junoj Africi ukljuuje privatno koritenje javnih resursa, mita i nepravilno favoriziranje. 2012 Transparency International Indeks percepcije korupcije dodjeljuje Junoj Africi indeks 4,3, ime rangira Junu Afrika na 69. mjesto od 176 zemalja (u rangu sa Brazilom i Makedonijom). Juna Afrika ima najniu sivu ekonomiju na afrikom kontinentu koja iznosi oko 28,2%, pretpostavlja se da u sivoj ekonomiji JAR-a radi oko 2,1 miliona ljudi.

RUANDA
Drzavno uredjenje Trenutni presjednik drave Ruanda je Paul Kagame. Predsjednik se bira glasanjem na sedmogodinji mandat. Posljenji izbori odrani su u avgustu 2010.god. Ruanda je podjeljena na 4 provincije Nezavisnost je stekla 1.jula 1962. god. U Ruandi su prisutne 3 vlasti: Izvrna; Zakonodavna; sudska

Ekonomski sistem Ruanda je siromana afrika zemlja s nepovoljnom privrednom strukturom u kojoj prevladava samoopskrbna poljoprivreda, velikom gustodom stanovnitva oskudnim prirodnim izvorima, daleko od mora i slabom infrastrukturom, nedostatkom kapitala, a unutarnji nemiri uinili su je jo manje privlanom za strana ulaganja. Privredni rast je stoga spor, a zbog brza porasta stanovnitva esto se javlja nedostatak hrane, pa zemlja uvelike ovisi o primanju strane pomodi. Genocid iz 1994 godine, ozbiljno osiromaio stanovnitvo, posebno ene, i privremeno je zaustavljena sposobnost zemlje da privuku privatne i vanjske investicije. Meutim, Ruanda je ostvarila znaajan napredak u stabilizaciji i rehabilitaciji njene ekonomije, BDP je oporavila sa prosjenim godinjim rastom od 7% , a inflacija je svedena na jednu cifre.

Bruto domadi proizvod (BDP) u Ruandi bio vrijedan 7,10 milijardi amerikih dolara u 2012. Bruto domadi proizvod po glavi stanovnika u Ruandi je zadnji put zabiljeen na 389,57 $ u 2012 Bruto domadi proizvod po glavi stanovnika u Ruandi je zadnji put zabiljeen na 1167,18 $ u 2012, kada se podesi prema paritetu kupovne modi (PPP).

Poreski sistem Poreski sistem u Ruandi obuhvata porez na dobit, porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost i porez na promet. Porez na dobit 30% Porez na dohodak 30% Porez na dodanu vrijednost- PDV je 18% Centralna banka Narodna banka Ruanda je centralna banka Republike Ruande. Osnovana je 1964 i poela sa radom od 19. maj 1964. Narodna banka Ruande je javna ustanova sa statusom pravnog lica i samostalnosti u poslovanju, upravi i finansijskim podrujima. Sjedite Banke nalazi se u Kiyovu. Ona ima 4 grane i 1 broja irom zemlje. Valuta Ruandni franak je 1916. godine postao valuta u Ruandi. On je podjeljen u 100 centi. U nacionalnom prometu oznaava se skradenicom RF. Narodna banka Ruande izdaje kovanice od 1, 2, 5, 10, 20 50 i 100 franaka, te novanice od 100, 500, 1000, 2000 i 5000 franaka

Kamatna stopa Inflacija Stopa inflacije u Ruandi je zabiljeen na 4,04 % u avgustu 2013. god. Od 1997. do 2013. prosjena inflacija u Ruandi je 6,5 % Najvia inflacija od 28,1 posto zabiljeena je u februaru 1998. Najnia inflacija -15,8 posto u februaru 1999. Referentne kamatne stope u Ruandi je posljednji put zabiljeen na 7 posto. Prosjena kamatna stopa iznosi 7,97 Najveda je bila 9% 2009-te, a najmanja 6% 2010-te.

Zaposlenost Stopa nezaposlenosti u Ruandi posljednji put je prijavljena 2008.god. iznosila je 30% Radna snaga : 5 miliona ( 2010) Poljoprovreda: 90% Industrija i usluge: 10% U Ruandi nadnica za cjelodnevni rad u polju iznosi neto vie od 1 KM.

Drzavna potrosnja Javni dug: 700 miliona dolara (2010), Prihodi: 167 miliona dolara, Rashodi: 1.873 miliona dolara. Vedina prihoda dolazi od poreza, turizma ( 115.600.000 za 2011.god.), rudarska industrija... Rashodi Ruande odnose se na infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje..

Uloga drzave u javnom sektoru Ruanda je ostvarila znaajan napredak u izgradnji efikasnog javnog sektora. Kvaliteta javne uprave popravila se od 2000 god., zahvaljujudi reformi u javnom sektoru. IPPS je uspostavljen 2009. god. kako bi se mogao bolje kontrolisati platni sistem Javna uprava je ojaana donoenjem antikorupcijskog zakona Uspostavljanjem Zajednike akcije (JADF) poboljano je uede graana u planiranju i budetiranju lokalne samouprave. Tredi vodedi program EDPRS,nastoji ohrabriti graane da uestvuju u politikom, socijalnom i ekonomskom razvoju.

Obrazovanje U Ruandi vlada nudi besplatno obrazovanje u dravnim kolama za devet godina. est godina u osnovnoj i tri godine zajedniki sekundarni program . Mnoga siromanija djeca jo uvijek ne idu u kolu zbog nunosti nabavke uniformi i knjiga. Postoje mnoge privatne kole u cijeloj zemlji, neke crkve-ne, to slijede isti nastavni program, ali napladuju kolarinu Srednjokolsko obrazovanje u Ruandi se plada 300 eura po godini, a traje ukupno 6 godina, i malo tko od tamonje djece moe idi u kolu.

2009-te godine bilo je 71% osoba iznad 15 godina koje znaju itati i pisati u odnosu na 58% iz 1991.

Efikasnost trzista Izvoz: 451,3 mil.USD Izvozna dobra: kafa, aj, tungsten, kalaj Glavni izvozni partneri: Kenija 32,6%, Demokratska Republika Kongo 13,1%, Kina 11,7%, Malezija 10,4 %, SAD 5,6 %, Pakistan 4,1% Uvoz: 1559 mil. USD Uvozna dobra: prehrambeni proizvodi, strojevi i oprema, elik, naftni derivati, cement i graevinski materijali. Glavni uvozni partneri: Kenija 18,4%, Uganda 16,6%, Kina 6,6%, Indija 5,4%, Belgija 4,3%.

Socijani disparitet U Ruandi stasaju generacije mladih koji se u dogledno vrijeme teko mogu nadati zaposlenju, pa tako i nekoj boljoj perspektivi. Premda je stanovnitvo vedinom jako siromano, postoje i jako bogati i prebogati Ruanani. Ljudi, naravno, nisu slijepi i vide da su se mnogi od tih "tajkuna" nepoteno obogatili. Socijalne razlike u Ruandi (kao i u svim afrikim zemljama) zaista su ogromne: ili si bos i gladan, ili si neizmjerno bogat; srednjeg sloja nema.

Poduzetnistvo I konkurentnost Pokretanje biznisa u Ruandi je izrazito jednostavno iz razloga to nije potrebno puno vremena da dobijete potvrdu o registraciji. U Ruanda je pojednostavljen start-up proces, otklanjanjem ovjera zahtjeva, uvoenjem standardiziranih memoranduma udruivanja, izrada on-line publikacija, porezne prijave i drutvene procedure registracije, a takoe je smanjeno vrijeme potrebno za obradu zavrne aplikacije. Posao u Ruandi moete registrovati on-line ili u Uredu registrara koji se nalazi se u glavnom gradu Kigaliju.

Korupcija I siva ekonomija Ruanda ima nizak nivo korupcije u odnosu na veliki broj zemalja u Africi. Transparency International rangira Ruandu kao 8 najistiju zemlju po pitanju korupcije od ukupno 47 zemalja Afrike, odnosno 50-tu od ukupno 176 zemalja svijeta. (2012) Ustav predvia Ombudsmana ija dunost ukljuuje borbu protiv korupcije. Javni slubenici su duni da javno proglase svoje bogatsvo, ako to ne uine biti de suspendovani sa posla.

SAUDIJSKA ARABIJA
Drzavno ustrojstvo Centralna institucija vlasti zemlje je Saudijska monarhija U zakonu usvojenom 1992. godine navedeno je da je Saudijska Arabija monarhija pod vladu sinova i unuka prvog kralja Abdul Aziz Al-Sauda. Ne postoje priznate politike stranke niti izbori. Kraljeva vlast je teoretski ograniena erijatom i nekim lokalnim tradicijama. Vodedi ljudi kraljevske porodice biraju kralja iz redova jednog od svojih pripadnika, uz odobrenje Uleme. Abdullah bin Abdulaziz al-Saud je aktuelni kralj Saudijske Arabije

Ekonomski sistem U 2011. godini GDP je iznosio 576,82 milijarde dolara, to predstavlja 0,93% svjetske ekonomije GDP rast iznosi 7,1% Najvedi GDP dostignut je u 2011.godini i iznosio je 576,8 milijardi USD, a rekordno niska razina GDP-a dostignuta je 1968. godine (4,2 milijarde USD)

Poreski sistem U Saudijskoj Arabiji postoje dvije vrste poreza: porez na dobit i porez na dohodak. Stopa poreza na dobit: 20% Osobna stopa poreza na dohodak: 0%

Centralna banka Valuta Slubena valuta: Saudijski rijal sa oznakom (SAR) Novanice su izdate u denominacijama od 1, 5, 10, 50, 100 i 500 rijala, te kovanice od 5, 10, 25, 50 i 100 halala. Sredinja banka: Monetarna agencija Saudijske Arabije (SAMA), osnovana je 1952. godine Uprava: sastoji se od guvernera, viceguvernera i tri lana iz privatnog sektora. Funkcije: izdavanje nacionalne valute,nadzora poslovnih banaka, upravljanje deviznim rezervama, promicanje cijena i teaja, te osiguravanje rasta i zdravlje financijskog sistema Guverner: Fahad al Mubarak

U maju 1986. godine rijal je slubeno vezan za specijalna prava vuenja (SDR), to je znailo da je

1 amerki dolar = 3,75 rijala 1 rijal = 0,26666667 dolara Kamatna stopa Inflacija Stopa inflacije u 2013.godini iznosi 3,5% Od 2000-2013 godine prosjena stopa inflacije iznosi 2,8% Najvia stopa zabiljeena je 2008.godine (11,1%), dok je najnia stopa zabiljeena u januaru 2001.godine (-2,0%) Referentna kamatna stopa: 2% (posljednja zabiljeena) Od 1992 2013 stopa se krede u prosjeku od 4,0% Najvia stopa dostignuta je u januaru 2001.godine (7%), a najnia u martu 2004. godine (1,5%)

Zaposlenost Radna snaga: 7,6 miliona (2011) Poljoprivreda 6,7% Industrija 21,4% Usluge 71,9% Prosjena stopa nezaposlenosti: 5,4% Najvia stopa dostignuta je 2006.godine (6,3%) Najnia stopa iznosila je 4,4% (1999) Glavna industrija: proizvodnja i rafiniranje nafte, zemni plin, amonijak, cement, plastika, metali...

Drzavna potrosnja Javni dug: 12,6% (2011) Prihodi: 295,7 milijardi USD (2011) Rashodi: 214,3 milijardi USD (2011) Prosjena dravna potronja: 109.519,70 SAR (2008-2013) Naftni sektor ini oko 45% proraunskih prihoda

Uloga drzave u javnom sektoru Vlada Saudijske Arabije usmjerena je na poticanje razvoja kroz naftni sektor (92,5% proraunskih prihoda) Predstavlja najvedeg proizvoaa nafte i izvoznika Vladine agencije, trgovinske organizacije kao to su: MMF, vijede za saradnju Zaljevskih zemalja su samo neke od uzroka veoma brzog razvoja ekonomije Saudijske Arabije

Obrazovanje Stopa pismenosti (15-24 godine) iznosi 99% (mukarci) Stopa pismenosti (15-24 godine) iznosi 97% (ene) Dravni sistem osigurava uenicima i studentima besplatno obrazovanje, knjige i zdravstenu zatitu, i otvorena je svim saudijcima. Preko 25% godinjeg dravnog budeta se izdvaja za obrazovanje, ukljuujudi i izdvajanja za profesinalnun orijentaciju.

Efikasnost trzista Izvoz: 364,7 milijardi USD (2011.) Izvozna dobra: nafta i naftni proizvodi (90%) Glavni izvozni partneri: Japan (13,9%), Kina (13,6%), SAD(13,4%), Juna Koreja (10,2%), Indija (7,8%), Singapur (4,8%) Uvoz: 120 milijardi USD (2011.) Uvozna dobra: motorna vozila, strojevi i oprema, hemijski proizvodi, tekstil, hrana Glavni uvozni partneri: Kina (12,8%), SAD (11,9%), Njemaka (7,1%), Juna Koreja (6%), Japan (5,6%), Indija (4,9%), Italija (4,1%)

Socijani disparitet Procjene ukazuju da izmeu 2 i 4 miliona ljudi primaju oko 530 dolara mjeseno Oko 22% (najmanje 3 miliona) stanovnika ive ispod granice siromatva Prosjena plada ena: 2.824 rijala - oko 580 eura Prosjena plada mukaraca: 5.686 rijala - oko 1.160 eura

Korupcija Saudijska Arabija zauzima 66. mjesto prema meunarodnom indeksu korupcije Saudijska Arabija je zemlja koja kri osnovna ljudska prava.

Kraljevska porodica sebi svake godine uzima 50 % od ukupnog dobra zemlje Saudijska vlada uspostavila je nacionalnu komisiju za borbu protiv korupcije Komisija ima za cilj da titi integritet, promovie princip transparentnosti, borbe protiv finansijske i administrativne korupcije u svim njegovim oblicima i manifestacijama

TAJVAN
Drzavno ustrojstvo Od 1949. funkcionira kao de facto neovisna drava koja sebe naziva Republika Kina Dravno ustrojstvo: demokratska republika Republika Kina se sastoji od ostrva: Taiwan, Penghu, Kinmen, Matsu i nekoliko drugih malih ostrva Vlada Tajvana je trenutno nepriznata od vedine drugih valda u svijetu a pogotovu od PRC, Vlada Tajvana nastoji se u potpunosti osamostaliti Trenutni predsjednik: Ma Ying-jeou Ekonosmski system Kapitalistiki ekonomski sistem i slobodna trina ekonomija Jedan je od etiri azijska tigra GDP iznosi 473,97 milijardi USD (24. u svijetu) Prosjeni rast GDPa 4% Najvia stopa rasta 10,7% 2010. godine Oekivani rast GDPa za 2013. iznosi 2,4%

Poreski system Porezi ine 73,7% prihoda tajvanskog budeta Dravni porezi se sastoje od sljededih poreza: Porez na dohodak (progresivna stopa od 5-40%) ,Porez na dobit (17%), Porez na nekretnine i nasljedstvo, Porez na dodanu vrijednost PDV (5%), Porez na duhan i alkohol, Robni porezi, Porez na transakcije HOV,Porez na trgovanje fjuersima Lokalni porezi: Porez na poljoprivredno zemljite, Porez na kudu/stan, Porez na vozaku dozvolu, Prez na ugovor o djelu, Porez na zabavu

Centralna banka Centralna banka Republike Kine (Tajvan) je osnovana 1961. Sjedite je u Taipeiju Obavlja sve poslove centralne banke i vri emisiju nacionalne valute Najvie tjelo je bord direktora, potom nadzorni odbor Guverner predsjedava bordom direktora i ima dva zamjenika Guverner CB Tajvana je Fai-Nan Perng VALUTA Novi tajvanski dolar, oznake valute: TWD, NT$ 1 TWD se sastoji od 100 centi/fen, ali centi ne postoje u obliku kovanica radi male vrijednosti ove valute, najmanji apoen TWDa je 0,5 TWD, a u upotrebi su este kovanice od 1, 5, 20, 50 TWD 100TWD = 4,89 BAM = 3,38 USD

Kamatna stopa Trenutna kamatna stopa 1,88% Inflacija Inflacija u oktobru 2013. iznosila je 0,64% Prosjena stopa inflacije 4.4% Rekordno visoka stopa inflacije 61,5% (1974), najnia stopa inflacije -3,1% (1970) Prosjena kamatna stopa 2,1% Rekordna niska 1,3% (2009) i rekordno visoka 4,6% (2000)

Zaposlenost stopa nezaposlenosti u Tajvanu je 4,17% Minimalna zakonska plata 635 USD Minimalna satnica je 2013. povedana sa 103 TWD na 109 TWD Prosjena plata 2,334.79 USD Radna snaga 11.500.000 Nezaposlenost mladih (15-25 godina) je 17%

Drzavna potrosnja Javni dug: 180 milijardi USD (42,4% GDPa)

Godinji prihodi u budetu: 50 mlrd USD Godinji rashodi u budetu: 55 mlrd USD Deficit: 1,6% GDPa

Efikasnost trzista Izvoz: 275 mlrd USD Uvoz: 251 mlrd USD Prisutan vanjskotrgovisnki suficit

Izvozna dobra: elektornika, PC, elektro oprema, guma, metali, precizne maine, plastika i hemikalije Uvozna dobra: Maine, elektro oprema, minerali, sirovine

Glavni izvozni partneri: Kina, Japan, SAD, EU, Juna Koreja Glavni uvozni partneri: Japan, Kina, SAD, EU Obrazovanje Tajvan je jedna od zemalja sa najvedom pismenodu, trenutna stopa pismenosti iznosi 98% Jako strog obrazovni sistem sa mnogo dravnih ispita i provjera Tajvanski obrazovni sistem proizvodi najbolje matematiare i naunike (prirodne nauke) Obrazovni sistem: 2 godine predkolskog obrazovanja, 6 godina osnvnog obrazovanja

Srednjokolsko obrazovanje traje 6 godina (3 godine juniorska, a 3 godine seniorska srednja kola) Tercijalni stepen obrazovanja ( fakulteti, koledi, visoke kole) Osnovno obrazovanje je obavezno i besplatno, predsjednik je najavio da de od 2014. biti obavezno 12-godinje obrazovanje, naravno i besplatno Prisutna formalnost u obrazovanju noenje uniformi, uenici sami iste svoje uionice, prisutne su ak kolektivne kazne, to vlada pokuava zabraniti, ali roditelji odobravaju

Socijani disparitet Prisutne dohodovne razlike, to predstavlja najvedi problem ekonomije Tajvana Brz ekonomski rast je glavni krivac za socijalni disparitet zbog toga to plodovi ekonomskog rasta teko stiu do srednje i nie klase, tj. plate biljee slab ili nikakav rast Gini koeficijent je 0,37 to govori da su socijalne razlike prisutne ali nisu toliko izraene kao u susjednim zemljama poput Hon Konga, Kine i Japana

1,35% stanovnitva ivi ispod granice siromatva

Afirmacija I poduzetnistvo Jedna od zemalja sa najboljim perspektivama i uslovima za poduzetnitvo 85% industrije ine mala i srednja preduzeda SME (poduzetnici) Poduzetnici se preteno bave informacionim tehnologijama Vlada pravi programe za pomod poduzetnicima, jeftin prikljuak vode i struje, najam poslovnih prostora i hala Prema lahkodi startovanja biznisa su na 16. mjestu u svijetu a biznis moete startovati za samo 10 dana Vlada Tajvana konstantno nastoji poboljati uslove za poduzenitvo

Korupcija Korupcija prisutna na svim nivoima Najkorumpiraniji su politiari, vojska, policija, mediji pa ak i nevladine organizacije Ne postoji politika volja za borbom protiv korupcije 36% Tajvanaca tvrdi da su prole godine davali mito Zauzima 37. mjesto po Meunarodnom indeksu percepcije korupcije od 176 zemalja Siva ekonomija: 30% GDPa

TANZANIJA
Drzavno ustrojstvo Savezna Republika Tanganjika i Zanzibar je nastala 1964. godine spajanjem Tanganjike i Zanzibara, koji su u godinama prije ujedinjenja stekli neovisnost od Velike Britanije. Drava je kasnije preimenovana u Tanzanija (Tanganjika + Zanzibar). Tanzanija je podijeljena na 30 administrativnih regija: 5 autonomnih regija i 25 gradskih podruja. Na elu drave je predsjednik Jakaya Mrisho Kikwete. Godine 1996. glavnim gradom je slubeno postala Dodoma, Umjesto dotadanjeg Dar es Salaama, u kojem se jo uvijek nalaze neke vladine institucije Ekonomski sistem

 Ekonomija znaajno ovisi o poljoprivredi, koja daje polovinu GDP-a, 85% izvoza i zapoljava 90% radne snage. GDP: 28.247 milijardi USD , stopa rasta 6,9% (2012.) GDP per capita: 1.600$ (2012.) GDP po sektoru: poljoprivreda (27,7%), industrija (25,1%), usluge (47,2%) (2012.) Najvedi GDP je iznosio 28,3 milijarde dolara (2012.), a najmanji 4,3 milijarde dolara (1990.) Poreski system U osnovi sastavljen od direktnih (30%) i indirektnih poreza (70%). Direktni porezi: porez na dohodak, porez na dobit i porezi na poslovanje, kapital i prihode od investicija. Indirektni porezi: porezi na meunarodnu trgovinu transakcijama, porezi na domadu proizvodnju roba i usluga, porezi na dodanu vrijednost, akcize i uvozne dadbine. Porezi ine 19,7% GDP-a (2012.) Centralna banka Centralna banka se nalazi u Dar es Salaamu. Predsjednik banke i ujedno guverner je Prof. Benno Ndulu. Upravni odbor se sastoji od: guvernera, tri zamjenika guvernera, zamjenika predsjedavajudeg koji je odreen od strane guvernera, predstavnika Ministarstva finansija vlade ujedinjene Republike i glavni sekretar trezora revolucionarne vlade Zanzibara, etiri izvrna direktora i sekretara odbora. Najznaajniji doprinos Centralne banke za postizanje maksimalnog rasta nacionalnog ekonomskog prosperiteta jeste provoenje monetarne politike u cilju postizanja stabilnosti cijena u duem roku Valuta Tanzanijski iling (TZS) = 100 centi Kovanice u opticaju su u iznosu od 5, 10, 20, 50, 100 i 200 ilinga, dok su novanice u opticaju u iznosu od 500, 1000, 2000, 5000 i 10000 ilinga. 1 Tanzanijski iling (TZS) = 0,0005 eura (EUR). 1 Tanzanijski iling (TZS) = 0,0006 dolara (USD). Kamatna stopa Referentna kamatna stopa je 12%. Najveda kamatna stopa je iznosila 21,4% (2007.) dok je najnia iznosila 3,7% (2009.).

Inflacija Stopa inflacije: 6,3% (oktobar 2013. godine). Najveda: 19,8% (2011.); najmanja: 3,4% (2003.). Zaposlenost Stopa nezaposlenosti je 8,8% (mukarci 7,4%, ene 10,1%) ime se nalazi na 114. mjestu u svijetu. Glavna industrija: poljoprivredna proizvodnja (eder, hmelj i duhan), rudarstvo (dijamanti, zlato, i eljezo), rafiniranje nafte, so, obuda, odjeda, drvni proizvodi, gnojivo. Oko 90% zaposlenog, radno sposobnog stanovnitva se bavi poljoprivredom. Vie od polovine radne snage je u dobnoj skupini od 15 do 29 godina i oko 80% ivi u ruralnim podrujima. ene ine neto manje od polovice radne snage. Sektor usluga i neformalni sektor su sve vaniji izvori zapoljavanja. Drzavna potrosnja Javni dug: 11,18 milijardi USD (2012.) Prihodi: 6,075 milijardi USD Rashodi: 7,67 milijardi USD Prisutan deficit. Turizam je znaajan i rastudi izvor prihoda. Uloga drzave u javnom sektoru Sadanje uloge u javnom sektoru ukljuuju osnovne funkcije javne uprave, a to su izrada politike, zakona, pravila i propisa i upravljanja istima. Ostale funkcije ukljuuju odravanje mira i sigurnosti u zemlji. Vie od 250 od 400 preduzeda koja se koriste za pokretanje pod dravnim vlasnitvom su privatizirana. Poljoprivreda i infrastruktura sve vie dolaze pod vlast privatnog sektora kroz privatizaciju. Obrazovanje Predkolsko obrazovanje traje 2 godine. Osnovna kola je na svahiliju i traje 7 godina. Srednja kola je na engleskom jeziku, struna traje 3 godine, a gimnazija i ekonomska 4 godine.

 Via kola traje 2 godine, dok fakulteti traju 3 i vie godina. Postoji samo nekoliko fakulteta, pa je visoko obrazovanje za njih jako skupo i teko dostino. Stopa pismenosti iznosi 67,8% (mukarci 75,5%, ene 60,8%). Efikasnost trzista Izvoz: 5,997 milijardi USD (2012.) Izvozna dobra: zlato, kafa, indijski oraid, pamuk Glavni izvozni partneri: Indija (14,1%), Kina (11%), Japan (6,1%), Njemaka (5%), UAE (4,9%) (2012.) Uvoz: 10,33 milijardi USD Uvozna dobra: potroaka dobra, strojevi i transportna oprema, sirova nafta, industrijske sirovine Glavni uvozni partneri: Kina (21,1%), Indija (16,1%), Kenija (6,6%), Juna Afrika (5,6%), UAE (4,8%) (2012.) Prisutan deficit. Socijani disparitet Prosjena plata u Tanzaniji iznosi 70 dolara. Tanzanija je i dalje jedna od najsiromanijih drava svijeta gdje osamdesetak hiljada ljudi godinje i dalje umire od malarije iako lijeenje kota oko jednog dolara. Uprkos prirodnim bogatstvima vedina stanovnitva ivi na rubu siromatva, a manje od 50% stanovnitva ima stalan pristup pitkoj vodi. Gotovo 6% odraslog stanovnitva zaraeno je virusom HIVa Reforma javnih institucija Svjetska banka, MMF i bilateralni donatori osigurali su sredstva za rehabilitaciju tanzanijske nazadujude ekonomske strukture. Nedavne bankovne reforme pomogle su povedati rast privatnog sektora i investicija. Poduzetnistvo I konkurencija Vie od 95% poslovnih subjekata u Tanzaniji su mala preduzeda. Zajedno, doprinose oko 35% GDP-a. Trenutno, vie od milion poduzetnika u Tanzaniji vode mala, srednja ili mikro preduzeda i zasluni su za stvaranje i do 40% zaposlenosti.

Korupcija Istraivanje u 180 kola u Tanzaniji pokazuje da vie od tredine namijenjenih sredstava nije dolo do kola. Prema rezultatima posljednjeg istraivanja koje je provela agencija za ispitivanje javnog mnijenja Gallup o rasprostranjenosti korupcije u politici i javnoj upravi u dravama sa djelimino slobodnim medijima najvedi stepen korupcije u politici je zabiljeen u Tanzaniji, gdje 95 % graana smatra da su njihovi politiari veoma korumpirani. Siva ekonomija u Tanzaniji iznosi 31% GDP-a

MAROKO
Drzavno ustrojstvo 1956 godine Francuska i panija priznaju nezavisnost Maroka. Od 1957. godine Maroko je kraljevina. Politikom reformom 1997. godine, marokanska administracija je decentralizirana, te je teritorija Maroka podijeljena u 16 administrativnih regija. Svaka administrativna regija se sastoji od odreenog broja provincija (ukupno 45) i okruga (26), dok su na najniem nivou vlasti opdine kojih u Maroku ima 1547. Na elu svake administrativne regije se nalazi wali, guverner kog imenuje kralj, te regionalno vijede.

Ekonomski system Ekonomija Maroka je relativno liberalna ekonomija, zasnovana na principima ponude i potranje. Maroko je najvedi svjetski izvoznik fosfora. Kolebanje cijena fosfata na svjetskom tritu jako utie i na samu ekonomiju ove afrike drave. Sektor usluga stvara neto preko polovine GDP, dok industrija stvara dodatnih 25% GDP-a. Sektori koji imaju najbri rast su turizam, telekomunikacije, informatike tehnologije i proizvodnja tekstila. Maroko ima drugi najvedi GDP u kategoriji arapskih zemalja koje nisu izvoznice nafte. Ekonomski sistem drave karakterie velika otvorenost prema svijetu. Glavni trgovinski partner, ujedno i najvedi investitor Maroka je Francuska.

Poreski system

Poreski sistem u Maroku sastoji se od direktnih i indirektnih poreza. Indirektni porezi daju veci izvor prihoda od direktnih poreza. Porezi se napladuju na pojedince, korporacije, robe i usluge, i duhanske i naftne derivate. Standardna stopa PDV-a od 19% odnosi se na sve dobavljae roba i usluga. Sniena stopa od 7% odnosi se na bankarstvo, kreditne poslove, plin, vodu i struju. Stopa od 14% odnosi se na graevinske djelatnosti, pa do prijevoza i hotelske industrije.

Centralna banka Valuta Dirham je slubena valuta Maroka. Banka Al-Maghrib je centralna banka Kraljevine Maroko. Osnovana je 1959 godine i nalazi se u Rabatu. Ona dri rezerve deviza sa procijenjenom vrijednosti od oko 36 milijardi dolara (vai za 2008 god.). Upravlja valutom,kontrolie ponudu kredita, nadgleda vladine organizacije specijalizirane za kreditiranje, regulira komercijalne bankarske industrije i td.

1 Moroccan dirham (MAD) =0.122588 USD Dirham izdaje Al-Magrib banka, centralna banka Maroka. Ova valuta se takoer koristi i u Zapadnoj Sahari. Predstavljen je 1960. godine. Zamijenio je dotadanji franak, koji je zajedno sa dirhamom koriten kao slubena valuta do 1974. godine. Banka Maroka izdaje kovanice od 1/2, 1, 2, 5 i 10 dirhama, te novanice od 10, 20, 50, 100 i 200 dirhama.

Kamatna stopa Referentna kamatna stopa iznosi 3% Prosjena iznosi 4,2% Najveda je bila 7% 1996-te godine, a najmanja od 3% u martu 2012 godine.

Inflacija Prosjena stopa inflacije iznosi 1,8% Najveda je iznosila 5,2 % (2008), a najmanja -1.6% (2009)

Zaposlenost Stopa nezaposlenosti u Maroku smanjena je sa 9,4% u prvom u drugom kvartalu 2013 godine. kvartalu 2013 godine na 8,8 %

Broj zaposlenih osoba u Maroku u 2013 godini povedao se sa 10397 na 10851 osobu.

Mladi ine 25 % radne snage. Od ljudi izmeu 15-te i 24-te godine ivota koji su nezaposleni, 33,2 % ivi u urbanim podrujima i 50,3 % u ruralnim podrujima. U ruralnim podrujima je stopa nezaposlenosti meu mukarcima tri puta vedi nego kod ena.

Dravna potronja Dravna potronja prema zadnjim podacima iznosi 159118 miliona MAD. Vladina potronja obuhvata potronju na robe i usluge kao to su odbrana, pravosudni i obrazovni sistem, kao i potronja na socijalne sigurnosti, naknada za nezaposlene i td.

Obrazovanje Za djecu od 7 do 13 godina je obavezno kolovanje. Usprkos tome, samo 55% djece pohaa kolu. Nivo obrazovanja se bitno razlikuje u gradu i na selu. 37% mukaraca i 62% ena su nepismeni (2002. godine). kolski sistem je trostepen: na petogodinju osnovnu kolu, nadovezuje se sekundarno obrazovanje etverogodinja kola, a zatim trogodinja srednja kola. Slijedi visokokolsko obrazovanje. Primjetan je i rast broja studenata na jedanaest univerziteta u zemlji.

Efikasnost trita (uvoz i izvoz) Uvoz: 14.980 miliona MAD Uvozna dobra: sirova nafta, tekstilna tkanina, telekomunikacijska oprema, penica, plin i struja, tranzistori, plastika. Glavni uvozni partneri: Francuska, panjolska, Kina, Italija, Njemaka, Sjedinjene Amerike Drave i Saudijska Arabija. Izvoz: 30.569 miliona MAD Izvozna dobra: fosfati, tekstil, anorganske hemikalije, tranzistori, povrde, riba. Glavni izvozni partneri: panija, Francuska, Italija.

Socijalni disparitet Broj Marokanaca koji ive ispod granice siromatva je porastao naglo u posljednjoj deceniji. Uprkos rasprostranjenom siromatvu, neujednaen razvoj doveo je do pojave jedne bogate klase koja kontrolie vedinu bogatstva u zemlji i uiva povien ivotni standard. 1998 godine 20 % najbogatijih Marokanaca kontrolisali su 46,6 % bogatstva u zemlji, dok 20 % najsiromanijih ima tek 6,5 % nacionalnog bogatstva.

Siromatvo je vie rasprostranjeno u ruralnim podrujima.

Nejednakost u raspodjeli bogatstva poklapa sa geografskim regijama. Reforma javnih institucija U 1990-ima u Maroku je zapoeo proces postupne demokratizacije. Hassana je naslijedio sin Muhamed VI. koji je ubrzao politike i drutvene reforme. Vladine reforme i stabilni godinji ekonomski rast od 4-5% u regiji od 2000. do 2007. godine, pomogli su marokanskoj ekonomiji da postane mnogo elastinija u poreenju sa ranijim godinama. Ekonomski rast je mnogo vie diverzificiran, sa razvijenim novim sektorima i industrijskim sreditima, poput Kazablanke i Tangiera. Poljoprivredni sektor je unaprijeen, to je u kombinaciji sa dovoljnom koliinom padavina, dovelo do rasta od preko 20% u 2009. godini.

Poduzetnitvo Mnogi poduzetniki poslovi zasnivaju se na niskom kapitalu tj. na osnovu line tednje. 92% firmi su mala i srednja preduzeda ( 1999.) Preduzeda se sredu sa mnogim potekodama: dugotrajna administrativna papirologija, korupcija, nedostatak podrke, tekode u dobiti sredstva i td. ene sve vie zauzimaju vanu ulogu u poslovnom ivotu. Trenutno ene ine 25% radne snage, ali vedina od njih rade u neformalnom sektoru . Procjenjuje se da je 10 % preduzeda (iskljuujudi mikro poduzeda) pokrenuto od strane ena.

Korupcija Maroko Zauzima 80-o mjesto od 176 zemalja prema meunarodnom indeksu korupcije, ispod Tunisa i Saudijske Arabije i iznad neke evropske zemlje poput Bugarske i Srbije. Na elu korupcije u Maroku je nedostatak pristupa informacijama.

Korupcija se pojavila gotovo u svim sektorima, ukljuujudi i politiki sistem zemlje

Meksiko
Drzavno ustrojstvo 16. septembra 1810. god je Miguel Hidalgo y Costilla proglasio nezavisnost Meksika u mjestu Dolores kod Guanajuata. Prema Politikom ustavu Sjedinjenih Meksikih Drava usvojenim 5. februara 1917. Meksiko je demokratska, predstavnika i savezna republika koja se sastoji od trideset i jedne slobodne i suverene drave i jednog federalnog distrikta kao glavnog grada, sjedita savezne vlade. Na elu izvrne vlasti je predsjednik Republike.

 Zakonodavnu vlast obavlja Kongres Unije koja se sastoji od dva doma: Dom senatora (gornji dom) i Dom zastupnika (donji dom). Ekonomski sistem Meksiko je druga najveda ekonomija u Latinskoj Americi. Meksiko ima ogroman potencijal za ubrzavanje ekonomskog rasta. Zemlja je zadrala snaan rast od 3,9% u 2012. god GDP se oekuje da de rasti za 3,5% tokom 2013 uz oporavak u 2014. Gospodarstvo Meksika je 13. po veliini u svijetu nominalno i 11. po paritetu kupovne modi, prema Svjetskoj banci. Poreski sistem Standardna stopa PDV-a je 16%. Ova stopa se primjenjuje irom Meksika, osim za susjedne regije (tj. SAD granice, ili Belize i Gvatemale), gdje je stopa je 11%. Glavni izuzeci su za knjige, hrane i lijekova na 0% osnovi. PDV-a izuzete: nepokretne imovine, zemljita, finansijske usluge, osiguranje, kulturne izlobe i manifestacije, uvoz. Kamatna stopa Referentna kamatna stopa u Meksiku prole godine zabiljeena je na 3,50%. U Meksiko kamatna stopa je iznosila u prosjeku 5,94% od 2005 do 2013. dosegnuvi svo vrijeme visoku stopu od 9,25 % u novembru 2005 i rekordno nisku razinu od 3,50% u novembru 2013. Centralna banka Osnovana je 1925 godine. Bankarski stav o ekonomskoj politici je drati kamatne stope od 7,5%. Centralne banke Meksika, Rusije i Tajlanda su u februaru i martu povedale rezerve zlata za oko est milijardi dolara, bududi da su cijene tog plemenitog metala dostigle rekordni nivo, dok je vrijednost dolara sniena. Meksiko je od januara kupio 93,3 tone zlata, to je veliko povedanje u odnosu na ranijih oko 6,9 tona koje je imao u vlasnitvu, pokazali su podaci Meunarodnog monetarnog fonda. Guverner banke je Agustn Carstens Guillermo Carstens. 1935 god. srebrna krize, kada je cijena srebra poeo rasti. Na kraju, kriza je izbjegnuta kroz dvije mjere:

1.

izdavanje novca s niskim sadrajem srebra i

2. cirkulacije jedan pezo novanica, koje su godinama bile poznate kao "camarones". Valuta Valuta Meksika je pezo koji se najede obeleava sa "M$", "MX$" ili "MN" (kao moneta nacional). Sve cijene koje se kotiraju u amerikim dolarima obino de biti ispisane kao "US$5" ili "5 USD", da bi se izbjegle zabune. Ameriki dolar je valuta koja se najlake razmenjuje u Meksiku. U optjecaju se nalaze novanice od 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 pesosa. Inflacija Kada govorimo o stopi inflacije u Meksiku, to se esto odnosi na stopu inflacije na osnovu indeksa potroakih cijena, ili skradeno CPI. Zaposlenost Stopa nezaposlenosti iznosi 5%. U 2012 godini je bilo 78,2 milijuna radne snage. Stopa siromatva je 4%. Radna snaga prema zanimanju: 1. poljoprivreda (10,7 %), 2. industrija (33,4 %), 3. usluge (55,9 %). Planinski karakter oteava privredni razvoj zemlje, kao i unutranji saobradaj.Kukuruz je glavna kultura Meksika.Osim kukaruza uzgaju se i druge kulture kao to su je penica, grah, soja, pamuk, kahva, povrde itd. Jednu od osnova meksike privrede predstavlja dobijanje i prerade nafte kao i prirodnog gasa.Krupni naftno preraivaki kompleks formiran je uz obalu Meksikog zaliva.Po proizvodji nafte Meksiko zauzima 5. mjesto u svijetu (5 posto ukupne svjetske proizvodnje). Ova zemlja se takoer nalazi u vrhu meu proizvoaima obojenih metala. Dvije tredine preraivake industrije dobija se u gradovima Mexico City , Monterej i Gvadalahara. Drzavna potrosnja Javni dug 341 milijardi USD u 2010 godini. Prihodi 234,3 milijardi USD (ukljuujudi 134 milijuna USD stranih izvora)

 Rashodi 263,8 milijardi USD Ekonomska pomod 189,4 milijardi USD Obrazovanje Prema Zakonu, vlada de dobiti vedu kontrolu nad dravnim kolama, koje su godinama pod kontrolom modnog Sindikata nastavnika. Obvezno kolovanje traje 10 g. i zavrava ga vie od 90% djece, ali samo polovina pohaa srednju kolu. Nepismeno je o.7% mukog i 11% enskog stanovnitva Efikasnost trzista Izvoz 298,5 milijardi USD u 2011. Izvozna dobra su: automobili, elektronika, televizori, raunala, mobiteli, nafta i naftni derivati, srebro, vode, povrde, kahva, pamuk. Glavni izvozni partner SAD (78 %). Uvoz 301,5 milijardi USD.Glavni uvozni partneri SAD (49,7 %), Kina 14,9%, Japan 4,7%. Uvozna dobra su: strojevi za obradu metala, proizvodi eliana, poljoprivredni strojevi, metali, rezervni dijelovi za motorna vozila, zrakoplovi, oprema za proizvodnju nafte. Reforma javnih institucija Predloena reforma kolstva uvodi sistem centralizirane procjene uitelja i njihova rada, to znai da de nadzor provoditi vlada, a ne sindikati. Glavni cilj reforme, koju je potpisao meksiki predsjednik Enrique Peoa Nieto, jest reformirati obrazovni sustav koji je pod potpunom dominacijom sindikata uitelja, a koji doputa da se uiteljski poslovi mogu naslijediti ili prodati, to je dovelo do korupcije i rairene trgovine uiteljskim poloajem. Poduzetnistvo i konkurencija Meksiko zauzima drugo mjesto u svijetu u " prilika " poduzetnitva i etvrto u " nunost " poduzetnitva . Poduzetnitvo obiluje u Meksiku. Takoer, nedostatak kvalitetne, pravodobne informacije o tritima, demografiji, cijenama i trokovima koi rast poduzetnika . Meksiko je najbolja zemlja za ensko poduzetnitvo. Glavne prepreke za vedinu Meksikanaca pri pokretanju poduzetnike aktivnosi su dozvole od vlasti i dozvole potrebne za pokretanje aktivnosti. Korupcija Korupcija u Meksiku, kao i u mnogim drugim pogotovo Juno Amerikim dravama postala je endemska pojava koja zahvada sve razine administrativnih i vladinih ustanova.

 Jako se smanjuje interes stranih investitora za ulaganja u te zemlje. Pranje novca neposredno utjee na smanjenje transparentnosti i naruavanje zdravlja financijskog trita, vanih odrednica u djelotvornom funkcioniranju cjelokupnog gospodarstva.

NIGERIJA
Drzavno ustrojstvo Izvrnu vlast Nigerije vri predsjednik, koji predsjedava kao ef drave i ef nacionalne izvrne vlasti. Predsjednika imenuje Narodna skuptina koju ine senat i predstavniki dom Savezna ustavna republika Nigerija sastoji se od 36 drava i teritorije glavnog grada Abuje. Politike stranke su pan-nacionalne i nereligioznog karaktera.

Ekonomski sistem GDP iznosi 261,61 milijardiUSD Najvii GDP iznosio je 2012.god.261,61 milijarde dolara a najnii 4,4 milijarde USD 1961.god. GDP p.c iznosi 1 052,34 USD/st i ima stopu rasta od 6,18%

Najvii GDP p.c. dostignut je u 2013.god. (1.052 USD) a najnii 1968 Poreski sistem Porez na dohodak Porez na dobit Porez na potronju (PDV) Poreska stopa na dohodak iznosi 25% Poreska stopa na dobit iznosi 30% Poreska stopa na potronju iznosi 5% (od oporezivanja su izuzeti prehrambeni proizvodi, lijekovi, medicinski ureaji i medicinske usluge)

Centralna banka Sjedite Centralne banke je u glavnom gradu Nigerije Abuja. Sa radom je poela 1959.god. Upravni odbor Centralne banke imenuje guvernera i zamjenike guvernera. Guverner Centralne banke je

Lamido Sanusi

Valuta Valuta je NAIRA koja je izdata od strane Centralne banke u Nigeriji. Valutna struktura sastoji se od 3 kovanice (50Kobo, 2 i 1 Naira) i 8 novanica (5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000). 1 NAIRA = 100 kobo 1 USD = 22 NAIRE

Kamatna stopa Inflacija Prosjena stopa inflacije je 10,5% Najnia stopa inflacije zabiljeena je 2006.god. 3%, dok je najvia stopa inflacije zabiljeena 2010.god. 15,6% Referentna kamatna stopa 12% Prosjena kamatna stopa je 9,3% dostigavi najvii nivo 12% (novembar 2013.), a najnii 2009. god. 6%

Zaposlenost Od 2006.god. do 2011.god. stopa nezaposlenosti u prosjeku iznosi 14,6%. Najnia je bila 2006.god. 5,3%, dok je najvia bila 2012.god. 23,9% Zaposlenost po sektorima: o o o Poljoprivreda 65% Industrija 15% Usluge 20%

Drzavna potrosnja Javni dug: 18.30% GDP Prihodi: 210.540 mil USD (80% dravnih prihoda dobija se od nafte) Rashodi: 165.329 mil USD Prisutan je suficit

Uloga drzave u javnom sektoru Javni sektoru Nigerije ine dravne slube (resorno ministarstvo i ministarske agencije) i javne birokracije (sudstvo, oruane snage, policija i druge sigurnosne agencije) Osnovna funkcija javnog sektora Nigerije je provoenje vladinih politika i programa.

Obrazovanje U Nigeriji je nepismena 1/3 stanovnitva, od ega su 40% ene. Vlada Nierije omogudava besplatno kolovanje za sve stanovnike. Obrazovni sistem sastoji se od 6 god.osnovne kole, 3 god.nie srednje kole, 3.god.vie srednje kole i 4 god.visokokolskog obrazovanja to dovodi do diplome. Stopa srednjokolskog obrazovanja je 32% za mukarce i 27% za ene.

Efikasnost trzista Izvoz: 7 milijardi USD (2013.) Nafta, derivati i plin daju 95% vrijednosti izvoza, dok 5% daju kako i kauuk. Glavni izvozni partneri su: SAD (30%), Gvineja (8%), Brazil (6,6%), Francuska (6%) i Indija (6%). Uvoz: 4 milijarde USD (2013.) Uglavnom se uvozi industrijski materijal, dijelovi i oprema, kapitalni proizvodi i hrana i pide Glavni uvozni partneri su: Kina (17%), Albanija (11,3%), SAD (7,5%), Francuska i Belgija.

Socijani disparitet U Nigeriji je izraen dohodovni disparitet gdje je 80% bogastva u rukama 20% najbogatijeg stanovnitva. Za ene postoje ogranienja u obrazovanju i donoenju odluka. U 2/3 Nigerijskih porodica, muevi donose odluke o lijeenju i odgoju djece. Sloboda kretanja za ene je ograniena, one moraju imati dozvolu od svojih mueva da bi mogle putovati izvan zemlje, ili biti u pratnji mukarca da bi se kretale unutar zemlje.Udovice su zatvorene u domu, nose alosne haljine i moraju obrijati glavu. Postoji i etnika podijeljenost stanovnitva: muslimansko stanovnitvo ivi na sjeveru Nigerije, a krdani ive na jugu.

Reforma javnih institucija U Nigeriji su 2003.god. prvi put provedene ekonomske reforme koje su usmjerene na 4 glavna podruja: o o o o poboljanje makroekonomskog okruenja, provoenje strukturnih reformi, upravljanje javnim rashodima, provoenje institucionalnih reformi

Uticaj ekonomske reforme: standard ivota za prosjenog Nigerijca je poboljan, a stopa nezaposlenosti neznatno je pala.

Poduzetnistvo i konkurencija Poduzetnike aktivosti u Nigeriji temelje se na nunosti. Vedina poduzetnika u zemlji posluju u gradu Lagos (bivi glavni grad Nigerije). Kontrolisati vlastiti ivot, biti svoj gazda i postidi porodinu sigurnost, neki su od razloga zbog kojih se Nigerijci uputaju u poduzetnitvo. Iako postoje mnoge prepreke (politiki i socijalni pokreti, nedostatak zakona, korupcija, pohlepa) poduzetnitvo u Nigeriji je neophodno da bi se zemlja razvijala. Postoje neprofitne organizacije, fondacije, koje promoviu poduzetnitvo.

Korupcija Nigerija pati od velike korupcije. Zauzima 139 mjesto od 176 zemalja prema meunarodnom indeksu korupcije. Porast javne uprave i proizvodnja nafte i prirodnog plina su 2 najznaajnija dogaaja koja su dovela do pojave korupcije u zemlji. Korupcija najvie pogaa javni sektor, a najkorumpiraniji su: policija, politike stranke, nacionalne i dravne skuptine, lokalne i optinske vlasti.

NOVI ZELAND
Drzavno ustrojstvo Prema ustavu kojeg je 26.09. 1907. izglasao britanski parlament Novi Zeland je parlamentarna monarhija i nema pisanog ustava. Meunarodni pravni status i dravno ureenje temelji se na Westminsterskom statutu (1931). Odredba da britanski parlament donosi zakone i za Novi Zeland ukinuta je tek ustavnim zakonom (Constitution Act) koji je stupio na snagu 1. januara 1987. Pravo glasa imaju svi novozelandski dravljani stariji od 18 godina. Na elu vlasti nalazi se britanska kraljica, koju na Novom Zelandu zastupa generalni guverner kojeg ona imenuje na prijedlog predsjednika novozelandske vlade. Stvarni nositelj izvrne vlasti je vlada, koju vodi predsjednik vlade. Jednodomni Zatupniki dom (House of Representatives) ima 120 lanova, koji se biraju na tri godine na optim izborima po proporcionalnom sistemu. Sedam zastupnikih mjesta rezervisano je za Maore. Maorski zastupnici se biraju u pet posebnih izbornih jedinica koje obuhvadaju cijelu dravu, a biraju ih svi registrovani koji su polovino ili potpuno maorskog porijekla.

Ekonomski sistem

Novi Zeland ima trinu ekonomiju koja je uveliko ovisna o meunarodnoj trgovini, uglavnom s Australijom, Europskom unijom, SAD, Kinom, Junom Korejom i Japanom. Ekonomija je zasnovana na malim preduzedima i visoko-tehnolokoj industriji, uz snanu orijentaciju na turizam i primarne djelatnosti kao to je poljoprivreda. GDP (PPP): 122.193 milijardi $ (2013) per capita: 30,804$ GDP (nominalni): 182.9 milijardi $ (2013) Per capita: 40,884 $ GDP zastupljenost po sektorima:

poljoprivreda: 4,8% industrija: 24,5% usluge: 70,7% Svoju visoku razvijenost zemlja temelji na izvozno orijentiranoj poljoprivredi. Iako se tek 10% stanovnitva bavi poljoprivredom, upravo ona ima najvedi dio u izvozu: ak 30% ukupnog izvoza i to najvie za trite EU, SAD i Japana. Unato velikim kolebanjima cijena poljoprivrednih proizvoda, posljednjih je godina mnogo uloeno u racionalizaciju proizvodnje i povedanje produktivnosti kako u poljoprivredi tako i u preraivakoj industriji.

Na Novom Zelandu je zahvaljujudi velikom broju travnjaka i panjaka jako dobro razvijeno stoarstvo, prije svega mesno i mlijeno govedarstvo te ovarstvo Poreski sistem Novi Zeland je proao kroz veliki program porezne reforme u 1980-im. Stopa poreza na dobit smanjena sa 48% i danas iznosi 28%. Stopa poreza na dohodak u odnosu na prihode iznosi: 0 - 14.000 $ 10,5% 14.001 - 48.000 $ 17,5% 48.001 - 70.000 $ 30% preko 70.000 $ Stopa PDV-a iznosi 15% U Novom Zelandu se ne plada porez na nasljedstvo kao ni porez na kapitalne dobitke. 33%

Centralna banka Valuta Dolar je zvanina valuta i sredstvo pladanja na Novom Zelandu. Obiljeava se simbolom za dolar $ ali esto uz NZ kako bi se razlikovao od drugih dolara. Dijeli se na 100 centi. Meunarodni kod valute je NZD. Novozelandski dolar je trenutno jedna od prvih deset valuta po obimu trgovanja u svijetu. Dolare izdaje Centralna banka Novog Zelanda. Novanice se izdaju u apoenima od 5,10, 20, 50 i 100 dolara a kovani novac u apoenima od 1 i 2 dolara kao i 10, 20 i 50 centi. Jedna od specifinosti novozelandskog dolara je da se poput australskog ne ispisuje na papiru ved da se proizvodi od posebne plastike. Tako su novanice dugotrajnije a znatno je smanjena opasnost od falsfikovanja. The Reserve Bank of New Zealand je centralna banka Novog Zelanda, a osnovana je 1934 godine. Guverner centralne banke je odgovoran za valutu i sprovoenje monetarne politike. Centralna banka Novog Zelanda ne nudi finansijske usluge javnosti kao ni osiguranje depozita. Diskontna stopa po kojoj centralna banka pozajmljuje novac poslovnim bankama iznosi 2,5% i sniena je sa 5% koliko je iznosila do 2009 godine.

Kamatna stopa Kamatna stopa NZ: 2,50% Prosjena kamatna stopa: 8,10% Najvia kamatna stopa iznosila je 67,30% a najnia 2,50% izmjerena u aprilu 2009. godine.

Prema podacima World Bank kamatna stopa u Novom Zelandu ima trend pada od 2008 godine kada je dostigla decenijski vrhunac i iznosila 8,9%. Inflacija Stopa inflacija u Novom Zelandu iznosi 1,40% (2013). Najvia izmjerena stopa inflacije je iznosila 44% (1918), dok je najnia iznosila -15,30% (1923). Zaposlenost Zaposleni : 2.272.000 stanovnika

Nezaposleni: 150.000 stanovnika Radna snaga po sektorima: - Industrija 19%, - Usluge 74%

- Poljoprivreda 7%,

Stopa nezaposlenosti: 6,2% (69 u svijetu)

Drzavna potrosnja Budet NZ-a : Prihodi: 60,9 mlrd $ Porezi i ostali prihodi : 37,6% GDP-a Buetski deficit : 8,4% GDP-a (odnosno18.400 miliona NZD) Dravna potronja iznosi 6.597 miliona NZD Javni dug : 35,7% GDP-a Rashodi: 74,71 mlrd $

Uloga drzave u javnom sektoru Vlada ima visok nivo svijesti o potrebama inovatora i poduzetnika te rastude interakcije izmeu vlade i poduzetnika i poduzetnikih firmi, ipak Novi Zeland bi trebao imati manje propisa i birokratije. esto trokovi usklaenosti mogu teiti neproporcionalno prema malim firmama. Vlada razmatra razne naine za smanjenje trokova usklaenosti i poboljanja opde regulatornog okruenja za poslovanje. Lokalne vlada u Novom Zelandu sastoje se od gradskih vijeda, okrunih vijeda i regionalnih vijeda.

Gradska vijeda i okruna vijeda su kolektivno poznati kao teritorijalne vlasti. Imaju ukupno 67 teritorijalnih vlasti: 13 gradskih vijeda, 53 okrunih vijeda, i Chatham Islands Council. Obrazovanje Osnovno i srednje obrazovanje je obavezno za djecu od 6 do 16godina, s tim da vedina pohaa kolu od 5. godine. Postoje 13 kolskih godina i pohaanje dravne (javne) kola je besplatno za graane Novog Zelanda i stalne stanovnike od pete godine do kraja kalendarske godine nakon njihovog 19. roendana. Novi Zeland ima stopu pismenosti odraslih od 99 posto, a vie od polovine stanovnitva u dobi od 15 i 29 imaju tercijarne kvalifikacije. Postoji pet tipova tercijarnih institucija u dravnom vlasnitvu: univerziteta, fakulteta obrazovanja, politehnike, specijalista fakultetima, i wnanga, pored privatnim ustanovama.

U odraslog stanovnitva 14,2 posto imaju diplomu, 30,4 posto ima neki oblik sekundarne kvalifikacije kao njihove najvede kvalifikacije, a 22,4 posto nema formalne kvalifikacije. Program OECD-a svrstava obrazovni sistem Novi Zeland kao 7. najbolji na svijetu.

Efikasnost trzista IZVOZ: 4,25 mlrd NZD Izvozi se: mlijeni proizvodi, meso, drvo i proizvodi od drveta, riba, vode i povrde i vuna. Izvozni partneri: Australija, Europska Unija, Kina, SAD, Japan UVOZ: 4,42 mlrd NZD Uvozi se: strojevi i oprema, vozila i avioni, nafta, elektronika, tekstil, plastika Uvozni partneri: Kina, Europska Unija, Australija, SAD, Japan, Singapur, Njemaka Deficit: 168 miliona NZD u oktobru 2013.

Socijani disparitet Najnovija OECD usporedba daje Novom Zelandu ocjenu 34, to ukazuje na vedu nejednakost od prosjeka OECD-a od 31, to Novi Zeland stavlja na 23 poziciju po pitanju jednakosti prihoda. U 2008, prosjean prihod 10% najbogatijih je 113.000 NZD, gotovo devet puta vedi nego prihod 10% najsiromanijih, koji iznosi 13.000 NZD. Novi Zeland nema zvaninu mjeru siromatva, ali se uzimajudi u obzir trokove ivota procjenjuje da 15% stanovnitva ivi ispod granice siromatva.

Reforma javnih institucija U periodu od 1984-1995, vlada Novog Zelanda aktivno sprovodi politiku trine deregulacije. Ovakva politika je ukljuivala: uvoenje fluktuirajudeg teaja, uspostavljanje nezavisne centralne banke, performansni ugovori za vie dravne slubenike, poreznu neutralnost, ukidanje subvencija za poljoprivredu itd. Novi Zeland je promijenjen iz pomalo zatvorene i centralno kontrolisane ekonomije u jednu od najotvorenijih ekonomija OECD-a. Deregulacija je stvorila prijateljski raspoloeno poslovno okruenje. Studija iz 2008 godine ocijenila je Novi Zeland sa 99,9% poslovne slobode i sa 80% ukupne ekonomske slobode, istiudi da je potrebno samo 12 dana za pokretanje biznisa u usporedbi sa 43 dana koliko je svjetski prosjek.

Poduzetnistvo I konkurencija Jedna je od pet najvie poduzetnikih zemalja u svijetu (ostale su: Mexico, Australia, Brazil, i Juna Koreja), sa vedom stopom poduzetnike aktivnosti od vodedih svjetskih ekonomija znanja, najvia stopa u svijetu viih poduzetnitva, te najveda stopa enskog poduzetnitva.

420,000 populacije, ili 18.2 posto, mogu biti klasificirani kao poduzetnici. Novi Zeland ima najvedu stopu na svijetu po glavi stanovnika enskog poduzetnitva od 43,9 posto. to je vanije ene poduzetnice od 25-34 godine starosti su zapravo brojnije od mukaraca. Prema podacima Ministarstva za ekonomski razvoj, mala i srednja preduzeda ine vedinu svih preduzeda u Novom Zelandu:

96 posto malih i srednjih preduzeda zapoljavaju manje od 20 stalno ekvivalenata (FTE) 84 posto preduzeda su male firme koje zapoljavaju 5 ili manje FTEs. Prosjek poslovni poduhvati zapoljavaju 6 ljudi, to ini znaajan udio (42 posto) od ukupnog broja zaposlenih.

Korupcija Novi Zeland i Danska su ved dvije godine za redom najbolje rangirane zemlje tj. zemlje sa najmanjim stepenom korupcije prema podacima Transparency International Corruption Perceptions Index (CPI), koji iznosi 91 (0-100) za 2013.godinu. Novozelandska siva akonomija vrijedi preko 20 milijardi $, to ini 12,4% GDP-a. Ukupni gubici na osnovu nepladenih poreza dravi iznose 7,1 milijardu $.

PAKISTAN
Drzavno ustrojstvo Prema Ustavu iz 1973.g. i ustavnim amandmanima iz 2004.g. Pakistan je republika i islamska drava. Drava je podijeljena na 4 pokrajine, teritorij glavnog grada i plemenska podruja. Predsjednika republike bira izborni kolegij (mora biti musliman, stariji od 45 godina), na najvie dva petogodinja mandata. Predsjednik Pakistana je Mamnoon Hussain

Ekonomski sistem GDP u iznosu od 350 mlrd. USD; GDP po stanovniku iznosio je 2200 USD. Stopa rasta GDP-a 6-8% (2005) GDP po sektorima:-usluni sektor 53%, -industrija 24%, -poljoprivreda 23%.

Poreski sistem Porez na dobit 35% (2013). U Pakistanu, stopa poreza na dobit je porez prikupljen iz kompanija. Porez na promet 16% (2013).

U Pakistanu, porez na promet je porez na teret potroaa na osnovu kupoprodajne cijene pojedinih roba i usluga. Prihodi od poreza na promet su vaan izvor prihoda za vladu Pakistana.

Centralna banka Osnovana 1948 godine., sjedite Islamabad. Top menadment se sastoji od guvernera i zamjenika guvernera. Guverner Centralne Banke Pakistana je Mr. Yaseen Anwar.

Valuta Pakistanska rupija je slubeno sredstvo pladanja u Pakistanu. Oznaava se simbolom Rs a dijeli se na 100 paisa. U optjecaju su kovanice od 1, 2, 5 rupija, i novanice od 10, 20, 50, 100, 500, 1000 i 5000 rupija.

Kamatna stopa U Pakistanu, odluke za kamatnu stopu se donose od strane dravne banke u Pakistanu. Slubena kamatna stopa je diskontna stopa. Referentna kamatna stopa 9% (2013) Kamatna stopa 12% (2013). Najvia kamatna stopa 20% (1997) Najnia kamatna stopa 7,5% (2002)

Inflacija Stopa inflacije u Pakistanu je prijavljena od strane Zavoda za statistiku Pakistan. Stopa inflacije u Pakistanu zabiljeen je u septembru 2013 godine 7,39 %. Najvia stopa inflacije iznosila je 37,81% izmjerena u decembru 1973 godine. Najnia kamatna stopa je iznosila -10,32% i izmjerena je u februaru 1959 godine.

Zaposlenost Broj zaposlenih osoba u Pakistanu 53.840.000 (2011) Broj nezaposlenih osoba u Pakistanu 3400.000 (2011) Stopa nezaposenosti 8% (2004) Poljoprivreda 44,0% aktivnoga stanovnitva, Industrija, rudarstvo i graevinarstvo 16,0%, Uslune djelatnosti 40,0% (2001). Dravna potronja Javni dug: 50,40% bruto domadeg proizvoda (2012) Prihodi: $29.51 billion (2012 est.) Rashodi: $44.19 billion (2012 est.) Uloga drave u javnom sektoru Izgradnja prvog vjetro parka( projekat vrijedan 159mil.USD , proizvodi dovoljno energije za 350.000. ljudi). Postavljanje mini-hidrocentrala u stotinjak sela na zapadu zemlje. Drava ulae u:cestovni promet, eljezniki promet, zrani promet, pomorski promet, telekomunikacije

Obrazovanje Dravni obrazovni sustav sastoji se od tri stupnja. Petogodinju osnovnu kolu mogu pohaati djeca od pet godina starosti. Nakon toga slijedi trogodinja srednja kola. Sekundarno obrazovanje sastoji se od dvogodinjeg naukovanja u vioj koli nakon koje slijedi zavrni ispit. Nakon zavretka ove kole, mogude je pohaati jedno od dravnih sveuilita. U Pakistanu postoji preko 110 dravnih i privatnih sveuilita. Osim javnih kola vaan obrazovni faktor su i tisude medresa. Njih pohaaju vedinom djeca iz siromanih obitelji koji si ne mogu priutiti dravno obrazovanje.

Efikasnost trita IZVOZ: 14,962 milijardi USD. Glavni izvozni proizvodi: tekstilna roba (59,7 %, vedinom pamuk, ponajvie odjeda, posteljina, runici i sl.), ivene namirnice (9,6 %, od ega ria ini 6,9 %), koa i cipele (ukupno 6,7 %), gorivo (4,5 %),

kemikalije i farmaceutika (2,7 %), industrijski proizvodi (2,2 %, vedinom medicinski instrumenti), sportska oprema (2,1 %) i tepisi (1,5 %) Glavni izvozni partneri su: Sjedinjene Amerike Drave (15%),Ujedinjeni Arapski Emirati (10%),Afganistan (9,5%), Kina (9%),Velika Britanija (3%) i Njemaka (2%). UVOZ: 25,598 milijardi USD Glavni uvozni proizvodi: strojeve i vozila (27,5 %), naftu i naftne derivate (23,3 %), kemikalije (14,7 %), ivene namirnice (6,7 %, od ega 2,6 % ulje, 1,7 % eder i 0,8 % aj), eljezo i elik (6,0 %) i tekstile (1,9 %).

Glavni uvozni partneri su: Ujedinjeni Arapski Emirati (17%), Kina (15%), Saudijska Arabija (11%) i Kuvajt (9%). Drugi su: Malezija, Japan, Indija i Sjedinjene Amerike Drave. Socijalni disparitet U Pakistanu, 30 do 35 % stanovnitva ivi na jedan dolar dnevno", izvijestila je Svjetska banka. Gospodarski razvoj uglavnom koriste vrlo bogati. Pakistansko drutvo je podijeljeno u tri glavne skupine, Urbane, polu-urbane i seljane. Postoji samo jedan lijenik za svakih 3000 Pakistanaca. Da bi se ispunili osnovne potrebe ljudi su prisiljeni da prodaju svoje organe. U Pakistanu, vie od pet miliona djece ne ide u osnovne kole, meu kojim je tri miliona djevojica. Vlada investira manje od 2,5 posto bruto nacionalnog dohotka u obrazovanje, to je najnia stopa u svijetu.

Reforme javnih institucija Pakistanski obrazovni sistem se redovno navodi kao jedan od najvecih prepreka u nastojanju zemlju da postigne svoj potencijal. Pakistan treba stvoriti 2,5-3 miliona novih radnih mjesta godinje. Za obrazovanje se izdvaja 2 do 4 % GDP-a.

S povedanjem nesigurnosti i nestabilnosti u zemlji, vlada Pakistana mora uzeti u obzir stvaranje velike promjene u policijskim strukturama i u mehanizmima koordinacije, to razliiti subjekti koriste u svojim protuteroristikim naporima.

Korupcija i siva ekonomija 34.najkorumpiranija zemlja u svijetu Za korupciju se optuuju visoki politiari, vojska, pa ak i nie sudije. Pladanje mita je dio svakodnevnog ivota za mnoge Pakistance. Sitne korupcije u obliku mita preovladavaju u provedbi zakona, nabavke i pruanja javnih usluga. Pakistan se nalazi u krugu od 48 zemalja u kojima postoji siva ekonomija. U njima udjel neslubene ekonomije iznosi 30%.

PARAGVAJ
Drzavno ustrosjtvo Paragvaj je demokratska republika, sa viestranakim sistemom i dijeli vlast u tri grane. Izvrna vlast sa predsjednikom na elu, koji je ef drave i ef vlade. Zakonodavna vlast je povjerena u dva doma Nacionalnog Kongresa. Sudstvo je povjereno tribunalu i sudovima Graanskog prava i devetolanom Vrhovnom pravnom sudu, od kojih je svaki neovisan o izvrnoj i zakonodavnoj vlasti. Predsjednik i potpredsjednik biraju se ujedno na opdim izborima za mandat od pet godina. Paragvajsko sudstvo zasnovano je na: rimskom graanskom pravu s utjecajima iz Argentine, panjolske i Francuskom graanskom pravu; sudsku reviziju zakonskih akata vri Vrhovni pravni sud.

Ekonomski system Paragvaj ima srednje razvijenu ekonomiju i druga je nejnerazvijenija zemlja u junoj americi poslije Bolivije. Trina ekonomija zasnovana je na re-izvozu uvezene robe iroke potronje susjednim zemljama. Vedina stanovnitva, posebno u ruralnim podrujima, bavi se poljoprivrednom. Zbog velike zastupljenosti sive ekonomije, teko je dobiti tane ekonomske podatke. Realni dohodak po stanovniku stagnira na razini iz 1980. godine. Ekonomija je ubrzano rasla izmeu 2003. i 2008. godine. Sektor usluga je u fazi ekspanzije, pokazuje dvocifreni godinji rast. Od 90-ih godina intenzivno se razvija industrijski i tercijarni sektor. GDP: 25,50 milijardi USD

PROSJENA STOPA RASTA GDP-a: 2.93% GDP p.c.: 1718.31 USD, po P.P 5298.87 USD Zastupljenost sektora u GDP-u: poljoprivreda 23.1%, industrija 18.6%, usluge 58.3%

GDP u Paragvaju iznosio je 25,50 mrd USD 2012. godine, prema izvjetaju WB. Vrijednost Paragvajskog GDP-a predstavlja 0,03% svjetske ekonomije. Historijski gledano, od 1965. do 2012., GDP Paragvaja je u prosjeku iznosio 5,33 mrd USD, sa najviom vrijednodu od 26.008 mrd USD krajem 2011. i najniom vrijednodu od 0,40 mrd USD 1965. godine Paragvaj nema znaajna nalazita nafte i prirodnog plina, ali su 2009. godine pronaena ogromna nalazita urana na jugu zemlje, u Caazap regionu. Pored zlata, kobalta, nikla i kroma, pronaene su i najvede rezerve titana na svijetu. Rudarski sektor je postao veoma atraktivan i privlai strane investitore. Zemlja bi tako mogla postati vodeda zemlja u Junoj Americi po izvorima minerala. Paragvaj je jedan od najvedih svjetskih izvoznika elektrine energije koju crpi iz hidroelektrane Itaipu na najvedoj svjetskoj brani, koja se ubraja u 7 modernih svjetskih uda.

Poreski sistem Prihodi od poreza iznose 21.3% GDP-a, po emu Paragvaj zauzima 151. mjesto u svijetu.

Porezi i poreske stope: PDV - iznosi 10%, dok je za osnovne ivotne namirnice i farmaceutske proizvode za 5% nii. Porez na nasljedstvo- od 4% do 8% Porez na nekretnine - podlijee godinjem porezu po stopi od 1% katastarske vrijednosti. Porez na dobit - 30%, ako je re-investirana 10% Porez na dohodak - 8%, ako je prihod 120 puta vedi od minimalne plade porez iznosi 10%.

Centralna banka Centralna banka Paragvaja (panskii: Banco Central del Paraguay) je najvia monetarna vlast, te upravlja finansijama i ekonomijom u zemlji. Sjedite se nalazi u glavnom gradu Asuncin. Osnovana je 25. marta 1952. godine. Banka upravlja tampanjem i kovanjem paragvajske valute, Guarani. Banka provodi finansijsku politiku, te je vodedi lan Saveza za finansijsko ukljuivanje (AFI Alliance for Financial Inclusion). Jedan je od 17 regulatornih institucija koje vre obaveze prema finansijskom ukljuivanju pod Maya deklaracijom, donesene 2011. godine na Svjetskom politikom forumu odranom u Meksiku. Instrumenti za implementaciju monetarne politike su:

 Operacije na otvorenom tritu (povratne transakcije, direktne transakcije, izdavanje dugovnih potvrda, devizni poslovi, naplata oroenih sredstava), Politika obavezne rezerve (stopa obavezne rezerve iznosi 14% od odobrenih kredita od strane bankarskog sistema). Diskontna stopa Centralne banke Paragvaja iznosi 6%

Valuta Paragvajski guarani (guarani paraguayo), PYG je valuta Paragvaja. 1 guarani se dijeli na 100 centima. Od 5. oktobra 1943. je zamijenio peso. U razdoblju od 1960. do 1982. teaj je bio vezan za ameriki dolar (126 PYG = 1 USD). Danas se zbog inflacije ne koriste, niti se izdaju kovanice centima. Kovanice u upotrebi su od 50, 100, 500 i 1.000 guaranija, a novanice od 1.000, 5.000, 10.000, 20.000, 50.000 i 100.000 guaranija. Izdaje ih Centralna banka Paragvaja.

Kamatna stopa Referentna kamatna stopa u Paragvaju iznosi 5,5%. Historijski gledano, od 2010. do 2012., prosjena kamatna stopa u Paragvaju iznosi 6,90%, a u septembru 2011. iznosila je ak 8,50%, to je najveda kamatna stopa ikad zabiljeena u Paragvaju. U novembru 2010. dostigla je svoj najnii nivo od 3,50%. Odreuje ih Centralna banka Paragvaja (Banco Central del Paraguay). Slubena kamatna stopa je 14-dnevna kamatna stopa.

Inflacija U julu 2013. stopa inflacije u Paragvaju iznosila je 4,4%. Historijski gledano, od 2005. do 2012., prosjena stopa inflacije iznosi 6.89%. Najvia stopa inflacije od 13,4% zabiljeena je u junu 2008. godine, a najnia stopa od 1,1% zabiljeena u julu 2009.

Zaposlenost Radna snaga: 3,085 miliona (102. u svijetu) Radna snaga po sektorima: Poljoprivreda 26,5% Industrija 18,5% Usluni sektor 55% Stopa nezaposlenosti: 8 %

Drzavna potrosnja BUDET PARAGVAJA: Prihodi: $4.757 mlrd (2012 est.) Rashodi:$ 5.122 billion (2012 est.)

BUDETSKI DEFICIT: 1,5% GDP-a JAVNI DUG: 11,6% GDP-a Uloga drzave u javnom sektoru Paragvaj ima jako lou infrastrukturu pogotovo u pitanju snabdijevanja vodom, elektrinom energijom i komunikacije. Jedan od osnovnih zadataka drave je da unaprijedi pruanje tih osnovnih javnih usluga.

Osnovni zadaci drave u upravljanju javnog sektora: Modernizacija upravljanja pruanja javnih usluga; Jaanje zakonske osnove i produbljivanje reformi. Supervizija finansijskih performansi dravnih poduzeda; Poreska administracija; Povedanje transparentnosti unutar javnog sektora;

Obrazovanje Demokratizacija je znaajno uticala na poveanje izdvajanja za obrazovanje na 4..7 % GDP-a Do 1990-tih godina u Paragvaju su postojala samo dva univerziteta, i to NACIONALNI I KATOLIKI UNIVERZITET, dok se nakon reformi u Paragvaju otvorilo jo 10 novih visokokolskih ustanova Osnovna kola u Paragvaju se pohaa od 6 do 15 godine, srednja od 15-18 godine, nakon toga sljijedi obrazovanje na nekom od univerziteta

Socijani disparitet Paragvaj ima ogroman disparitet izmeu vie i nie klase stanovnitva, te je kod ove zemlje prisutna neravnomjerna raspodjela zemljita (10% populacije posjedovalo 75% zemljita u Paragvaju tokom 90-ih godina), tako da su ljudi iz ruralnih podruja, bez posjeda, ivjeli u velikom siromatvu. Njih(10%) predstavlja 46,6% dohotka i potronje, srednja klasa (30%) predstavljava 36,4% ukupnog dohotka, najnia klasa (60% populacije) predstavlja manje od 20% od ukupnog nacionalnog dohotka. 34,7% populacije ivi ispod granice siromatva, sa manje od 600 USD mjeseno.

Prosjean dohodak po stanovniku iznosi 1.650 USD.

Efikasnost trzista IZVOZ PARAGVAJA: 10,28 milijardi USD (2011. godine) Izvozi se: hrana, pamuk, meso, jestiva ulja, soja, elektrina energija, drvo, koa. Izvozni partneri: Urugvaj 15,4%, Brazil 11,7%, Argentina 10,4%, Chile 8,5%, Rusija 6,7%, Nizozemska 5,6%, Njemaka 4,4%, Italija 4%. UVOZ PARAGVAJA: 12,06 milijardi USD (2011. godine). Uvozi se: vozila, robe iroke potronje, duhan, naftni proizvodi, elektrini strojevi i kemikalije. Uvozni partneri: Brazil 27,4%, Kina 16,9%, SAD 15%, Argentina 14,8%, ile 4,4%.

Reforme javnih institucija Prvi program politke razvoja javnog sektora Paragvaja ima za cilj:

a) ouvanje udjela planiranih socijalnih izdataka tokom izvrenja, kao doprinos anti-kriznog plana, b) zalaganje za proces reforme u podrujima koja su pokrivena kreditom. Na osnovu dijaloga s vladom, banka namjerava doprinijeti odrivom ekonomskom rastu pridravajudi se plana doneenog od strane vlade pruanjem izravne podrke: 1) makroekonomskoj politici; 2) dravnim poduzedima; i 3) modernizaciji drave. Operacije banke de takoer biti ukljuene u krizni paket meunarodnih finansijskih institucija (MFI) u vrijednosti od 300 miliona USD, to je jedna od komponenti anti-kriznog plana iji je cilj ublaavanja uticaja krize kroz povedanja javnih investicija i socijalnih izdataka. Operacije de se fokusirati na 4 programske komponente: 1) poreski sistem; 2) finansijska kontrola javnog sektora; 3) trokovni menadment; i 4) upravljanje ljudskim resursima.

Privatizacija I restrukturiranje privrede Povodom Bretton Woodskog projekta 2007. godine, pokuaj paragvajske vlade da privatizira telefonska, vodovodna i eljeznika poduzeda izazvala je teke proteste kod stanovnika. Pod pritiskom Svjetske Banke i MMF-a, vlada je privatizacijom javnih poduzeda htjela stvoriti uvjete za dobijanje kredita od Svjetske Banke u iznosu od 400 miliona USD. 2010. godine Vlada Paragvaja je omogudila privatnim investitorima da preuzmu zrane luke u zemlji, to je dio plana vrijednog 600 miliona USD za poticanje privatnih ulaganja u javne usluge. Vlada je takoer odobrila operativne koncesije vezane za cestovnu mreu i Parana-Paragvaj rijenog puta, to je kljuna prijevozna ruta za soju za 4. najvedeg izvoznika svijeta.

Afirmacija poduzetnistva Paragvaj tek sada pronalazi svoj potencijal u razvoju poduzetnitva, naroito to se tie naglog razvoja mineralne industrije. Osnovane su razne organizacije koje vre obuku kako postati uspjean poduzetnik, te na koji nain treba osnovati preduzede kako bi pospjeili razvoj poduzetnitva u zemlji. Postoje razni faktori koji oteavaju ovaj proces, a to su loa infrastruktura, loa obrazovanost stanovnika, nepovjerenje u bankarski sistem i slino. Cilj ovih organizacija jeste da ohrabre potencijalnog poduzetnika da pokrene svoj biznis, te da olakaju put do dobijanja sredstava od mogudih investitora za pokretanje biznisa.

Korupcija Paragvajska ekonomija ima znaajan obim sive ekonomije koja funkcionira izvan vladine kontrole. Granino podruje Argentina-Brazil-Paragvaj je mjesto znaajno po pranju novca, krijumarenju, trgovini orujem i ilegalnim narkoticima, i prikupljanju sredstava za ekstremistike organizacije. Veliki problem takoer predstavlja i utaja i izbjegavanje poreza. Paragvaj je glavni proizvoa kanabisa, od ega se vedina konzumira u Brazilu, Argentini i ileu. Slabe granine kontrole, korupcija i pranje novca, posebno u pograninom podruju, te slabi zakoni protiv pranja novca doprinose ak i razvoju takvim ilegalnim aktivnostima. Predsjednik Nicanor Duarte je za vrijeme svog mandata (2003.-2008.) u borbi protiv korupcije povedao penale na utaju poreza i druge mjere za nadgledanje dravne potronje. Takoer je otpustio lanove iz vrhovnog suda koji su bili osumnjieni za korupciju. Ove mjere bile su donekle uspjene, te je 2006. godine Paragvaj bio na 111. mjestu po nivou korupcije od ukupno 163 zemlje, za razliku od 2004. godine kada je Paragvaj bio svrstan meu 6 najkoruptivnijih zemalja na svijetu.

PERU
Drzavno ustrojstvo Peru je Republika. Svi stariji od 18 godina imaju glasako pravo. Predsjedniki izbori se odravaju svakih 5 godina, a niko ne moe biti izabran vie od dva puta. Svaki predsjednik ima dva potpredsjednika. Vijede Ministara mora provjeriti svaki zakon koji predsjednik predloi parlamentu. Parlament (ili Kongres) ima 120 lanova. Glavni sud se dri u Limi, i ima 16 lanova. Sadanji predsjednik Perua je Ollanta Humala, lijevo orijentirane stranke socijalnih demokrata. Peru je podijeljen na 26 regija. Od toga su 24 regije podijeljene na pokrajine, koje se opet dijele na okruge, dok su regije Lima Metropolitana i Callao podijeljene samo na okruge. Ukupno se regije Perua dijele na 194 pokrajine i 1.821 okruga.

Ekonomski sistem Peru je 42. najveda ekonomija u svijetu. U 2011. godini imala je jednu od najbre rastudih ekonomija zbog ekonomskog buma. Kljuni faktori za rast ekonomije su sljededi: - makroekonomska stabilnost, - razborita fiskalna potronja, - smanjenje inostranog duga, - vikovi meunarodnih rezervi. GDP iznosi 197 biliona US$ Realna stopa rasta GDP je 6% GDP per capita iznosi 4252,50 US$ Zastupljenost GDP po sektorima: poljoprivreda 9,2%, industrija 30,3%, uluge 60,5%. Poreski system Kod poreza na dohodak je progresivna poreska stopa od 15% do 30% . Porez na dobit je 30% . Standardna stopa PDV-a je 19% . Transakcije koje podlijeu ovom porezu su sljedede: - prihodi od prodaje pokretnih dobara, - uvozna roba, - graevinski ugovori. Kapitalni dobici se oporezuju po stopi od 6.25%, a transferi se oporezuju sa 5% . Porez na nekretnine je progresivan i krede se od 0.2%, 0.6% i 1% u zavisnosti od vrijednosti nekretnine. Centralna banka The Central Reserve bank of Peru je peruanska centralna banka, a osnovana je 1922. godine. Glavna svrha centralne banke Perua je ouvanje monetarne stabilnosti. Funkcije i ciljevi: izdavanje novanica i kovanica, reguliranje valute i kredita finansijskog sistema.

 Centralnoj banci je cilj godinja stopa inflacije od 2% uz toleranciju jednog postotnog boda prema gore i prema dolje i njena politika je usmjerena na postizanje tog cilja. Valuta Peruanski Nuevo Sol (PEN), je valuta koja se koristi u Peruu. Sol je naziv valute koja se u Peruu koristila od 19. stoljeda do 1985. Rije sol potie od panjolske rijei soldius, to znai sunce. 1985. godine, valutu zamijenjuje inti, nazvan po bogu sunca naroda Inka. Zbog loe ekonomske politike i hiperinflacije koja je pogodila zemlju krajem 1980ih, uvedena je nova valuta - novi sol, koji je u prometu od 1991. Danas je jedna od najstabilnijih valuta u regiji. Dijeli se na 100 centima, a u domadem platnom prometu oznaava se simbolom S/. Kovanice se izdaju u apoenima od 10, 20, 50 centima, 1, 2 i 5 novih sola, a novanice u apoenima od 10, 20, 50, 100 i 200 novih sola. 1 PEN = 0,29615 . Kamatna stopa Referentna kamatna stopa u Peruu posljednja zabiljeena je na 4% . Historijski posmatrano od 2000. do 2013. prosjena kamatna stopa u Peruu je 3,8%, najvedi nivo dosegla je u januaru 2001. godine, a rekordno nisku 0,9% u augustu 2003. godine. Slubena kamatna stopa je referentna kamatna stopa. Inflacija Trenutna stopa inflacije u Peruu je 2,96%, zabiljeena u decembru tekude godine . Historijski gledano od 1991. do 2013. prosjena stopa inflacije je 307,74%, najvedi nivo dosegla je 6.932,45 u januaru 1991. godine, a rekordno nisku od -1,1% u februaru 2002. godine. Zaposlenost Radna snaga: 4,5 miliona. Radna snaga po sektorima: - poljoprivreda: 0,8% , - industrija: 24,4% , - usluni sektor: 74,8% . Stopa nezaposlenosti 5,8%, historijski gledano od 2001. do 2013. godine prosjena stopa nezaposlenosti je 8,4% . Trenutna prosjena plata u Peruu iznosi 1.047 Nuevo Sola Drzavna potrosnja Budet : Ukupni prihodi 54,32 mrd$, - Ukupni rashodi 50,95 mrd$,

- Budetski suficit 220,22 miliona PEN-a. Javni dug iznos 21,6% GDP-a. Uloga drzave u javnom sektoru U Peruu postoje dva modela upravne organizacije: birokratski i poduzetniki. Birokratski model koristi se za upravljanje dravnim institucijama i javnim sektorom, dok poduzetniki model upravlja privatnim preduzedima. Privatno preduzede je jedan od najvanijih agenata promjena i razvoja, povedano je zadovoljstvo kupaca u pogledu robe i usluga, zapoljavanje, razvoj novih tehnologija... Vlada Perua je povezana sa mnogim sindikatima, a najvaniji su: nacionalna konfederacija privatnih preduzeda (CONFIEP), nacionalno drutvo industrije (SIN), nacionalna udruga izvoznika (ADEX), vanjskotrgovinsko drutvo (COMEX), nacionalna komora Lima (CCL). Osim toga postoji i poduzetniki pokret koji djeluje u odbrani svojih saradnika i njihove ekonomske aktivnosti. Obrazovanje U Peruu samo 40% glava domorodakih porodica ima vie kole od osnovne, dok samo 6% njih ima vie od srednjeg obrazovanja. Za razliku od toga, 41% osoba koje govore panjolski imaju neku srednju kolu, a 22% ih ima obrazovanje vede od srednje kole. Razlozi za taj obrazovni jaz mogu se nadi u historijskom razvoju. Nijedna od latinoamerikih zemalja nije poduzela veda ulaganja u osnovno obrazovanje sve dok nacionalne vlade nisu dale sredstva. Domorodako stanovnitvo ima prosjeno samo 1,3 godine kolovanja i 40% njih su nepismeni. U Peruu je 40% nedomorodake djece upisano u kolu, u poreenju sa 36% domorodake. Nadalje, nedomorodaka djeca ostaju due u obrazovanju. Tako ona imaju 20% vie obrazovanja nego domorodaka. Efikasnost trzista Peruu je lanica svjetske trgovinske organizacije (WTO) i veoma je otvorena za meunarodnu trgovinu to predstavlja oko 45% GDP. Meunarodna trgovina se znatno povedala od potpisivanja sporazuma o unapreenju trgovinske razmjene (TPA) sa SAD-om.

IZVOZ PERUA: 3.418 miliona$ Izvoze se: bakar, benzin, olovne rude i tekstil. Glavni izvozni partneri su: SAD, Kina, ile i Kanada.

UVOZ PERUA: 3.414 miliona$

 Uvoze se: nafta i naftni derivati, kamioni, autobusi, laki kamioni, industrijski strojevi i oprema. Glavni uvozni partneri su: SAD, Kina, Brazil, Meksiko i Juna Koreja. Socijani disparitet Peru je napravio veliki napredak u nekoliko posljednjih godina snanim ekonomskim razvojem i niskom stopom inflacije. Uprkos tolikom razvoju u Peruu i dalje oko 54% stanovnitva ivi u siromatvu. Prema procjenama UNDP-a u Peruu ivi oko 19% stanovnitva sa manje od 1$ na dan. Procjene su da oko 8 miliona Peruanaca izmeu 10. i 24. godine ima ograniene ekonomske, obrazovne i kreativne mogudnosti. Patrijarhalna kultura u Peruu je jo uvjek primjetna. ene u Peruu imaju manje plate, tee mogu nadi posao, i veoma ih malo ima u politici, te su s vremena na vrijeme zlostavljane. Peruanska vlada je zapoela borbu protiv nedostatka enske politike reprezentacije kao i nasilja nad enama. Reforma javnih institucija Reforma javnih institucija je prioritet za vladu Perua. Koncentrisani su na reforme u tri javne institucije i to: - Obrazovanje i zdravstvene usluge, - Socijalna sigurnost i - Preduzeda u dravnom vlasnitvu. Glavni problem u reformi javnih institucija predstavlja strah od politike opozicije i nespremnosti za prenos ovlasti. U obrazovanju i zdravstvu de teko dodi do reformi zbog veoma male podrke predsjedniku u tim promjenama, dok de u polu javnim ustanovama mnogo lake dodi do reformi i ved su zapoeti procesi za reforme. Reforme u penzionom programu i programu sudjelovanja graana bili su uspjeni jer su graani bili ukljueni u raspodjeli javnih dobara i koji su nakon toga postali dioniari i investitori u tim slubama. Korupcija Prema podacima Transparency International's za percepciju korupcije, Peru se naao na 72. mjestu. Peruanska organizacija Ciudadanos al Dia je poela mjeriti i uporeivati transparentnost, trokove i uinkovitost u razliitim vladinim odjelima u Peruu, te godinje nagrauje najbolje odjele to je dovelo do poboljanja i smanjenja korupcije u Peruu. Peruanska trita kokaina su veoma rasprostranjena i novac iz tih nelegalnih tokova hrani lokalnu ekonomiju, podrava inflaciju pa ak i uzrokuje drutvene promjene.

 Veliinu industrije narkotika je teko izraunati, ali procjene se kredu od 300 do 600 miliona$. Uzgoj kokaina je veoma znaajan izvor prihoda za seljake i ini 48% ukupnih prihoda u regiji Apurimac River. Oko 200.000 stanovnika se prehranjuje na osnovu proizvodnje, prerade i distribucije kokaina.

PORTORIKO
Drzavno ustrojstvo Portoriko je pridruena slobodna drava unutar SAD-a. Parlament: Zastupniki dom sa 54 lana i Senat sa 28 lanova. Direktni izbori guvernera svake 4 godine. Portorikanci su graani SAD-a, ali na izborima u SAD-u nemaju glasako pravo. U Predstavnikom domu Kongresa SAD- a Portoriko je zastupljen s jednim predstavnikom, ali bez prava glasa. Ekonomski sistem Bruto domadi proizvod (BDP) u Portoriku se povedao za 0,5% u 2012 u odnosu na prethodnu godinu. Najvia je bila 13,8 % u decembru 1971, a rekordno niska -3,0% u decembru 1982. GDP iznosi 101 mlrd USD (2012) Stopa rasta GDP-a 0,5% GDP per capit 21.143, 36 USD Poreski system Portoriko ima porez na prodaju 5,5% . Opdine imaju mogudnost izricanja dodatnog poreza na promet u iznosu do 1,5%. Sve ulazne poiljke podlijeu lokalnim akcizama. Roba koja dolaze iz SAD-a koja de biti prodana ili konzumira podlijee stopi od 6,6%. To se plada nakon ulaska u Puerto Ricu. Puerto Rico ima vlastiti poreski sistem. Iako po uzoru na ameriki sistem, postoje razlike u zakonu i poreznim stopama. Portorikanski porezni sistem temelji se na samoprocjeni. Porezi su pladeni prema dravi. Osim toga, porez se plada i na socijalnu sigurnost u iznosu od 6,2% za poslodavca i 6,2% za zaposlenika, ukupno 12,4%. Centralna banka Ne postoji sredinja banka u Portoriku.

 Portoriko se oslanja na ameriku vladu kada je u pitanju tampanje novca i upravljanje ponudom novca preko amerike Federalne rezerve i Centralne banke. Federalna struktura zvana Federal Reserve System osnovana je 1913. godine kao Sredinja banka koja otada kontrolie koliinu novca u opticaju u SAD. Trenutno postoji jedanaest poslovnih banaka na otoku od kojih su etiri meunarodne: Citibank, Scotiabank, Santander i BBVA Valuta Portoriko je dio Sjedinjenih Amerikih Drava, tako da je na otoku valuta ameriki dolar (USD). Ameriki dolar je podijeljen na 100 centi () Novanice su: 1, 2, 5, 10, 20, 50, 100 dolara. Nakon sto godina koritenja SAD-monetarnog sistema, Portorikanci jo uvijek nazivaju dolar,"pezo. Inflacija Prosjena stopa inflacije 3,0% Najvia 8,8% (2005), a najnia -1,2 (2009) Zaposlenost Stopa nezaposlenosti iznosi 14,5% Najvia zabiljeena 24% u februaru 1983, a najnia 9,7% u septembru 2000. godine. Radna snaga: 1.286.000 (2012): Poljoprivreda: 2,1% Industrija: 19% Usluge: 79% (2005) Prosjena satnica: 8.08/hour $, znatno ispod prosjeka SAD. Osnovna Minimalna zarada (po satu): 3,61 dolara do 5,15 dolara. Stanovnitvo ispod razine siromatva: 41,4% (2009) Drzavna potrosnja Prihodi: 6,7 milijarde USD Rashodi: 9,6 milijardi USD Prisutan deficit

 Izvori prihoda su: nadnice i plate 56,3%, uvoz i izvoz 29,5%, samozapoljavanje 6,4%, zakup 5,2, ostali 2,6%. Glavni rashodi su: hrana i pide 20,4%, saobradaj 13,6%, zdravstvo 13,4 %, obrazovanje 12,5%, stanovanje 12,2%, pokudanstvo 12%, rekreacije 8,9%. Uloga drzave u javnom sektoru Portoriko ima ovlasti nad svojim unutarnjim poslovima. SAD kontrolie: meudravnu trgovinu, vanjske odnose i trgovinu, carinske uprave, kontrolu zraka, kopno i more, imigracije i emigracije, nacionalnost i dravljanstvo, valutu, pomorske zakone, uvoz, izvoz.... Portorikanske institucije kontroliraju unutarnje poslove, osim ako je ukljuen ameriki zakon , kao u pitanjima od javnog zdravlja i oneidenja .

Obrazovanje Obrazovanje je podjeljeno na tri nivoa: Osnovno (od 1. do 6. razreda) Srednje (od 7. do 12. razreda) Visoko Osnovna kola je obavezna za uzrast od 5 do 18 godina i besplatno je. U Portoriku postoji 1532 javne kole i 569 privatnih kola. Stopa pismenosti portorikanaca iznosi 94,1 %. Prema popisu iz 2000. 60% stanovnitva je imalo zavrenu srednju kolu, a 18,3% je diplomiralo ili nastavlja kolovanje.

Efikasnost trzista Uvoz: 3.412 miliona USD (2013.) Uglavnom uvozi hemikalije, ulja, hranu, elektrine aparate, strojeve i opremu, prijevozna sredstva, i plastiku. Glavni uvozni partner su Sjedinjene Amerike Drave, na koje otpada 43 % ukupnog uvoza. Izvoz: 6.192 miliona USD (2013.) Glavni izvozni proizvodi su lijekovi, na koje otpada vie od 50% ukupnog izvoza. Drugi su medicinska oprema, raunala, odjeda, konzervirana tuna, rum, pide i koncentrati. Glavni izvoz partner Puerto Rico su Sjedinjene Amerike Drave, na koje otpada oko 70 posto ukupnog izvoza. Portoriko je zabiljeio trgovinski viak od 2.780 miliona USD u junu 2013.

Socijani disparitet Gospodarska kriza i socijalna nejednakost u Portoriku je postao glavni problem s kojim se taj otok suoio u posljednjih nekoliko godina. Stanovnitvo ispod razine siromatva 41,4% (2009) Istraivanja su pokazala da 20% stanovnitva u Portoriku, koje se smatra najbogatijim, dobija 65% godinjeg prihoda a 80% Portorikanaca ivi u siromatvu ili su srednja klasa. Portoriko je ved pokazuje znakove socijalne neravnotee i niske socijalne mobilnosti i postaje drutvo ograniene mogudnosti. Takoe treba naglasti da broj ena u Portoriku prednjai u odnosu na mukarce i da prosjena duina ivota 78 godina. Korupcija Korupcija je ogroman problem u portorikanskoj politici. Broj vodedih politikih figura optuenih za razne oblike korupcije u posljednjih nekoliko godina je porastao. Portoriko je zauzela 39. od 183 zemalja prema indeksu korupciju prema istraivanju Transparency Internationala 2011. Zloin je rastudi problem. Do kraja decembra 2011, desilo se 1.130 ubistava to je 147 ubistava vie u odnosu na prethodnu godinu. Veliki je udio osoba u vezi sa trgovinom droga. Sredite trgovine narkoticima pomaklo iz San Juana ka manjim sredinama.

IRAN
Ekonomski system Iran je biljeio stabilni gospodarski rast do prijelaza iz 1970-ih u 1980-e kada je zemlju prvo zahvatio snaan bijeg kapitala (1978.), a potom revolucija(1979.) i iraka agresija (1980.-1988.). Poetkom 21. stoljeda uslune djelatnosti inile su najvedi postotak u iranskom bruto domadem proizvodu (BDP), zatim industrija (rudarstvo i proizvodnja), te poljoprivreda.

BDP prema paritetu kupovne modi iznosi 863,5 milijardi USD odnosno 11.396 USD po glavi stanovnika to je istovjetno svjetskom prosjeku, dok se u idudih pet godina oekuje udvostruenje BDP-a.

Prema podacima Goldman Sachsa, ugledne amerike tvrtke za bankarska ulaganja i sigurnost, postoji velika mogudnost da Iran postane jedno od najvedih svjetskih gospodarstava u 21. stoljedu. Poreski system Pladanju poreza podlijeu sljededi subjekti: Dravljani Irana koji su prihod zaradili izvan Irana; Dravljani Irana koji nemaju rezidenciju u Iranu, ali su prihode zaradili u Iranu; Strani subjekti koji su prihod zaradili djelovanjem u Iranu, ili oni koji su prihod zaradili izvan Irana pomodu koncesija i prava u Iranu. Porez na dohodak poduzeda: stopa iznosi 25%, uz dodatnu obvezu pladanja poreza Trgovinskoj komori od 0,3% PDV: 3% (2010 g.) Porez na prijenos dionica: Dionice izlistane na Teheranskoj berzi (TSE) podlijeu pladanju poreza od 0,5% prodajne cijene. Centralna banka Centralna banka Irana (CBI) osnovana je 1960. Kao to je navedeno u Zakonu o bankama u Iranu, CBI je odgovorana za izradu i provedbu monetarne i kreditne politike s dunim obzirom na opdu gospodarsku politiku zemlje. etiri glavna cilja sredinje banke su: - Odravanje vrijednosti nacionalne valute; - Odravanje ravnotee u platnom bilansu; - Olakavanje trgovine vezane uz transakcije; - Poboljanje potencijalnog rasta u zemlji.

Valuta Iranski rijal je slubeno sredstvo pladanja u Iranu. Dijeli se na 100 dinara, a ima i svoju nad-valutu: toman, koji sadri 10 rijala.

1USD = 10.353 IRR, 1 EUR = 13.466 IRR Izdaje ga Sredinja banka Irana i to u apoenima kovanica od: 50, 100, 250, 500 i 1000 rijala, te novanica: 100, 200, 500, 1000, 2000, 5000, 10000, 20000 i 50000 rijala. Kamatna stopa Referentna kamatna stopa u Iranu zabiljeena je na 14%. Povijesno gledano, od 1973. do 2011. godine, kamatna stopa se kretala u prosjeku oko 13,7%, dostigavi svoj maksimum u decembru 1995. u iznosu od 19,0%, te minimum od 10,0% u decembru 1979. godine. U Iranu, Centralna banka Irana ne koristiti referentnu kamatnu stopu. Umjesto toga, Centralna banka Irana postavlja stope dobiti banaka za kreditiranje i zaduivanje. Inflacija Stopa inflacije u Iranu iznosila je 23,90% u aprilu 2012. Povijesno gledano, od 2002. do 2012., stopa inflacije se kretala u prosjeku oko 16,2%, dosegnuvi najvedi nivo od 29,5% u oktobru 2008. godine i rekordno nizak nivo od 6,5% u aprilu 2006. godine. Stopa inflacije u Iranu, mjeri iroki rast ili pad cijena koju potroai pladaju za standardne koare dobara. Zaposlenost Poljoprivreda sainjava oko 11% iranskog BDP-a i zapoljava priblino 1/3 radne snage. 2004. godine sekundarne djelatnosti koje ukljuuju rudarstvo, proizvodnju i graevinarstvo, sainjavale su 42% BDP-a, odnosno zapoljavale su 31% radne snage. Uslune djelatnosti doprinose 48% BDP-u, a zapoljavaju 44% radne snage. U 2005. godini 33% iranske radne snage inile su ene, dok je dvije tredine stanovnitva odnosno radnika ispod 30 godina starosti. Stopa nezaposlenosti u Iranu smanjena je za 8% u prvom tromjeseju 2012. godine, a od 11,40% u etvrtom tromjeseju 2011. godine.

Historijski posmatrano, od 2001. do 2012., stopa nezaposlenosti kretala se u prosjeku oko 11,9% dosegnuvi maksimum od 15,4% u junu 2001 godine i rekordno nizak nivo od 7,2% u martu 2009. U Iranu, stopa nezaposlenosti mjeri broj ljudi koji aktivno trae posao kao postotak radne snage. Drzavna potrosnja BDP (PPP): 863,5 milijardi USD (2010. proc.) BDP rast: 3% (2010. proc.) BDP per capita: 11.396 USD (2010. proc.) BDP po sektoru: poljoprivreda (11%), industrija (45,9%), usluge (43,1%) (2010. proc.)

Javni dug: 12.84 milijardi USD Prihodi : Rashodi: 347 milijardi USD 333 milijardi USD

Ekonomska pomod: 121 milijuna USD (2008. proc.)

Godinja stopa rasta BDP iznosila je 3,40 % u drugom tromjeseju 2011. Povijesno gledano, od 1962. do 2011. godine, godinja stopa rasta BDP-a iznosila je u prosjeku 5,2 %.

Socijani disparitet Iranska socijalna sigurnost na visokoj je razini ako se posmatra kroz regionalnu perspektivu, a u zemlji postoji 28 raznih vrsta socijalnog osiguranja koja su obavezna za sve zaposlene u zemlji. - Socijalna sigurnost takoer obuhvata nezaposlene, bolesne, starije osobe, te povrijeene radnike. Godine 2003. minimalna mirovina iznosila je 50% redovnih prihoda, ali ne ispod minimalne propisane granice. Iste godine Iran je potroio 22,5% dravnog budeta za socijalna izdvajanja od ega je oko 50% odlazilo na mirovine. Trenutni omjer radnika i umirovljenika u zemlji je 15:1.

- Zaposlenici u dobi izmeu 18 i 65 godina pokriveni su sistemom mirovinskog osiguranja, a finansiranje se vri putem zaposlenika (7% od plate), poslodavca (20-23%) te drave koja pokriva doprinos poslodavca do ukupne vrijednosti od 3%.

- Kvalitet zdravstva je drastino popravljen nakon revolucije 1979. godine, jer je to bio jedan od glavnih prioriteta nove vlasti. Zdravstvena njega je postavljena kao ustavno naelo i vedina stanovnika dobija besplatne lijekove i vakcine. Pismenost je 2003. iznosila 79,4%. Ustav predvia obavezno osnovno obrazovanje (od 6. do 10. godine) i oko 98% djece zaista i upisuje kolu. Srednja kola nije obavezna i njen prvi dio upisuje oko 90% a drugi oko 70% djece. Obrazovanje je besplatno u svim nivoima, a postoje i privatne kole koje napladuju kolarinu.

- Najprestiniji i najvedi javni univerzitet je Univerzitet u Teheranu, a najvedi privatni univerzitet je Islamski slobodni univerzitet. Efikasnost trzista Iran je drugi najvedi proizvoa nafte u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), ali uvozi vedinu svojih goriva jer nedostaju industrijske kapacitete. Iran je 2011. godine u Irak izvezao robu u vrijednosti od est milijardi dolara. Osim toga, iranska vlada gradi autoput koji de Basru povezati sa iranskim komercijalnim centrima. Meu ostalim projektima je i izgradnja podrunice iranske dravne banke u Bagdadu koja de pomodi ekonomskom oporavku Iraka. Izvoz: 94,6 milijardi USD (2010. proc.) Izvozna dobra: nafta i prirodni plin (70%), motorna vozila, hrana, tehnika, rukotvorine. Glavni izvozni partneri: Kina (16.58%), Japan (11.9%), Indija (10.54%), Juna Koreja (7.54%), Turska (4.36%) (2009.proc.) Uvoz: 58.97 milijardi USD (2010. proc.)

Uvozna dobra: industrijske sirovine (46%), gotovi proizvodi (35%), tehnika. Glavni uvozni partneri: UAE (15.14%), Kina (13.48%), Njemaka (9.66%), Juna Koreja (7.16%), Italija (5.27%), Rusija (4.81%), Indija (4.12%) (2009. proc.) Reforma javnih institucija Petogodinji razvojni plan za razdoblje izmeu 2010. i 2015. godine postavlja smjernice za dravni drutveno-gospodarski razvoj. Proirenje javne zdravstvene skrbi i meunarodni odnosi spadaju u ostale glavne ciljeve petogodinjeg razvojnog plana koji ukljuuje reformu subvencioniranja, bankarstva, valute, poreza, carine, graditeljstva, zapoljavanja, razvoj nacionalne distribucije robe i usluga, te socijalnu pravdu i produktivnost. Glavni cilj iranske vlade jest ostvarivanje apsolutne samodostatnosti do 2015. godine. Uklanjajudi energetske subvencije, iranski dugoroni cilj je poboljanje industrijske uinkovitosti kao i povedanje trine konkurentnosti na svjetskoj gospodarskoj sceni. Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinead objavio je kako je nacionalni cilj postati 12. najvede gospodarstvo svijeta do 2015. godine. Modern trzisne institucije U Iranu jednom od velikh svjetskih izvoznika nafte, otvorena je berza za trgovinu naftom i derivatima nafte, kao i prirodnim gasom. Berza je poela sa radom 27. februara 2008. godine.

Nalazi se na ostrvu Ki i otvorio ju je iranski ministar za naftu Golam H.N., koji je izjavio da je cilj ovakve inicijative da se obezbijedi transparentnost u trgovini energentskih sirovina, kao i podsticaj

konkurentnosti na tritu. Ostale berze: Teheranska berza, Iranska trgovaka berza, Teheranska berza metala i td. Uloga drzave u privatnom sektoru Taka 44. Ustava IR Iran se ubraja meu najvanije ekonomske odluke koja iransku ekonomiju dijeli na dravni, privatni i kooperativni ili zadruni sektor. Na osnovu take 44., privatni sektor obuhvata dio poljoprivrede, stoarstva, industrije i trgovine koji je odgovoran za ekonomske i zadrune aktivnosti. Prepreku razvoju i procvatu iranske ekonomije, predstavljala je agresija irakog basistikog reima na elu sa Sadamom Husejnom na Iran. Nakon tekog i iscrpljujudeg osmogodinjeg rata, uinjeni su napori u cilju smanjenja uticaja i vlasnitva Vlade u korist privatnog sektora. Primjera radi, Vlada je prole godine namjeravala privatnom sektoru ustupiti 5.200.000.000 dolara svojih prihoda. Meutim, samo 30% tog novca je ustupljeno privatnom sektoru. Poduzetnistvo U Iranu su organi vlasti odluili u potpunosti cenzurirati pristup internetu svojim graanima. Naime, iranska je vlada najavila kako priprema vlastitu nacionalnu mreu koja de biti dostupna samo stanovnicima ove zemlje, a neki mediji prenijeli su i vijest da de u potpunosti blokirati i pristup Googleu. Glasine o vlastitoj i zatvorenoj mrei u Iranu postoje ved mjesecima, a na CNetu kau da su sada i slubeno potvrene te da su svi vladini uredi i agencije ved povezani u nacionalnu informacijsku mreu. Sljededi bi korak trebao biti povezivanje cijele zemlje i svih korisnika na tu mreu te stvaranje tzv. istog interneta. Prema pisanju nekih iranskih medija, zavretak ove faze oekuje se do kraja 2013. godine. Korupcija

U Iranu se smrtnom kaznom kanjava ubojstvo, silovanje i dilanje drogom. Podaci Amnesty Internationala govore kako su prole godine u Iranu smaknuli 252 osobe, iako se vjeruje da je ta brojka blie 500. Meu njima je pet ena i jedan mukarac koji je u vrijeme poinjenja zloina bio maloljetan. Objeno je troje terorista za bombake napade u 2010. godini kada je ukupno 67 ljudi poginulo na nemirnom jugoistoku zemlje... Dvojica su optuena i osuena na smrt za bombaki napad u gradu abaharu u decembru 2010. kada je 39 ljudi poginulo, dok je tredi dobio smrtnu presudu za eksploziju u gradu Zahedan u julu iste godine kada je poginulo 28 ljudi. U Iranu krijumarenje je nekad bio vrlo unosan biznis. Krijumarenje, u i iz Irana palo je za ak 90%.

IZRAEL Drzavno ustojstvo Izrael je parlamentarna demokracija te postoji trodioba vlasti na zakonodavnu, sudsku i izvrnu vlast.

Zakonodavnu vlast predstavlja jednodomni parlament Kneset kojeg ini 120 zastupnika biranih na etverogodinji mandat. Zastupnici su birani u Kneset putem izbora preko politikih stranaka.

Predsjednik Izraela je na elu Izraela, a bira ga Kneset na petogodinje razdoblje. Administrativna podjela: 6 okruga (mehozot, jednina mehoz): Sredinji mehoz, mehoz Haifa, mehoz Jeruzalem, Sjeverni mehoz, Juni mehoz, mehoz Tel Aviv

Izrael je podijeljen na 6 regija: Sjeverni sa sjeditem u Nazaretu, Haifa sa sjeditem u Haifi, Tel Aviv sa sjeditem u Tel Avivu, u Ramli, Jeruzalem (557 km2, 820.000 stanovnika) sa sjeditem u Jeruzalemu te Juni (14.387 km2, 800.000 stanovnika)

Granii se sa : Jordanom, Sirijom, Egiptom, Libanonom, Zapadnom Obalom i Pojasom Gaze

Ekonomski sistem BDP $205,7 milijardi (2008.god.) rast BDP 4,2% (2008.god.), GDP per capita $ 34,651 (2013)

BDP po sektoru: poljoprivreda (2,7%), industrija (31,7%), usluge (65,6%) (2008.)

Inflacija 4,7% (2008.) Nezaposlenost 8,4% (Maj 2009) Glavne industrije: visokotehnoloski projekti (ukljucujuci avijaciju, kompjuteri i softveri), medicinska oprema(elektronika), papir, cement, metalni proizvodi, hemijski proizvodi, plastika Poreski sistem

Glavni porezi u Izraelu su porez na dohodak , porez na kapitalnu dobit , PDV i porez na zemljite.

Porez na dodanu vrijednost (PDV) u Izraelu, primjenjuje se na vedinu robe i usluga, ukljuujudi i uvezene robe i usluga. Standardne stopa je 18%, on je porastao sa 17% 2 juna 2013.

Oporeziva dobit - Sav prihod od nesamostalnog rada i poslovanja je oporeziv. Pasivni prihod od bankovnih depozita i tednje, kako u Izraelu tako I u inozemstvu su oporezive. Kapitalni dobici mogu nastati na prodaju imovine, za pojedince ona je generalno 25%.

Tokom decembra 2011 Knesset je izvrsio nekoliko izmjena i dopuna Zakona o porezu Izraela . Meu amandmanima bili su podizanje stope poreza na dobit sa 24% na 25 % , a moda 26 % u 2013 Ljudi koji zarauju vie od 1 milion ekala godinje de pladati prirez od 2 %

Centralna banka Top menadment se sastoji od guvernera I zamjenika guvernera

Sadanji guverner je Karnit Flug. Ona je prva ena guverner Banke Izraela Sjedite joj je u Jeruzalemu Banka upravlja svojom monetarnom politikom , kako bi se zadovoljila inflacija postavljen je cilj od strane izraelske vlade - to je danas niz od 1 do 3 posto godinje U 2010 , Banka Il je zauzela prvo mjesto izmeu centralnih banaka za njeno djelotvorno funkcioniranje, odluke o kamatnoj stopi vri Monetarni odbor. Valuta Valuta u Izraelu je nazvana Izraelski novi ekel, Dijeli se na 100 agora Novi ekel se koristi od 1. januara 1986. kada je zamijenio stari u omjeru 1000:1. Novac se ne izdaje u Izraelu, ved u Junoj Koreji. Od 1. januara 2003. godine ekel je konvertibilna valuta. U opticaju su novanice od 20, 50, 100 i 200 novih ekela. Novana jedinica: ekel (1995: 1 USD = 3 ekela)

Kamatna stopa Referentne kamatne stope u Izraelu su posljednji put zabiljeene na 1 posto. Kamatna stopa u prosjeku iznosi 6,6 % Najveda je bila 17% u julu 1996 Najnia je bila 0.5 % u martu 2009 god. Inflacija Stopa inflacije u Izraelu je zabiljeena na 1.30 posto u septembru 2013. Prosjena stopa inflacije iznosi 3,2 % Najvia ikad je bila 48,2 % u novembru 1984 i rekordno niska -2,7 % u martu 2004. Zaposlenost Radna snaga : 4,2 mil. (29% uslune djelatnosti, 22% u industriji, 14% u trgovini i 10% u bankarstvu). Nezaposlenost : 6,5%. Prosjena mjesedna plata u Izraelu iznosi $ 1,557.25 dok su prosjena porodina primanja (USD $ 3,795)

Vie od polovine svih arapskih obitelji u Izraelu ivi u siromatvo . Osim toga , od 40 gradova u Izraelu s najviim stopama nezaposlenosti , 36 su bile arapske gradove . Ukupna stopa zaposlenosti za Arape je 68 % od stope zaposlenosti za Jevreje

Dravna potronja Javni dug: 94 milijarde USD Prihodi : 68,29 milijardi USD Rashodi : 75,65 milijardi USD Devizne reserve: 78,9 milijardi USD Vedina prihoda dolazi od poreza na potronju , na dobit, dohodak, izvoz Najvie novca je utroseno u modernizaciju u raznim aspektima kao sto je tehnologija, poljoprivreda I razne industrije.

Uloga drave u javnom sektoru Javni sektor u Izraelu ine: javne I privatne domade organizacije kao to su vladine agencije, administrativne jedinice. Uloga javnog sektora je da vodi adekvatnu politiku I kontrolira rad sektora. Izrael ved est desetljeda vodi bitku u potrazi za vedom eksploatacijom tla, vode, zraka i sunca vie nego bilo koja druga nacija na svijetu. Izrael, jedini u svijetu, reciklira 70% otpadnih voda, 3 puta vie nego panjolska koja je na drugom mjestu

Obrazovanje 23,9% izraelske populacije ( dob 25 + ) je ostvarilo nizak nivo obrazovanja , 33,1% ima srednji nivo obrazovanja , a 39,7% visok nivo obrazovanja . U Izraelu je stopa pismenosti 97,1 % (2004 procjena ) Izraelski kole su podijeljene u etiri trake : javne , dravne kole , drava finansira arapske kole i dvojezine kole i za jevrejsku i arapsku djecu

Izrael ima veliki postotak populacije sa visokim obrazovanjem, vedim od prosjeka OECD -a; preko 40% stanovnika ima fakultetsku naobrazbu. Sa najobrazovanijom radnom snagom na svijetu, ne udi podatak da veliki broj profitabilnih inovacija dolazi ba iz Izraela.

Izrael ima najvedi postotak inenjera na svijetu kao i najvedi postotak fakultetskih diploma i akademskih publikacija po glavi stanovnika. ak 7 izraelskih fakulteta nalazi se na listi najboljih fakulteta svijeta.

Efikasnost trita (uvoz I izvoz) Izvoz: 82,5 milijardi $ Izvozna dobra: proizvodi visoke tehnologije, telekomunikacijske opreme, vojne opreme, farmaceutske, mehaniki strojevi i strojevi na bazi opreme, cut dijamanti i nakit, poljoprivredni i prehrambeni proizvoda, odjeda. Glavni izvozni partneri: Belgija, Kina, Hong Kong, Engleska I Amerika Uvoz: 70,60 milijardi $ Uvozna dobra: sirovina, vojne opreme, motorna vozila, potroaka elektronika, investiciona dobra, mehaniki strojevi i dijelovi , nafta, goriva, zrna i penice, robe iroke potronje. Glavni uvozni partneri: Amerika, Kina, Njemaka, vicarska, Belgija Socijalni dispariteti -Izrael kao visoko urbanizirana zapadne zemlja ima visok nivo siromatva i dalje u usporedbi s drugim razvijenim zemljama. -Krajem osamdesetih i devedesetih godina , stope siromatva u Izraelu oscilirala (prema nekim procjenama ) od 12,8% iz 1989 na 18% u 1994 , -Vedina Izraelaca ivi u stanovima . -Oko 3.000 Izraelaca se zna da su bez krova nad glavom . -Prema podacima Ministarstva za socijalna pitanja , 70 % od beskudnika su bez djece, a preostalih 30 % su ili beskudnici zbog ekonomske situacije. Istraivanje je takoer utvrdio da se svake godine , 2.000 obitelji su iseljeni iz svojih stanova , nakon njihove nemogudnosti da vrati hipoteka pladanja Reforma javnih institucija

-Do 1984. gospodarsko stanje je postalo katastrofalno s godinjom stopom inflacije koja se popela do gotovo 450 posto. Napravljen je strog gospodarski plan u suradnji s amerikom administracijom I Meunarodnim monetarnim fondom koji je u Izrael uveo fiskalnu disciplinu i zapoeo dugaak proces gospodarskih reformi i restrukturiranja. -U julu 1985. vlada je prihvatila politiku gospodarske stabilizacije s potpunim zamrzavanjem svih cijena roba i usluga. Do kraja godine inflacija je pala na 185 posto, ali je 1986. godine iznosila samo 19 posto

-Odlunom politikom privatizacije Izrael je uao u razdoblje slobodnoga gospodarstva i poduzetnitva i privatne inicijative. Procesom privatizacije vlada je postupno ograniila svoje aktivno sudjelovanje u gospodarstvu i postala samo regulator. To je stvorilo novo okruenje za investiranje i investicije su poele ulaziti u zemlju. Izrael je morao prodi polagano prilagoavanje na malu i ogranienu vladu Afirmacija poduzetnitva I konkurentnosti

Izrael je poznat po jedinstvenom poduzetnikom i inovativnom duhu.

Izrael prednjai u:

Ukupnom ulaganju u R&D prema % BDP-a Poduzetnikoj sposobnosti Poduzetnikom kapitalu Kvaliteti znanstvenog istraivanja Iskoritenosti patenata na milijun stanovnika

Izrael trenutno ima 4 hiljade aktivnih tehnolokih novih firmi , vie od bilo koje druge zemlje izvan SAD. Tokom nekoliko desetljeda, ba takve firme razvile su najinovativnije tehnologije u podruju kompjuterizacije, istih tehnologija, prirodnih znanosti, poljoprivrede, obrambene industrije itd. Po broju odobrenih patenata/izuma, Izrael zauzima etvrto mjesto na svijetu. Trenutno, Izrael ima vie od 24 hi-tech inkubatora Korupcija I siva ekonomija U Izraelu je zastupljena visoka stopa korupcije.

Izrael zauzima 39 mjesto u smislu nivoa transparentnosti I napora u borbi protiv korupcije jer ima najvei nivo spremnosti za suzbijanje same korupcije.

Korupcija najvie pogaa javni sektor smanjujudi na taj nain prihode drave I dovodedi do raznih posljedica.

JAMAIKA

Drzavno uredjenje Jamajka je parlamentarna monarhija u Commonwealthu. Kraljica je Elizabeta II, a premijerka Portia Simpson-Miller. Parlament Jamajke: -Predstavniki dom ( 5-godinji mandat) -Senat ( 21 lan: 13 odabranih od strane Vlade i 8 od voa opozicije. Ekonomski system Najvedi dio ekonomije Jamajke ine , rudarstvo, turizam, finansijske usluge i usluge osiguranja, te poljoprivreda. Ekonomija Jamajke jako ovisi o uslugama koje ine 65% gdp-a. GDP : 14.84 mlrd USD ( 31.12.2012.) GDP p.c. : 5500 $ Rast GDP-a: 0,9%

Poreski system Vlada Jamajke protiv globalne krize se borila povedavanjem gotovo svih poreza. Jedna od prvih odluka ministra financija Audley Shaw bila je uvoenje dodatnog poreza na promet gorivima, te uvozne carine na benzin. Takoe je uveden porez za strane dravljane koji imaju udjele u jamajanskim kompanijama. Osnovan je i ured koji ima zadatak pratiti sve porezne obveznike i osigurati uredno pladanje poreza. Stopa poreza na dohodak iznosi 25 %, Stopa poreza na dobit je 33,3 %. Ostali porezi ukljuuju porez na imovinu i opdi porez na potronju. Ukupni porezni teret jednak je 22,7 % od ukupnog domadeg dohotka. Centralna banka Jamajke , osnovana je 1960. godine. Poevi s radom u maju 1961., ukida sistem valutnog odbora koji je postojao od 1939. Uspostava centralne banke rezultat je prepoznavanja potrebe za primjereno ureenom finansijskom strukturom za poticanje procesa razvoja, naroito zbog toga to je Jamajka krenula putem politike neovisnosti.

Centralna banka Glavni ciljevi Centralne banke definirani od strane Zakona o bankama Jamajke :

Izdavanje i emitovanje novanica, Odravanje i upravljanje rezervama, Utiecati na obim i uvjete ponude kredita, Ouvanje monetarne stabilnosti i vanjske vrijednosti valute, Poticati razvoj trita novca i kapitala.

Valuta Jamajanski dolar ( JMD) 1 JMD = 0,0097 USD 1 JMD= 0,0072 EUR novanice su izdate u apoenima od $ 50, $ 100, $ 500, $ 1000 i $ 5000. Sve novanice su iste veliine (145x68 mm) U opticaju su i kovanice u apoenima od : 1, 10, 25 centi te 1, 5, 10 i 20 dolara

Kamatna stopa Inflacija Trenutna stopa inflacije: 10,98% Najvia zabiljeena: 26,49 % Najnia zabiljeena: 5,29% Referentna kamatna stopa: 5,75% Najvia zabiljeena: 33 %

Zaposlenost Stopa nezaposlenosti: 16 % Radna snaga: 1.325 miliona Zaposlenost u sektorima:

-poljoprivreda: 17% -industrija: 19% - Usluge: 64% Stanovnitvo ispod granice siromatva: 16,5 %

Kvalitet zaposlenih osoba na tritu rada ocjenjuje se na osnovu obrazovanja i obuke koju su proli.

Zaposleni u struci, koji imaju certifikate i profesionalne diplome, ine samo 1/5 radne snage. Takoe analizom je ustanovljeno da vie od pola radne snage s certifikatima i profesionalnim diplomama ine ene. Drzavna potrosnja Javni dug: 145,8 % GDP-a (31.12.2012.) Prihodi: 3,982 mlrd $ Rashodi: 4,744 mlrd $ Vedina prihoda dolazi od poreza ( 25% GDP-a).

Uloga drzave u javnom sektoru Vlada Jamajke vodi ekonomsku politiku poticanja stranih ulaganja u podrujima koja ostvaruju deviznu dobit , generiranja zaposlenosti i koritenje lokalnih sirovina . Vlada nudi irok spektar poticaja za investitore kako bi ih podrala u vradanju sredstava u zemlju porijekla; omogudava poreznim obveznicima odgodu pladanja poreza na razdoblje od nekoliko godina , te bescarinski pristup za strojeve i sirovine uvezene za odobrena preduzeda . Vlada Jamajke potie ekonomsku aktivnost kroz kombinaciju privatizacije , restrukturiranje finansijskog sektora , smanjenja kamatne stope , te jaanja turizma i srodnih proizvodnih djelatnosti .

Obrazovaje Pismenost: 88% ; mukarci: 84%; ene: 92% Pismenost je nominalno visoka, ali je realno niska zbog blage definicije pismenosti. Osnovno obrazovanje je besplatno i obavezno za djecu od 5-11 godina i ukljuuje 95% djece. Srednju kolu zavre 2/3 i takoe je besplatno. Specifian je Turistiki edukativni program koji se provodi od ranog djetinjstva kao i tokom srednjeg obrazovanja za djecu u dobi od 4 do 15 godina. Ovaj program je uveden 1999/2000 akademske godine, a radi u skladu sa planom i programom koji ukljuuje: "matematiku, drutvene znanosti, tehnologije i resurse koji de pridonositi turizmu.

Efikasnost trzista Izvoz: 1,718 mlrd $ Izvozna dobra: aluminijum, boksit, eder, rum, kafa, slatki krompir, pida, hemikalije, odjeda... Glavni izvozni partneri: SAD, Kanada, Rusija i Slovenija.

Uvoz: 6,365 mlrd $ Uvozna dobra: hrana i ostale robe iroke potronje, industrijski materijal, gorivo, strojevi i transportna oprema, graevinski materijal... Uvozni partneri: SAD, Venecuela, Trinidad i Tobago, Kina

Reforma javnih institucija Znaajni teret dravne regulacije i politike pristranosti povlae ekonomiju Jamajke, a glomazna birokratija odvrada potencijalne poduzetnike. Fiskalni deficiti su potisnuli javni duga na oko 140 posto BDP-a ime je Jamajka zarobljena u zaarani krug duga i zaduivanja, a nova vlada jo nije pokazala politiku volju za uspostavljanje reforme potrebne za smanjenje deficita.

Afirmacija pouzetnistva Iako tradicionalno poljoprivr. zemlja, danas su najvanije tercijarne djelatnosti koje u zaposlenosti i dohotku sudjeluju s vie od 60%. Turizam je u ekspanziji i jedna je od vanijih grana ekonomije jer uveliko ublaava vanjskotrgovinski deficit. Biznis start-up proces je vrlo jednostavan, ne postoji minimalna granica potrebnog kapitala. Meutim, dobivanje potrebnih dozvola jo uvijek kota vie od 200 posto na razini prosjeno g godinjeg prihoda. Pravila zapoljavanja nisu pogodna za rast zaposlenosti. Iako inflatorni pritisci jenjavaju, drava i dalje regulira cijene brojnih proizvoda

Korupcija Najveda prepreka za postizanje ekonomskog rasta i razvoja Korupcija se najede javlja u vidu zloupotrebe dunosti u privatnu korist Korupcija potkopava javne ustanove Jamajke to doprinosi razvoju organizovanog kriminala, nasilja meu bandama i trgovinu drogama. Kriminal, birokratija i korupcija su tri glavne prepreke stranim investicijama u Jamajku.

JUZNA KOREJA
DRZAVNO UREDJENJE

Juna Koreja je viestranaka republika s jednim zakonodavnim domom. Na elu drave je predsjednik koji se bira na mandat od pet godina izravnim biranjem. Osim to je na elu drave i vojske, predsjednik predstavlja vrh izvrne vlasti, jer imenuje premijera kojega potvruje parlament. Vlast je u Junoj Koreji podijeljena na izvrnu, sudsku i zakonodavnu vlast. Izvrna i zakonodavna vlast rade na nacionalnoj razini, iako nekoliko ministara u izvrnoj vlasti radi na lokalnoj razini. Lokalna uprava ima polu-autonomiju i sadrava izvrnu i zakonodavnu vlast. Sudska vlast radi i na nacionalnoj i na lokalnoj razini. Glavni tajnik UN-a je Korejac Ban Ki-moon, to je veliko priznanje Junoj Koreji. Trenutni predsjednik je Geun-hye Park Predsjednik vlade je Hong-won Jung UPRAVNA PODJELA June Koreje : Juna Koreja ima 8 pokrajina, posebnu samoupravnu pokrajinu, est metropolitanskih gradova, jedan poseban samoupravni grad i jedan poseban (specijalan) grad. Poseban (specijalan) grad : Seoul

Poseban samoupravni grad : Seongnam

Metropolitanski gradovi : Busan, DaeguIncheon,Daejeon,Gyeongju,Ulsan

Pokrajine : Gyeonggi,Gangwon,Sjeverni Chungcheong,Juni Chungcheong,Sjeverna Jeolla,Juna Jeolla,Gyeongsang, Juni Gyeongsang Posebna samoupravna pokrajina : Jeju

Ekonomski system Od poetka 1960-ih godina do danas Juna Koreja doivjela je spektakularan gospodarski rast koji ju je svrstao meu tzv.azijske tigrove. Od preteno agrarne zemlje iji je dohodak po stanovniku bio usporediv sa siromanim afrikim zemljama, izrasla je u snanu industrijsku silu i jedno od 15 najvedih svjetskih gospodarstava.

Ukupan GDP iznosi $ 1151 milijardu , a godinji rast je 2.1 % (vie od 40 % otvaruje se u industriji to je meu najvedim udjelima u svijetu ) GDP per capita iznosi 21562.45 USD (2012.).

Poreski system

Juno Korejski poreski sistem sastoji se od nekoliko vrsta poreza, prije svega tu je porez na dohotak, meu koje spadaju svi izvori prihoda, plate, dividende, i sl, i iznosi 38 %. Porez na dobit preduzeda, koji iznosi 24.20 % Kao i porez na promet roba i usluga koji iznosi 10%

Centralna banka Centralna Banka June Koreje je osnovana 12. Juna 1950 godine u Seoul-u. Guverner : Choongsoo Kim Glavna i osnovna dunost Centralne Banke u Junoj Koreji jeste odravanje stabilnosti cijena, to se postie kroz odredjivanje tzv ciljane stope inflacije, koja za period od 2013-2015 godine iznosi 3% , sa doputenim odstupanje +/- 0.5%. Upravni odbor CB se sastoji od 7 lanova : Guverner Vii zamjenik guvernera Jedan lan preporuci ministar za strategiju i financije Jedan lan preporuci guverner Jedan lan preporuuje predsjednik komisije za financijske usluge Jedan lan preporuuje predsjedavajudi Korejske gospodarske komore i industrije Jedan lan preporuuje predsjedavajudi Korejske Federacije banaka

Valuta

Zvanina valuta je South Korean Won (KRW) ( Juno Korejski WON ) Kovanice : 1, 5, 10, 50, 100, 500 Papirne novanice : 1000, 5000, 10,000, 50,000

Kamatna stopa Referentna kamatna stopa iznosi 2,5% Prosjena je 3,74% Najvia je bila 5,25% a najnia je 2,0% Inflacija Trenutna inflacija iznosi 0,7% Prosjena je 7.97 % (1981-2013)

Najvia je bila 32.51% a najnia 0.17 % Zaposlenost Ukupna radna snaga iznosi 25.18 million Trenutna stopa nezaposlenosti iznosi 3%, prosjena je 3,65% (1981.-2013.). Najvia je bila 7,10% (1999.), a najnia 3% (2013). Zaposlenost po sektorima (2011.): - Poljoprivreda: 6,4% - Industrija: - Usluge: 24,2% 69,4%

Drzavna potrosnja U 2012. god.: Javni prihodi: $271.9 mrld. Javni rashodi: $249.2 mrld.

Javni dug iznosi 33,7% GDP-a (2012.)

Obrazovanje Obrazovna struktura je dobra, nepismenih je samo 2 %. Osnovno kolovanje od est godina i nia srednja kola (tri godine) su obvezni, a gotovo sva djeca nastavljaju i trogodinju viu srednju kolu. Snana je svijest o vanosti obrazovanja, sve je vedi udio visokoobrazovanih. Najprestinija i najstarija sveuilita su u glavnom gradu (najstarije osnovano 1885.), a postoje i u drugim velikim gradovima. Roditelji u Junoj Koreji zemlji ak 25 posto svojih prihoda troe na obrazovanje svojih najmlaih. Mali Korejci samo 30 posto svog znanja usvoje na redovnim asovima. Ostatak dobivaju na raznim edukacijima i kursevima koje pohaaju mimo redovne kole. U Junoj Koreji uenici svoje osnovno obrazovanje poinju ved s tri godine, a u prosjeku u uionicama godinje provode 220 dana. Njihovi vrnjaci u SAD-u u koli borave samo 180 dana. Juna Koreja je prva zemlja na svijetu koja je u kole uvela brzi interet pristup, a sve obrazovne institucije su uvezane u jedan sistem. Od 2015. U Junoj Koreji vie nede biti knjiga, niti svesaka. Koristit de se samo tableti.

Vanjska trgovina Ukupan izvoz: $548.2 mlrd.

Ukupan uvoz: $520.5 mlrd. Najvie se izvozi: elektrotehniki i elektroniki ureaji, telekomunikacijska oprema, strojevi i vozila, eljezo i elik, brodovi. Glavni izvozni partneri su: Kina (24%), US (10,1%), Japan (7,1%),. Najvie se uvozi: industrijska oprema, nafta i derivati, ugljen, kemijski proizvodi, razliite sirovine i prehrambeni proizvodi. Glavni uvozni partneri: Kina (16.5%), Japan (13%), US (8,5%), Saudijska Arabija , Australija itd.

Socijani disparitet U Junoj Koreji postoji veoma rijetak omjer odnosa mukaraca/ena koji iznosi 1, to znai da je jednak broj mkaraca i ena. Od 135 zemalja svijeta, Juna Koreja je rangirana kao 108 po jednakostima prava izmeu mukaraca i ena, ene u Junoj Koreji zarauju dosta manje od mukaraca prvenstveno zbog toga to ene teko mogu dobiti mjesta na viskom pozicijama u firmama. Iako po zakonu iz 1948, 50% svih kandidata koje politike stranke u Junoj Koreji predlau na izborima moraju biti ene, relativno malo broj ena uestvuje u politici.

Reforma javnih institucija Juna Koreja pridruila se azijskim zemljama koje pokuavaju potaknuti gospodarski rast opsenom potronjom, najavivi plan poticaja vrijedan 17.300 milijardi wona (15,3 milijarde dolara),. Novac de biti upotrijebljen za pomod malim i srednjim izvoznicima, otvaranje novih radnih mjesta, poticanje trita nekretnina koje stagnira i pokrivanje manjka u poreznim prihodima,. Oekuje se da de najavljeni poticaji povedati godinji rast za 0,3 postotna boda u ovoj godini i otvoriti 40.000 radnih mjesta. Najavljeni su samo nekoliko sedmica nakon to je Junokorejsko ministarstvo financija snizilo prognozu rasta za tekudu godinu, oekujudi sada rast po stopi od 2,3 posto, u odnosu na ranije procijenjenih tri posto. Najvedi je uteg rastu usporavanje izvoza na koji otpada gotovo polovina ukupnog bruto domadeg proizvoda. Isporuke je pogodila slaba potranja na tritima kao to su Sjedinjene Drave i eurozona. Ujedno su kolebanja na valutnim tritima u posljednje vrijeme potaknula zabrinutost da bi izvoz mogao jo i vie usporiti. Junokorejski won ojaao je prema dolaru gotovo 10 posto od prole godine, poskupivi Korejski izvoz za kupce u inozemstvu.

Korupcija Juna Koreja ima velikih problema sa korupcijom. Najkorumpiranija zemlja od svih razvijenih zemalja u Aziji.

Po indexu korupcije ( O najbolja ocjena, 10 najgora ocijena ) , Juna Koreja je dobila 6,98 za prolu godinu, to je svrstava u rang sljededih zemalja : Tajland ( 6,83 ) , Kamboda ( 7,35 ) , dok samo nekoliko zemalja ima vede ocjene ( Filipini 8,28 ; Mijanmar 8 ; Indija 8,95 i Kina 7,79 ). Siva ekonomija uzima 23% godinjeg GDP-a June Koreje, i to najvie zbog visoke stope samozaposlenja Juno Korejskog stanovnitva, koji izbjegavaju prijavljivanje, pladanje poreza i drugih obaveza. Iako je drava istraivala naine za borbu protiv korupcije i sive ekonomije, znaajnije mjere po tom pitanju nikada nisu preduzete.

KAZAHSTAN
Drzavno ustrojstvo Kazahstan je predsjednika republika. Predsjednik je ef drave. On je takoer vrhovni komandant oruanih snaga i ima pravo veta na zakone koje donese Parlament. Premijer predsjedava Kabinetom ministara, ali je podreen efu drave. Postoje tri zamjenika premijera i 16 ministara u Kabinetu. Karim Masimov je sadanji premijer, imenovan 10. januara 2007. godine. Parlament je dvodomni, sastavljen iz donjeg doma

(Medlis) i gornjeg doma (Senat).

Ekonomski sistem
BDP Kazahstana u periodu od 2000. do 2005. godine raste, sa godinjom stopom rasta od: 9,2%(2005. godine). Pored nafte, znaajni izvozni proizvodi su i penica, tekstil te meso. Kazahstan je od 2010. vodedi izvoznik urana. Zbog velikih dokazanih rezervi nafte i prirodnog gasa, predvia se ekspanzija njihovog vaenja do 2015, kada bi Kazahstan mogao postati jedna od 10 zemalja, najvedih proizvoaa nafte. Privreda drave je osjetila udar svjetske ekonomske krize, iz 2008., pa je godinji porast BDP opao na 19,81% u toj godini. Vlada je spaavala etiri najvede banke, i dolo je do otrog pada cijena nekretnina.

Najveda ekonomija centralne Azije Velike rezerve nafte i mnogih ruda Izvoz nafte, metala, posebno bakra, cinka, aluminijuma i urana predstavlja osnovni pokreta ekonomskog rasta

Posljednjih godina ekonomska aktivnost se razvija u novim sektorima kao to je transport, farmaceutska industrija, telekomunikacije, petrohemija i preraivaka industrija. Poreski sistem Stopa poreza na poslovnu dobit: 20% (2013.) Najvia stopa: 30% (januar 2008.) Najnia stopa: 20% (januar 2009.)

Porez se plada na godinjem nivou. Prihodi od poreza na poslovnu dobit su znaajan izvor prihoda za dravu. Stopa poreza na potronju: 12% (2013.) Prosjena stopa (2006.-2013): 12,75% Porez se napladuje graanima kao procenat kupovne cijene odreenih dobara i usluga.

Centralna banka Nacionalna banka Kazahstan je centralna banka Kazahstana Osnovana je 13. Aprila 1993. reorganizacijom banke Gosbank koja datira iz sovjetskih vremena Banka je odgovorna predsjedniku mada ima odreene zakonom garantovane slobode odluivanja

Primarni zadatak je ouvanje stabilnosti cijena a ostali zadaci su: - implementacija dravne monetarne politike - osiguranje funkcionisanja sistema platnog prometa - upravljanje deviznim kursem - regulacija, kontrola i supervizija finansijskog sistema - zatita korisnika finansijskih usluga - prikupljanje i obrada statistikih podataka o finansijskom sistemu Valuta Slubena valuta: Kazahstanski Teng (KZT)

ISO kod: 4217 1 Teng = 100 Tijina Valuta uvedena 1993. godine kao zamjena za ruski rubalj. Kurs: 1 Teng = 500 Rubalja 1 Kazakhstan Tenge = 0.00478088940749 Euro

Kamatna stopa Referentna kamatna stopa iznosi 5,5%. Najvia je bila 1994. kada je iznosila rekordnih 300%. Referentnu kamatnu stopu odreuje centralna banka Inflacija 5,4% (Septembar 2013.) Prosjek: 74,88% (od 1992. do 2013. godine) Najvia: 2960,8 % (Decembar 1992.) Najnia: 1,9% (Decembar 2008.)

Zaposlenost Stopa nezaposlenosti: 5,2 % (Avgust 2013.) Prosjena stopa: 6,3% (od 2003. do 2013.) Stopa nezaposlenosti se mjeri kao procenat ljudi koji aktivno trae posao u odnosu na ukupnu radnu snagu.

Drzavna potrosnja U januaru 2013. je zabiljeen suficit budeta od 96118.20 miliona KZT. Dravna potronja je smanjena na 818 208 miliona KZT u 2013. godini dok je u etvrtom kvartalu 2012. godine iznosila 3 480 895 miliona KZT. Budetski deficit je u 2012. godini iznosio 2,9% BDP-a

Uloga drzave u javnom sektoru Nakon to je postao samostalna drava nakon sloma Sovjetskog Saveza 1991. godine Kazahstan provodi reformu javne uprave i postaje drava sa vlastitim identitetom, obiljejima i poloajem. Drava kao kljuna polja svog angaovanja identificira: - problem akutne nestaice vode

- iscrpljenje prirodnih resursa - povedanje socijalne nestabilnosti Osnovni zadatak je ouvanje vrijednosti koje su steene u proteklih 23 godine nezavisnosti i suoavanje sa izazovima 21. stoljeda Posebni napori se ulai u izgradnju Astane, glavnog grada, simbola nacionalnog ponosa Kazahstana Drava se vodi parolom Prvo ekonomija, onda politika Slijedi se put politike i ekonomske liberalizacije Stvaranje okvira za privatnu djelatnost i modernog poreskog sistema Uloga odgovornog i pouzdanog partnera na meunarodnoj sceni U daljem periodu se planira rad na izgradnji novog socijalnog modela, jaanju odgovornosti, funkcionalnosti i efektivnosti dravnog aparata

Obrazovanje U proteklih 15 godina izdvajanja vlade za obrazovanje su povedana 9,5 puta. Ostvaruje se Dravni program razvoja obrazovanja, usmjeren na radikalnu modernizaciju na svim nivoima obrazovanja od predkolskog do visokog obrazovanja. Obrazovan je znaajan broj (preko 8000) talentovanih mladih ljudi na priznatim svjetskim univerzitetima Obavezna predkolska priprema: 94,7% djece je pokriveno Od 1997. godine su izgraene 942 kole Podrka za visoko obrazovanje je u posljednjih 12 godina povedana za 182% Poltika pristupanog i kvalitetnog obrazovanja

Efikasnost trzista U julu 2013. zabiljeen je trgovinski suficit od 2536,6 miliona amerikih dolara U prosjeku je iznosio 1405,11 miliona amerikih dolara (1998.-2013.) Najvie se uvoze: elektronika, mainerija i dijelovi za mehaniku (25% ukupnog uvoza), transportna oprema i povezani proizvodi Glavni trgovinski partneri su: Kina (19% izvoza i 14% uvoza) i Rusija (8% izvoza i 41% uvoza), Italija, Holandija i Ukrajina

Socijani disparitet Unato etnikoj, kulturnoj i vjerskoj raznolikosti u zemlji smo je sauvan mir i politika stabilnost. Posebna problem predstavlja socijalna nejednakost po regijama Potrebna je koordinacija rada dravnih tijela u oblasti regionalnog razvoja Trenutno se radi popis svih perspektivnih projekata znaajnih za svaku regiju pojedinano Specijalizacija regija prema industrijskim granama, osiguranje zaposlenosti za mlade u seoskim sredinama Rjeenje migracijskih problema i razvoj malih gradova Podrka ugroenim dijelovima drutva: penzioneri, osobe s posebnim potrebama, radno nesposobni i bolesna djeca

Reforma javnih institucija Reforma organa za provoenje zakona i specijalnih slubi se smatra prioritetnim ciljem vlade Kazahstan je proveo korjenite ustavne i politike reforme i uspostavio moderan sistem javne uprave temeljen na podjeli vlasti Kazahstan je prva biva sovjetska republika koja je predsjedavala OSCE-om i odrala samit te organizacije Svaka faza politike reforme je povezana sa nivoom ekonomskog razvoja Politika liberalizacija Ustavna zatita temeljnih ljudskih prava i sloboda

Poduzetnistvo i konkurencija Osnovni problem je negativan stav prema poduzetnitvu naslijeen iz sovjetskih vremena Kazahstan ima svoje nacionalno udruenje poduzetnika KAZKA osnovano 2006. godine Slui kao osnovna platforma za poslovnu saradnju poduzetnika i zatitu njihovih interesa pred dravom Prua podrku industrijskoj i tehnolokoj saradnji poduzetnika sa inostranstvom Organizuje poslovne forume (jedan je odran i sa poduzetnicima iz Hrvatske), konferencije i putovanja Pruanje treninga i edukacije iz specijalizovanih oblasti za poduzetnike Stvaranje povoljnih uslova u organizacionom, finansijskom, ekonomskom i zakonskom okruenju

Korupcija Uporedo sa ekonomskim razvojem u zemlji se razvila i korupcija Vlada kontrolie cjelokupan naftni sektor i mnogi slubenici su prisvojili znaajne iznose novca od izvoza nafte Kazahstan je kao i Rusija na 133. mjestu od 185. zemalja po nivou korupcije Korupcija je prepreka ekonomskim reformama Vladajuda elita je nedodirljiva Porast srednje klase se smatra osnovom za legitimne zahtjeve za borbu protiv korupcije i dominacije nekolicine ljudi To se smatra glavnim uzrokom potencijalnih socijalnih nestabilnosti u bududnosti

SJEVERNA KOREJA
Drzavno uredjenje Sjevernom Korejom vlada jednopartijski, totalitarni reim. Vladajuda stranka je Demokratski front za ponovno ujedinjenje domovine, u osnovi koalicija sastavljena od tri manje stranke: Stranke Koreje Korejske socijaldemokratske partije Stranke Chondoist Chongu.

Nakon smrti Kim Il-sunga koji je bio doivotni predsjednik Sjeverne Koreje, funkcija predsjednika je ukinuta, a vlast je preuzeo njegov sin Kim Jong-il na funkciji predsjednika nacionalnog komiteta za odbranu. Teritorijalno - politiki Sjeverna Koreja je podjeljena na 9 pokrajina, 3 specijalne regije i 2 grada pod dravnom upravom. Ekonomski sistem Juna Koreja ima trinu ekonomiju koja zauzima 15. u svijetu po nominalnog GDP-a i 12 po paritetu kupovne modi (PPP). GDP: 40 milijardi $ (2011) GDP rast: 8,75% (2012) GDP per capita: 1.800 $ (2010)

Poreski sistem Direktni porezi: Porez za preduzeda, Porez na dohodak, Porez na imovinu, Porez na nasljee Indirektni porezi: Porez na promet Lokalni porezi: Porez na gradsku upravu, Porez na registraciju i odobravanje licenci, Porez na registraciju automobila Ukoliko su mjesena primanja manja od 2,000 won-a porez se izostavlja. Ukoliko su primanja preko 2,000 won-a porez na dohodak iznosi 4-20%. Centralna banka Centralna banka Demokratske Narodne Republike Koreje je centralna banka Sjeverna Koreja. Osnovana 6. decembra 1947. godine i od tada izdaje Sjeverno Korejski Won. 15. februara 1946 najavljena je centralna banka Sjeverne Koreje, koja bi trebala biti pod kontrolom Sovjetskog Saveza vojske. Meutim, banka nije uspjela da ostvari svoje ciljeve, pri emu nije bila u mogudnosti da ispuni svoje trokove poslovanja i kapitalizacija od 100 miliona wona je bila neuspjena. Do kasnih 1946-ih bankarski poslovi su bili rasporeeni izmeu dvije glavne institucije i to Centralne banke i Poljoprivredne banke. Godine 1959 dolazi do ujedinjenja Centralne banke i Poljoprivredne banke gdje dolazi do formiranja Centralne banke Demokratske Narodne Republike Koreje. Centralna banka posjeduje vise od 220 poslovnica. Valuta Won je zvanina valuta Sjeverne Koreje . Oznaava se sa () a kod mu je (KPW) Podijeljen je u 100 Chon. 100 KPW = 0.09 USD (1 USD = 1062.85 KPW ) 100 KPW = 0.07 EUR (1 EUR= 1423.58 KPW ) Kamatna stopa Referentna kamatna stopa iznosi 2,5%. Najnia je bila 2,0% 2009. godine a najveda 5,5% 2008. Godine Inflacija Godinja stopa inflacije je iznosila 116% u 2012 godini.

Drzavna potrosnja Javni prihodi: 2.88 milijarde $ Javni rashodi: 2.98 milijarde $ Javni dug: 10 milijardi $ Obrazovanje Obrazovanje u Sjevernoj Koreji je besplatno, obavezno sve do srednjeg nivoa i pod kontrolom je vlade. Obavezno obrazovanje traje jedanaest godina i ukljuuje jednu godinu predkolskog, etiri godine osnovne kole i est godina srednjokolskog obrazovanja . Sjeverna Koreja je jedna od zemalja u svijetu pismenih , sa prosjenom stopom pismenosti od 99%. Visoko obrazovanje nije obavezno u Sjevernoj Koreji. Ona se sastoji od dva sistema: Akademski visokog obrazovanja Visokog obrazovanja za nastavak obrazovanja.

Diplomske kole za magistarske i doktorske studije su prikljueni na univerzitetima , te su za studente koji ele nastaviti svoje obrazovanje Efikasnost trzista Izvoz: 4.707 milijardi $ Izvozna dobra: minerali, metalurkih proizvoda, proizvodi (ukljuujudi i naoruanje), tekstil, poljoprivredni i riblji proizvodi itd. Izvozni partneri: Kina (67,2%), Juna Koreja (19,4%), Indija (3,6%). Uvoz: 4.330 milijarde $ Uvozna dobra: nafta, koks, strojevi i opreme, tekstil, zrna itd. Uvozni partneri: Kina (61,6%), Juna Koreja (20%), EU (4%). Reforma i privreda Sjeverna Koreja posjeduje dobre uslove za razvoj moderne ekonomije, ukljuujudi znaajne zalihe uglja i ostalih ruda. Nakon Korejskog rata, te 60tih i 70tih smatralo se da je privreda Sjeverne Koreje snanija od one u Junoj Koreji. Sve tvornice su nacionalizovane, a u zemlji se proizvodi gotovo sve, tako da nema potrebe za uvozom proizvoda iroke potronje. Uz Kubu, Sjeverna Koreja je jedina drava u kojoj je ekonomija u potpunosti nacionalizovana i planska. 1980. godine je otpoeta modernizacija teke industrije koja je prekinuta zbog nedostatka novca.

Vlasti u Sjevernoj Koreji donijele su 2002. godine odluku da se privreda radikalnije zakrene prema namjenskoj industriji, uz izdvajanje gotovo etvrtine bruto domadeg proizvoda za odravanje i reformisanje vojnih snaga. Dominantni sektor u Sjeverno Korejskoj ekonomiji je preraivaka industrija (43.1%), a zatim usluni sektor (33.6%) i poljoprivreda (23.3%). Korupcija Korupcija u Sjevernoj Koreji je iroko rasprostranjena i sve vedi problem u sjevernokorejski drutvu. Sjeverna Koreja je rangirana 174 od ukupno 176 zemalja u Transparency International 2012 Indeksu korupcije. Stroga pravila i izreene kazne od strane reima, na primjer, protiv pristupa stranih medija ili za modifikaciju radio ili televizijskog prijemnika pristupa stranim medijima, obino izbjegavaju se nudedi mito policiji. Sjeverna Koreja zahtijeva rad bez naknade od vedine svog stanovnitva , prema Human Rights Watch . Ona alje radnika u inostranstvu u Kinu i Rusiju , gdje dio svoje plade su oduzeti od strane posrednika slubenika i drave. Iako se ruralno stanovnitvo suoava sa nestaicama hrane, diktator Kim Jong Un je izgradio zabavni park u glavnom gradu Pjongjangu. Njegov otac Kim Jong Il slavno je troio 800.000 $ godinje na dobre likere.

KUVAJT
Drzavno uredjenje Kuvajt je ustavna monarhija, a ima najstariji izabrani parlament, meu arapskim dravama u Perzijskom zaljevu. Pravo glasa imaju samo dravljani u dobi od 21 godine, dok su ene pravo glasa dobile tek 2005 godine. U politici Kuvajta od sredine 18. vijeka dominantnu ulogu ima obitelj al-Sabah, iz koje je i trenutni emir. Nakon osloboenja od irake okupacije zemlja se donekle demokratizirala, iako je birako pravo ogranieno na tredinu muke populacije. Kuvajt je podijeljen na 6 guvernmana ili provincija (arapski: muhafazat, jednina - muhafadhah), mada kuvajtska vlada preferira naziv guvernman. Guvernmanima upravlja guverner.

Ekonomski sistem Kuvajt ima BDP (bruto domadi proizvod) od 167,9 milijardi dolara, to ga ini petom najbogatijom zemljom svijeta. Prema indeksu ekonomskih sloboda, Kuvajt ima drugi najvedi slobodnu ekonomiju na Bliskom istoku. U martu 2007, Kuvajt devizne rezerve iznosile su US 213 milijardi dolara. Kuwait berza, koja ima oko 200 tvrtki na popisu, je druga po veliini berza u arapskom svijetu s ukupnom

trinom kapitalizacijom od US 235 milijarde dolara. U 2007, kuvajtska vlada je objavila proraunski viak od US 43 milijarde dolara. Poreski sistem Postoje zemlje koje ne pladaju poreze, sto znai da za isto radno mjesto zaposleni dobiju i do 50 odsto vedi platu u poreenju sa zemljama koje pladaju poreze. U tu grupu zemalja se svrstava i Kuvajt zajendo sa UAE, Katar, Saudijska Arabija... Dio prihoda od nafte ide u budet i to im je sasvim dovoljno za dravne potrebe, pa ne postoji potreba za prihodom od oporezivanja. S toga u tim zemljama ne postoje porezi koji su u drugim zemljama uobiajeni. Uglavnom se plada mali iznos doprinosa za socijalno osiguranje i poneka lokalna taksa. Porez na zaradu, zemlju, profit ili bilo kakav prihod ne postoji. Centralna banka Valuta Kuvajtski dinar je slubena valuta Kuvajtu. Odnos prema evru je: 1 kuvajtski dinar je 2.56207 evra. Kuvajtska valuta je najvrednija moneta na svetu. Za 1 americki dolar se dobija 0.292010 kuvajtskih dinara. Kuvajtski dinar je uveden 1961. godine, kada je zamijenio zaljevsku rupiju. U opticaju su kovanice od 5, 10, 20, 50, 100 filsa, i novanice od , , 1, 5, 10 i 20 dinara. Prva Kuvajtski novanica nosio sliku pokojnog Amir Kuvajta Kuvajt ima dobro razvijen bankarski sistem. Nacionalna banka Kuvajta je najveda banka u zemlji i jedna od najvedih u arapskom svijetu. Druge ugledne financijske institucije sa sjeditem u Kuvajtu ukljuuju Gulf banka Kuvajta i Burgan banka, koja je dobila ime po najvedem naftnog polja uzemlja. Centralna banka Kuvajta je osnovana 1969 s misijom za postavljanje temelja i odravanje fleksibilan i stabilan monetarni financijski sustav u dravi Kuvajt. CBK takoer djeluje kao bankar i financijski savjetnik vlade, dok su predstavnici iz javnog i privatnog sektora ine Upravni odbor.

Kamatna stopa Referentna kamatna stopa u Kuvajtu zabiljeena je na 2 %. Od 1999 do 2013, Kuvajt kamatna stopa u prosjeku je dostigla 4,3 % , zatim u decembru 2000 godine 7,3 % i rekordno nisku razinu od 2,0 % u oktombru 2012.

 Inflacija

U Kuvajtu, kamatna stopa odluke donosi Sredinje banke Kuvajtu je Upravni odbor.

Stopa inflacije u Kuvajtu je zabiljeena na 2,50 posto, u augustu 2013.

Stopa inflacije Kuvajta u prosjeku iznosila 3,07 % u odnosu na 1995 do 2013, dosegnuvi visokih 11,64 % u augustu 2008 i rekordno nisku razinu od -1,15 posto u aprilu 1998

Zaposlenost Stopa nezaposlenosti u prosjeku se krede oko 2,72 % dok je najveda stopa nezaposlenosti zabiljeena 7,18 a najmanja 0,5 %. Radna snaga:

25% u industriji i poljoprivredi, 25% u uslunim djelatnostima, 50% u dravnoj slubi i drutvenom sektoru. Drzavna potrosnja Javni dug: 7.1% BDP-a (2012 est) 7,5% BDP-a (2011 est) Prihodi: 106,9 milijarde dolara Rashodi: 69,18 milijarde dolara Sa 12 uzastopnih godina velikih budetskih suficita od visoke cijene nafte, dravna potronja vie se nego utrostruila za proteklih est godina. Sa 23 milijarde dolara potronja je porasla na vie od 70 milijardi, pre svega zbog subveniconiranja plata i drugih slinih rashoda. Kuvajt koji ima 10 odsto svetskih rezervi nafte i pumpa oko tri miliona barela dnevno, nede modi da izdri toliki rast potronje ako cijena nafte opadne.

Efikasnost trzista Izvoz 109,4 milijarde dolara (2012 est) 104,3 milijarde dolara (2011 est) Izvoz roba -nafte i rafiniranih proizvoda, gnojiva Izvoz - partneriJuna Koreja 17,7%, 15,3% Indija, Japan 13,7%, China 9.6%, SAD 8,4% (2011) Uvoz 24,1 milijarde dolara (2012 est)

21,96 milijarde dolara (2011 est) Uvoz roba -hrane, graevinskog materijala, vozila i dijelovi, odjeda Uvoz partneri SAD 12,4%, Kina 9,7%, Saudijska Arabija 8,4%, Juna Koreja 6,5%, Indija 6,4%, Japan 6,2%, Njemaka 5%, UAE 4,3% (2011)

Socijani disparitet Zahvaljujuci visokoj cijeni nafte na tritu, Kuvajt je pre 10-ak godina zabiljeio po prvi put viak u budzetu od oko 2 milijarde amerikih dolara. Prosjena plata po stanovniku u 2005. godini u Kuvajtu je iznosila ak 22.800 $. Radnu snagu cini oko 1.700.000 ljudi, od ega je samo petina domade stanovnitvo. Prosjena mjesena zarada u Kuvajtu je od 2.500 3.500 $. Razliiti bonusi za novogodisnje praznike i velike muslimanske vjerske praznike esto iznose i po nekoliko hiljada evra za jednu porodicu. Socijalna pomod je oko 800 evra mjeseno.

Korupcija Korupcija je takoer doivljava kao znaajan problem, iako je Kuvajt uinio neke pozitivne pomake u tom pogledu. Transparency International Indeksa percepcije korupcije za 2010 zauzela 54. Kuvajtu iz 180 zemalja. U 2009 Kuvajt je bio rangiran na 66 stepenu.U poslovnim uvjetima kao to je to sluaj s vedinom zemalja diljem svijeta korupcije naruava procesa ekonomskog razvoja i ozbiljno oteduje vjerodostojnost poziva za ekonomske reforme. Kuvajt niti ima neovisnu agenciju za borbu protiv korupcije, niti zakoni o zatiti zvidaa, borbe protiv korupcije, financijsko stanje, sukoba interesa ili pravo na uvid u podatke. Ovi nedostaci ograniiti kapacitete za borbu protiv korupcije u zemlji.

LUKSEMBURG
Drzavno uredjenje Luksemburg je ustavna monarhija u formi parlamentarne demokratije. Po Ustavu iz 1868. godine veliki vojvoda vri dunost poglavara drave a zakonodavnu vlast vri Parlament iji se lanovi biraju na izborima svakih pet godina (istovremeno sa izborima za Evropski parlament). Veliki vojvoda od 2000 godine je Henri. Luksemburg je podijeljen na tri distrikta koji se dalje dijele na kantone i opdine. Ukupno ima 12 kantona i 116 opdina.

Ekonomski sistem GDP Luksemburga u 2012 godini prema podacima Svjetske banke je iznosio 57,12 milijardi dolara, to predstavlja 0,09% ukupnog svjetskog GDP-a Od 1960 do 2012 godine GDP Luksemburga je u prosjeku iznosio 15,6 milijardi USD, dosegnuvi svoj najvedi iznos od 59,2 milijarde USD u decembru 2011 a rekordno nisku razinu u decembru 1960 godine od svega 0,7 milijardi USD. Zadnji GDP po glavi stanovnika u Luksemburgu je iznosio 66.807,96 USD po paritetu kupovne modi (PPP) Od 1980 do 2012 godine GDP per capita je u prosjeku iznosio 50.971,3 USD, dosegnuvi svoj rekord u decembru 2007 kad je iznosio 74.021,5 USD, a svoju rekordno nisku razinu u decembru 1981 godine kada je iznosio 27.389,2 USD.

Poreski sistem Veliko Vojvodstvo Luksemburg ima tri nivoa porezne vlasti: Porezna uprava Carinska i troarinska uprava Luksemburki registar

Glavni porezi su: Porez na dodanu vrijednost (PDV) Porez na dobit Porez na dobit koju distribuira kompanija Porez na imovinu i poslovnu imovinu

Luksemburg se zbog svog fleksibilnog poreskog sistema i fleksibilnih poreskih vlasti svrstava u grupu zemalja koje su poznate kao poreske oaze. Luksemburg se ubraja u ovu grupu zemalja iz razloga to omogudava poseban poreski tretman za meunarodne poslovne kompanije. Posljednih godina u parlamentu EU pokrenute su rasprave da Luksemburg uskladi svoj poreski sistem sa sistemima ostalih zemalja lanica. Centralna banka Centralna banka Luksemburga (Banque centrale du Luxembourg -BCL) je osnovana 22.aprila 1998 godine, otprilike u isto vrijeme kad je osnovana i Europska Centralna Banka (ECB). Drava Luksemburg je jedini dioniar Centralne Banke Luksemburga sa kapitalom od priblino 175 miliona . BCL donosi odluke koje se odnose na pitanja monetarne politike, izdavanja novanica, finansijske stabilnosti, platnih sistema i sl.

Bankom upravlja vijede koje se sastoji od tri lana izvrnog odbora i est lanova koje imenuje vlada Luksemburga. Izvrni odbor se sastoji od generalnog direktora, kojeg imenuje Veliki Vojvoda na prijedlog vlade za mandat od 6 godina, i jo dva direktora.

Valuta Luksemburg kao lanica EU koristi zajedniku valutu euro () od 01.01.1999 godine, do 2002 godine valuta euro se koristila samo formalno iz razloga to nisu postajale novanice eura. Euro je zamjenio Luksemburki franak koji se koristio od 1981 godine Franak je zamijenjen u omjeru 1 EUR = 40,3399 francs Na kovanicama Luksemburkog eura dominira lik Velikog Vojvode

Kamatna stopa Inflacija U novembru ove godine u Luksemburgu je zabiljeena inflacija od 1,2% U periodu od 1991-2013 godine inflacija je u prosjeku iznosila 2,6% a 1999 godine u januaru u trenutku uvoenja eura je zabiljeena deflacija od 1,35%. Referentna kamatna stopa u Luksemburgu je 0,50% prema podacima iz maja ove godine. Prosjena kamatna stopa za period od 1998-2013 godine iznosi 2,6% a najvia zabiljeena je 4,8% iz 2001 godine. Luksemburg je lanica EU koja je usvojila euro tako da Luksemburku referentnu kamatnu stopu postavlja Europska Centralna Banka

Zaposlenost Nakon perioda rasta stopa nezaposlenosti u Luksemburgu stagnira na 7% to predstavlja najvedu stopu nezaposlenosti u zadnjih 30 godina. U periodu od 1982-2013 godine stopa nezaposlenosti u prosjeku je iznosila 3,4%. Zaposlenost po djelatnostima : Primarne 1%, Sekundarne 20%, Tercijalne 79%

Obrazovanje Osnovno obrazovanje u Luksemburgu poinje sa 6 godina i traje 6 godina. U tom periodu djeca ponedeljkom, srijedom i petkom borave u koli od 8 do 4 poslijepodne a utorkom, etvrtkom i subotom kola zavrava u podne. U prvom razredu djeca ue itati i pisati na njemakom jeziku a drugom na francuskom jeziku pa zatim na luksemburkom, tako je predvieno da djeca u dobi od 8 godina ved govore 3 jezika. Nakon osnovne slijedi srednja kola koja traje 7 godina ali djeca mogu napustiti kolu ukoliko ele u dobi od 15 godina. Srednje obrazovanje se dijeli na opde i tehniko a opde predstavlja pripremu za visoko obrazovanje i dijeli se na niu i viu razinu.

Prvih godina srednje kole koristi se njemaki jezik a zatim se prelazi na francuski a ui se jo i engleski jezik i jo jedan jezik po elji tako da je zakonom predvieno da djeca vie od polovine svoga kolovanja provedu uedi jezike. Visoko obrazovanje traje od 3 do 5 godina.

Efikasnost trzista Luksemburg ima izvozno intenzivnu privredu pa tako pored elika kao glavnog izvoznog proizvoda jo izvozi hemijske proizvode, proizvode od gume i finalno staklo. Ipak najprofitabilnija grana izvoza su finansijske usluge. Glavni izvozni partneri su: Njemaka, Francuska i Belgija Najvedi izvoz Luksemburg je zabiljeio u martu 2011 a iznosio je 1 180,2 miliona . Luksemburg nema razvijenu proizvodnju roba iroke potronje pa je tako tradicionalno veliki uvoznik takve vrste roba. Drava je zbog slabih prirodnih potencijala veoma zavisna o uvozu energije Glavni uvozni proizvodi su: minerali, metali, prehrambeni proizvodi i roba iroke potronje Glavni uvozni partneri su: Belgija, Francuska, Njemaka, Holandija i Kina

Socijani disparitet Luksemburg u prolosti nije imao problema za socijalnim disparitetom meutim u zadnjoj deceniji dolo je do drastinih promjena zbog sveopde globalizacije i razvoja privrede. U posljednjoj deceniji se stvorila primjetna nejednakost u prihodima to je izazvalo zabrinutost kod vlade Luksemburga koja je tradicionalno usmjerena na uspostavljanje socijalnog mira. Do pojave socijalnog dispariteta je dolo zbog povedanja plata za visoko obrazovane radnike dok je nivo plata za nie obrazovane ostao stabilan. Vlada je u cilju zaustavljanja rasta socijalnog dispariteta usvojila novi socijalni model za koji se nadaju da de pomodi u prevazilaenju ovog problema . Novi socijalni model predstavlja rezultat jakog dijaloga izmeu sindikata, predstavnika poslodavaca i Vlade a sve s ciljem da se postigne niska razina nejednakosti.

Korupcija Razina korupcije u Luksemburgu je opdenito vrlo niska zbog jakog pravnog okvira za borbu protiv korupcije. Vedina kompanija koje posluju u Luksemburgu smatraju da korupcija ne predstavlja problem u poslovanju. Iako prema barometrima globalne korupcije Luksemburg spada u red zemalja sa niskom stopom korupcije, stanovnitvo Luksemburga smatra da su najkorupiranije organizacije u dravi politike stranke i Vlada.

2011 godine Veliki Vojvoda Luksemburga je smjenio je vladu zbog korupcijskog skandala. 33% graana Luksemburga i dalje smatra da je vlada izrazito korumpirana naroito kada je rije o dravnim nabavkama

MALEZIJA
Drzavno uredjenje Malezija je federacija koja se sastoji od trinaest drava i tri savezna teritorija. Juno kinesko more dijeli dravu na dvije odvojene geografske cjeline. Malezija je federalna, ustavna, parlamentarna, izborna monarhija. Ustav je donesen 27. augusta 1957., kao Ustav Federacije Malaje. Do danas Ustav je imao 42 amandmana. Dravni glavar Malezije je Yang di-Pertuan Agong, to na malajskom znai Vrhovni vladar, a na Zapadu se obino prevodi i kao kralj. Kralj se bira na razdoblje od pet godina. Sadanji, trinaesti Yang di-Pertuan Agong je sultan Mizan Zainal Abidin, sultan Terengganua.

Ekonomski sistem Stopa privrednog rasta bra je od porasta stanovnika pa je GDP premaio 3500 USD/st. Poljoprivredom se bavi znatan udio stanovnika. Najvaniji poljoprivredni proizvodi su palmino ulje (1. u svijetu), kauuk (3. na svijetu), kakao, ederna trska, kokos, biber, a za vlastite potrebe najvie se uzgaja ria. Od ivotinja najvie se uzgajaju perad i svinje. Malezija raspolae razliitim rudama: kositar, boksit, bakar, eljezo, razliiti obojeni metali, zlato. U podmorju Junokineskog mora pronaeni su nafta i plin. Snano je razvijena automobilska te raznolika preraivaka industrija za rastude vlastito trite (prehrambena, tekstilna, graevinarstvo).

Neki od osnovnih pokazatelja Malezijske ekonomije su sljededi: GDP iznosi 60 milijardi $ sa godinjom stopom rasta od 5,1% Bruto domadi proizvod: 4,3% u 2. kvartalu 2013. god Najvedi GDP dostignut je u septembru 2009. god. i iznosio je 5,9%, dok je najmanji zabiljeen u martu 2009. god. i iznosio je -7,6%. Indeks potroakih cijena: 1,9% za august 2013. god

Indeks industrijske proizvodnje: 7,6% u julu 2013. god Indeks proizvoakih cijena: -3.0% u julu 2013. god

Poreski sistem Stopa poreza na dobit, dohodak i promet Centralna banka Valuta Jedino sredstvo pladanja u Maleziji je Malaysian Ringgit . Valuta je vezana za dolar. 1 Malaysian ringgit = 0.309693 U.S. dolara. Bank Negara Malaysia Sjediste banke je u Kuala Lumpuru. Na elu banke se nalazi guvernerka Zeti Akhtar Aziz od maja 2000. godine.

Kamatna stopa Inflacija Stopa inflacije u Maleziji zabiljeena u augustu 2013. iznosila je 1.90%. Od 1973. do 2013, Inflacija je u Maleziji u prosjeku iznosila 3,7%. Najvia je bila 23,9% u martu 1974. a rekordno niska i iznosila je 2,4% u julu 2009. U Maleziji, najvanija kategorija u indeksu potroakih cijena su hrana i bezalkoholna pida (30% od ukupne mase) i stanovanje, voda, elektrina energija, plin i druga goriva (23 % ukupne mase). Ostali ukljuuju: Transport (15%), komunikacija (6 %), rekreacija i kultura (5 %) i namjetaj, kudanski ureaji i rutinsko odravanje (4 %). Preostale komponente su restorani i hoteli na 3,2% i razne robe i usluga na 6,3% . Referentna kamatna stopa u Maleziji posljednji put zabiljeena iznosila je 3%. Od 2004. do 2013., kamatna stopa je u prosjeku iznosila 2,9%, dok je najvia bila u novembru 2008. i iznosila 3,5% a najnia u februaru 2009. i iznosila 2%.

Zaposlenost Stopa nezaposlenosti u Maleziji povedana je na 3% u julu 2013. god. sa 2,80% u junu 2013. Podatke o stopi nezaposlenosti u Maleziji izvjetava Odjel za statistiku Malezije. U Maleziji, stopa nezaposlenosti mjeri broj ljudi koji aktivno trae posao kao postotak radne snage.

Broj zaposlenih osoba u Maleziji povedan je na 12.723,20 hiljada lica u 2012. sa 12.123 hiljada osoba u 2011.

Drzavna potrosnja Malezija zabiljeila budetski suficit od 2.404,60 MYR miliona u drugom kvartalu 2013. Od 1981. do 2013., Malezijski budet je u prosjeku imao vrijednost od 1.831,4 MYR milliona. Najvii je bio 11.959,0 MYR milliona u novembru 2003. i rekordno nizak -6.855,5 MYR milliona u novembru 2011. god. Dravna potronja u Maleziji povedana je na 24.496 MYR miliona u drugom kvartalu 2013. sa 20.500 MYR miliona u prvom kvartalu 2013. Od 2005. do 2013., vladina potronja je u prosjeku iznosila 19.862,4 MYR milliona.

Uloga drzave u javnom sektoru Iako savezna vlada promovira privatna preduzeda i vlasnitva u ekonomiji , ekonomski pravac u zemlji je pod velikim utjecajem od strane vlade. Ekonomija je takoer pod utjecajem vlade preko agencija kao to su ekonomsko planiranje Unit-linked i vlada bogatstvo sredstava , Khazanah National Berhad i Pemodalan Nasional Berhad. Planovi o razvoju ekonomije zapoeli su jo 1950. za vrijeme britanske kolonijalne vladavine . Planovi su uglavnom koncentrirani oko ubrzavanje rasta ekonomije od strane selektivnog ulaganje u sektorima privrede i izgradnji infrastrukture za podrku kao to su poljoprivreda, proizvodnja i usluge. Vlada takoer ima planove razvoja koji su usmjereni na poboljanje proizvodnog sektora koja se naziva industrijski Master plan. Trenutno, plan nosi naziv Tredi industrijski Master plan ( IMP3 ), koji pokriva razdoblje 2006.2020.

Obrazovanje Malezijski sistem obrazovanja obuhvata: Osnovno obrazovanje ( traje 6 godina) i srednje obrazovanje ( traje 5 godina, obuhvata 3 godine nie srednje i 2 godine srednje Visoko obrazovanje

Trajanje programa studija za osnovnu diplomu je 3 godine. Studiranje je omogudeno kako na javnim tako i na privatnim fakultetima i privlae mnoge studente iz stranih zemalja. Vlada osigurava vie od 95% od osnovnog i srednjeg obrazovanja, kao i oko 60% od visokog obrazovanja, a sa privatnim sektorom odrava ravnoteu.

Efikasnost trzista IZVOZ Izvoz u Maleziji povedan je na 60.726,10 milliona MYR u julu 2013. sa 56.748,80 milliona MYR je iz juna 2013. Malezija ima izvozno orijentisanu ekonomiju. Izvoze se : elektrini ureaji (35% ukupnog izvoza), palmino ulje (15%), naftni derivati (9%), prirodni plin (7%), drvo i prirodne gume. Malezija takoer izvozi hemikalije, strojeve, aparate i proizvode od metala. Glavni izvozni partneri su: Singapur (15% ukupnog izvoza), Kina (13%), Japan (12%), zemlje Evropske unije (9%) i SAD (9%). Ostali zemlje su: Tajland, Hong Kongu i Indoneziji.

UVOZ

Uvoz u Maleziji povedan je na 57.868,44 milliona MYR u jula 2013. sa 52.432,24 milliona MYR iz juna 2013. Uvoze se: strojevi i transportna oprema (60 % ukupnog uvoza), proizvedene robe (12 %), goriva (10 %), hemikalije (9 %) i hrana (6%). Glavni uvozni partneri su: Kina (15% ukupnog uvoza), Singapur (13%), zemlje Evropske unije (11 %), Japan (10%) i SAD (8%).

Socijani disparitet Nakon incidenta 13. maja 1969., kada su izbili rasni nemiri u glavnom gradu Kuala Lumpuru, u Maleziji je pokrenuta nova ekonomska politika (NEP). Tokom tog perioda ekonomske nejednakosti meu Malajacima su se navodno povedale. Plate nisu u stanju da dre korak sa ivotnim standardom zbog rasta cijena hrane i mnogi ljudi nisu u stanju da otplate stambene kredite i kredite za automobile. Takoer 60% dravnih slubenika koji zarauju manje od RM 3, 000 mjeseno ne mogu priutiti da kupe kudu. Prema najnovijim ICAEW regionalnim finansijskim izvjetajima, Malezija je 2. rangirana zemlja s najvedom razlikom u bogatstvu meu stanovnitvom meu azijskim zemljama, nakon Tajlanda. Disparitet izmeu bogatih i siromanih de dovesti do socijalne nestabilnosti, posebno tokom ekonomske krize. Ako stopa nezaposlenosti raste, mogude su jo vede nejednakosti po pitanju bogatstva stanovnika.

Poduzetnistvo I konkurencija U 2013., Malezija zauzima 12. mjesto u svijetu po lakodi poslovanja. Prednosti Malezije u rangu ukljuuju dobivanje kredita (rang 1. ), zatite investitora ( rangirana 4. ) i prometu preko granice ( rangiran 29. ). Slabosti se tiu pribavljanja graevinskih dozvola ( rangirana 113. ). Studija rangira 183 zemalja u svim aspektima poslovanja. Malezija prua puno pomodi u smislu infrastrukture i sredstava za podsticanje mladih poduzetnika, posebno za mala i srednja preduzeda (MSP). Postojala je hitna potreba da Malezija u svoje obrazovanje i obuku uvede komponentu poduzetnitva kako bi potaknula ekonomske aktivnosti i zauzvrat, stvorila rast zaposlenosti. U ovom trenutku, obrazovanje poduzetnitva postalo je vaan nastavni plan i program u institucijama visokog obrazovanja u Maleziji.

Korupcija Malezijska vlada de raditi na uspostavi sveobuhvatnih mjera za dobro upravljanje i borbu protiv korupcije nakon najnovijeg Transparency International istraivanja koje je pokazalo da je korupcija u Maleziji porasla na 3% sa 1,2% iz 2011. godine. Policija i politike institucije su najvie korumpirani. Procjena opsega sive ekonomije u odnosu na sluzbeni GDP u Maleziji iznosi 39%.

NAMBIJA
Drzavno uredjenje Politika Namibije se odvija u okvirima predsjednikog sistema, kao predstavnika demokratska republika, gdje je predsjednik Namibije izabran na period od pet godina te predstavlja predsjednika drave i predsjednika vlade. Sadanji predsjednik je Hifikepunye Pohamba. Namibija je podijeljena na 13 regija i ukupno 107 izbornih jedinica. Ekonomski system Namibijsko gospodarstvo uveliko je ovisno o vaenju i preradi minerala za izvoz. Rudarstvo ini 20% BDP-a. Namibija je etvrta u Africi po izvozu negorivnih minerala i peta u svijetu po proizvodnji uranija. Zahvaljujudi bogatim naplavnim nalazitima dijamanata zemlja je najvede svjetsko izvorite dijamantnog dragog kamenja. Namibija proizvodi i velike koliine olova, cinka, kositra, srebra i volframa.

 Oko polovice stanovnitva ivi od poljoprivrede (uglavnom nekomercijalne). Namibija ne zadovoljava vlastite potrebe za hranom, pa mora uvoziti. Iako je BDP po stanovniku pet puta vedi od najsiromanijih afrikih zemalja, vedina Namibijaca ivi u izrazitom siromatvu zbog velike stope nezaposlenosti i neravnomjerno rasporeenog nacionalnog bogatstva. Namibijsko je gospodarstvo snano povezano s junoafrikim. Postignut je politiki konsenzus o privatizaciji nekoliko velikih tvrtki u bliskoj bududnosti, to bi trebalo potaknuti dugorone strane investicije. Namibija je jedna od najstabilnijih drava na afrikom kontinentu, pa je samim tim, sigurna za inostrane lovce-turiste. BDP za 2004. je procijenjen na 7300 USD po stanovniku (mjereno po PPP-u). Procjena ukupnog BDPa iz 2005. iznosi 15.14 milijardi $ . Poreski system Namibijski poreski sistem uglavnom je regulisan Zakonom o porezu na dohodak (koji regulie osobne i korporativne poreze) i Zakonu o porezu na dodatnu vrijednost. Namibija ima izvorni temeljni reim poreza na dohodak. Namibija jo uvijek ima teritorijalni poreski sistem. Porez na dodanu vrijednost (PDV) od 15% primjenjuje se gotovo na svakoj robi. Osnovna roba poput edera, hljeba, mlijeka i sl. su izuzete od PDV-a. Porez na dohodak se odnosi na ukupan oporezivi dohodak pojedinca i svi pojedinci se oporezuju po progresivnim marginalnim stopama. Centralna banka Banka Namibije osnovana je 1993.godine kao zamjena nikada otvorene Namibija Reserve Bank. Banka Namibije je jedina institucija kojoj je doputeno izdavanje Namibijskog dolara. elnik banke je guverner Banke Namibije. Tom Alweendo je guverner od 1997. god. Sredinja namibijska banka izdala je 15. septembra 1993. godine prvu novanicu namibijskog dolara, dok su u decembru iste godine u opticaj putene prve kovanice. Kovanice su se kovale 1993., 1996., 1998., 2000., 2002., 2008. i 2009. godine. Kovanice od centa izraene su od elika i nikla, dok su kovanice od dolara izraene od mjeda. Na svim novanicama namibijskog dolara prikazan je Hendrik Witbooi, glavni voa namibijskih pobuna protiv njemake kolonijalne vlasti na prelazu iz 19. u 20. stoljede. Valuta Namibijski dolar (NAD) je slubena valuta Namibije od 1993. Uobiajena oznaka za tu valutu je $ ili alternativno N$ kako bi se razlikovao od ostalih dolar valuta (USD, HKD, AUD, CAD i sl.). 1 namibijski dolar podijeljen je na 100 centi. Kovanice u opticaju su: 5 centi, 10 centi, 50 centi, 1 dolar i 5 dolara. Novanice u opticaju su: 10 N$, 20 N$, 50 N$, 100 N$ i 200 N$.

Kamatna stopa Referentna kamatna stopa u Namibiji zadnje prijavljena je 5,50%. Historijski gledano od 2007. do 2013. godine u Namibiji kamatna stopa je bila u prosjeku 7,5%. Rekordno visoku od 10,50% imala je u maju 2007., a rekordno nisku razinu od 5,50% u augustu 2012. godine. U Namibiji, kamatne stope donosi Izvrni odbor Banke Namibije. Slubena kamatna stopa je repo stopa. Inflacija Stopa inflacije u Namibiji zabiljeena je na 4,92% u oktobru 2013. godine. Historijski gledano, od 1973. do 2013., Namibijska stopa inflacije je u prosjeku 9,98% . Rekordno visoku stopu od 20,54% je imala u junu 1992. i rekordno nisku razinu od 0,91% u maju 2005. godine. Zaposlenost Stopa nezaposlenosti u Namibiji smanjena je na 16,70% u 2012. u odnosu na 37,60% iz 2008. godine, to istovremeno predstavlja rekordno visoku stopu, dok je rekordno niska stopa ostvarena u decembru 2012. godine sa 16,7%. Drzavna potrosnja Javni dug 712,9 miliona dolara (2005. est) Prihodi 1,945 milijarde dolara (2005.) Rashodi 2,039 milijarde dolara (2005.) Namibija biljei deficit dravnog prorauna koji je jednak 11,20 % dravnog bruto domadeg proizvoda u 2011. Uloga drzave u javnom sektoru Javni sektor predstavlja Ministarstvo poljoprivrede, vode i umarstva (MAWF) sa dva odjela koji se sastoji od osam uprava, Sveuilita u Namibiji i drugih obrazovnih i istraivakih institucija irom zemlje. Te ustanove pruaju usluge kroz razne odjele vijeda i institutima od kojih su neke navedene u nastavku: Javne ustanove: - Ministarstvo poljoprivrede i umarstva (MAWF) - Zavod za poljoprivredu i ruralni razvoj (DARD) - Uprava za produenje i inenjerske usluge (DAES) Javna istraivanja: - Nacionalni poljoprivredni institut (NARI) - Poljoprivredno istraivanje i razvoj (ASTI) - Uprava za istraivanje i obrazovanje (pod MAWF i Dart)

- Sveuilite u Namibiji Polu-javne organizacije su dravne firme i agencije koje su izravno pod kontrolom vlasti i bez eksplicitnih profit ciljeva, osim onih propisanih jasno u Zakonu o njihovom postojanju. Ovaj sektor ukljuuje sljedede institucije: - Namibijski Agronomski odbor , Mjesni odbor Namibije , Razvojna banka Namibije Obrazovanje U Namibiji je obavezno osnovno obrazovanje za djecu uzrasta izmeu est i esnaest godina. Ovaj vid obrazovanja je besplatan i na teret drave. Razredi od prvog do estog se smatraju osnovnim obrazovanjem, dok su razredi od 8. do 12. srednjokolsko obrazovanje . Najvedi broj kola u Namibiji je u vlasnitvu drave, meutim postoji i manji broj privatnih kola koje su takoer dio nacionalnog obrazovnog sistema. Postoje etiri koleda za obrazovanje nastavnika, tri koleda za poljoprivredu, koled za policijske slubenike, politehnika kola na nivou univerziteta i Univerzitet Namibije. Efikasnost trzista Izvoz Namibija je ostvarila izvoz u vrijednosti od 10,187 miliona NAD u drugom tromjeseju 2013. Izvoz dijamanata ini oko 25% od ukupnog izvoza. Zatim najvie izvozi uran, srebro, olovo, cink, kositar i hranu. Namibija je etvrti izvoznik minerala u Africi i peti najvedi proizvoa urana. Glavni izvozni partneri su: Juna Afrika (27% od ukupnog broja), Velika Britanija (17%), SAD-a, Angola, Nizozemska i panija. Uvoz Uvoz u Namibiji je smanjen na 12,171 milion NAD u drugom tromjeseju 2013. godine. Uvozne proizvode ine: derivati i goriva, strojevi i oprema i hemikalije. Kljuna izvozna trita su: Nizozemska, Velika Britanija i Kina. Socijani disparitet Namibija ima visoke raspone kada su u pitanju nejednakosti u raspodjeli nacionalnog bogatstva. 1% najbogatijih kudanstava u zemlji zarauju vie od 50% onoga to najsiromanija kudanstava mogu zaraditi zajedno. U ruralnim i urbanim podrujima vedina ljudi i dalje ivi u siromatvu. Istraivanja pokazuju da siromani nesrazmjerno se nalaze u ruralnim podrujima gdje 27% ljudi su siromani, a od kojih je 13,6% kategorizirano kao ozbiljno siromani. U urbanim podrujima 43% kudanstva je kategorizirano kao siromano. Socijalne nejednakosti pojaale su podjele unutar drutva u Namibiji: preteno bijela elita i nova crna srednja klasa su esto u mogudnosti odravati gotovo evropski standard, a iroki dijelovi preteno crno stanovnitvo ivi ispod granice siromatva.

 Namibija je i dalje jedna od zemalja najtee pogoenih AIDS-om sa stopom infekcije od 17% u odnosu na prosjek i do 44% u pojedinim regijama. irenje HIV / AIDS-a je tragedija koja pogaa mlade ljude, posebno ene. Reforma javnih institucija Nekoliko vanih reformi usmjerene su na poboljanje makroekonomskog okvira u podruju djelovanja budeta. Vezana su za dugorona fiskalna planiranja, napori su u toku kako bi se poboljalo upravljanje dugom i sprovoenje strategija upravljanja. Performanse i djelotvornosti upravljanja programima za reformu institucija: - poduprijeti ciljeve postavljene u Nacionalnom razvojnom planu, - mjerenje ishoda i uinaka za strateko odluivanje, - treba da poslui kao osnova za postavljanje ciljeva u ministarstvima, - osigurati operativne smjernice upravljanja institucijama, - jaanje profesionalizma u javnom sektoru, - poboljanje finansijskog upravljanja i odgovornosti, - promicanje dobrog upravljanja i borbe protiv korupcije, - sprovedba projekta u ministarstvima poljoprivrede, vode i ruralnog razvoja. Poduzetnistvo I konkurencija Svijest o znaaju poduzetnitva za privredni rast i razvoj Namibije pokuava se povedati kroz nastavni plan i program u srednjim kolama te strukovno obrazovanje i osposobljavanje u centrima za mlade. Ovakvi projekti su dio inicijative Vlade koji za cilj imaju potaknuti i pripremiti mlade ljude u Namibiji za uspjeh u globalnoj ekonomiji. Fokusiraju se na poduavanje mladih praktinim poduzetnikim, finansijskim i ivotnim vjetinama, koristedi steena iskustva te im tako pomodi da razumiju ekonomiju i olakaju ostvarivanje potencijalnih poduzetnikih ideja. Korupcija Namibijska Vlada je oduvijek bila predana promicanju etikog ponaanja, prevenciji i borbi protiv korupcije u svim sektorima drutva. To se pokazalo 1996., kada je Vlada donijela odluku da imaju nacionalni savjetodavni okvir za borbu protiv korupcije u Namibiji. Vladina korupcija vedi je problem od bilo kojeg drugog oblika organiziranog kriminala i prevare u Namibiji. Mnogi menaderi su postali poslovni tajkuni pomodu korupcije i sumnjivog nadmetanja, ilegalnog izdavanja dozvola, mita i investicijskih ema, a utiu i na parlamentarne odluke i lobiranje za zakone gdje de u konanici osigurati svoje bogatstvo.

 Organizirani kriminal tei da bude povezan s ilegalnim vaenjem dijamanata, pljake (osobito oruane pljake), krae iz motornih vozila, prevare i korupcije koje ukljuuju javne institucije, trgovina drogom, protivzakonit lov zatidenih vrsta, krijumarenja oruja. Prema podacima Interpola, za ubistva, stopa u 1999. godini bila je 26,32% na 100.000 stanovnika za Namibiju, u odnosu na Japan 1%, a 4.55% za SAD. Za silovanje, stopa u 1999. gogidni bila je 36,89% za Namibiju, u poreenju s 1,47% za Japan i 32,05% za SAD.

KENIJA
Drzavno uredjenje Nezavisnost je stekla 12. decembra 1963. godine od Ujedinjenog Kraljevstva. Kenija je viestranaka demokratska republika, sa predsjednikom Uhuru Kenyatta (svahili: Rais wa Jamhuri ya Kenija) na elu drave i na elu vlade. Predsjednik vodi izvrni organ Vlade Kenije i on je ujedno i vrhovni zapovjednik odbrambenih snaga u Keniji. Kenija je, prema novom ustavu iz 2012. godine podijeljena na 47 poluautonomnih oblasti kojima upravljaju guverneri Ekonosmki sistem Ekonomija Kenije je trino orijentisana, i spada meu zemlje sa najvedim ekonomskim progresom u subsaharskoj Africi. Poljoprivreda predstavlja vodedu granu privrede. U urbanim centrima Kenije razvoj uslunih djelatnosti uzima maha, dok je u ruralnim predjelima prevladavajuda privreda. Bruto domadi proizvod (BDP) u Keniji je bio vrijedan 37, 23 milijarde dolara, i zadnji put je zabiljeen u 2012. godini. Bruto domadi proizvod po stanovniku u Keniji je zadnji put zabiljeen u 2012. godini i iznosio je 592, 92 dolara. BDP po stanovniku u Keniji je ekvivalent za 5 % svjetskog prosjeka. Poreski system Kenija ima sloen poreski sistem, to ga ini skupim za porezne obveznike u skladu s povedanim trokovima poslovanja. Kenijski poreski sistem vrlo je sloen , na prvi pogled mnogo vie u usporedbi s ostalim afrikim zemljama , zbog postojanja vie stopa poreza. Porezi koji se primijenjuju u Keniji su porez na dobit , porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost (PDV ) i porez po odbitku. Stopa poreza na dobit iznosi 30 % Porez na dohodak se krede izmeu 10 % i 30 %. , PDV iznosi 16 % Stopa poreza po odbitku 5 % a ovisi o izvoru dohotka

Centralna banka Osnovni zadaci CB Kenije su: formulirati i provoditi monetarnu politiku, usmjeriti je na postizanje i odravanje stabilnosti opte razine cijena. Banka takoer, potie likvidnost, solventnost i pravilno funkcioniranje stabilnog trinog finansijskog sistema, kao i, ciljeve za rast i zapoljavanje. Valuta Kenijski iling, je slubeno sredstvo pladanja u Keniji. Oznaava se simbolom KSh, a dijeli se na 100 centa. Kenijski iling je uveden 1966. godine, kada je zamijenio istonoafriki iling. U opticaju su: kovanice od 50 centi, te 1, 5, 10, 20 i 40 ilinga, i novanice od 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 ilinga. 1 KES = 0.0088 EUR 1 EUR = 113.6970 KES 1 KES = 0.0118 USD 1 USD = 84.5142 KES Kamatna stopa Odluku o visini kamatne stope u Keniji donosi Odbor za monetarnu politiku koji je u sastavu Centralne Banke. Referentna kamatna stopa u Keniji iznosi 8,50 % Inflacija Prema posljednjim podacima (oktobar 2013.) stopa inflacije iznosila je 7,76 % Prosjena stopa inflacije je 11, 6 % (u periodu od 2005 do 2013. godine) Zaposlenost Nezaposlenost je jedan od kljunih problema Kenije i stopa nezaposlenosti iznosi 40 % Radna snaga: 18, 89 milliona (2012. godine) - poljoprivreda 75% - industrija i usluge 25% Po indeksu bijede koji iznosi 50,1 %, Kenija zauzima 13 mjesto. Nezaposlenost je kroz historiju bila visoka i tako ostaje. Meutim, nafta koja je otkrivena u martu 2012. godine moe da pomogne obnovi ekonomije

Drzavna ptrosnja Javni dug: 9,526 milijardi $ (31. 12. 2012 god.) Prihodi: 7,375 milijardi $ (2012 god.) Rashodi: 9,3 milijarde $ (2012 god.) Prisutan deficit Izdaci za zdravstvo 7,8 % od bruto domadeg proizvoda (GDP-a). Obrazovanje kolovanje u Keniji nije obavezno, vlada finansira samo osnovno obrazovanje Procenat neobrazovanih je velik Kenija ima etiri univerziteta: Univerzitet Najrobi i Kenijata, Univerzitet u Najrobiju, Egerton Univerzitet u Nakuruu i Moi Univerzitet u Eldoretu. Posebni koledi su politehniki u Mombasi i Muzika akedimija u Najrobiju. Efikasnost trzista Izvoz: 5,942 milijarde dolara (2012. godina) Izvozna dobra su: aj, hortikulturni proizvodi, kafa, naftni proizvodi, riba, cement Glavni izvozni partneri Kenije su: Uganda 10,5%, Tanzanija 10,2%, Nizozemska 7,1%, Velika Britanija 6,7%, Sjedinjene Drave 5,8%, Egipat 5,2%, DR Kongo 4,5% Uvoz: 14,39 milijarde dolara (2012. godina) Uvozna dobra su: strojevi i transportna oprema, naftni derivati, motorna vozila, eljezo i elik, smola i plastina masa Glavni uvozni prtneri Kenije su: Indija 20,7%, Kina 15,3%, Ujedinjeni Arapski Emirati 9,5%, Saudijska Arabija 6,7% Proraunski deficit -4,6% BDP-a Socijani disparitet Socijalne razlike u Keniji utiu na sve aspekte ivota. Osim velikog jaza dohotka, Kenijci imaju znaajno drugaiji pristup socijalnim uslugama kao to su obrazovanje i zdravstvo, i politike zastupljenosti. Takoer postoje znaajne razlike u prosjenim ivotnom vijeku i stope pismenosti meu razliitim regijama Keniji. Uzroci ove dalekosene nejednakosti su politika korupcija i nepotizam, nejednaka ulaganja Vlade u razliita podruja Kenije.

 U Keniji vladaju najvede nejednakosti drutava u svijetu, karakterizirane udarnim iskljuenjem velikih dijelova stanovnitva iz gospodarskog i politikog sistema. Reforma javnih institcija Socijalne razlike u Keniji utiu na sve aspekte ivota. Osim velikog jaza dohotka, Kenijci imaju znaajno drugaiji pristup socijalnim uslugama kao to su obrazovanje i zdravstvo, i politike zastupljenosti. Takoer postoje znaajne razlike u prosjenim ivotnom vijeku i stope pismenosti meu razliitim regijama Keniji. Uzroci ove dalekosene nejednakosti su politika korupcija i nepotizam, nejednaka ulaganja Vlade u razliita podruja Kenije. U Keniji vladaju najvede nejednakosti drutava u svijetu, karakterizirane udarnim iskljuenjem velikih dijelova stanovnitva iz gospodarskog i politikog sistema. Poduzetnistvo I konkurencija Vlada Kenije nastoji smanjiti siromatvo kroz pronalaenje drutveno korisnih proizvoda, koje de distribuirati kroz globalne ciljeve za pruanje ekonomske, socijalne i ekoloke dobiti za ljude koji ive u Keniji. Izvijede o globalnoj konkurentnosti 2013 2014. godine, objavljen od strane Svjetsog gospodarskog foruma (WEF), potvruje da je Indeks globalne konkurentnosti u Keniji porastao za 10 mjesta. Kenija je uspjela postidi najvede poboljanje od svih afrikih i subSaharskih zemalja.

Vlada Kenije uvjerena je, da de projekti kao to su stroge provedbe novog ustava, izgradnja standarda vodomjera i pruga, zatim, nadogradnja Jomo Kenyatta International Airport i infrastrukturni razvoj u luci Mombasa, posluiti da do 2030. godine unaprijede poduzetnitvo i globalnu konkurenciju. Korupcija Korupcija u Keniji je izrazito veliki problem. Primanje mita je est problem meu monogim razliitim razinama dunosnika, gdje prosjean Kenijski graanin plada 16 razliitih iznosa mita svaki mjesec u toku svog svakodnevnog ivota. U 2008. godini prema Indeksu korupcije, koju je izdala organizacija za borbu protiv korupcije Transparency International, Kenija zauzima 147 mjesto od 180 zemalja Iako zakon protiv korupcije u Keniji postoji od 1956. godine, trenutna antikorupcijska agencija posluje tek od 2003. godine Unato reformama na tritu, nekoliko poslovnih anketa pokazuju da je korupcija i dalje rasprostranjena i da se u firmama esto susredu zahtjevi za mito i neformalna pladanja.

UGANDA
Drzavno ustrojstvo Uganda je predsjednika republika , u kojoj je predsjednik Ugande ujedno i ef drave i predsjednik Vlade. U okviru drave postoje: zakonodavna, izvrna i sudska vlast (nezavisna). Izvrna vlast je vrena od strane Vlade . Zakonodavna vlast je povjerena i Vladi i Parlamentarnoj skuptini . Dravni sistem se temelji na :demokratskom parlamentarnom viestranakom sistemu , s optim birakim pravom za sve graane preko 18 godina starosti.

Ekonomski system Uganda ima znaajne prirodne resurse, ukljuujudi i plodna tla, redovite kie, i povelika mineralna nalazita bakra i kobalta. Poljoprivreda je najvaniji sektor privrede, zapoljava vie od 80% radne snage. Kafa sudjeluje najvedm dijelom u izvoznim prihodima. Gross Domestic Product - GDP : US$ 19,399 mlrd. (procjene 2010) GDP (Paritetu kupovne modi) : 48,918 mlrd. of International dollars (procjene 2010) Poreski system Stopa poreza na dobit 30 %. Porez na promet / PDV-a stopa 18%. Stopa poreza na dohodak 30 % ( stopa je progresivna do 30% u zavisnosti od visine plate). Porez na imovinu se ubire od strane lokalnih vlasti, a porezna osnovica je srazmjeran vrijednost imovine . Porezne stope su odreena od strane lokalnih vlasti, ali zakon propisuje najvie 2%. Centralna banka Bank of Uganda (BoU) je centralna banka Republike Ugande. Otvorena je 15. avgusta 1966. i 100% je u vlasnitvu Vlade Ugande. Provodi sve svoje aktivnosti u uskoj saradnji s Ministarstvom finansija.

 Odgovorna je za monetarnu politiku i odravanje stabilnosti cijena. Upravni odbor je odgovoran za upravljanje Bankom. Imenuje ga predsjednik Republike Ugande i sastoji se od: 1) Guverner i predsjednik Upravnog odbora, 2) Zamjenik guvernera i zamjenika predsjednika Uprave, 3) i ne vie od 5 drugih lanova. Valuta iling (znak: ush, broj: UGX) je valuta Ugande. Valutna struktura Ugandi se sastoji od novanica i kovanica. Sljedede denominacije su trenutno u optjecaju: Novanice:UGX; 1.000, 2.000, 5000, 10.000, 20.000 i 50.000. Kovanice: UGX; 1,2,5,10,50,100,200, 500 i 1000.

iling je stabilna valuta, a prevladava u vedini finansijskih transakcija u Ugandi. US dolar je takoer iroko prihvadena, Funta, a sve ede i Euro. 1 USD = 2516.48 USH 1 USH = 0.00040 USD Kamatna stopa Inflacija Stopa inflacije u Ugandi je zabiljeena na 8,10 % u oktobru 2013. Stopu inflacije u Ugandi objavljuje zavod za statistiku. Od 1998. do 2013. stopa inflacije je u prosjeku 7,2 % dosegnuvi najviu od 30,5 % u oktobru 2011. i rekordno nisku razinu od -5,4 % u novembru 2001. Referentna kamatna stopa u Ugandi je zadnji put zabiljeena na 12 %. Kamatnu stopu u Ugandi objavljuje CB Ugande. Od 2011 do 2013, kamatna stopa u Ugandi u prosjeku iznosi 15,6 % dosegnuvi najvedu stopu od 23,0 % u januaru 2012. i rekordno nisku razinu od 11,0 % u junu 2013. 1EUR = 3396.61 USH 1USH = 0.00029 EUR

Zaposlenost Radna snaga Ugande procjenjuje se na 9,8 mil. za osobe u dobi od 14 do 64 godine. Oko 85% od radne snage je u ruralnim podrujima, znaajan postotak radne snage je nepismen (30 %). Blizu 77% radne snage je bez ikakvog obrazovanja ili sa primarnim obrazovanjem. Osim toga, oko 75% radne snage je ispod 40 godina.

2009/2010 stopa nezaposlenosti bila je 4,2% u odnosu na 1,9% u 2005/2006. Radna snaga - po sektorima: Poljoprivreda: 82% Industrija: 5% Usluge: 13%

Drzavna potrosnja Prihodi: 3,102 mlrd. dolara Rashodi: 3,705 mlrd. dolara Porezi i ostali prihodi: 14,8% GDP-a (2012) Proraunski viak (+) ili manjak (-): -2,9% GDP-a (2012) Javni dug: 27,4% GDP-a (2012) Uloga drzave u javnom sektoru U ranim 2000-ih , vlada je pokrenula opsean program zdravstvene reforme kako bi poboljali uinkovitost , brzinu, i pravednost u sistemu pruanja zdravstvene njege, ukljuujudi : ukidanje korisnikih naknada u upravnim jedinicama , poboljanje sistema upravljanja , decentralizacija pruanja usluga i promicanje javno privatnog partnerstva .

Ove reforme su znatno poboljale zdravstvo . Uganda je vodila nevjerojatno uspjenu kampanju protiv AIDS-a , to je dovelo do dramatinog smanjenje stope novih infekcija, kroz intenziviranje javnog zdravstva i obrazovnu kampanju. Osim toga , tu je i pet regionalnih projekata u poljoprivredi , zdravstvu, trgovini i transportu, za koje de Uganda izdvojiti oko US $ 94 mil . Obrazovanje Trenutni obrazovni sistem u Ugandi postoji od 1963., a sastoji se od 4 stupa obrazovanja. 7 godina osnovnog obrazovanja. 4 godine nie srednje. 2 godine srednje.2 do 5 godina visokog obrazovanja. Tu je i dvogodinje predkolsko obrazovanje, za djecu od tri do pet godina starosti. Pismenost: Dob pismenih: 15 godina i vie (itatanje i pisanje) Ukupan broj pismenih stanovnika: 73,2% Mukarci: 82,6% ene: 64,6% (2010)

Efikasnost trzista Izvoz: US$2,735 mlrd. (2012) Izvozna dobra: kafa, riba, aj, pamuk, cvijede, zlato. Uvoz: US$5,528 mlrd. (2012) Uvozna dobra: oprema, vozila, nafta, medicinski materijal, itarice. Izvoz glavni partneri: Sudan 15%, Kenija 10%, Ruanda 8.3%, UAE 7,8%, Demokratska Republika Kongo 7,6%, Nizozemska 6%, Njemaka 5,7% (2011) Uvoz glavni partneri: Kenija 15,3%, UAE 14,4%, Indija 9,5%, Kina 9,5%, Juna Afrika 5,6%, Japan 4,5% (2011)

Socijani disparitet U nastojanjima da osigura da mukarci i ene u Ugandi imaju jednak pristup i socijalne i ekonomske prilike, Vlada je putem Ureda glavnog dravnog revizora (OAG) koristila rodne revizije za mjerenje gdje neravnotee spolova postoje i kako ih rijeiti. Prema rezultetima: Osnovno obrazovanje upisuje: 42% djevoljica i 55% djeaka. Srednju kolu upisuje : 45,9% djevojica I 54% djeaka. Visoko obrazovanje upisuje: 43,1 % djevojaka I 56,9% djeaka. Revizija takoer naglaava da se sve vie ena u Ugandi bavi nisko pladenim radnim mjestima, u odnosu na svoje muke kolege. Dalje revizije navodi da enska zastupljenost u parlamentu iznosi34,8%, dok mukarci stoje na 65,2%. Reforma javnih institucija Reforma javnog sektora je bitna kako bi se osnaio proces pruanja usluga javnosti. etiri kljuna podruja reforme javnog sektora predstavljaju : poticanje trinog natjecanja u pruanju usluga, mjerenje performansi na temelju rezultata / ishoda, redefiniranja unutarnjih / vanjskih klijenata, i decentralizacija ovlasti kako bi se poboljalo participiranje upravljanja. Iako je svaka od ovih reformi provedena, vrlo malo je dosad postignuto zbog socio-ekonomskog i politikog stanja u kojem se zemlja nalazi. Pitanja poput javne odgovornosti, strunosti i korupcije su jo uvijek visoko na dnevnom redu. Ova, i pitanja vezana za fiziku infrastrukturu, trebaju jednako biti rijeena.

Poduzetnistvo I konkurencija Uganda je pokrenula projekat za trening poduzetnikih vjetina kojim de vie od 260 ugroenih ruralnih i urbanih poduzetnika stedi vjetine za bolji rad svojih preduzeda. Treninzi koji su usmjerene na jaanje Made in Uganda brenda ciljno biraju male poduzetnike , posebno mlade i ene, da bi im omogudili pokretanje poslovanja u proizvodnji domadih proizvoda . Malo i srednje poduzetnitvo trebaju podrku jer su osnova za jak proizvodni sektor koji de unaprijediti regionalnu konkurentnost u Ugandi . Ono to je najvanije ,projekat Made in Uganda nastoji promovirati lokalno proizvedene proizvode . Korupcija Uganda je pokrenula projekat za trening poduzetnikih vjetina kojim de vie od 260 ugroenih ruralnih i urbanih poduzetnika stedi vjetine za bolji rad svojih preduzeda. Treninzi koji su usmjerene na jaanje Made in Uganda brenda ciljno biraju male poduzetnike , posebno mlade i ene, da bi im omogudili pokretanje poslovanja u proizvodnji domadih proizvoda . Malo i srednje poduzetnitvo trebaju podrku jer su osnova za jak proizvodni sektor koji de unaprijediti regionalnu konkurentnost u Ugandi . Ono to je najvanije ,projekat Made in Uganda nastoji promovirati lokalno proizvedene proizvode .

UKRAJINA
Drzavno uredjenje Ustav Ukrajine je narodni temeljni zakon. Ustav je usvojen na 5. sjednici Parlamenta 1996. godine. Ustav definira predsjednika kao efa drave, koji djeluje u njegovo ime. Predsjednik se bira od strane graana na temelju opteg, jednakog i izravnog prava glasa tajnim glasanjem za 5 godina. Jedinstveno tijelo zakonodavne vlasti u Ukrajini je parlament Verkhovna Rada Ukrajine. Ukrajinski parlament pokrede donoenje zakona, ratificira meunarodne sporazume te odobrava proraun. Kabinet ministara (vlada) je vrhovno izvrno tijelo. Pravna osnova njegovog djelovanja je u Ustavu i u zakonima Ukrajine i aktima predsjednika Ukrajine. Pravosudni sistem obavlja poslove Ustavnog suda i sudova opte nadlenosti EKONOMSKI SISTEM Ekonomija Ukrajine kao u svim bivim socijalistikim dravama prolazi kroz period tranzicije i prelaska sa planske na trinu privredu. Nakon 2000. godine ukrajinska ekonomija se poela stabilizirati i zabiljeen je godinji rast BDP-a od 24%. Po ekonomskom znaenju Ukrajina je druga meu republikama. Prema podacima Dravnog komiteta statistike 2010. godine ukrajinska ekonomija je dobila 5,99 milijardi dolara direktnih stranih investicija. Ukupan priliv stranog kapitala u ekonomiju zemlje za 2010. godinu je bio 4,66 milijardi dolara. U istraivanju je ukazano na to da razvoj Ukrajine sprijeavaju korupcija, loa dravna uprava i sudski sistem.

GDP u Ukrajini je vrijedan 138 milijardi dolara ili 0,22% od Svjetske banke. GDP po stanovniku: 3.920 dolara PORESKI SISTEM Ukrajinski porezni sistem je utemeljen na skupu izravnih i neizravnih poreza, koji se dijele na dravne poreze, oblasne, gradske i mjesne poreze, te druge naknade i davanja. Porezni sistem ureuje se Zakonom o poreznom sistemu Ukrajine. Porez na dodatu vrijednost (opta stopa PDV-a u Ukrajini iznosi 20%). Porez na dobit preduzeda (stopa poreza na dobit iznosi 25%). Kod poreza na dohodak graana u primjeni su promjenjive porezne stope u ovisnosti o socijalnom statusu obveznika. Mjesni porezi su: porez na reklamu i komunalni porez, dok su Mjesne naknade i davanja: turistika taksa, naknada za trgovanje na trnicama, naknada za koritenje gradske i mjesne simbolike itd. PENZIONI SISTEM Ukrajinski penzijski sistem je specifian u odnosu na druge zemlje u tranziciji. Penzijske nadoknade su izuzetno niske i iznose oko 1/3 prosjene zarade. Isplata penzijskih nadoknada se obavlja preko Dravnog penzijskog fonda koji ima dug oko godinjeg BDP-a. Banke su obavezne da za podmirenje dijela duga penzijskog osiguranja Dravnom penzijskom fondu izdvajaju odreeni procenat ostvaren pri transakcijama kupoprodaje stranih valuta. Deficit u penzionom sistemu pokuao se pokriti i porezom na kupovinu luksuznih proizvoda i nekretnina, pa ak i mobitela. Bez obzira na pokuaje deficit sistema se nije mogao sanirati. Dob penzionisanja za mukarce je 60 godina, a za ene je 55 godina. CARINSKI SISTEM U skladu sa vaedim zakonima u Ukrajini se primjenjuju sljededi oblici carinjenja: -advelarno, koje se obraunava u postotcima na carinsku vrijednost roba ili drugih predmeta,koji se carine; -specifino, koje se obraunava u fiksnom novanom iznosu na jedinicu robe ili drugih predmeta; -kombinirano, koje ujedinjuje ova dva oblika carinjenja. U odreenim sluajevima moe se napladivati i: specijalna carina, antidamping carina,kompenzacijska carina. CENTRALNA BANKA Bankovni sistem i finansijsko trite su pod kontrolom Nacionalne banke Ukrajine koja sukladno vaedim zakonima provodi jedinstvenu novano-kreditnu politiku zemlje sa ciljem osiguranja stabilnosti monetarnog sistema i nacionalne valute.

Centralna banka Ukrajine se rukovodi Ustavom Ukrajine. Glavna funkcija Centralne banke jeste da osigura stabilnost novane jedinice hrivne. Kako bi Centralna banka provodila svoju glavnu funkciju, ona treba poticati stabilnost bankarskog sistema i stabilnost cijena. Centralna banka u okviru svojih nadlenosti prikuplja, objedinjuje i distribuira podatke o finansijskom i vanjskom sektoru gospodarstva. Centralna banka obavlja sljedede funkcije: Valuta Hrivnja je slubena novana valuta Ukrajine. Uvedena je 2.septembra 1996. kada je zamijenila ukrajinski karbovanec (). Karbovanec je bio valuta sovjetske Ukrajine prije i tokom drugog svjetskog rata. Jedna hrivnja se dijeli na 100 kopijki (100 ). Hrivnje izdaje Narodna banka Ukrajine. Papirne novanice se izdaju u apoenima od 1, 2, 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 hrivnji, a kovani novac u apoenima od 1, 2, 5, 10, 25 i 50 kopijki i 1 hrivnje. Nacionalnu valutu imena hrivnja, prvi puta je uveo kijevski knez Vladimir Veliki nakon to je 988. proglasio krdanstvo slubenom religijom Kijevske Rusi. Etimologija nazivahrivnja dovodi se u vezu s nazivom komada odnosno sa pojmom srebrne ogrlice. Hrivnja je od 12. do 13. stoljeda predstavljala glavni novac u Kijevskoj Rusi, uz prisustvo i drugih novaca poput srednjovjekovne kune (danas hrvatske novane valute) te vivjerice. Hrvatski arheolozi su potvrdili da su se u Srednjem vijeku hrivnjom esto koristili i Hrvati. KAMATNA STOPA Referentna kamatna stopa u Ukrajini zadnje je prijavljena na 7,75% U Ukrajini, odluke o kamatnoj stopi donosi Centralna banka Ukrajine. Lubena kamatna stopa je diskontna stopa. INFLACIJA Stopa inflacije u Ukrajini je zadnje prijavljena na 5,9% u septembru 2011. godine, a u julu 2011. godine iznosila je 11,9% ZAPOSLENOST Stopa nezaposlenosti u drugom tromjeseju 2011. godine je 8,9%, prema metodologiji Meunarodne organizacije rada. Odreuje i provodi monetarnu politiku u skladu sa optim naelima monetarne politike razvijene od strane Vijeda Centralne banke Ukrajine, izdavanje nacionalne valute Ukrajine na monopolskoj osnovi i orgaizira njegovu cirkulaciju, djeluje kao zadnji kreditor za banke i organizira refinansiranje sistema, analizira stanje novanih, kreditnih, finansijskih, cjenovnih i valutnih odnosa

OBRAZOVANJE Javni izdaci za obrazovanje sastoje se od tekudih i kapitalnih javnih izdataka za obrazovanje ukljuujudi dravne potronje na obrazovne institucije (i javne i privatne), obrazovanje uprave, kao i subvencije za privatne osobe (studenti, kudanstva i slino). Javna potronja za obrazovanje iznosi 20,2%. ZDRAVSTVO Izdaci za zdravstvo se sastoje od kapitalnih izdataka iz vlasti (sredinje i lokalne), prorauna, vanjske posudbe i donacija (ukljuujudi i donacije od meunarodnih agencija i nevladinih organizacija) i socijalno ili obavezno zdravstveno osiguranje. Javna potronja za zdravstvo iznosi 9,2%. VOJNI IZDACI Po podacima Svjetske banke, vojni izdaci Ukrajine iznose 7,16% u 2008. godini. ULOGA DRAVE U PRIVATNOM SEKTORU Javno privatna partnerstva (JPP) razvila se u Ukrajini, posebno u podruju luka. U Kijevu postoje dvije meunarodne zrane luke: Borispilj i uljani. U 2012. godini Ukrajina je bila domadin UEFA Evropskog prvenstva, jedan od najznaajnijih sportskih dogaaja u Evropi. Prvenstvo se odravalo u nekoliko gradova (Kijev, Lviv, Kharkiv). Zbog toga se povedao broj projekata javno-privatnog partnerstva. Planovi razvoja prometne infrastrukture obuhvatali su: -izgradnju autocesta, obnovu dravnih cesta u gradovima u kojima se odravalo natjecanje, rekonstrukcija zrane luke, autobusnog i eljeznikog saobradaja, modernizacija stadiona, izgradnja novih hotela i razvoj lokalnog gospodarstva. EFIKASNOST TRITA Glavni uvozni partneri su: Rusija, Bjelorusija, Njemaka, Kina i Poljska. Ukrajina uvozi: strojeve i opremu, prirodni plin i hemikalije. Vie od 60% izvoza ide drugim bivim sovjetskim republikama Rusiji, Kazahstanu i Bjelorusiji, potom Turskoj i Kini. Ukrajina izvozi: ugljen, elik, gorivo, naftne derivate, hemikalije, itarice poput jema i penice. Izvoz iznosi 22,5 milijardi dolara u drugom tromjeseju 2011. godine. Uvoz iznosi 23,8 milijardi dolara u drugom tromjeseju 2011. godine. Ostvaren je deficit jednak 1273 milijuna dolara.

SOCIJALNI DISPARITET Drutvene klase u Ukrajini se mogu podijeliti u odnosu na finansijsku situaciju : - Vrlo niske klase - Niske klase - Klasa ispod prosjeka - Srednja klasa - Klasa iznad prosjeka - Visoke klase Vrlo visoke klase

Prosjene plate u Ukrajini su 400 dolara (2020 UAH-hrivna). Prema procjenama Instituta za demografiju i socijalne studije u Ukrajini otprilike stanovnitva ivi ispod granice siromatva. Prema Ujedinjenim narodima, 80% Ukrajinaca se smatraju siromanima. REFORME JAVNIH INSTITUCIJA Ukrajinski pravosudni sistem bio je oznaen i karakterizirao je pravni sistem biveg Sovjetskog Saveza. Sastoji se od etiri razine sudova opte nadlenosti: lokalni sudovi opte nadlenosti, albeni sudovi, visoki sud sa specijaliziranim nadlemostima, vrhovni sud. U Ukrajini, osnove lokalne samouprave su teritorijalne zajednice sela, naselja i gradova. Ustav propisuje naela lokalne samouprave. 1992. godine Ukrajina je usvojila zakon o lokalnoj upravi. 1993. godine je ratificirala Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi. 1998. godine Zakon o likalnoj samoupravi utvruje naela, funkcije i odgovornosti jedinica lokalne samouprave. AFIRMACIJA PODUZETNITVA I KONKURENTNOSTI Svrha BIZPRO (Centar za podrku i promociju poduzetnitva) je da pomogne Ukrajini, Moldaviji i Bjelorusiji kako bi postigle privredni rast kroz razvoj mikro, malih i srednjih preduzeda. BIZPRO djeluje u Ukrajini od 2000. godine i on radi na poboljanju sposobnosti malih i srednjih preduzeda u rastu i kako bi se natjecali na lokalnim, regonalnim i meunarodnim tritima, te kako bi se razvile poslovne veze i poboljale industrije. Konkurentnost ukrajinske ekonomije je na istoj razini kao Bocvana ili Trinidad. Prema istraivanju Ukrajina je na 82. mjestu, a nju slijedi Nambija. Meutim, ovo je znaajan napredak, ako se uzme u obzir injenica da je u 2000. godini bila na 89. mjestu.

Kao glavni problem navodi se korupcija, lo pristup finansiranja itd. IZGRADNJA MODERNIH TRINIH INSTITUCIJA PFTS berza podrazumijeva razmjenu vrijednosnih papira u Ukrajini. PFTS je organizator trgovanja vrijednosnim papirima na temelju dozvole koju izdaje Dravna komisija za vrijednosne papire i berze. Osnovana je 1995. godine. Bankovni sistem i finansijsko trite su pod kontrolom Nacionalne banke Ukrajine. Institucije trinog gospodarenja sve vie nalaze mjesto u ukrajinskoj ekonomiji a dokaz tome je to su EU i SAD priznale Ukrajini status zemlje sa trinom ekonomijom. KORUPCIJA I SIVA EKONOMIJA U borbi protiv sive ekonomije ukljueni su Ministarstvo finansija sa svojom finansijskom policijom, poreznom inspekcijom, Carinski komitet, redovne policijske snage, Antimonopolni komitet i nezavisni Ured za monitoring falsifikata i patenata. Siva ekonomija je posebno prisutna u trgovinskom sektoru. Dobar dio trgovine odvija se na otvorenom (razne legalne i nelegalne trnice i sajmovi) to predstavlja problem kako dravi zbog izbjegavanja pladanja carina i poreza, ali i potencijalnu opasnost za potroae jer se takva roba gotovo redovno na podvrgava provjeri kvalitete. U preporukama sa zahtjevima GRECO grupe (grupa za dravnu borbu protiv korupcije), Ukrajina bi morala da razvije hitan i detaljan plan akcije u cilju realizacije nacionalne antikorupcione strategije.

URUGVAJ
Drzavno uredjenje Prema politikom ureenju Urugvaj je unitarna demokratska drava, to znai da postoji samo jedna vlast koja je nositelj svog dravnog suvereniteta Drava je podijeljena u 19 administrativnih oblasti sa 89 opdina Ustavom iz 1967. stvorena je institucija predsjednika slino SAD-u. Predsjednik je istovremeno ef drave i vlade, bira ga se na opdim izborima zajedno s potpredsjednikom na razdoblje od 5 godina. Vladu ini 13 ministara koje imenuje predsjednik. Zakonodavnu vlast ima dvodomna Opda skuptina (Asamblea General) koja se sastoji od 30lanog senata (Cmara de Senadores) kojim predsjeda potpredsjednik Republike i 99-lanog zastupnikog doma (Cmara de Representantes). Najvii sud u zemlji je Vrhovni sud, uz tri izborna i upravna suda, proraunski sud i vojne sudove.

Ekonomski system Urugvajsko gospodarstvo karakteriziraju izvozno orijentiran poljoprivredni sektor, dobro obrazovana radna snaga, visoka razina dravne potronje i razvijeni sektor industrije. U zadnjih nekoliko godina Urugvaj je usmjerio svoje napore na razvoj informatike industrije i postao najvedi latinoameriki izvoznik softvera. Temeljni gospodarski resursi su ria, penica, kukuruz, suncokret, lan, soja, ederna repa, ederna trska, te goveda i ovce u oblasti stoarstva i riba (Slika: stoari u pampi) Glavne industrije su proizvodnja mlijeka i mlijenih proizvoda, alkohola, gnojiva, papira, kartona, tekstila, cementa i rafiniranje ugljikovodika. Drugi glavni izvor prihoda u zemlji je turizam. Urugvaj je lan Mercosura (zona slobodne trgovine ije su ostale lanice: Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj, Venezuela, Bolivija, Kolumbija, Ekvador, Peru i ile). Sjedite sekretarijata Mercosura nalazi se u Montevideu. GDP u Urugvaju iznosio je 46,71 mrd USD u 2011., prema izvjetaju Svjetske banke. Vrijednost GDP Urugvaja je priblino 0,08% ukupnog svjetskog GDP-a REALNA STOPA RASTA GDP-a: 5,7% u 2011.; GDP p.c.: 15.300 $ Zastupljenost sektora u GDP-u: poljoprivreda 9,4%, industrija 21,7%, usluge 68,9% Povijesno gledano, od 1960. do 2011., Urugvajski GDP u prosjeku je iznosio 11,5 mrd USD. Najvii iznos od 46,7 mrd USD imao je krajem 2011, a najnii od 1,2 milijardi USD krajem 1960. Poreski system Urugvaj predstavlja popularno off-shore utoite koje nudi mnoge poreske povlastice za poduzetnike. Prihodi od poreza iznose oko 29,1% GDP-a, po emu Urugvaj zauzima 95. mjesto u svijetu. Porezi i poreske stope: PDV: osnovna stopa iznosi 22%, a 14% za osnovna dobra Porez na nasljedstvo: 4 - 8% Porez na nekretnine: 0,25 - 1,2% Porez na dobit: 10 - 25% (plada se samo na iznose preko 173.124 pesosa/8656 $ godinje) Porez na dohodak: 12% za pojedince i strane korporacije (25% za domade korporacije) Centralna banka Centralna banka Urugvaja (BCU - Banco Central del Uruguay) osnovana je 6. srpnja 1967. kao autonomni dravni subjekt, s donoenjem lanka 196 u Ustavu Istone republike Urugvaja. Nalazi se u glavnom gradu Montevideu. Prema lanku 7. povelje BCU, njene odgovornosti su sljedede: Izdavanje novanica i kovanica, kao i njihovo povlaenje Upravljanje monetarnim, kreditnim i deviznim transakcijama Savjetodavna uloga, bankarski i finansijski zastupnik Vlade Biti bankar svih dravnih institucija Valuta Zakonsko sredstvo pladanja u Urugvaju je urugvajski peso (UYU) i to od vremena naseljavanja od strane evropljana. Izdaje ga Centralna Banka Urugvaja (BCU).

Monetarnu stabilnost je ostvario 1896., na temelju zlatnog standarda. Kovanice $U: 1, 2, 5, 10, 50 Novanice $U: 20, 50, 100, 200, 500, 1000, 2000 Kamatna stopa Posljednje zabiljeena referentna kamatna stopa u Urugvaju iznosila je 8,75%. Povijesno gledano, u periodu od 2007. do 2012., kamatna stopa u Urugvaju iznosila je u prosjeku 7,6%. Najvedi nivo dostigla je 2009. godine u iznosu od 10,0%, a najnii 2007. godine 5,0%. Kamatne stope odreuje Komitet za monetarnu politiku Centralne banke Urugvaja (Banco Central del Urugvaj, Comit de Poltica Monetaria). Inflacija U avgustu 2012. godine, stopa inflacije u Urugvaju iznosila je 7,88% (8,1% 2011., 6,7% 2010. godine) Povijesno gledano, od 1938. do 2012. godine, prosjena stopa inflacije iznosila je 33,4%, dostiudi svoj maksimum od 182,9% u junu 1968. i svoj minimum od -7,1% u februaru 1950. godine. Prema nivou inflacije Urugvaj zauzima 171. mjesto u svijetu Zaposlenost Radna snaga: 1.677.000 (126. u svijetu) Radna snaga (po sektorima): Poljoprivreda: 13% Industrija: 14% Usluni sektor: 73%. Stopa nezaposlenosti: 6% (62. u svijetu). Drzavna potrosnja BUDET URUGVAJA: Prihodi: 13,63 mrd $; Rashodi: 14 mrd $ POREZI I OSTALI PRIHODI: 29,1% GDP-a BUDETSKI DEFICIT: 2,1% GDP-a JAVNI DUG: 51% GDP-a

Uloga drzave u javnom sektoru U Urugvaju je zabiljeen ekonomski rast po prosjenoj stopi od 6,5% od 2004, i to bez pada u recesiju tijekom velike globalne krize u 2008., zahvaljujudi izvozu u poljoprivrednom sektoru, a prije svega povedanim ulaganjima u infrastrukturu. Novi Zakon o JPP (odobren jednoglasno je u srpnju 2011) fokusira se na ulaganja u sljededim sektorima: Autoceste, eljeznice, pomorske i zrane luke Energetska infrastruktura

Odlaganje i reciklaa otpada Drutvena infrastruktura (domovi zdravlja, obrazovni centri, sportski centri, zatvori...) Za ova ulaganja utroeno je 1,8 milijardi USD. Socijani disparitet Povijesno gledano, Urugvaj je pokazao manje socijalne disparitete od drugih zemalja u regiji. Zajedno sa ileom i Argentinom, danas ima relativno najniu stopu siromatva u Latinskoj Americi. Stopa apsolutnog siromatva u Urugvaju, mjerena u okviru UN Human Development Indeksa, bila je 3,0% u 2009, najmanji u Latinskoj Americi. Meutim, stanje je bilo sasvim drugaije 2002. godine kada se dogodila velika urugvajska bankarska kriza, koja je gurnula zemlju u spiralu povedanja socijalnih problema i dovela do udvostruenja siromatva. Danas Urugvaj spada meu zemlje s najujednaenijom raspodjelom dohotka i bogatstva u svijetu.

Efikasnost trzista Urugvaj je tredi po razvijenosti na kontinentu i jedna je od rijetkih drava koje su uspjele izbjedi recesiju i zadrati pozitivnu stopu rasta. Profitira od svog geografskog poloaja, jer se nalazi izmeu dvije najvede sile June Amerike Brazila i Argentine. IZVOZ URUGVAJA: 9,341 mrd $ (96.u svijetu) Izvozne robe: govedina, soja, celuloza, ria, penica, drvo, mlijeni proizvodi, vuna Izvozni partneri: Brazil 21,05%, Kina 9,45%, Argentina 7,36%, Njemaka 5,16%, Meksiko 4,88%, Nizozemska 4,13%, SAD 3,96% UVOZ URUGVAJA: 10,41 mrd $ (92. u svijetu) Uvozne robe: rafinirano ulje, nafta, putnika i druga vozila, dijelovi za vozila, mobiteli Uvozni partneri: Brazil 16%, Kina 14,7%, Argentina 13,2%, SAD 9,2%, Paragvaj 7%, Venecuela 6,6% Prosjean iznos deficita: 122,24 miliona $ (2000.-2012.) Najvedi suficit ostvaren je 2002. godine 200,51 miliona Najvedi deficit ostvaren je 2008. godine 750,50 miliona

Reforme javnih institucija Program politike razvoja javnog sektora ukljuuje kredit razvojne politike (Development policy loan - DPL). On je prvi od serije dva kredita, svaki u iznosu od 100 milijuna USD.

Ovi programi ukljuuju provedbu reformi u tri glavna podruja: Upravljanje javnim sektorom, Konkurentnost I Socijalna ukljuenost. Pomae odravanju gospodarskog rasta i doprinosi povedanju direktnih stranih investicija. Ta podruja reforme su meu kljunim prioritetima koje je vlada postavila 2010. godine.

Privatizacija I privreda Za razliku od susjednih zemalja Urugvaj je tek nedavno poeo s privatizacijom dravne imovine. U prolosti se opirao trendu privatizacije u oblastima komunalija i dravnih poduzeda, posebno u oblasti energetike. Pojedine kompanije imaju puni monopol zajamen zakonom (fiksna telefonija, voda), pojedine konkuriraju privatnim kompanijama (osiguranje, mobilna telefonija, banke). Najvanije kompanije u dravnom vlasnitvu su: Republica AFAP (penzioni fond), AFE (eljeznice), ANCO (pota), Administracion Nacional de Puertos (luke), ANTEL (Telekomunikacije: telefonija, mobiteli), BHU (hipotekarna banka), BSE (osiguranje), OSE (voda i kanalizacija) i druge.

Poduzetnistvo Urugvaj daje veliki znaaj razvoju poduzetnitva. Postoje razliiti programi i projekti, te razliite neprofitne organizacije koje nastoje potaknuti razvoj poduzetnikog duha u zemlji. Od Inter-American Development Banke (IDB) Urugvaj je dobio zajam od 8.000.000 USD na rok od 25 godina uz kamatnu stopu zasnovanu na LIBORu za finansiranje aktivnosti za poticanje privatnih ulaganja u inovacije i povedanje broja uspjenih i inovativnih poduzetnika. Novac je namijenjen finansiranju 10.000 mladih poduzetnika, te osnivanju 20-ak poslovnih inkubatora.

Korupcija Urugvaj ima vrlo stroge zakone vezane za mito i korupciju. 2011. godine Transparency International je rangirao Urugvaj na 25. mjesto od 178 zemalja sa CPI indeksom od 7.0 (2010. je bio na 24. mjestu, a time i ispred Francuske). Od Latinoamerikih zemalja jedino je ile ispred Urugvaja. CPI Corruption Perception Index rangira zemlje po nivou korupcije na skali od 0 (visoko korumpirana) do 10 (vrlo nisko korumpirana). Skale CPI indeksa objavljuje Transparency International od 1995. godine na godinjem nivou. Unato ovoj relativno dobroj ocjeni, graani se ale na korupciju u javnom sektoru. Za strana poduzeda to, meutim, ne predstavlja prepreku za ulaganje u Urugvaju. Poto je Urugvaj popularno off-shore utoite usljed zakona bankarske tajnosti, pranje novca predstavlja jedan od vedih problema u zemlji. Slabe granine kontrole du brazilske granice omogudavaju krijumarenje kokaina i sintetikih droga i samim time raste i njihova potronja i trgovina. Urugvaj je jedan od glavnih izvoznika droge za Evropu. Obino se izvoze pomorskim putem skrivene u kontejnerima.

U junu 2012. godine predsjednik Jose Mujica odluio je krenuti ka legalizaciji kontrolirane prodaje marihuane od strane drave s ciljem borbe protiv zloina vezanih za trgovinu drogom, a isto de traiti i od svjetskih voa.

VENECUELA
PORESKI SISTEM Porezna uprava naziva se Servicio Nacional de Administracin Integrado Aduanera y Tributaria (SENIT). Porez i drugi prihodi ine 21,7% GDP-a (2010.) Porez na dohodak, Kapitalni dobici, Porez na dodanu vrijednost (PDV), Porez na finansijske transakcije, Porez na imovinu, Porez na dobit . Ekonomski system GDP je vrijedan 382,42 milijarde dolara ili 0,62% od svjetske ekonomije Venezuela je peta po veliini nacionalna ekonomije u Latino Americi Ovisna je o prihodima od nafte GDP per capita iznosi 6406,86 dolara, prema Svjetskoj banci. Od 1960. do 2012.godine, prosjeni GDP per capita je bio 6000,5 dolara. PENZIONI SISTEM Dob za penziju je 60 godina za mukarce i 55 za ene. Dravna penzija iznosi 799,23 VEB mjeseno, plus 30% od prosjene konane zarade, plus 1% za svaku godinu doprinosa i to preko 15 godina. Minimalna penzija iznosi 40% od konane zarade. Drava takoer prua obiteljske penzije, invalidske penzije i zdravstvenu njegu. DRAVNO USTROJSTVO Izvrne vlasti u Venezueli predstavljaju: predsjednik Republike, potpredsjednik i ministri Predsjednik Republike: Nicols Maduro Postoji 25 ministarstava Venezuela se sastoji od 23 drave, jednog saveznog distrikta (Caracas), i 72 otoka CENTRALNA BANKA

 Banco Central de Venezuela je osnovana na temelju zakona proglaenog 8. septembra 1939.godine sa sjeditem u Karakasu (Caracasu). Centralna banka Venezuele je zaduena za sljedede funkcije: Formulisanje i provoenje monetarne politike Osmiljavanje i izvravanje devizne politike Regulisanje kreditnih i kamatnih stopa u finansijskom sistemu Regulisanje valute i promicanje odgovarajude likvidnosti u finansijskom sistemu Regulisanje inozemnih trita razmjene u zemlji Nadziranje platnih sistema, osiguranje njihovog glatkog funkcionisanja Savjetovanje nacionalne javne ovlasti Sudjelovanje i regulisanje u aktivnostima na nacionalnom tritu zlata Obavlja i druge operacije i usluge kao to je uobiajeno za aktivnosti centralnih banaka. VALUTA Venezuelanski bolvar fuerte (venezuelanski jaki bolivar), ISO 4217: VEF, je naziv valute u Venezueli. Dijeli se na 100 centi, a u domadem platnom prometu oznaava se simbolom Bs.F. Novanice i kovanice izdaje Centralna banka Venezuele, i to: kovanice od 1, 5, 10, 12.5, 25, 50 centi i 1 bolivara, te novanice od 2, 5, 10, 20, 50 i 100 bolvara fuerte. KAMATNE STOPE -Referentna kamatna stopa u Venezueli je 15,76% -Od 1998-2013 godine prosjena kamatna stopa je iznosila 23,75 % -Najvia je bila od 83,73% u februaru 2002 i rekordno niska 12,79% u aprilu 2006. -Centralna banka Venezuele (Banco de Venezuela Central, BCV) nije odgovorna za utvrivanje kamatnih stopa. INFLACIJA Stopa inflacije u Venezueli je zabiljeena na 46,85% u oktobru 2013. Od 1973-2013. godine prosjena stopa je 26,58% NEZAPOSLENOST -Stopa nezaposlenosti iznosi 8%prema izvjetajima dravnog zavoda za statistiku Venezuele. -U Venezueli, nezaposlene osobe su osobe koje su bez posla i aktivno trae da rade. ULOGA DRAVE U PRIVATNOM SEKTORU U 2007. godini, venecuelanska Vlada je poela provoditi strateke politike koje imaju za cilj smanjenje ekonomske teine privatnog sektora.

 Voe privatnog sektora su izvijestili da se razni poslovni sektori suoavaju sa nesigurnom ekonomskom situacijom. Najnoviji podaci objavljeni od strane Centralne banke Venezuele (BCV) pokazuju da postoje znaci ekonomskog oporavka. SOCIJALNI DISPARITETI Kao i vedina latinoamerikih zemalja, Venezuela ima nejednaku raspodjelu bogatstva. Bogati su vrlo bogati a siromani vrlo siromani. ECLAC izvjetava da je u 2002.god. siromatvo u Venezueli doseglo 48,6 %, dok je u 2008. palo na 27,6 %, to predstavlja 43 % manje. Venezuela je veoma patrijarhalno drutvo koje izraava svoj prepoznatljiv nacionalni brand maizma. Modernistiki trend, meutim, stvara sukobe s tradicionalnim oekivanjima. ene su sve vie i vie dio opde radne snage, poboljavajudi njihovo ekonomsko stanje i odbacivanje iskljuivo tereta domadinstva i odgoja djece. EFIKASNOST TRITA -Uvoz u Venezueli iznosio je 14.001miliona $u drugom tromjeseju 2013 -Uvozni proizvodi su : elektronika (32%), hemijski proizvodi (18%), poljoprivredni proizvodi i stoka (11%), bazni metali (8%) i hrana, pide i duhanski proizvodi (6 %). -Glavni uvozni partneri su: SAD (26 %), Kina (15%) i Brazil (9 %). Izvoz u Venezueli je povedan na 22.382 miliona $ u drugom tromjeseju 2013. - Venezuela je svjetski deseti najvedi izvoznik i trinaesti po veliini proizvoa nafte. - Isporuke nafte uestvuju sa 96% u ukupnom izvozu. -Glavni izvozni partneri su: SAD (40%), Kina (11%) i Indija(6 %). REFORMA JAVNIH INSTITUCIJA Javna uprava Ustav iz 1961. garantuje karijeru za dravnu slubu i uspostavlja standarde za performanse, napredovanje, suspenzije, i odlazak u penziju. Ideali su, meutim, u velikoj mjeri zanemareni u praksi u korist sistema koji se temelji na pokroviteljstvu. Pravosudni sistem Venezuela nema dvojnu organizaciju nacionalnih i dravnih sudova. Od 1945., svi sudovi su dio saveznog sistema, iako je u jednom trenutku postojala paralelna organizacija dravnih sudova. Bez

obzira na oblik organizacije, sudovi nikada nisu vrili uticaj koliko kao izvrne ili ak i zakonodavne vlasti u Venezueli. Lokalna samouprava Lokalne samouprave nisu bile jake u Venezueli, a moe se redi da Venezuelanci imali vedu lojalnost prema svojim dravama nego njihovim lokalnim samoupravama. Ustav delegata iz 1961. odnosi se na osnivanje opdina i drugih lokalnih subjekata u dravama. Opdine biraju svoje dunosnike i mogu prikupiti odreene prihode, ali oni su predmet brojnih pravnih, finansijskih i politikih ogranienja nacionalnih dunosnika. AFIRMACIJA PODUZETNITVA I KONKURENTNOSTI Venezuela je zemlja mladih umova. Procjenjuje se da je vie od 70 % radne snage mlae od 35 godina. Oni ive u razdoblju znaajnih inflacija, gdje drava eli preuzeti kontrolu i nad privatnim sektorom. GEW, Accede i druge organizacije, kao to su Venezuelanska Udruga mladih poduzetnika, pomau mladima kroz zbrku i neizvjesnost pomodu inovativnih inicijativa koje pomau mladim talentima da razviju poduzetniki potencijal. Prema rezultatima Institute for Management Development (IMD) iz Lausanne u Godinjaku svjetske konkurentnosti 2011. Venezuela ima najnekonkurentniju ekonomiju meu 59 vodedih svjetskih ekonomija. BORBA PROTIV KORUPCIJE Korupcija u Venezueli, kao i okolnim zemljama, je po svjetskim standardima visoka. Nalazi se na 162. mjestu od 180 zemalja prema Transparency Internationals Corruption Perceptions Index za 2009.god. Meu zemljama Sjeverne i June Amerike, Venezuela zauzima najnii poloaj u Corruption Perceptions Index i to 2,0 od 10. Novonastali Venezuelanski Anti-Corruption Legal Assistance Office (Ured za pravnu pomod u borbi protiv korupcije) prvi je prostor u kojem civilno drutvo moe osigurati i graane i entitete vlade sa alatima za borbu protiv korupcije. Benzin jeftiniji od vode, 20000 orhideja I makazama napadju zene.

VIJETNAM
Drzavno redjenje Vijetnam je slubeno Socijalistika Republika Vijetnam Glavnu ulogu svim organima vlade, politike i drutva ima Komunistika partija Vijetnama

Zemlja je podjeljena na 63 provincije. Religija : najzastupljenija religija Budizam, te Kridanstvo, Hinduizam i Islam. Grb Vijetnama je napravljen po simbolima komunistike partije. Zupanik i usjevi su simboli poljporivrede i industije. Iznad njih se nalazi uta petokraka zvijezda. Na zastavi se nalazi uta zvijezda petokraka koja predstavlja vijetnamce kao narod. Njenih pet krakova predstavljaju radnike, seljake, vojsku, intelektualce i trgovce.

Ekonomski system GDP $137.68 milijardi (2012 ) Rast GDP-a 5% (2013) Javni dug 50,5 % GDP-a (2012) GDP po sektorima : poljoprivreda 20%; industrija 41,4%; usluge : 38,6% (2010)

Efikasnost trzista Privreda je najvedim dijelom bazirana na poljoprivredi, na proizvodnji: rie, kafe, aja, papira, graka, kikirikija, banana, riba i morskih plodova... Manji udio ima industrija ,proizvodnja: odjede, obude, prerada hrane, strojeva za izgradnju, rudarstvo, ugalj, elik, cement, umjetno gnojivo, staklo, gume, ulje, mobilni telefoni... Vijetnam izvozi sirovu naftu, tekstil, odjedu, kafu i riu. Glavni izvozni partneri: Sjedinjene Amerike Drave (22%), Japan (11%), Kina (9%), Njemaka (5%), Koreja (4%) A uvozi naftne derivate, elik, elektroniku, maine i opremu. Glavni uvozni partneri: Kina (30%), Koreja (12%), Japan (10%), Singapur (9%), Tajland (8%).

Poreski system Porez na dodanu vrijednost (PDV): opda stopa PDV-a na robe i usluge iznosi 10%. Posebni porez: od 10% do 75% na luksuzne robe (cigarete,alkohol,automobile s manje od 24 sjedita,goriva...) Porezna stopa za preduzeda koja posluju na tritu nafte i plina i drugih plemenitih prirodnih resursa, krede se od 32% do 50%, ovisno o projektu.

Ostale porezne stope rezidentnih pojedinaca: Prihodi od ulaganja kapitala, autorska prava i franiznih djelatnosti 5% Prihodi od prijenosa kapitala 20%

Prihodi od prijenosa nekretnina 25% Opdi stopa poreza na dobit u Vijetnamu je 25%

Banka vijetnama Dravna banka Vijetnama je pod upravom vlade. Guverner se imenuje uz saglasnost Narodne skuptine (parlamenta). Viceguverner se imenuje na prijedlog guvernera. Oba sluite 5-godinji mandat.

Glavna uloga i poslovi banke su: Valuta Slubena valuta : Dong (d),izdaju se u vidu novanica ( 500.000 , 200.000, 100.000 , 50.000 , 20.000 , 10.000 , 5.000 , 2.000 , 1.000 , 500 , 200 i 100 )i kovanica(5.000 , 2.000 , 1.000 , 500 i 200 ). 1000 VND = 0,07 KM emitovanje novanice sprovoenje monetarne politike izdavanje obveznica i organizovanje aukcija nadzire poslovne banke vri poslove pladanja za raun i ime drave odravanje stabilnosti finansijskih institucija

Kamatna stopa Kamatna stopa u prosjeku iznosi 7% , a efektivna kamatna stopa 8% . Najveda kamatna stopa je bila 14,7% u 2011-te , a najnia 6,7% u julu 2013-te. Inflacija Najnia stopa inflacije je 6,30% zabiljeenau septembru 2013. Stopa inflacije u prosjeku iznosi 7,4% , a najveda je 28,2% zabiljeena u augustu 2008.

Zaposlenost Radno sposobno stanovnitvo: 46,48mil(2011) Stopa nezaposlenosti je u prosjeku 2,3%

Drzavna potrosnja

Prihodi :501 milijardu VND(26% GDP-a) (2010) Rashodi :637 milijardi VND(32.% GDP-a) (2010) Javni dug :986 milijardi VND(50 % GDP-a) (2010)

Uloga drzave u javnom sektoru Socijalno-ekonomska razvojna strategija 2011-2020 bazira se na strukturnim promjenama, socijalnoj jednakosti te makroekonomskoj stabilnosti. Ima tri cilja: Razvoj ljudskih resursa i usavravanje ljudskih vjetina(posebno za modernu industriju i inovaciju) Posticanje trine ekonomije Razvoj infrastrukture

Investicije u toku 2010 godine u zemlju su iznosile : 77.95 milijardi $ Investicije u toku 2010 godine u inostranstvo su iznosile : 7.7 milijardi $ Drava kroz razne programe i olakice potpomae domade trite, od 1986 godine i pokretanja programa (Doi Moi) transformisala je zemlju od jedne od najsiromanijih na svijetu sa veoma niskim GDP-om u zemlju sa relativno brzim razvojem i GDP-om koji u 2012 iznosi 137 milijardi $ Obrazovanje Obrazovanje je podijeljeno u 5 razina: Predkolstvo,Osnovna kola,Srednja kola, Via kola, Visoko obrazovanje Prema vlasnitvu, postoje 4 tipa obrazovnih ustanova: -Javne ustanove pod dravnim nadzorom, drava vri finansiranje. -Polu-javne ustanove koje zajedno sa stanovnitvom i dravom vre edukaciju stanovnitva . -Socijalne ili ekonomske institucije mogu podnijeti zahtjev za otvaranje nevladine obrazovne institucije. -Privatne obrazovne institucije. Socijani disparitet Prema International Human Development Index-u (IHDI) (Meunarodni drutveni razvoj) Vijetnam se nalazi na 128.mjestu od 187 zemalja svijeta Stanovnitvo koje ivi ispod granice siromatva: 14,5% Pismenost: 94% od toga mukarci 96,1% , ene 92% Velike razlike postoje izmeu ruralnih i urbanih podruja Urbanu populaciju sainjava : 30% ukupnog stanovnitva Klasne razlike su jo uvijek vidljive u izboru boje odede, uta i zlatna ostaju privilegovane boje rezervisane za boanstva, bijela i ljubiasta determiniu vii stale, dok tamnije boje nose seljaci i siromasi. Reforma javnih institucija Od 1980-ti vijetmasko vodstvo poine sa reformama razvoja trine ekonomije.

Potpisivanje bilateralnih trgovinskih sporazuma (BTA) izmeu SAD i Vijetnama 13. jula 2000 je uinjen znaajan korak. Pristupanje 2006 godine Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), to je stvorilo uslove za proirenje trgovine Cilj reformi je zadrati strana ulaganja i povedati izvoz poljoprivrednih dobara. Sva preduzeda vedinom su mala i srednja (MSP).

Poduzetnistvo i konkurencija Vlada i lokalne vlasti imaju vanu ulogu u podsticanju mladih ljudi da se bave poduzetnitvom, te vre njihovu edukaciju iz oblasti poduzetnitva. Amerika agencija za meunarodni razvoj pomae u razvoju ekonomskog sektora. Utie na poboljanje razvoja malih i srednjih preduzeda, pomae pri uklanjanju barijera za menarodnu konkurentost Vijetnama. Vijetnam se nalazi na 70-toj poziciji od ukupno 148 zemalja, prema izvjetaju o globalnoj konkurentnosti koju je izdao Svijetski ekonomski forum (World Economic Forum)za 2013/14. Korupcija Vijetnam zauzima 112 .mjesto zajedno sa Senegalom po korumpiranosti od ukupno 182 zemlje svijeta , te 5.mjesto u zemljama Azije Od 2007do 2012 gotovo 3000 lanova Komunistike partije Vijetnama bilo je kanjeno za korupciju, najede se davalo mito za dobijanje javnih usluga zdravstva i obrazovanja Crno trite iznosi 783.8 mil $ , na kojem je zastupljeno trgovanje : drogom, mesom ivotinja, ilegalnim rudarstvom, piratstvo knjiga 17mil $ , verc cigaretama 161,8mil $ , krivotvorenje robe 422mil $, softversko piratstvo 395 mil $ .