etiri slobode Pod terminom etiri slobode podrazumeva se skup odredaba Ugovora, sekundarnih zakonskih akata i sudskih odluka

kojima se omogudava: slobodno kretanje roba, kapitala, usluga i ljudi

unutar prostora koji obuhvata EU. Stvaranje jednog takvog prostora bez unutranjih granica smatra se jednim od najvedih dostignuda EU. Ove etiri slobode predstavljaju osnovu Jedinstvenog trita EU. Slobodno kretanje kapitala Slobodno kretanje kapitala preduslov je za funkcionisanje jedinstvenog trita, jer omogudava bolju raspodelu resursa u okviru EU, olakava prekograninu trgovinu, podstie mobilnost radne snage i olakava kompanijama da zaponu poslovanje. Konkretno, to znai da graani imaju mogudnost da brojne poslove obavljaju van svoje zemlje, poev od otvaranja rauna, preko kupovina akcija u stranim kompanijama i investiranja tamo gde je profit najvedi, pa sve do kupovine nekretnina. Kompanijama pak to prua mogudnost da investiraju u strane kompanije, kao i da ih poseduju i da njima upravljaju. Unutar EU moe se vriti transfer kapitala iz jedne drave lanice u drugu u bilo kom iznosu. Svi transferi koji se u evrima obavljaju unutar EU smatraju se domadim pladanjima. To ukljuuje i one drave lanice EU koje se nalaze izvan Evrozone, ali se odnosi samo na transakcije izvrene u evrima. Postoje izuzeci u slobodnom kretanju kapitala unutar EU kada je re o poslovanju sa tredim zemljama. Oni se uglavnom odnose na spreavanje pranja novca i na finansijske sankcije usvojene u okviru Zajednike spoljne i bezbedonosne politike (ZSBP).

4.4. Poglavlje 4: Slobodno kretanje kapitala Kada je u pitanju kretanje kapitala i pladanje, direktne strane investicije (SDI) su nastavile da budu kljuni faktor ekonomskog razvoja Crne Gore. Prema podacima Centralne banke, direktne strane investicije u Crnoj Gori u 2010. godini iznosile su 643 miliona eura. Od toga, 40% je investirano u preduzeda i banke, a 29% u nekretnine, dok se 25,5% odnosilo na pokrivanje meu- kompanijskih dugova i 5,5% na druge investicije. 50,1% ovih priliva dolo je iz zemalja EU, u poreenju sa 64% koliko je taj procenat iznosio u periodu 2000-2009.

Nijesu zabiljeeni pomaci u zakonodavstvu po pitanju slobodnog kretanja kapitala i sistema pladanja. tavie, Vladina Agenda za privatizaciju nije u potpunosti ispunjena. Dolo je do pada u sektoru nekretnina, uprkos injenici da se dravljani EU tretiraju kao domadi kada je u pitanju kupovina nepokretne imovine. Kada je u pitanju borba protiv pranja novca zabiljeen je napredak. U septembru 2010. godine, Vlada je usvojila Strategiju za prevenciju i suzbijanje terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma za period 20102014, zajedno sa Akcionim planom za imlementaciju Strategije za period 20102012. Osnovana je Nacionalna komisija za implementaciju Strategije, koju sainjavaju predstavnici svih relevantnih institucija. Vlada je Skuptini podnijela amandmane na Zakon o sprjeavanju pranja novca i finansiranja terorizma u januaru 2011. godine. Cilj ovih izmjena I dopuna je da se Zakon priblii acquis-u. Uvedene su nove definicije i obaveze, kao i nove odredbe za ukljuivanje kompletnih informacija o uplatiocu u elektronskim transferima sredstava, ime de se osnaiti sistem prevencije. Potrebno je uloiti jo napora za usvajanje Zakona. Agencija za nadzor osiguranja usvojila je smjernice za analizu rizika pranja novca i procedure za identifikovanje sumnjivih transakcija. Izvjetavanje o sumnjivim transakcijama od strane bankarskog sektora se povedalo. Meutim, banke su jo uvijek jedini subjekti koji izvjetavaju. Jo uvijek nije bilo osuujudih presuda za finansiranje terorizma a bilo ih je vrlo malo za pranje novca. Zbog nedostatka sredstava, profesionalna obuka i unaprijeenje IT sistema ostaju nezavreni. U februaru 2011. godine, Vlada je usvojila Pravilnik o unutranjoj organizaciji Uprave zas prjeavanje pranja novca, s ciljem izgradnje njenih kapaciteta. Uprava ima ulogu nacionalne finansijsko obavjetajne slube (FIU) i trenutno upoljava 28 zaposlenih (od 38 predvienih radnih mjesta), u poreenju sa 26 prole godine, zbog ogranienih budetskih sredstava. Meutim, visoka fluktuacija zaposlenih oteava efikasno funkcionisanje FIU. U oktobru 2010. godine, FIU je potpisala sporazume o razmjeni finansijsko obavjetajnih podataka sa Moldavijom, San Marinom I Izraelom i aurirala sline sporazume sa Rusijom, Slovenijom i Arubom. Ovim bilateralnim sporazumima ojaana je saradnja sa drugim zemljama u ovoj oblasti. U martu 2011. godine, Agencija za nadzor osiguranja objavila je smjernice za analizu rizika pranja novca i procedure za identifikovanje sumnjivih transakcija. Saradnja izmeu Centralne banke Crne Gore, Komisije za hartije od vrijednosti, Agencije za nadzor osiguranja i Ministarstva finansija ojaana je osnivanjem Savjeta za finansijsku stabilnost u septembru

2010. godine. U decembru 2010. godine, Savjet je odluio da prikuplja i razmjenjuje podatke i informacije od znaaja za stabilnost finansijskog sistema (vidi takoe Poglavlje 9 Finansijske usluge). Zakljuak Dok je kretanje kapitala sutinski liberalizovano, puna usklaenost crnogorskog zakonodavstva sa acquis-em i jaanje njenih administrativnih i nadzornih kapaciteta jo nije postignuta i u toku je. U sluaju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, odreeni napredak je postignut, uglavnom u vidu usvajanja strategije i smjernica. Blia saradnja izmeu finansijskih nadzornih organa i agencija za sprovoenje je takoe postignuta. Meutim, postoje nedostaci i rizici u sistemu za izvjetavanje o sumnjivim transakcijama i aktivnosti nadzornih organa ostaju neusredsreene. Povedanje uinkovitosti sistema za izvjetavanje o sumnjivim transakcijama, uz podrku proaktivnog pristupa od strane FIU su neophodni za uspjeno djelovanje na ovom polju. Najvanije SDI u Crnoj Gori za period-1996-2005

Kompanija
Pro Monte Telekom Crne Gore AD Podgorica Jugopetrol AD KAP Hotel Maestral, Miloer HTP Budvanska rivijera, Hotel Avala Hypo Alpe Adria Montenegro Podgorika banka AD Rudnici Boksita AD Podgorica LB leasing Podgorica Hotel Panorama
Valjaonica hladno valjanih traka

Djelatnost
Telekomunikacije Telekomunikacije Naftna industrija Industrija aluminijuma Turizam Turizam Bankarstvo Bankarstvo Rudarstvo Finansijske usluge Turizam Metalna industrija

Kupac
Telenor ASA Matav RT Hellenic petroleum Rusal HIT Nova Gorica Bepler &Jacobson Hypo Group Societe generale Bank Salamon ent LB leasing Ljubljana Springer&Sons Technosteel

Zemlja porijekla
Norveka Maarska Grka Rusija Slovenija Velika Britanija Austrija Francuska Rusija Slovenija Austrija vajcarska

Tip investicije
GREENFIELD

Iznos
116 114 100,5 70,7 27,1 12,2 12,0 11,15 10,0 8,1 7,5 5,35

Privatizacija Privatizacija Privatizacija Privatizacija Privatizacija

GREENFIELD

Privatizacija Privatizacija
GREENFIELD

Privatizacija Privatizacija

eljezara Niki

Za podrucje Jugoistocne Evrope, strani investitori su uvidjeli neka od ogranienja za potencijalno investiranje, a to su: Loa infrastruktura(prije svega loa putna infrastruktura) Korupcija- nedostatak transparentnosti institucija i procedura, nedovoljno zatiena svojinska prava investitora, Nedovoljna makroekonomska stabilnost Politika nestabilnost Nedovoljna iskorienost slobodnih zona Nefleksibilno trite radne snage inekonkurentna struktura zaposlenih

Kada su u pitanju prilivi SDI moemo izvuci sljedece zakljucke: da je znacajan dio priliva SDI realizovan u nekretnine (narocito u periodu 2006. i 2007. godine), da jo uvijek dominiraju SDI povezane sa procesom privatizacije, dok su green field investicije jo uvijek relativno malo zastupljene, da je najveci iznos SDI bio usmjeren prema turizmu, bankarstvu, industriji i telekomunikacijama i da se struktura strani h direktnih investicija postepeno popravlja u 2008. godini preko opa danja uceca SDI u nekretni ne, a rasta u realni sektor.

Fabris

Crna Gora biljei izuzetno visok priliv neto stranih direktnih investicija od 2005. godine (grafk br. 8) i od tada se nalazi u vrhu evropskih privreda u tranziciji. U cilju privlaenja stranih investitora Crna Gora je kreirala atraktivan pravni okvir koji ukljuuje nacionalni tretman stranaca, to znai da strani investitori imaju ista prava kao i domadi. Zakonom su takoe predviene razne mjere kojim se podstiu investitori da investiraju u Crnoj Gori. U periodu 2001.- septembar 2008. godine priliv SDI u Crnoj Gori je kumulativno iznosio 2,89 milijardi eura. U narednom period oekuje se realizacija znaajnih infrastrukturnih projekata, zatim projekata u oblasti turizma i ostalim oblastima. Izvjesno je da de Crna Gora jo dui vremenski period imati visok priliv SDI imajudi u vidu jo uvijek neiskoridene znaajne potencijale za privlaenje SDI naroito u oblasti turizma (Valdanos, Jaz, Buljarica, Velika plaza I dr.)