SREDNJI I GORNJI RANI PALEOLITIK U HRVATSKOJ (KARAVANI I JANKOVI) UVOD Paleolitik ili starije kameno doba zapoinje pojavom

prvih ljudskih izraevina prije 2.5 mil. g. u Africi. Prvi tragovi ovjekova boravka izvan Afrike stari su 1.8-1.6 milijuna godina i ogranieni su na podruje Azije. Prvi tragovi osvajanja Europe stari su neto manje od milijun godina. U Hrvatskoj postoje samo 4 nalazita iz donjeg paleolitika: 3 na otvorenom (Donje Pazarite, Punikve i Golubovec) i andalja I. U srednjem paleolitiku u Europi prevladava musterijanska kultura, a znaajni peinski lokaliteti u Hrvatskoj su: Krapina, Vindija i Veternica. Musterijanska kultura pripada neandertalcima. NALAZITA KONTINENTALNE (SZ) HRVATSKE 1. Krapina (Hunjakovo brdo) Nalazi iz peine Feldhofer (1856., dolina Neander), peine Spy (1886.) i Krapine predstavljaju prekretnicu u razmiljanju o neandertalcima. Dragutin Gorjanovi-Kramberger je uporabom metode analize flora pokazao istovremenost ljudskih kostiju i nalaza izumrlih ivotinja. DGK je vrio prva sustavna istraivanja od 1899. do 1905., odredio da nalazite pripada razdoblju interglacijala Riss-Wurm i stratigrafiju nalazita podijelio u 9 slojeva. Veina neandertalskih nalaza pronaena je u slojevima 3 i 4, no valja spomenuti nalaz djeje lubanje iz gornjeg sloja 8. Nalazi musterijanske industrije nalaze se u svim slojevima osim u najdonjem. Ljudski skeletni ostaci su stari 130 000 godina. Pronaeni su ostaci najmanje 24 osobe dok dentalne analize upuuju na prisutnost 80-ak jedinki. Fragmentiranost kostiju DGK je pokuao objasniti kanibalizmom, dok druga tumaenja kau da su za to mogli biti odgovorni prirodni procesi i kulturna praksa. Zarezi prisutni na kostima mogli su nastati kao rezultat odvajanja mekog tkiva, no ne u svrhu kanibalizma nego sekundarnog ukopa. Zalijeene traume na skeletima upuuju na brigu zajednice za ozlijeene. U starijim slojevima primjetna je uporaba levaloake metode izradbe odbojaka, a u mlaim metoda proizvodnje odbojaka razbijanjem oblutaka. Meu lomljavinom dominiraju noevi hrptenjaci i levaloaki odbojci. Sirovina je lokalnog podrijetla (potok Krapina). Meu alatkama velik je postotak zastupljenosti strugala. 2. Velika peina Nalazi se izmeu krapine i vindije. Prva iskopavanja je izvrio M. Malez 1948 i s prekidima izmeu 1957 i 1979. Postoji 16 slojeva nataloenih u vremenu od kraja glacijala Riss do holocena. Mali broj nalaza u slojevima Velike peine upuuje na vie kratkotrajnih boravaka na nalazitu. U donjem dijelu sloja k nalaze se musterijanski nalazi, a u gornjem pseudoalatke. Sve alatke malih su dimenzija kao kod tzv. mikromusterijena. Za pronaenu eonu kost isprva se mislilo da pripada neandertalcu, ali datiranjem je dobijen rezultat od 5000 godina (eneolitik).

3. Vindija Manja iskopavanja vri S. Vukovi 1928. M. Malez sustavnim iskopavanjima izmeu 1974 i 1986 iskopava vei dio paleontolokih i arheolokih nalaza. Postoji 12 m sedimenta podijeljenih u 13 stratigrafskih jedinica. Stariji slojevi su pleistocenski, a mlai holocenski. Pronaene su kosti i neandertalca i sapiensa. Alatke pripadaju musterijenu, metode izrade su iste kao u Krapini. U starijim slojevima su upotrebljivane lokalne sirovine (kvarc). Zato je vana Vindija? zbog razumijevanja srednjeg paleolitika u Hrvatskoj naina ivota kasnih neandertalaca prijelaza srednjeg u gornji paleolitik dolaska prvih skupina anatomski modernih ljudi na tlo Europe

sloj G elementi musterijena i gornjeg paleolitika (grebala) kvalitetnija sirovina (ronjak) prva pojava gornjopaleolitikih kotanih iljaka kotani iljak s rascijepljenom bazom pronaen uz ostatke neandertalca je netipian i kontroverzan nalaz jer neandertalci ne koriste niti proizvode to orue nalazi neandertalca gracilniji od onih iz Krapine stari 30-ak tis.g.

*donje Podunavlje i sredinja Europa su prvi europski prostori naseljeni od sapiensa (nalazita Oase, Mlade, Kostenki) 4. Veternica pilja na jz padini Medvednice. Prva iskopavanja: M. Malez od 1951 s prekidima sve do 1971. Pronaene su musterijenske alatke i mogui dokazi kulta piljskog medvjeda. NALAZITA MEDITERANSKE HRVATSKE 1. prostor izmeu Ljubakog zaljeva i Posedarja 1965. . Batovi je prikupio mnogobrojne musterijanske nalaze. Nalazi pripadaju uglavnom srednjem paleolitiku (musterijenu). Pronaena njukolika grebala upuuju na postojanje nalazita iz ranog gornjeg paleolitika (orinjasijena) koji je vrlo rijedak na istonome Jadranu. 2. Veli rat Nalazi se na sjeveru Dugog otoka. Pronaen je velik broj kremenih rukotvorina krhotina. Nema orinjasijenskih alatki kao to je Malez mislio. Puno je krhotina i pseudoalatki iz srednjeg paleolitika. 3. Velika peina u Klievici Nalazi se u kanjonu potoka Klievica kod Benkovca. Istraivali su je I. Karavani i N. ondi (2003.-2006.) i pronali kamene artefakte musterijena.

4. Mujina peina Probna istraivanja su napravljena u 70-ima, a od 1995 do 2003 traju sustavna istraivanja. Gornji i srednji slojevi su stari 40-ak tisua godina, a donji su par tisua godina stariji. Pronaeni su tragovih svih faza proizvodnje kamenog orua (odbojci, jezgre i gotovo orue). Upotrebljivan je lokalni sirovinski materijal (ronjak), a u izradi je koritena levaloaka metoda. Pretpostavlja se da su pilju koristili neandertalci (jer su svi nalazi iz musterijena) iako nisu pronaeni njihovi fosilni ostaci. Alatke su uglavnom malih dimenzija, pout onih u tzv. mikromusterijenu. Zato? Moda zbog malih oblutaka i sirovine nepogodne za pravljenje veih alatki. ivotinjski ostaci upuuju na lov na krupnu divlja (divokoza, jelen, kozorog, pragovedo i stepski bizon). pilja se koristila sezonski (u jesen i proljee). Pronaena su 2 vatrita u sloju D2. 5. andalja II Iskopavana je 22 puta od 1962 do 1989 pod vodstvom M. Maleza. Gornji paleolitik; orinjasijen i epigravetijen. U sloju G pronaena 3 kobiliasta grebala = orinjasijen (kasniji slojevi (E i F) njukolika i kobiliasta grebala). Prisutna je izrada odbojaka, sjeiva i ploica (odbojci prevladavaju). Ima i irokih odbojaka (irina vea od duine). U izradi se koristila tehnika izravna odbijanja mekanim ekiem. Malo lomljevine = mogua proizvodnja na drugom mjestu. Nema orinjasijenskih sjeiva. Od kotanih alatki najei kotani probojci. 4 probuena ivotinjska zuba su koritena kao nakit / u simboline svrhe. 6. Bukovac peina Nalazi se u Gorskom kotaru; graninoj zoni izmeu kontinentalnog mediteranskog dijela zemlje. Pronaen je kotani iljak (iz ranog gornjeg paleolitika?) USPOREDBA KONTINENTA I MEDITERANA Neandertalci iz Mujine peine ivjeli su 90-ak tisua godina nakon krapinjskih, a moda usporedno s onima iz Vindije. Premda su prebivali udrukijem okoliu, na obama podrujima je proizvodnja alatki uspjeno prilagoena razliitim vrstama najlake dostupnih sirovinskih materijala. Obje grupe su se hranile krupnom divljai. Nalazi iz pilje Vindije upuuju na prijelaz srednjeg u gornji paleolitik, povezanost neandertalaca s inicijalnim gornjim paleolitikom i moda mogue susrete neandertalaca i ranih modernih ljudi. Na Jadranu izmeu kasnog musterijena Mujine peine i orinjasijena andalje II postoji vremenska praznina vea od 10 000 godina, uz vidnu razliku u nainu proizvodnje i tipologiji alatki (levaloaka metoda vs tehnika odbijanja mekim ekiem). Na podruju cijele istone jadranske obale i zalea ne postoji nijedno nalazite s pouzdano utvrenim slojevima srednjega i ranoga gornjeg paleolitika. Nije jasno zato je andalja II jedno od rijetkih nalazita s orinjasijenskom industrijom na istonojadranskom podruju. Mogui razlozi: 1. slaba istraenost 2. mogue je da se dio tadanjih lokaliteta nalazio blizu morske obale, pa su uniteni ili zatrpani djelovanjem valova i prekriveni podizanjem razine mora krajem pleistocena 3.slaba naseljenost tog podruja u orinjasijenu