PALEOLITIK

Starije kameno
doba
1 800.000 13 000. god.

Donji ili stariji paleolitik

Vrijeme Homo erectusa

NALAZITA u Hrvatskoj:
Hrvatsko Zagorje
Punikve
Golubovec

Gornji ili mlai paleolitik

Srednji i rani gornji

paleolitik

Vrijeme Homo neanderthalensisa

NALAZITA u Hrvatskoj:

Kontinentalna Hrvatska
Vindija (Varadin)
Velika peina na Ravnoj Gori
Krapina
Veternica na Medvednici

Jadranska obala, otoci i zalee

andalja II. kod Pule
Veli Rat (Dugi otok)
Velika peina u Klievici, kod Benkovca
Mujina peina, kod Katela
Raanac u Velebitskom kanalu
nalazita na otvorenom u Ravnim
Kotarima, izmeu Ljubakog zaljeva i
Posedarja
Literatura: Ivor Karavani, Ivor Jankovi, Srednji i

rani gornji paleolitik u Hrvatskoj, Opuscula

Archaeologica 30/1, Zagreb 2008.
Ivor Karavani, ivot neandertalaca, Zagreb 2004.

Kasni gornji paleolitik

Vrijeme Homo sapiensa sapiensa

NALAZITA u Hrvatskoj
Istra i sjeverni Jadran:

andalja II. Kod Pule

Romualdova peina
Novalja (otok Pag)

Kontinentalna Hrvatska

Zarilac u Poekoj kotlini

Literatura:
Mirko Malez, Praistorija jugosl. zemalja
1 (Paleolit i mezolit), Sarajevo 1979.

MEZOLITIK
Srednje kameno
doba
10 000 6 000 god.

NALAZITA u Hrvatskoj
Istra i Hrvatsko Primorje:
Pupiina pe (Uka)
Vela pe (Uka)
Ovja pe (Uka)
Lokve (Uka)
Sklepova pe (Uka)
abri ebrn (iarija)
Klanjeva pe (iarija)
Nugljanska pe, kod
Roa
Jamica, kod Buzeta

Peina kod Rovinjskog

Sela
Oparovina (Istra)
Kostadini (Istra)
Frankeli (Istra)
Jami na Sredi (otok
Cres)
Vela spilja (otok Loinj)

Dalmacija sa zaleem:

Vela spila (otok Korula) ljudski ukop

Kopaina (otok Bra)
pilja Vlakno (Dugi otok)
pilja Zemunica, kod Briska
Gospodska peina

Kontinentalna Hrvatska:
Srednja Slavonija i Poeka kotlina
Ruevo (8 nalazita)
Brodski Drenovac (vie nalazita)
Lakuje (vie nalazita)
Samoborsko gorje Travni vrh

Literatura:
Darko Komo, Mezolitik u Hrvatskoj, Opuscula
Archaeologica 30/1, Zagreb 2008.

Glavna srednjopaleolitika
nalazita u Hrvatskoj

Krapina i krapinski ovjek

Istraivanja paleolitikih
nalazita u Hrvatskoj, kao i
pria o krapinskim
praljudima, zapoinju 23.
kolovoza 1899. godine kada
je Dragutin GorjanoviKramberger na poziv fra.
Dominika Antolkovia
posjetio nalazite na
Hunjakovom brijegu u
Krapini, kako bi prouio
ostatke kostiju i zubi koji su
tamo pronaeni.
Naime, pri iskopavanju
pijeska na spomenutom
brdu, radnici su pronali
fragmente kostiju.

Istraivanje

Starost krapinskog
praovjeka procjenjuje se na
oko 25 - 30 000 godina.
Tijekom iskopavanja 1905.
godine prikupljeno je vie od
5 000 predmeta (kosti
praovjeka i faune,
artefakti), od ega su 874
ostatka ljudskog porijekla.
Artefakti pripadaju
musterijenskoj kulturi.
Pronaeni su i ostaci
ognjita, po emu
zakljuujemo da je krapinski
praovjek poznavao vatru.
Krapinski praovjek bavio se
lovom i sakupljanjem
umskih plodova, bio je
nieg rasta i robusne grae.

Kako su izgledali

Neandertalce se ranije
prikazivalo kao priglupa i od
suvremenog ovjeka vrlo
razliita bia.
To je potpuno krivo.
Neandertalci su bili na vrlo
visokom stupnju razvoja,
sposobni izraivati
sofisticirana orua, brinuli su
za bolesne, pokapali svoje
mrtve, imali su neku vrstu
jezika, te postoje naznake
duhovnog ivota.
Graom tijela podsjeaju na
suvremene Eskime, takoer
prilagoene niskim
temperaturama.

I jo malo..

Znanstvenici jo uvijek
otro polemiziraju o
nainu na koji je krapinski
praovjek nestao. Neki
podupiru teoriju da je bio
kanibal, no glavni
argument protivnika te
teorije je visok stupanj
ljudskih odnosa postignut
u zajednici, te skrb za
pripadnike te zajednice.
Najouvanija lubanja je
lubanja C koja se nalazi u
mnogim udbenicima
diljem svijeta. Dragutin
Gorjanovi-Kramberger
prvi je paleontolog i
paleoantropolog koji je
upotrijebio rendgen za
prouavanje fosilnih
ostataka kostiju.

!!

Zajednika literatura:

Stojan Dimitrijevi, Tihana

Teak Gregl, Nives
Majnari Pandi, Povijest
umjetnosti u Hrvatskoj,
Prapovijest, Zagreb 1998.

Razni autori, Stotinu

hrvatskih arheolokih
nalazita, Zagreb 2005.