SALIH TRAKO

BITKA NA 1389. GODINE U ISTORIJI

IDRI1SA BITLISIJA
Kada se mlada osmanska drava u doba prve dvojice sultana,
Osmana {1290-1326) i njegovog hrabrog sina Orhana (1326-1360)
konsolidova1la i osna'ila, pro,irivi svoje granice na ostalih
turskih bejlika u Maloj Aziji, ona se u svojim planovima
okrenula prema Balkanu. Od prelaska osmanskih na tle Balkana
do turske vla,sti u ovim krajevima, ZJbilo se mnogo
U nizu tih bitka na Kosovu je, nema
sumnje, bio i u istoriji svih jugoslovenskih
zemalja i naroda. Taj je gulhitak samostal-
nosti dijela Balkana, u prvom redu srpskog naroda, i po-
vi1evjekovnog turskog gospodstva u naim krajevima. Stoga
je ovaj paljivo, iako dosta Iikrto, zalhHjeen u izvjetajima>
savremenika na Istoku i Zapadu, ali detaljnije je opisan u djelima
turskih i w.:ropskih istoriografa XV, XVI i XVII vijeka.
interesovanje za kosovsku !bitku kod nas
je od 1889 .. godine, tj. od petstogodi,njke toga
Do tada se prikazivanje ovog bazirala vre na narodnoj
tradiciji, a manje na izvornoj Spomenute godine pristupilo se
kosovske bitke na temelju istorijskih izvora, lbilo evrop-
skih, !bilo turskih. Naravno, takvo nametnulo je reviziju
i ispravak mnogih pogrenih shvatanja o tom Na tom
poslu nalo se kod nas deseta:k koji su, se zapad-
nim i turskim ,znatno doprinijeli osvjetljavanju i
kosovske bitke
1
njima posebnu pa<nju
zasluuje studija o kosovskoj bitki Alekseja Olesnickog u kojoj je
on anaHzirao i upo.redio starije i turske izvore o kosovskoj
bitki (Ahmedijevu Iskenderniimu, Urudev Tawarii:J,i iiii 'utmiin,
Anonimusov Tiirii:J,.i iiii 'u!miin, Sulkrullaho:v Bahgatut-tawiirii:J,,
1
O 1t01II1e su u ramnirrn <Lzdaltl:j irma
p isaJli II11t1!o:gi mad Opdr-
nij e o ito j <i d11ugoj lit er aJtu:ri o tom
pitaltl>ju vjJdjeti srt;udiju: Alle:kisej OJ.e-
Sltliaki, Turski izvori o kosovskom
boju, islkiO[pskog
dl1UI1tva, Skopilje 1934, .str. 5
1
9-95. i,z
koga je 1935. g. tampan i separat.
330 Salih Trako
A.ik-1paa zadeov TawiirilJ,i iili 'u!miin, Nerijev Kitabi gihiin nilma,
Sa'dudtnov Tiigut-tawiirilJ,, Feridun Ahmedov Muneii1Jusisaliitin)
2

nijedan na nije se do sada koristio opi.som ko-
sovske bitke u djelu Het behet - velikoj istoriji Osmanske Care-
vine koja ohUJhvata vladavinu prvih osam osmanskih sultana (od
Osmana do Selima I tj. od 1290-1512 .. god.). Djelo je napisao Idris
Bitlisi, :poznati osmanski s kraja XV i XVI vi-
jeka, dvorski (waq'a nuwis) sultana Bajazida IP. Glavni
razlog to ovaj izvor nije koriiten svakako je to to malobrojni ruko-
pisi Het Beheta u vrijeme obrade spomenutog pitanja nisu lbili
poznati kod nas.
Tek 1942. ,godine dospio je jedan vrijedan rukopisni primjerak
ovog djela u arhivu u Zagrebu. Tamo su ga deponovali na-
sljednici pokojnog Franca Ottenfelsa, biveg vlasnika rukopisa i
nekadanjeg austrijskog di!plomatskog predstavnika u Carigradu
4

Stoga ni Olesnicki nije bio u da ga U!potrijeibi u svojoj
studiji, pa prema tome nije mogao ni da zapazi sve uzajamne veze
:starijih i mladlih izvora. Kao :primjer moiemo navesti po
grean Olesnkkog da je 'Saduddin samo na
traenim elegantnim stilom Nerijine izvjetaje.
danas kada smo u da se koristimo Bitlisijevim
djelom, dolazimo do sasvim drugog zakljui!ka, tj. da se Saduddin,
lbar je o opisu kosovske ibitke koristio Ulpravo Bitlisijevim
dj elom Ret lbehet i s lij edi o ga kako u pr ih va tan j u . i prikazi vanj u
glavnih i tako i u kompoziciji i redu saopitavanja
tih podataka. Ta podudarnost je tolika da se na .prste mogu iZJbrojati
sitne razlike koje postoje njima
5
Ovo iznosimo stoga da bismo
konstatovaH da Bitlisi, koji se u osmanskoj istoriografiji smatra
izvorom per excelence, baca novo svjetlo na ovaj pa stoga
i opisi drugih istoriogra,fa moraju nekada \biti posmatrani i pod
drugim uglom.
Ako uporedimo iBitlisijev opis kosovske lbitke sa opisom drugih
starijih autora, da je on, izuzev QfPisa koji daje od njega
neto ,stariji Neri, opirniji i kompletniji. Moe se postaviti pHanje
kojim se izvorima koristio lBitlisi? Sam autor nam ne daje jasan
2
!<sto.
3
Vie o BitUsiju vLdjeti: Sail:Lh
opis Balkansloog
poluostrva, ,P,rilozi or.ijeltlltailrru
fi1011ogLj.u XIii-Xlilli, Sa:rajevo 1965.
<str.
4
Poblli<e o F['aDJ:zm Ottenfesu i tnje-
goV'Oj ,zaoSJtavtini ru-
k;Oij;iana je 'I:J[Jisatn i Hert
behet Sulejman Baj.railma-
Ottenfelsova
zbirka u dravn6m
arhivu, Z'lbomilk !HiistorijJsik<lg im:sti-
tuta J'UigOJSilavelliSke a:kaJdemide Vol.
2, 'Zagrelb 1900, str. 75-77.
5 oSita1,og Sadudditn iWQ-
Illlialje Arguna (?), koji je stajao lll:a
.sa iklnezom
Larzarom, te Levend-
ogJ]Ju (?) ikoji ISe tnalLarzio na IijevOI!Il
kr:illJu uz bOsanskog llm'allja (!), dOik i!h
Bitliisi JUqpte ne spomitnje. NaJdalje,
Sadlllddin /Urz: Cehe ISIPominje i PoJ.ja-'
ke o kojima Bitlilsi S druge
strane, BLtlisi ll1!1!Vodi fudedi.!k Ba-
la!batna i TiVIUidla Bail.albatna kao voj-
osmaDJslke voj1ske, dok Sa-
dudldiln samo Tivu;da Ba-
labana.
Bitka na Kosovu 1389. g. u istoriji Idrisa Bitlisija
331
odgovor. U svom opirnom uvodu on govori o izvorima
kojima u svom djelu i kae da mnogi 6je
vanje i ispitivanje nije neposredno ni :saznao od pouzdanog tra-
ditora ikome se mora vjerovati ili to nije i, provjereno iiZ
si,gurnih knji1ga, sve je zanemareno i preputeno zahoravu
6

Bitlisi nam, dakle, jasno kae da se prema izvorima
odnosio. Uz to saznajemo :da je za starrje konsultovao
pisana djela, a za novije i pouzdanu usmenu predaju. to se
opisa kosovske bitke, treba imati na umu da je !Bitlisi svoje djelo
pisao oko sto dvadeset ,godina ipOslije kosovskog pa je
teko vjerovati da je mogao makar iz druge ruke dobiti usmena
obavjetenja o tom bio je, dakle, na pisane izvore.
bez dulbljeg uporednog njegovog djela, teko
je ikojega je od starijih autora najvi'e cijenio i slijedio. Konsta-
tovano je da je Bitlisijev opis kosovske bitke opirniji i kompletniji
nego to je kod drugih starijih danas poznatih autora (osim Nerijeva
opisa). Osim toga, pored svih ili detalja u opisu
kosovske bitke sa onim u poznatim hronikama, postoje i razlike.
pada u jedan Bitlisijev podatak koji prije njega nije
donio nijedan danas poznati istoriograf. On, naime, prvi, a prema
njemu i 1Saduddin
7
, a jo! kasnije Koda Husejn
8
, iznosi kao
6 Tunslki ilst0111iog,raf Mehmeld Ne-
ri, IPOrij elkll:o niti e dovo[jno raz-
iiV.1o i ikao profesor dje-
1ovao u Ba:u:si u doiba sul-
tana BajaJzida. LIII. i SeHma I, g.dje
je i umiJo g. Pa:vi dio njeg;ove
Lstodje, -asmatnslk.iJh furruka, Tari/Ji
ali utman illi Neri tarihi Qkoja je
u tSitvari elsti dio njegove opte isto-
rij-e napilsane (pOd nrus:lovom G-iihall1-
n'lllma, a lwja se vremenom LzgJUJbila)
1see do 1492. g. tj. do prvih g.odill1a
v1rudav,ine mli1ta1na Ba j a;zida II
(1481-151,2), ikruda je .i davrerna.
Drugi dio obuhvata iz do-
ba Vll.aJdaiVill1e Bajazilda 'll do OISVO-
jel!1ja Egilpta old strane Se-
ilima I 1517. g. IV.i:djeti preld-
gQVIOr ldjelJU: Mehmed Neri, Kitab-i
gihan-numii, I cLlt, Arllkara 1949, ko-
Je ISU za i.lzJdaoje ;pripremil1i Failk
it Unat i dr Mehmed A. Koymen.
7
Hoga Sa'ldJuJCLdill1 ib. Hrusan G-an
osmaillski iJstoriogra!f rz druge POI10-
'VLne XVI v1deka. je u IS!tan-
ibulu 943/15a6-7 godill1e.
u karijeri, ;postaje i savjet-
ll11k dvojice Murata ILI
(1574-1595) i silna i naJSljed-
ihika Mehmeda UI (15:95'-'-1603). Pred
ikraj iVIata ne postigao po.1o.aj ejh-
fUllisll.ama. Umro je u Istan-
<buliu 1'2. rebia I. 1008/2. X 1599. g.
On je p0Zil1atog iJstoriogra:llsilmg
djela Tiigut-tawiirih - velilke i:sto-
II'ije osmanske ccurev1ne ikoja O/Pislu-
,je Qd njenog .oSBJ.ivanja
1koncerrn XL!'! vij eika do ikonca 'Vila-
daiVine 'SU:]tana Setilma I, lt j. do 15,20.
god. Opirnije !VJid.: E111Zilkil01paedie
des Islam, II, s. 103,4-5.
8
O Koga Husejnu, zv. Muwarnih,
'ZltiaJmo ,relativino malo. je u
SarajeVIu, mu je otac bio
Gruzi Huso:evlbegotVe ikll1jiltlice. 1048/
1636. g. Husejn prati sultana Murata
il:V u pohodu na BaJgdad. U sul!tall1-
'Sikoj shlilbi je napredova'o do ra111ga
II'eiSiu [-rutta/b - SIUltan-
'ske Umro je u
>OsamdesetLm goldill1a:ma ivota 1054/
1644.
Do neda;vno 1se smallri:l'lo da ga je
smrt omela da dovn,i svoj111 velilkiu,
optu distoriju Badii'i 'u'l-waqii'i' i
vjerova1lo se da pos,toji 1sa,mo pa:vi
,tom toga djela. 1950. go-
dine je u zbiDci rukopLsa
llmjim,gra!diskio1g od j el j en j a .InstiltUJta
111ar-oda Azije i drugi tom 111jeg.otve
tstorije kioja ue .rslto.riji
IOSimatno!Ve d'oaJstij.e. sa,rad-
nitk spomenutog >instituta Anna S.tje'-
panovna Tvenitinova pripremila je za
izdanje tekst ruko-
pisa snabdjevi ga studiozillim uvo-
332
Salih Trako
nicu da je sultan Murat riv povratak princa Bajezida, koji
je 'bio otiao da progoni ra,zbijeno'g protivnika, te mu u direktnom
razgovoru predao ca11siku vlast. To navodi na da su neki
stariji izvori kojima se BitJlisi koristio vremenom nestali i danas
nepoznati.
1posao, saorptavanja opisa
iz Bitlisijeva djela, onih koji se nae istorije, ovdje u
prijevodu dajemo opis kosovske bitke, samo
one dijelove teksta koji predstavljaju !balast srednjovjekovnog
kitnjastog stila kojim su vrlo i djela pisana,
to je !bila knjievna moda onorg vremena, a sutinski nemaju uticaja
na smisao teksta. Na taj ova vana istorijska materija po-
stati naim to svakako predstavljati
doprinos rasvjetljavanju toga
Na strani 337. ruikopisa Het lbeiheta opis
kosovske !bitke ovako:
Dastan XVIII
Kazivanje o pohodu sultana Gazije na vojnu, na Zlborno
mjesto, se sakupi,la vladara zemalja Rumelije i Evrope;
uspjeh i rpolbjeda prave vjere i unirtenje o he-
rojskoj smrti sultana nakon potpune pobjede nad vojskama i vlada-
rima o kako je to po.gulbljenje izvr'io jedan
zarobljeni nakon to se raZ'bjeglla vojska i
potpuno razbijen blok zlikovaca.
U tradiciji prvaika ljudskog roda ibog mu se smi-
lovao, 1prenosi se da se on zakleo uzvienim bogom Tako
mi onog u je vlasti du:a Muhamedova, elio ibilll da se borim
na bo!jem putu pa da pog1nem, zatim da se opet borim pa da :po-
novo poginem. Nije tajna za one koji shvataju i skrivene nagovje-
taje poslanikoviih kao ni za one koji imaju sposobnosti da
proniknu u i duhovne pojave, da se cilj :pohoda
vojske dua protiv vojske tjelesa na plijen boianske
spoznaje i na duhovno savrenstvo u vidljivom svijetu. Krajnji cirlj
naseljavanja i kultiviranja nesretnika i sretnika zasniva se na okup-
ljanju i ljudskog drutva od pojedinaca u zajednice bogu
!POkornih. Dokaz 'Za istinitost ove tvrdnje su istinite :kur'anske
I ljude i dine sam stvorio samo da me obuavaju. nije
dostojno mudraca drutva u kome su svi nje-
govi dijelovi potpuno razjedinjeni; ni1e dostojno mudrosti i
dobrote ljudskih odnosa na takav da je
dom na 20 rstranioa, kojd de zatim
abjrav;lj,en ru :flaksimi1iranom dzdanj u
u dva dijela pod IIlaslovom: Husejn,
Beda'i u'l-weqa'i' (Uddv:Lteljnde sobi-
tija), Izdan1i.e temsta, vvedenie i
redakcije A. S. Tverlitinovoj.
Annotirovanoe ogLa,v,leil'ie d ukazate-
ljd Ju. A. Pe1Jrosjana, Moskva 196L
Bitka na Kosovu 1389. g. u .istoriji Idrisa Bitlisija
333
zajednka razjedinjena i nesllona. Kako su robska odanost prema
lbo1gu i postizanje herojstva i zavisni od ispunjavanja uslova
rapske pokornosti prema bo1gu i stalnim ivljenjem u toj pokornosti,
betZ sumnje svaki koji bude iJZvriavao najvanije i
obaveze prema bogu i brinuo se da trajno ispunjava sve dUInosti
roba, postati dostojan velikog vjerskog i drnavnog poloaja; i kad
ta rolbska poslunost bude i primljena kod boga, do
krajnjeg stupnja duhovne tAli, stuamjevi kretanja na razli-
visinama pobo:nosti i bogu su vrijednosti. Za
svaku pos'lunost i sru0bu !bogu postoji i stupanj vredno-
vanja kod
1
bo.ga, jer: Svaka stvar kod njega ima svoju (vlastitu)
vrijednost. U svakom molitva koja se 01bavi i tjelesno i sa
srca i dwe i u tu molitvu se uloi i ivot i ovaj svijet,
to kod svakog izaziva divljenje. !Za istinitost ove uzviene
tvrdnje je kur'anska izreka: >>Oni koji se na 'bojem putu bore imet-
kom i ivotima imaju mjesto kod boga, a !bog je kao
svjedok dovolljan. Za ljude ikoji ele da !budu kod boga i
koji imaju cilj da kod njega bwdu primljeni kao pravi robovi boji,
jasno je da nijedno djelo pobonosti ne moe :biti savrenije od
borbe it1'a boij em putu, ni j edna slwba bogu ne moe se smatrati do-
stoj nijom od dobrovoljnog rtvovanja ivota u varnom poslu na
bojem !putu. Jer, !borci za vjeru, oni koji idu 1pravim putem, znaju
da moraju na prvom konaku da ivot 'rtvuju. O tom go-
vori i sud donosi Muhamedova izreka: >>Mudahid je onaj ko se
bori sa sobom, svojom
'Stih od pisca:
O srce, ne trai koristi od silne za sastankom sa voljenom
osolbom.
Jer prvo ,to se u ovom uzajamnom odnosu desi je teta vlastitom
ivo,tu.
N a pr ama lbora1ca na polju sve ovo,ze-
maljske kocristi pokazmju se Prema jasnom

sveta bor4ba za vjeru sa nevjernicima i nevaljalcima je kao
borba protiv svojiih strasti. Ustrajnost u opasnostima i borbama sa
neprijateljima odabrane vjere je dpkaz i potv11da da se !borci dobro-
voljno rtvuju. Nema sumnje da je herojstvo (ahadat), a to je vidan
znak da je primljeno bogoUigodno djelo dihada, i rtvovanje ivota
i imetka na putu istine, a to je uvijek kod gospodara
svijeta koji vidi najskrivenije mane ljudske i ,zna tajne srca i dUIil,
molitva koja je jako uvwena i cijenjena. Ovakva sluiba i bogo-
ugodna djela bog pripisuje iskrenim vjernicima. Takav postupak je
veoma omiljen i kod ljudi koji posjeduju ljUJbav prema ibogu, (istini)
koji su istinski 'Zaljulbljeni.
334
Salih Tralw
Stthovi:
Jednog dana te dolbrodolicom, tamo gdje je vlast,
Jer ti umrijeti izvojevati polbjedu nad sobom samim.
Ako te kaJkva nevolja i iskUJen:je, budi :zadovoljan,
Jer se ponekad desi da zapadne u nevolju od koje nema za'tite.
Uistinu, 1putem ove dobrote i ovog velikog dara, sultani
Osmanove loze i carevi pravovjerniih imaju nad drugim
carevima svijeta. Ova misao je jasno dokazana u ranijim jasnim
predgovorima i razmatranjima. O potpunoj vrijednosti dihada,
i vladavini prostranim carstvom, govore kur'anske Onima
koji su pripada kao nagrada pa i
vie od toga. U smislu ovog objanjenja, u ovom dastanu
prikazana predaja i vijesti o sultanu mudahida, sultanu Gazi (Mu-
ratu). Sutina svega podwbnog izlaganja i osnova za istrcanje i da-
vanje dinastiji nad ostalim je
Nema sumnje, dostojan visokog poloaja bojeg zastupnika na
zemlji i zasluan da vilada i upravlja mo,e biti samo onaj ko iz
zahvalnosti sto mu je data blagodat i vlasti carske i iz blagodar-
nosti za darove beskrajnih pobjeda - trajno stoji u slubi vjere
islama, za nju se bori i brine; ko se danima i !brine kako
voditi poslove i stara se kako se osvetiti bojim neprijateljima,
sebi san i odmor. Jer, pokazati nemarnost i nebrigu
u poslovima vjere i muslimanskog naroda, a biti na poloaju hali:fe
i vladara, :to biti sjena boje i veoma je loe;
tratiti vrijeme potrebno za dravnrh poslova na zabave
Z3Jbranjene stvari za cara je neblagosloveno i nedostojno.
taJko, a nakon konzultovanja sa savjetnidma i
nakon pri1prema ratnih sredstava i rezervi, po bojoj
odredbi, poto je zauzeo i pokorio i,manove zemlje i pripojio
ih islamskim zemljama i u nastojanju da se osveti ostalim nevjer-
vladarima koji su pok3Jzivali tvrdoglavost i upornost- odlu-
je da ih po zasluzi kazni. Jedan od njih bio je Lazar, vladar
Sflbije, koji je obavezavi se na podanstvo i JPOnovo
pokazivati ibunt i nepokornost. Isti takvi su 1bili kralj i vladar
Bosne i arnautske 'Iskenderijje (Skadra) koji su u sukobu sa Lala
ahinom uprljali ruke krvlju 10-15 hiljada islamskrih junaka. Pored
toga, su se na neprijateljstvo i
1
borlbe protiv islamskog
sultana i u rijeenosti da islamske zemlje bili su vojske
sakUipili. Nema sumnje da je i po zakonu i logici postalo nuno obe-
Zibijediti se da se vie ne ponove podlosti, smutnje i pobune ti!h
tvrdoglavih neprijatelja
9
I povede se estoki rat za vlast i vjeru sa
obje strane, i islamske i smutljivac onog vre-
mena i glavni i zavodnik tih o.pakiih naroda i ne-
9
Vjewvatno aUJtor misli na otka-
poslunosti !kneza
Laa;ara [)rema osmanslmm sultanu.
Bitka na Kosovu 1389. g. u istoriji Idrisa Bitlisija
335
vjernika poikazao .se Lazar. Srca muslimana sultana
islamskih boraca bila su ,zaJboravljena srdbom, osvetom i eljom da
se on kazni za sva svoja zlodje[a i pogrdne Otkloniti tu
odvratnost iz brave srca vjernika, moglo se samo klju-
njihovog je :zJbo1g to.ga i s tom na-
mjerom pomenute godine zimovao u gradu Plovdivu da lbi na pro-
:bilo lake pokrenuti vojsku na krajeve. Te zime
je jedina briga svih ibi'la prikupljanje ratnog materijala i samo su
mislili o pohodu u rat. Logorovanje sultana u Plovdivu izazvalo je
uznemirenost sviih vladara, jer je postalo jasno da je
sultan 1pripremio veliku vojnu. Lazar je z:bog toga razaslao svoje
izas[anike na sve strane u zemlje i obavijestio sve vla-
dare Mesijine vjere o koji se sprema: Muslimanski padi-
ah je da srUii moju vlast i ugled i da uniti moju konjicu i
vojsku. Kad zauzme moje zemlje i domogne se moga bogatstva,
red na druge vladare i svaki prema .svojoj vlasti i ugledu isku-
siti njegovu muku i nevolju. Najbolje je da vi svi sklo-
pite savez sa mnom i da me prema svojoj i vojnoj sili pomog-
nete. to se mene ja sigurno na muslimanskog padiaha
i nadamo se da njegovu vojsku uniltiti i njegove zemlje osvojiti,
Rumeliju ponovo vjeri povratiti i na putu vjere duha
bojega ovaj put srcem i du'om junatvo pokazati je Lazar.
Po ugledu i vojnoj bosanski kralj i vladar bio je
iznad ostalih i njemu je po dvorskom ceremonijalu i prlpa-
dailo prvo mjesto vladarima.
Njega je ovo novo neprijateljstvo i u ubijanju
islamskih boraca sve vie u mr:nji prema
i njegovu upornost u preduzimanju mjera za
rata. Bosanski kralj je od bio Lazara na nepo-
kornost, podizanje pobuna, nedjela i stvaranje metea.
Na:avi se u nevolji, pokazao je veliku upornost u postizanju tih
elja. je postao poznat zbog pobjedonosnog boja u kome je
razlbio vojsku islamskih .ga:zija {Aluzija na :boj kod 1388. g.).
Stoga su ova dva smutljivca i razvratnika, komandanti
konjke, postali vladara :drugilh zemalja na neprijatelj-
stvo i pobunu protiv sultana. Vladari Evrope, Ugarske, Vlake,
Bogdanske i slavenskih naroda koji se sada zovu Poljaci i
Cesi, svi su pokazali S!Premnost i(na borbu). Popisali su vojsku od
oko 200.000 ljudi tih krajeva. Kad su potpuno pripremili ratni mate-
rijal i razvili zastavu nasilja i neprijateljstva, da bi pokazao potpuni
sjaj i Lazar je poslao jednog dostojanstvenika s pratnjom sul-
tanu u Plovdiv. On je na1pisao pismo sultanu sa sadrinom ikoja je
zagovarala spokojstvo i mir, ali je njegov cilj bio .proret tiranijom.
Sultana je os1lovljavao bratom i sav tekst pisao u bratskom tonu
ovako: sam da je moj !brat do!ao na 1grani>cu svoje zemlje i da
ima namjeru da obnovi neprijateljstvo i rat. Mi smo pripremili i
prikupili potrebna ratna sredstva da unttimo njegovu vlast i
Sa:da, bilo bi da ni moj brat ntpoto ne zanemari sakupljanje
336
Salih Trakio
-----------------------------------------------------------
vojske i pripremanje ratnog materijala; da oba svoja sina dovede
u hoj i da nikom od svojih d11avnika ne dopusti da izostane. Jer,
i ja u ovaj boj dod sa svirri svojim sinovima i sve svoje
pa {nakon boja), ili neka mom bratu pot1puno prestane
briga na ovoj strani i neka se uspostavi vlast jedne strane, ili
da mi njegov korijen, njegovo potomstvo i sljedbenike iz zemlje
Rumelije iskorij enima i o6stimo ove kraj eve od j a i zakona
vjere Muhamedove i po starom redu uredimo.
Sultan je !Primio Lazarovog izaslanika, ukazao mu veliku
panju, mnogo se raspitivao o Lazaru i sa izaslanikom razgovor
vodio. Na Lazarovu poruku .sultan je odgovorio onako kako su
prilike zaihtijevalle: Ako Bog da, pokae svoje znakove
oivljavanja i vojskom rua i ibosiljaka uni1ti vojsku
snijega i studeni, sa svom islamskom vojskom i sinovima
prestolonasljednidma na Kosovo polje da 1povedem bonbu
sa tim !bratom razbojnikom. na volju tom
caru onako kako bude odredba boja. Neka se sada i moj
brat potrudi i neka kako zna i moe svoju vojsku neka tra:i
koji mu bilo bilo savjetom; neka tvrdo-
glavu vojsku opremi kako treba i na mejdan. Sigurno je da
se dogoditi sto je od Boga iSvakako, najvanije pitanje
ljudske zajednice i rijeeno u korist jedne strane.
On je {zatim) izaslanika carski darovao i dozvolio mu da se vrati.
Ka!d se .iiZaslarnilk. vratio, iZ'vi:j estio j e o svom susretu
sa sultanom njegovu odvanost, junatvo i pouzdanje
u Boju. U toj nevolji Lazar odmah pristupi sakupljanju
vojske i pripremanju rratnog materijala. Pismeno je obavijestio sve
vladare o rezull.tatu misije svoga izaslanika sultanu. Svi
vladari su se obavezali da u boj. i bili su u
brizi oko ovog velikog pa ni u postelji nisu imali mirna
sna. Vjeri odani i dalekov1dni sultan naredio je odmah da se islam-
ska vojska pripremati, kao i vojska okolnih {njemu pokornih)
vladara. On je dobavio oba svoja hralbra sina i nasljednika.
Jedan od nji'h je ibio hrabri BajaziJd, koji u oku
zav1dnika i neprijatelja !bijae kao !blijesak munje sa istoika i kao
ili koplje koji donose teku koji je u vatri boDbe lbio kao
udar groma koji saie ili kao svijetli uareni meteor. Drugi nasljed-
nik bio je Jakulb koji je u vojskom posjedovao
uvojak kao :zastavu bOIje a u s [judima,
21bog velike dareljivosti, bijae simbol boje dobrote i milosti. Sul-
tan je ova svoja dva nasljedni:ka bio poslao kao svoje na-
mjesnike u r:zemlje Anadolije koje su perivoj slave i da
odmavaju red u narodu i poredak u dravi. Kako je trelbalo da u
ovom pohodu cio narod i kako je ova iborba postala jedina
briga svima vjernicima, car je, protivno svoju djecu dobavio
u carski logor i obavijestio sve okolne vladare islamske kao: vladara
Kastamunije vladara Germijana Jakub-bega, vla-
Saruihana, Mentee-ili, Ajd1n-ili, Hamid-ili, kao i sve nevjer-
Bitka na Kosovu 1389. g. u istoriji Idrisa Bitlisija
337
vladare koji su bili priznali tursku vlast i bili obavezni da
u ratnim pohodima. Izvolio je poslati carski ferman u
sve pokrajine radi poziva na borbu. Uistinu, bezbroj junaka ilz mno-
giih pokrajina i gradova sti,e u islamskoj vojsci. S obje strane
mora, rz Anadolije i iz Rumelije, u carski logor pristizahu emiri sa
svojim vojskama. Cim se ustalilo i vrijeme otoplilo, a
njak prekrila vojska zelenila, sultan je htio da rijeku Maricu,
da brzo u zakazani rok bitke razvije pobjedonosnu zastavu. Kolliko
god neprijateljska vojska !bila brojnija, on je da isturi pret ...
hodnicu islamske vojsl}e. Ali, poto je rijeka Marica bila mnogo
nadola i IPlahovita, islamska vojska nije mogla Ona rijeka je
poplava bila bez prelaza i izgledalo je kao da je nastao potop
svijeta.
nekoliko dana u okolini Plovdiva, sultan je na brzinu
formirao prethodnicu islamske vojske od . 5000 borbenih
pod Jahii-bega sina Timurtaeva i jo nekoJiiko hrabrih
Izvidnicu je otpremio u pravcu ehirkoya (Pirot) koji je
u to vrijeme bio granica prema zemljama. Ti laki ko-
njini!Ci hvzo :pmjurile kwz djelu pokrajinu i nomade
i ratarsko stanovn]tvo i zadoibiVIi veliki plijen, opet se bnzo povu-
ko,e se !Planinskim klancima od prevare i smicalica
ne vj
Kad je ova vijest dola do Lazara, u srdlbi otpremi 15.000
krvo:ednih konjanika da zatvore opasne prolaze islamskim /borcima,
da otrovnim strijelama unite koptl.jima naorwane islamske konja-
nike i da iz!bave zarobljenike i da, umjesto njih, islamske
borce pohvataju i poveu. Ali, '(kur'anske) je sadraj istina:
Varka nevjernika vodi samo u zwbludu se obistinie. I dok su ne-
vjernici stigli u planinske klance, islamska vojska je izvrila
prepad i kao .to jutarnji povjetarac odnese listove rue i bosiljka,
ta:ko ona zarobi mnogo robova i robinja, a nevjernici od svoga po-
duhvata doivjee samo kajanje i tugu. Kad se pobjedonosna vojska
vratila u sultanov logor, sultanu je predstavila sav plijen zado/bijen
na tom pohodu. Naravno, poslije ovog bilo je dovoljno
uzroka i :povoda za rat. Od 1praine smutnje i uzbune koja se uzvitlala
iz ratnog spora, dolo se i :zavrilo borbom prsa u prsa. Sultan je
krenuo s pobjedonosnom vojskom i ulogorio se u Ihtimanskom polju ..
Smatrao je da je najbolje pouriti i to prije stupiti u boj s nepri:-
jateljima. Uz boju poli su konak po konak da suzbiju ne-.
prijatelja. Od dva pravca koji su vodili do cilja, jedan preko Sofije
a drugi preko Konstantina (!pokrajine Konstantina sul-
tan je odabrao ovaj drugi zato to je Konstantin, vladar ove pokra-
jine, spadao u red pokornm sultanovih U vrijeme ovih
vladari {koji su bili podloni suQtanu) nisu
skretali s puta pokornosti, nego su prema rr)ravHu poko-
ravali se i izvravali sultana. Kada su sultanske :pobjedo-
nosne .zastave sti1gle do grani!ce njegove zemlje, Konstantin je poslao
na koplonstvo povorku da se pokloni i iska!e odanost sul-
22 - Prilozi za orl:jentalnu filologij.u
338
Salih Trako
tanu s raznovrsnim darovima za sultana i njegove pratnje.
U svim kasabama, seHma i cijeloj .:pokrajini svojoj priredio mu je
i u znak vjernosti raznovrsne darove i poklone carske ponudio
sultanu. On sam se sa svojom vojskom sultanu i islamskoj
vojski. Ovi njegovi djenjeni izrazi odanosti jako su se dopali sultanu,
pa je i: sultan njemu ukazao carske i obilato ga
nagradio. Kada su nevjernici da je sultan krenuo sa islamskom
vojskom i da se sultanova vojska utaborila u blizini planine Rile
, iako vladari nisu bili nespremni ni u pogledu
broja vojske niti ratnih sredstava, jer se u njihovu ta\boru nalo
sedam ne vj careva, kao i mnoge dolbro opremljene
i komandanti kao Lazaru Od drugih vladara, ipak snaga
islamske vjere i strah od islamske vojne slile, premda po !broju nije
bila ni koliko nevjernika, veoma su djelovali na njihovo
srce i uznemirili ih. Prema istinitom {ajeta kur'anskog):
Mi smo utjerali strah u srca nevjernika zlbog to,ga sto su mnogo-
bo!ci i u njiihova srca je ulo potpuno nespokojstvo. Vijest
da je sultan krenuo {u ratni pohod) doletjela je kao jutarnji vihor
koji svjetiljke uznemiri. glas islamskih boraca
bio je kao strani krik umskih lavova koji raspti krdo magaraca
ili sitne stoike sa Htjeli Hi ne, svi vladari
su se morali sastati da se posavjetuju i da se dogovore o
horlbe sa islamskim sultanom. Svaki od njih je svoje po-
greno miJljenje smatrao najkorisnijim i najsvrsishodnijim i za
svoje rezonovanje donosio dokaze. Neki su iznosili miljenje da treba
odmah stupiti u borbu sa sultanom. !Polazili su od toga to se islam-
ska vojska, premda je uistinu !bila manja, stalno dok
vojska koja je mnogobrojna, zbog nestarke u ivotnim
namirnicama, kolikogod se utoliko se i umanjivala. Neki
su iznosili miMjenje da je najsvrsishodnije da ,zadre svoju vojsku da
ne na rbojno polje, da ukore muslimane zbog zakanjavanja i
izbjegavanja od dolaska na bojno polje, a da slanjem izaslanika do'"'
znaju i brojnost vojske vjerni:ka. Oni bi na taj kod ove
strane {muslimana) razjarili vjerski fanatizam i potrtvo-
vanost, namamili ih lbli
1
e sebi, da bi tako u tijesnim prolazima i
brdskim terko prohodnim padinama odnijeli pobjedu nad musli-
manima. su se da prihvate ovo drugo miljenje i
poslali izaslanika sultanu. Ukorivi ga za t:zJbjegavanje da stupi u
borrbu, :poslali su mu odvane poruke. Kad je izaslanik
shgao sultanu, mu je nekoliko nepristojnih poruka i pri-
jekora. ostalog, kad poziva na bo11bu i osvajanja zemarlja,
ZaJto na bojno polje 'Zaika:njava; a!ko on eli da vrijeme provodi u.
nemaru i izbjegavanju borrbe, oni, mi i njemu
i rgazijama pokazati i bor.beno iskustvo. Na itzaslani-
kove sultan se restoko rasrdi, sablju koja sinu poput
zraka. Da !bi prikazao i snagu, sultan naredi smotru
islamske vojske pred Dostojanstveni ne-
izaslanik za vrijeme smotre vojske Uiputio je sultanu ove
Bitka na Kosovu 1389. g. u istoriji Idrisa Bitlisija
339
riJeci: Alko ova smotra vojske ima ;za cilj da nas zastraite, na.Ba
vojska je u su:tini :brojnija od vae. Na tu drskost, oholost i nadme-
nost dostojanstvenog izaslaniika koji se ponosio mnotvom vojske
nasilnika i neznalica, sultan se veoma .rasDdi i odgovori: Kada ibi
brojnost donnsila pobjedu, zato lbi se /brojna vojska komaraca i
muha pokorila 1povjetarcu! Kada ibi ratnog mate-
rij ala i lakomislen ost ibili uzrok stalnog uspona, nikada
razvijene grane krasnog rwinog grma ne ;bi stradale od jesenjeg
vjetra i napada zime. Hvala lbogu to su oni koji su na pravom putu,
uprkos malobrojnosti i protivnika, uvijek pobjed-
nici nad onim koji idu krivim putem ... Poslije ovih
razgovora, sultan je izaslaniku dozvolio da se vrati
i rzakazao ibojni susret u vrijeme na Kosovu Polju. Po
izaslanika '(svu) panju su obratili na uniJtenje neprija-
telja. Za ovog krvavog boja je rok. Sultan se
tada savjetovati sa dostojanstvenicima i junaciii!a o
iboribe i rasporedu bojnih redova i na dan borbe. Sve
je sazvao na carsko Prvo se olbratio Evrenos-
ibegu Ti si uspijevao i u iboju s ne1prijateljima,
vodio si bmlbu sa svim nevjernicima, pa ,ta misli kako se mo:e
vojevati i na kakav se treba boriti sa ovako snanim neprija-
teljima?. Evrenos-lbeg je odgovorio: da su se vrijeme i
mjesto za !borbu sa ovim narodom priJblilili, sada treba, to je mo-
bre, na bojiJte i zauzeti mjesto {po1oaj) koje bude pogod-
nije. U sukobu sa tom vojskom na dan bitke treba nastupiti priibrano
i mirno, postepeno prelaziti u napad, jer je
vojska, :poredana u bojne redove, kao eljezno brdo, poput ibrane
od e[jeza. Poibjeda nad njihovim i redovima nije
una;prijed osigurana; nije nikako laiko ra?Jbiti \eljeznu branu udar-
cem Ali, kako neki od misle na slom svojih bojnih
redova, i to pod uticajem !bodrenja armije !(turske), njene
u lbor:bi, uz boiju, njihov poraz je neminovan. Ovakvo rezo-
novanje se sultanu i svim dravnim dostojanstvenicima
ispravno. Na osnovu toga, sultan je i naredio da vojska
krene rano ujutro. Evrenos-'bega i Paa Jigita sa nekoliko islamskih
horaca odredili su da ibudu prethodni,ca i ,stavili im u dunost
da .zaUJ:llffiU put koji je V'odio ikroz klanac. su ranije spo-
menuti .sti1gli u tjesnac, kuda vojska tnfua da tamo j e
stajalo trideset uglednth nevjernika - klanca i svruki je
budno, poput adafue, osmatrao neprijatelja .. Evrenos-ibeg je lbio naj-
od svih da neprijatelja uniti. Sa suprotne strane
se pojavilo nekoliko hrabrih protivnika. Kad se njima zamet-
nuo iboj, Evrenos-1beg, koji je u strijelom bio veoma izvje-
ban, izvukao je strijelu iz !futrole i pogodio neprijatelja u grudi.
Strijela ga je prostrijelila .i on se odmah sruio mrtav na zemlju.
Poslije toga, istupio je drugi nevjernik. I ovaj nevjernik se
srulio. :St1gle su i druge gaiije. Uz mudahida oiborio je na
zemlju osam nevjernika, a ostali su pobjegli. Zawb1jenike je doveo
22*
340
Salih Tralw
pred sultana i prethodnici. Tako je ovaj opasni prolaz bio
otvoren m uslimanima. N a najilaki proli su kroz (ovaj) stra-
i' jezoviti tjesnac. Zatim su se, preavi preko rijeke Morave,
sa cijelom pratnjom ulogorili na jednom pogodnom mjestu. Borci
su demonstrirali junartvo. Kad su
vladari vidjeli poloaj 1polbjedonosne islamske vojske, su ih
poni,avati i rugati im se. Svaki je !selbe hvalisao i podvige
na bojnom polju. Tako Vlk oglu, koji je bio Laza,rev (!) i po
junatvu i broju podanika jedan iz njihovih vladara, a
njima ibili su vladari Bosne, Albanije, glavni evropske
vojske, te .glavni komandanti Bogdanske, Vla!ke i Ugarske, l()iba-
vezao se da na dan borbe odmah u sam sa svojom voj-
skom udariti na sultana. Lazar je u velikom 'izjavio: Ko
u\hvati muslimanskog padiaha smatram ga dostojnim da mu dam
svoju i deset sa okolnim (tevabi). Vladar
Bosne je na to rekao: Ja mu dajem pet sa okolinom; i svaki
od velikih vladara je ovim povodom davao obaveze za
nagrade. Svoje !borce su na komandne poloaje da bi ih
podsticali na iboribu i hrabrost.
Sultan Gazi (Murat) je sa princom Bajezidom i:zaao na jedno
visoko brdo da osmotri neprijateljsku vojsku l ocijeni njenu brojnost
i poloaje. Oni su procijenili brojnost vojske i njihova oruja. Kad
su pronidjivim bacili pogled na to mnostvo i tu (silnu) vojsku,
opazili su gomilu mnogobrojniju od pustinjskih gmizavaca i insekata
i ug1ledali straan prizor, stmniji od tamne Sultan je izjavio:
))Mi smatramo da smo uloili ogroman trud da skupimo velik broj
vojske i da za ibojno polje pripremimo rzvrsnu ratnu opremu i
materrjal; ali, isramska vojs!ka j.e u sa ovom kao plejade u
zvjezdanoj ili kao to je odnos broja zvijezda
i broja planeta. Prema prilbhnoj procjeni sultana i carskog
broj vojske je bio peterostruko i od broja
islamske vojske. To je pobudilo njihovo razmilljanje o iborbi i rato-
vanju. Razgovore su vodili i savjetovali se o planu i rasporedu za
dan ibonbe. Neki iskusniji su iz]avili da vojska ima
konje koji bjee od deva, jer se boje njilhova izgleda, pa treba
vojske da postroje deve. Iza redova deva, treba dovesti konja-
nike i pje.ake u ibojnu gotovost. Kada konji {iz straha
pred devama) bjeati u stranu, sLgurno je da odjednom svi
iz borbe Cim nevjernici okrenu neka ih borci slijede
(gone) i neka izvr'e ono to je dunost. Kako su nevjernici
od glave :do pete u okLopima, svi iizginuti ako iih budu tukli pali-
cama s
Sultan se obratio Bajezidu: ))ta ti misl'i i kako ,bi tvoja raZJbo-
ritost otvorila ovu bravu?. Princ '(Bajezid) je ocu odgo-
vorio: !)Hvala Bogu, na putu smo se odvajkada {s oca na sina)
borili i uvijek uz boiju neprijatelje vjere i
drave. Nikad se na ibojnom polju ovakvim varkama nismo sluili,
nego smo !bili u boijoj za,titi 1 uz !plemenitog koji obilno
Bitka na Kosovu 1389. g. u istoriji Idrisa Bitlisija
341
-----
daje uvijek neprijatelja T sada se moemo nadati da ta-
janstvena boja ddbrota ovu is1lamsku vojsku od neprijatelj-
skih zala i da se blagoslovom Muhamedovim a rukom nevidljivih
junaka (merdan'i gajb) vrata polbjede otvore.
Ova izjava princa lBajezida bila je velika podrka i
potpora sultanu te ga je blagoslovio i :zaelio mu dug ivot i
Tada se oibrati istim pitanjem veziru Ali- pai. ATi-paa je jedne
poslije skruenih molitava upravljenih 1bogu, otvorio Kur'an na
fal u ovom iskuenju. U falu je bio napisan ovaj ajet:
bori se 1prot'iv nevjernika i Hcemjera. Zbog toga fala
postao je radostan i izrarzio potpuno pouzdanje u pobjedu islama. U
dobronamjernom odgovoru je sultanu ovaj fal i na ovu
radosnu vijest nadodao da, uz bla1goslov dobrih i bogu bliskih ljudi,
nema :potreibe se kamilama. Poslije Ali-1pa:e sultan je
zatraio savjet od vezira Timurta-ibe.ga. Kako je on dobro poznavao
komandovanje vojskom, u odgovoru na ovo je rekao: lako se
umjestan plan isturiti kamile naspram njihovoj vojsci i njiihovim
plaljivim konjima, ipak kako ,god se moe da se njihovi
konji uplae i razbjegnu u stranu, isto tako je sigurno da se i deve
uplaiti i od njihovih oklopnrka i pucnjave njihovih gromo-
glasnih topova i pUaka. Ako h'i, bae deve bjeati,
si:gurno se nazad povratiti i na taj se redovi islamske
vojske. Ako u tom iznenada jurnu na mejdan redovi
neprijateljske vojske, svakako da bismo se pokajali zbog takvog
strategijskog rasporeda, i ne bismo imali bojne gotovosti. U tom
sukobu bi ispustili iz ruku uzde reda i razibori t osti.
Ukratko, svi carskog su da u boribu
prsa u prsa i drugog dana po ustaljenom luenul'i su u rat.
One nod, dana, kad je da se borba, i kada su
islamske svijetle zastave dignute i zalblistale prema
vojski, sultan se bio zadubio u misli kako ukloni i razb'ije ovu
veliku pobunu protiv vlasti i vjere i da pripremi odbranu od napada
nevjernika. U tmini mrkle 1prosV'ijetljeni sultan je traio spasa
od mraka tuge. Od onog vala koji se dizao iz potopa misli, njegova
svijest je nasla spas u moli:tve i bogu. Ali jedne
iz hladnih vjetrova smutnje i ttmo:tva pra!ine prostora i vremena,
pojavili su se trBJgovi tmine i tuge. Zabrinutost z!bog mnogobrojnosti
neprijatelja djelovalo je da je na sultanovo srce pala potpuna praina.
Vrata razgovora bila su zabravljena katancem u osami.
Stoga je bio veoma rasijan. Jer sutranji dan boja da se iz
vihora koji je te puhati i iz tmine oiblaka koji se proirio
na polju mrnje i osvete, zalepra zastava pobjede i mudahida
i uzrok da se razvije zastava islamske vjere pred prija-
telja. U ovoj -brizi uputio se ;prema bd,gomolji, boanskom
sultana i skruenim li1cem na zem1:j i iskreno se :za spas od
poraza i rasula i uputstvo kako da se postigne krajnji cilj i elja,
pobjeda boraca za vjeru; a da nevjerhid'ostanu na cjedilu i ponieni
u (svome) neprijateljstvu i osveti. Te tamne on se osamio u svom
342
Salih Trako
svojom rukom je zatwrio vrata tjelesne zavisnosti i carske
rasikoi. Vanjske dijelove tijela je ukrasio kao to je
iblistavog srca njegova vjerovanja.
Nakon obavljanja propisanih i do!broboljnih molitava, ra5irio je
i ispruio ruke se molbom .boanskoj dobroti
Boe, ti si gospodar u kojeg se uzdaju svi roibovi, nevjernici i mu-
slimani, ti si ljudima u radosti i alosti, u bijedi i u blago-
stanju. Prijateljima ne uskrati svoju milost i kao to si uvijek
UikaJi svoju milost ovim zabrinutim vjernicima. da se
!ZaiStave islamske vjere u prOiStore pobjede, uzmi pod
svoju zatitu duhom klonulu i obnemoglu vojsku i za:titi je od zla
okrutnih neprijatelja .. Tvoje sveznanje oibuhvata i onog bijednog
slugu kome si stavio u dwnost da slui vjeri i koga si postavio
zapovjednikom konjice islamskih 1boraca da svagdje i uvijek izvrava
borbenu obavezu i da u svakom pohodu proiri zemlje, a da nevjer-
nike i tvrdoglave ponizi. Kao krajnji cilj i elju imao sam postizanje
tvog zadovoljstva i sa ovog vladarskog prijestolja mislio sam na
upotpunjenje i izvrenje MUihamedova pravca. Jedini cilj u ovom
podwhvatu je da d1gnemo ugled islama i da se radi do1bra i
interesa suprotstavimo ovim idolopoklonicima. Dugo je vremena
prolo od kako ni u doiba muslimanskih careva minulih ni u
jednoj borbi nije ovako velika grupacija, neprijatelja
vjere' i nikada i niJgdje svijetle iskonsko1g neba nisu vidjele
ova:ka'V sukolb jlstine i nei:stine.
tPored toga to je brojnost vojske neprijatelja vjere ibHa vie-
struko od :broja islamskih boraca i mada od razlike
hiljada i stotina, vojnog logora i bojnog !POlja
vojska dviju strana bilo je s mekim terenom i
prainom, pa 1se zbog velike pra:ine nije mogao razlikovati nevjer-
od islamskog vojnika. Zbog toga se sultanu . nakupila praina
ove brige i on se veollJa upla:io; jer lbOIIba u takvom pranjavom
danu, kada vjetrovi duvaju s protivne strane, i kada su bili nepo-
voljni, uz vojske je 'laka; a prema iskustvu iskusnih
ratnika, i vojske zavisi od povoljnog vjetra.
vojsci je pogodnost vjetrova savrenu snagu i
pouzdanje. Zlbog ove nepovoljne situacije sultan ispru'i ruke i wputi
:bo:gu u kojoj ponizno kroz suze moljae 'boga da otkloni ove
nevolje i ispuni mu elje i potrebe: Boe, u ime potovanja tvoga
plemenitog i u ime iblagoslova vjerozakona onog miljenika i
prijatelja tvoga, na ovom !bojnom polju ne britnim lica ovih
boraca na putu vjere niti rastui svijetli Oibraz ovih naorwanih voj-
nika istine i vjerovanja, njihovo svjetlo na ovom bo-
jitu, i ako ga s i panjom 1gleda, uzvisi .ga pobjedom. Iako
je boanska nezavisnost od !Prevage strane nad
tamo gdje je nezavisnost i zar se moe
vati pogled i iskazivanje potovanja prema vjernicima. Ovog
nog i bijednog lboijeg roll!>a za koga se smatra da vlada velikim
mnotvom ljudi, koji je uvijek potiten i ra7Jbijena srca, kad si mu
Bitka na Kosovu 1389. g. u istoriji ldrisa Bitlisija
343
------
po nunosti odredbe stavio u dunost zapovjednitvo nad tolikim
ho:11beni:m vojskama, ovo:g vaspitanika tvoje milosti ljudima lko:ji
godinama nosi visoki naslov gazije i 'borca nevjernicima i mu-
slimanima, sada u ovom sudbonosnom vremenu rtvom za
iskupljenje muslimana (fidayi muslimin saz). Po ustaljenom redu
i zakonu, nemoj :ga liiti svoje iskonske milosti, ulmi mu da
postane Ne baci muslimansku zastavu ovo,g puta prezreno
na zemlju.
<Dolk se sultan gazi u toj tamnoj mo,lbom
stvoritelju, poslije krajnje klonulosti i obuze
ga san na momenat i on brzo spusti glavu na koljeno i zaspa. Zbog
velike srca i iskrenog uvjerenja, otvorila su mu se vrata
tajanstvenosti; zbog iskrenosti, vesele naravi i 1julbavne
srca, u jednom trenu njegov pogled ode u duhovni svijet i vidje kako
je jedan siJao s nebesa, vjerovatno je to bio kome su
bile povjerene ki:e i padavine ili, moda, za druge
vane poslove i Tvoje mollbe su kod uzvi;enog stvo-
ritelja usliiene; tvoja traenja su na svim vratima :potpuno primlje-
na. Sultan se u tom (ov01g duihovno!g sadraja) od bo,je
i veselja 'to je postigao ono sto je telio probudi, potom se
sav predade bOIjoj zahvalnosti. Kada se probudi i otvori ugleda
dio onih svojih elja koje je u molJbi traio, se ostvarile: ne!bo
blagodati i milosti bo,je je da sipa ki:u koja potpuno pokupi
pra
1
inu !brige i strahct koji su bHi prekrili srca i due. Sultan se
uvjerio da je udovoljenje molbi u ovom jednom :to je traio, znak
i dio 'Onog u1godnog :sna, da je to ostvarenje prvilh dijelova
poibjede, dokaz ostvarenja i cilja za sve
(vjernike).
O pregovaranja vojski dviju strana jezikom te
o veLikoj borb<i dviju strana od kojih jedna u
raj, a druga u pakao.
U zoru je car i,zaao iz svog i pod1gao !blistavu ratnu
zastavu prema nebu. Bojno tpolje je sijalo od bljeska kopalja i ma-
dvaju strana su vojske bile postrojene u !bojne
redove, rijeene da odmjere snage u !borbi i jedna drugu unite.
borbe, neprijateljski prvaci, kojima se nalazilo
sedam uglednih vladara, sastali su se na i dugo su rasprav-
ljali o 'borlbe sa islamskom vojskom. Oni su, prema
starom priredili pijanku i u potpunom Hi dje-
odsustvu razbora, raspravljali jedan s drugim i savjetovali
se o borbi. :(Las oglu)
10
koji se njima odlikovao ozlbilj-
rezonovanja i planiranja i koji je po rangu bio najugledniji
1o Bi:tlliiSi, <kao ,j njeg1ovi
d Umg b. .Aidhl i ruruetnLrrun'i joorelll-
'ski dervii, Larzara narziiVa
opo:gre111o La,sogilu ;tU. a rn:e-
1gdje pravd.l111o - Las. Tako i1sto po-
<S1ruipa i Sad'l.llclidLn, kome je i
IBitlliJsii !bio IUiz.or.
344
Salih Trako
i najuvaeniji, one iste no'Cl kada se sultan gazi u osami
i molio bogu, on se savjetovao sa ostalim zaJbludjelim
ovako: Predlaem da napadnemo islamsku vojsku.
Njihova vojska u odnosu na nau je malolbrojna, treba da ih
zabunimo i rastjeramo. vladara smatrali su
iSipravnim ovo njegovo IPOgre:no rezonovanje i svi su se u ovoj
zamisli s njim sagiasili. Samo jedan od onih sedam paklenskih fu-
rija i po imenu Jorgi

koji je komando-
vao vojskom od 50.000 ljudi, se i u brojnost
svoje posluge i pmtn:je, na tom savjetovanju je rekao: Kada hi
napali, pod zrutitom tmine, muslimana spisila
bi se od propasti, ropstva i 1bijegom u planinu i
pustaru. Ova bijedna vojska muslimanska je samo obrok za
ovim kitovima crnomorskim. Zato trelba svojorri rukom putati
lovinu iz zamke da i Slpasi se!?,
Zbog velikog lanog ;pouzdanja u brojnost vojske i krajnjeg
nemara, ne1znanja i ne1pokoravanja ibotjoj odredbi, odgodili su ibolibu
do jutra dana, a za komandante vojske na svim poloajima
postavili su po jednog od tih O'btjesnog u-'1>
< 1,; koji je bio najugledniji vladar one druine prokletih i zave-
denili, jednoglasno su postavili u centar vojske
12
.JI Ji!.J>
koji je !bio (!) i koji se najvie od svih uznosio ju-
11
Za sada se Ille e:na ko je bio
Jomgi koji je rprema Bit-
lliJsi:ju lmmal!lldOIVao vojskom od
'50.000. Vtdi 1se, samo to da
je bio velilka, Njega S[>omi-
l!lju u listom obiliku Sadu!dldilll i :K!o-
da Husejn. ru spomenru-
tom illZJda111jru Nerij.eve
kwniike 1(Cihan-1t1uma) O'VO ime je
lllavedeno u ohliJku
tekislta/ Nerijeve k<ronilke
ovo ime ISU Juvana. Mi mi-
slimo da ,ga treba Juga) ti kae
'se da je ikomal!lldovao vojskom od
<90.000 ljllldi:
4! w L-i1 <._>.l!IJI.J _}!)" ..r.
<._>.u:::.J L. o J l
A. ikoji se u studilji Slpo-
menuto.j u 1bhljed l Turski 1zvori
o kosovskom boju kodstto
i !Parilslldm primjerlmm Ne,rije!Va
djeila ik:aie da je bio ZaJ!PO-
IVjedltlilk vojslke od 9000 i is(pravlja
'Behrnauera i ikoji su ovaj
'broj 900.000 ViJdijeti: Nea.'i,
Kitab-i cihan-numa, I ei1t Amlkara
1949, s. 286; Sa'duiddilll, Taguttawii-
rih, Istanbul1279/1862-3, s. 120; Hu-
seyn, Badeyi u'l-waqiiyi', Cilt I, Mo-
'Sk:va 1961, l. 84a; A OleS111idk:i, Tur-
ski izvori o kosovskom. boju, Slko[p-
[je 1935, s. 24.
12 Dok je u naem rukCJIP.LS111om
priJmjerku Het ibeheta a,rgJwn
dola Ikao atribut 'l.liZ immku LaiS
oglu, Sad'llldidin za koga \Slmo reklli
da se u opLs1u ovog osla-
mjao 111a Biltliis1ja, Illa ovQI!ll mjesbu
ISPomilllje At"gU!lla kao rzaseb111u
ltlJost za koga lkwe da je aJ:ZJgwn -
obijesialll i koji je uz kneza LaJZara
<Stajao u centru vojSk:e.
.J:I P.JI u-'l rG w":..C.;I
(<._S.)) .JI"
Neri ne spomilllje .ArgJwna kao za-
sebnu nego je za Lazara
kazao. da je - obijestan,
'kao to je mms'i :K!oga Hu-
seyn j.e Illa ovom mjesbu ltlaJjjasniji
lkaJd /kae: Angwna koji ,je
h1o najlswiji
ipo.kvareniJm vladariJma, njega S'U
j ednogil.aJSIIlo [pOIStavhli u coortar voj-
Bitka na Kosovu 1389. g. u istoriji Idrisa Bitlisija
345
natvom, postavio je na desno krHo vojske
13
Kralja
Bosne Levend oglua je postavio na lijevo krilo sa vojskama onih
zemalja
14
Ugarske, vlake, bugarske, arnautske i raspo-
redio je na oba svoja krila. :Svi zavidni i osvetoljubivi pro-
kletnid ispie rujnog vina u elji i za muslimanskom
krvlju. Lanu hrabrost i odvanost koja irh se vrtjela u glavi zhog
opijenosti polo,ajem i a koju su izraavali
vinske smatrali su da je prava sposobnost i juna:tvo. Sve ne-
vj su, se oholo, muslimansko roiblje
i plijen svojim slugama, i djeci svojih vojnika. To je
ilo do te mjere da su da svaki konjanik
za vezanje zarobljenika, te ka:da muslimanske borce pohva-
taju da po skupu cijenu prodaju Evropljanima (mardumi farangistan)
da .za taj novac kupe i na pijankama iJz njih piju.
Jedan od (njiihovih) vojnika bio je poznat po aljivosti i duho-
vitosti. Prolbranim dosjetkama on je u drutvu vladara svoga naroda
izvodio razne :ale i nestaluke. U vezi s prevelikim pripremanjem
1ske koja UJyijek doivlja'Va poraze.
o__;:s- '-"'':/)
__;O ,_H ct.J..- J_,._..<.jl
l ...:....:Y>
Vidjeti: Neri, Kitab-i ciha,n-nilma,
I cUt, A!nkarl'a 1949, s. 292; Saduddil:.'l,
Taguttawarih, gild-i eweil, Istanbul
-1279/1862-3, s. 120; Hiusayrn, Ba-
dayi' u-'l-waqayi, gtld I, M01s:kva
1961, JLst 84a.
1
3 Biblisi, a prema njemu i Sadud-
din, ikao ri Koda Husejn Vu!ka
pogreno nazi,vaju
i ikaiU da j.e Lazarev se-
(!)
\rdj ''-"''1 'dj __;"'l_,__>.)

Na<ri Vuka
pra:villno smaJtra Lazaro-
:v.im zetom, a ,UJz ljjo tnaV'odi jo jed-
liTU il:ionotSt Lme ne l1ijlominje)
Ikao La:zarova ili
'(yegelll). Isto taiko 0111 navodi dvije
i tna bols8illlske voj.slke .
i tka:e: >>iPoslije toga rpostavio je svo-
ga rzeta i rsvoga
tna des[]U Stratnu, a Bosnu Ctj. bo-
sa[1Jsilwg i JtUJllld.:.oglua
porstavLo je Illa iLijeV'U stranu.
j_,
( <5.) _,; .J_".. \;. .. Y. .!.:!.<. _,1 '-;"...}
Sardudld:n cr:-arzlikiu od Bib1Lsija
.i Koda HU!sejtria) tna
ho,sat1Jske v-oj151ke rSpominje bosalllskog
krarlja {!) i Levend-og.lu (7)
j<._,l

VLdjeti navedena mjesta u djeli-
ma spometnutLm u roLljeci 9.
14
Ovdje se tPOilmzmje r.ruzlitka ilz;me-
i Kodia Hu-
'sejna, s srt-rane, i Ne:r.ija i
Sadudld:ma, s druge. Doik Neri i Sa-
duddin Jund oglua (?) odnosno Le-
wmd. r(?) mwode kao
koja je stajala .na
IV'Ojlske uz bosatntSikog krall. j a ( !), kod
BiJ1llisija se >>Lewemd oglu<< jaiVIlja
1kao vlastita imenica' uz imetnioo
(izafet kop..) >>lkral-i Bosna<< kao nje-
tnl\1 arpoziciju
(..:......y
. if'
..::...:;. . Y. .::-.. _,.) Y. ...
Koda Hiutserjri, se kazivarnje
ovdjepodudara sa Bit1iJsijevim, naj-
'jrustniji je kad krue: .:kJra-
.J.ja opakoga Lewend- og1ua poS1tavi1i
su kao ina r1ijevoj ,s:tr811lli
1
u w.J.jJ) <w'l_;l
l ) b ..r' .J_,; J_".. J t..a:!"..
Vidjeti lliaved111a mjesta :u !djeli-
ma IPOIInenutLm u oilljeci 9.
346
Salih Trako .
konopaca i drugih sredstava za hvatanje muslimana on u skupu
dolbaci: Na osnovu onoga rto smo vie puta vidjeli i u to smo se
uvjerili kao i na osnovu onoga to smo toliko :puta od ljudi koji
prenose i ranije znamo da je turska vojska
zbog velike smjelosti i junatva uvijek vezala u lance i konopce lZa-
rob'ljene jedinilce '(tavajifi kU!ffar). 1Ni.!kada ljudi ntsu
vidjeli turske lborce u okovima. Zato nrje sto
pripremate konopce za poibjedu muslimana i poput svilene buibe
sami niti i ueta radi vlastite propasti.
1Sultanova vojska se, prema ustaljenom redu i u dru-
gim ratnim pohodima, obrazovala i rasporedila na /bataljone. Oba
sretna ostale emire i 'glavare (erkan) rasporedili su u
svaku borbenu da otvaraju vrata pobjede. Cau:i su stajali s
lijeve i desne strane redova, a komandanti su razvili ibojne zastave.
Sultan je u centru armije rpodtgao ratnu zastav.u. Desnu stranu je
ukrasio sretnom :zvije,zdom i carskom rzastavom, :svojim plemenitim
potomkom Jildirim Bajazidom, te jo nekim emirima, kao sto je
Saruda-1paa. Na lijevu je postavio drugog sina JakUib Celebiju sa
nek:1m drugim emirima, kao :to je
1
Ind'edlik Balban i Ti-
vuda Ba1aiban. Evrenos lbeg-gaziju postavio je na desno krilo ispred
onth pouzdanih mudahida. Ejne-ibeg-su'baiu koji je spadao
velike emire odredio je na lijevo krilo da bi podizao moral vojske.
Sve je poveo na megdan. Islamski vladari 'Qhukkam-i islam)
su bili ponosni to su se kao pratnja sultana okupili oko centra
vojske u carevoj blizini poput zvijezda u iZodi-
jaku. ,S desne strane sultana kao savjetnik :(nai!b-i sahiib-i ra'y) i
njegova desna ruka stajao mu je na vezir Ali-;paa, a s 'lijeve
strane je pomagao Timurta-beg, emir visokoga ranga (emir-i
miqdar). vojska OIPremljena topovima, pukama i
veltkim topovima '(lkazg.anhay-i raada) zabijeno je stajala ispred
sultan:ovo.g konja poput reda piona, koji stoje kao odbrana
ahilce i oficira (na 'ahovskoj i tako su u prethodnici vojske
obrazovali odbramibeni zid, da ni mahmudovski slon ne 1bi ibio u stanju
da probije taj red vojske ok1opnika
15
Sultan islamskih boraca je
zastavu pokraj carskog Konje, pratnju, ordu-
bazar i' ostah,x opremu r(muta'allaqat) pobjedonolsne vojske smjestili
su na sigurno mjesto iza vojske. Dvije hiljade strijelaca koji
su se isticali i odlikovali na megdanu, odredili su u pret-
hodnicu vojske, i to jednu hiljadu na desno a drugu na lijevo krilo.
Tako su :smatrali svrsishodnim i korisnim, jer su i!S'ku.sni ibod>i sma-
trali da vojska nema uspjeha ni sposobnosti u vjetini
1s Ovdje aru!tor akvdka Illa gi:lJzlll.e-
rvvd!Sik:og ISlUiltallla !MahmUida GaZI!le-
vi:ja (vladao od 999-1030. g.) orsniva-
'gaJZI!levi<d!ske drave, 'k;oji je u
<rrmogQibrojltliim vodnim pothoidima na
"![lfdiju, kare legenda, u sV'ojoj
armiji imao i sil:oltl<O'Ve.
O Mahmudu Gamnerviji o,pimi.Jje
vidjeti: 1lll1Siudidiltl Sarmi, Qamusu'l-
a'lam, ghl.d VI, s. 4228 ;i 4229. Enzi-
ik1opaedie des rirsllam, III, !Str. 143-
145.
Bitka na Kosovu 1389. g. u istoriji Idrisa Bitlisija
347
baratanja strijelom. Narprotiv, oni su u leljeznom oklopu sasvim
tijela i nemaju da kopljem ili osim
pokreta naprijed, prave pokret desno ili lijevo. Oni su tako
u okovima oklopa, pa je njihova tijela Olboriti s konja bez
upotrebe ili male sjekire. Dolo se do da je za mu-
slimane korisno da neprijatelje sa svih strana iznenada obaspu pro-
bojnim strijelama, da im zadaju rane O'trim i smrtonosnim strije-
lama <tv..n) i da i:h tako unite. Kad 1probojne strijele razbiju
redove neprijatelja i rastjeraju ih, a oklopnici iza strijelaca
u strijelci sa svih strana i bojnih
redova po1put strijela iz lukova i odmazdu na razbo-
jitu. U borbe, po dozvoli sultana prvi je, na megdan istupio
Hadi Evrenos i mudahide, dozvolio je strijelcima da
probojnim strijelama obaspu nevjernike. Na taj su prethod-
nicu nevjernika proibojnim kopljima oborili na zemlju, te konje i
konjanike isprobadali strijelama kao da su na tijelo svakog borca
stavili pancir. U toj nevolji oklopna voj.ska se uskome-
ala i uzJburkala poput Crvenog mora. Strijelama obasuti
nevjernici su odjednom navalili na strijelce lijevog krHa gazija i,
usredsredivi svoja koplja, jako pritijesnili redove lijeve strane
islamskih iboraca. Hed po red islamske vojske su uklanjali ispred
sebe kao Ito bujka odnosi mulj i tako su je razbili. Grupa
po grupa konjanika i pjeaka gazija se i dospjela u pozadinu
do konja i ordwbazara. Kako je islamska vojska bila povezala deve i
tovarne mazge jednu za drugu i tovare spojila jedan s drugim, prolaz
kroz tu gomilu bio je jako teak. Isto tako iza islamske vojske, konja
i komore nalazila se gusta uma i prolaz kroz umu bio je
Mnogo i islamske vojske 1pade u onom okraju.
Veliki odred :gazija je dospio do stepena a
mnoge njihove prvake su povukli u krvavi potop. Kada je
. princ Jildirim Bajazid vlastitim vidio poraz na ovom krilu
islamske vojske, pod pritiskom snage i islamske gorljivosti,
ni>je mogao na megdanu da obuzda brzog konja odvanosti
i junaJtva pa poput svrjetle munje na !brzom konju i stlte
1gaz1je. Kada je
1
bljesak jemenskog
Ji1dirim hanova zasjenio vid nevjernika, 1poput bljeska nebeskoga
meteora, u tami lbojne :praine nastalo je neprijate-
ljima . .Plamena vatra varnka ispod :potkovica munjevitih konja i od
bljeska i sijevanja Jildi:rim...Jhanove vojske obu-
zela je du'u nevjernika; plamen smutnje i metea koji se bio zapalio
iz i kopalja onih nevjernika '(rbulehelbani zaman), gasio se
vodom pobjedonosnog se potpuno utrnuo.
Kada su ostali emiri i sipehsalari (komandanti i
vidjeli ovaj smjeli podvig svi su upravili uzde bojni'h konja
na neprijateljski bojni red i pritekli u Ji1dirim-rhanu. Evre-
nos-lbeg, Jahibeg sin Timurtaa, Lala Sahin, Isa-beg, iSaruda-:paa,
Ejne"'beg swbaa Kara Mukbil, Indedik Balaban <l 0 L:l! "-J.), Ti-
348 Salih Trako
vuda Balaban Jaja irmerd, Mustedab - supaa i
ostali u toj situaciji navahe na neprijatelja' sa svih
strana. Iz onog mora vojske ognjenog
uzvitla!e pra:inu propasti kroz srca prezrenih i z,bunjenih nevjer-
nika. Za tren oka po:dig6e na kopljima krvave glave neprijatelja
koje su izgledale poput crvenih vrhova u buketu rumelijski4 lala.
U jednom munjevitom juriu oborili su i strmoglayili rpo-
nosne zastave nevjernika koje dobie izg1ed silueta stabala koja se
u vodi ogledaju. Porazili su svih sedam opakih vladara;
u 'kratkom roku raZibili su ovako veliko mnotvo (vojske), povezali u
okove i ponovo ih okupilL Na prostranstvu onog polja
pod plavim nebom podi1goe mnogo humaka od tijela ne,prijateljski:h
Veliko mnotvo nevjernika koji su se uzdali u snagu
i izdrljivost svojih konja pobjegli su i:z borbe bez traga. Njih su
iskusni islamski konjanici pristigli na brzim konjima te jednog po
jednog ili grupu po grupu sabljama isjekli. Koga god su smatrali
prikladnim stavljali su ih u ra;pske lance. Njilhove silne velmoe i
vladare doveli su pred sultana. Istim konopcima koje su nevjernici
bili pripremili da poveu islamske borce, povezali su svima ruke
i vratove. Oni su i:zgledaE usplahkeno poput divljih zvijeri koje su
pale u klopku.Sa svake strane se ovaj ,glas: Oko nogu
se omotava njegovo djelo. Ovako je proteklo vrijeme od ikindije
do :blizu akama. Ova velika 1pobjeda muslimana veoma je obrado-
vala sultana gazi {Murata). Ispunjenja i udovoljenja nje-
govim eljama koje je od boga molio silno su iznenadila sultana.
On bio je utcmuo u duiboka razmiljanja o tome kako su se
ispunile mnoge molbe i elje koje je one u osami od boga molio;
ali, nigdje nijednog znaka koji lbi ukazivao na njegovu elju da
postigne i nije jasno vidio. Naprotiv,
stvari, to jest pobjeda nad vojskom i tok' i trajanje
borbe, brzo je rprivedeno kraju i zavrilo se. U tom nesp'okojstvu i
svakojakim mislima njegovo srce se nije moglo smiriti sve
dotle dok se iz tajanstvenog svijeta ne pokaza pojava -
uzvi:eni lbog po nunosti svoga dao je da se zbije

Pjesma
Kad vrijeme da se (smrti) u
Pojave se skrivene stvari iza ,zavjese.
Kreni, jer kad sigurno!
Zamisli kao da nikad nisi ni vidio ovaj svljet.
Zatd si se svezao za ovaj
Oslobodi vrat od tog konopa
Od muke se spasi svak ko zatvo:r:i;'
Na taj i papagaj se spasio iz krletke.
. . o ;zavretku i_ .zavretak . o sultanu
Murad-hanu,' ltalw je postigao i blagoslov (ahadat)
Bitka na Kosovu 1389. g. u istoriji Idrisa Bitlisija 349
svojim preseljenjem u istinski svijet r(Lja odlaskom iz prividnog
dvorca. ovog svijeta u bliz-inu boje milosti ..
U sudbine i u. rijetke koji ,se deavaju
nima na oojnom polju dok se ibitk:;1 vodi spada i ovaj:
Tog pobjedonosnog dana nakon neuspjeha, po.gilbije ili padanja
u ropstvo onih sedmorice sultan gazi je jo pot-
puno mirno i prilbrano stajao u glavnini islamske vojske i kao
bjednik nad neprijateljima i :protivnidma vjere i drave promatrao
gomile ubijenih i zaro1bljenih nevjernika. i emira i
vojske su biH ,odjurili za neprijateljima koji su bjeali, a glave
1 glavara !Podigli na vr}iove kopalja kako bi po-
kazali na ovom svijetu. Hvatali su i zarobljavali grupu po
grupu neprijatelja vjere. Jedan nevjernl.k od
jedan od onih velikih lavova, jedan od prvaka onog
opakog naroda, jedan aid onih koji su u borbi bili zaiblu.:.
djelih, m, kako ih zoyu. njevjernki, jedan od velmoa (bajan) i ne-
kraijeva u to vrijeme :bijae poznat pod imenom Milo
Niikola. Njega su gazije za vrijeme borbe bili oborili s konja i valjali
u prahu i krvi ne Ulbivi ga potpuno. Niko od muslimana nije ga
poznavao, Kako se u taj mah carska zastava za-
desila bliz;u tog prokletog Miloa,. a on sam sebe rtvovao i. osudio
na pogibiju, u srcu je da kod sebi ravnih i. kod
zastupnika veliki glas i da borcima junacima bojnog
polja osiJgura veliki .ugled. Glavu i lieeon je trljao po zemljii krvi i,
se u agoniji poput nedoklane ptice, on se uputio pod carski
bajrak, zaplaka,o i goV'o:r:io: Ja sam postao musliman, hriapi
da kaem jednu tajnu sultanu i da spustim svoje blijedo lice pred
svijetlo lice sultanovo.
Koliko,god su nastojali da i odbiju; ni udar-:
cima niti ikakvim ni1poniavanjem nisu ga mogli
odvratiti s tog puta. Kako je sultan bio poznat u narodnim masa1Ila
po svojim vrlinama i predusretljivosti a to da je samilost bila
nuna i prirodna osobina sultanova, u skladu sa njegovom
samilosti koja se pod sjenom :boje milosti ispoljavala jednako i prema
nevjerniku kao i muslimanu, on (sultan) je i one koji
su !Zadravali onog prokletog nevjernika i dozvolio da mu on poljubi
ruku i da i,zloi svoju elju. Onaj stari slika i prilika
prokletog donio je u svom rukavu sakriven otrovni handar
i kada se pribliio da poljubi sultanovu nogu, .jakim udarcem zario
je no sultanu u trbuh. Iako je onaj tvrdoglavi nevjernik, po svome
pogre1nom uvjerenju, ovim odvanim djelbm sebe glasovHim
i poznatim 1pokvarenim. nevjernicima, on je tini i sultana
islamskih ratnika doveo do herojske vladarima
svijeta. .sl,tltan-heroj je u preseljenja u ivot
bio veoma vedar, veseo i !bezbrian uprk,os stranim ranama rastanka.
Nije bolove rastanka od djece, domovine i prividmf
vlasti, ;nego je jezikom rbla,godario bogu na njegovoj milosti, jer u
onoj vrijednoj kad se izravno lbo.gu, u ispunjenja
350 Salih Trako
mnotva elja i molbi, u sluh due koja moli stigla je vijest od sul-
tana i padiaha koji je lbez ikakve potre!be i i ta dua
koja je primila radosnu vijest iz svetog svijeta je
za dva tajanstvena koje je eljela i traila: sveukupno,
pot!puno i radosnu vijest o ispunjenju tog
Koliko god je elja bilo (da se ispune), bojom
onim istim redom ikako je ranije u molitvama moljeno, ispunilo se
na najbolji
K!onac uzroka i posljedica ovog truda i nastojanja su
sultanove i[)areljivi lbog je ovoga svoga roba
ponosnim i slavnim u cijelom narodu, pose!bno velikim
vladarima svijeta tim to mu je dao i da se bori sa tvrdo-
kornim protivnicima; On ga je doveo do krajnjih elja i ciljeva, to
jest do pobjede nad velikaima i osvojenja novih ze-
malja i gradova. Bog .ga je odlikovao i da u svojim posljed-
njim godinama ivota bude na islamskoj vojski i da ibrani
muslimane. Ali, Bog mu je dao da u prvom dijelu 1vota, tj. prola-
znog ivota na ovom svijetu, rpost1gne ehadeta (herojsku
uvrstio ga u red pravih vjernika, u drutvo oni!h to s1gurno lbiti
u blizini botjih ,poslanika, iskrenih vjern1ka, ehida i ljudi
na koje je Bog izl1o svoju milost i dolbrotu, a to i ponos
na olba svijeta. Ovoga nitavnog slwgu je da se ;proslavi vrijed-
nim uslugama islamu a u drugom dijelu tivota !(tj. na drugom svi-
jetu) uvrsti se u red heroja u ,ivotu i pridrui se
hali'fama i na pravom tputu :Muhamedove vjere. Moj boe,
potajno :sam razmirljao i brinuo se ta od koji donosi
radosne vijesti o milosti bojoj i kako se sve dogoditi. Sada,
zahvaljujem urzvisenom Bo!gu to se lbotje otkrovenje i
koja mi je dao prije ovog i ono to sam u dui
ostvarilo po volji miloshvoga Boga. velikom bojom do-
brotom i ono to nam je lbto krajnji dlj, Bog je ,spustio na
nae, na molbu ispruene, dlanove. Bog zaista ne mijenja svoje

Stih:
Svaki junak koji se u datom momentu rtvuje za ljubav
.Po vjeri zaljubljenih on postaje ehid i gazi.
Kako je sultan JiLdirim lBajezid, pre:stolonasljednik sul-
tana, za vrijeme cijelog tog bio u blizini sultanovog lbajraka,
a na osnovu naredbe sultana {iarat-i sultan) i prema dostojanstvu
i sposobnosti da na carski prijesto rahman) koje je po-
kazao kao !boraca za vjeru, carskog i velmoe
(hawass). doveli su Jildirim-hana rpred oca koji je bio na smrti, !Pa
mu je on u izravnom susretu i neposrednom razgovoru predao na-
sljedstvo na prijesto. Predaju vlasti je izvrio po redu i
Bitka na Kosovu 1389. g. u istoriji Idrisa Bitlisija
351
,prvih hal1fa i rani j ih sultana. l Za tim j e na po1Zi v nepriko-
snovenog pozivaoca: !Pourite se s ojprostom vaega gospodara i u raj
je prostor kao prostranstvo nebesa! i :zemlje, ponizno se oda-
zvao Odazivam ti se i Boe! i ovaj prolazni
dvorac zamijenio mjestom boanske ljepote.
Stihovi:
Sah 'gazi Murad, (zetalja),
Osvoji i vjeru i vlast zemalj ku.
Postade u v ere,
u nevidljiv m svijetu.
Herojsku smrt u godini 31 '(vladavine),
BlBJgo onom caru koji je postfgao ovu
Neka je u rajskim prqstranstvima
Njegova sveta dua koja je 1po!put svijetle rajske djevice.
l
i
THE BATTLIE OF iKOISOV\0 113189 i]N !THE R]STORY OF ]DR\IIS
\BI'DL]Sl l
l
Thi's study presents a translatiort of the descdption of the
Battle olf KoiSO'VO in a !big history of the Empire in tihe period
of the first ellght sultans {orf OSIIIlan th Selim tl 1290-1:512). Tihe
author ,orf whi!c!h is Idris a well kbown Court historian Sultan
Baya!Zit li, Ifrom the end of XV ct. and the ibeginn1ng of XVI ct.
Tihe Batlle o!f K>osovo represent the crus!hia,l moment for
further h.istodcals deve1opments at th Balkans. This battle was
especially im\portant for destiny od' the 1Soutlhern Slaves, because it
ment loss ,af tihe political independence l of the ,Balkans peoples and
the rbegirrlnin:g of the ,centeries 1on:g the rule in thi,s parts.
'The iBattle of Kosovo was .descr1bet by contemporaries or la:ter
chroni.c'S writers and according to thos descriptions it was treated
in our histogra!pihy. The exepUon in ho:se dO>cuments presents a
history lby Bi>tlisi, whi!dh in ist account a d analysis of the ibattle was
not used lby our hi:storians. This booik otherwise :considered to ibe
the first rate sounce. 'The introduction <j>f this source will present a
contriibution towards more reilable vielwl all essentia:l rfa'Cts of tihe
Kosovo event and towards i:ts :better .and more objective under-
standing. l
This translation is given on the of the only manuscript
of rldris iBitli:si. Tihis wo-rk in our eountrly be found in the State
Avchi:ves in Za,grelb. 'This volume was t,opi,ed in 1571, less tihan 60
years after the ,orf tihe work, from the Bitlisi
manuscript. iBeco-use of this bet the has great value as the
SO'Ul'Ce.