UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA HISTORIJU

EDIN SELIMOVI BITKA KOD TERMOPILA Seminarski rad

Mentor: prof.dr. Salmedin Mesihovi Vii ass. Amra ai, MA

Sarajevo, 2014.

Sadraj
UVOD.........................................................................................................................................3 GRKO-PERZIJSKI RATOVI..................................................................................................4 DEAVANJA PRED BITKU.....................................................................................................6 BITKA........................................................................................................................................8 POSLJEDICE I ZNAAJ BITKE............................................................................................11 ZAKLJUAK...........................................................................................................................13 PRILOZI...................................................................................................................................14 BIBLIOGRAFIJA.....................................................................................................................18

UVOD
Termopilska bitka se odigrala 480.god.p.n.e. izmeu Perzijanaca koji su napadali i Grka koji su branili poloaj. Zato je dolo do te bitke, kojim je tokom ila, ko se borio bolje, te zato je zavrila kako jeste- na ova pitanja e rad dati odgovor. Ova bitka je znaajna za Grke jer im je dala razlog za borbu; duh Termopila se proirio kroz cijelu Grku, ujedinjujui gradove u borbi protiv Perzije. Kserksove trupe su imale velike gubitke, ali su svejedno dobile bitku. Jedini kopneni prolaz u Atiku je bio otvoren te su u kratkom periodu zauzeli Atenu. O ovoj bici se mnogo pisalo, mnogi pjesnici su posvetili svoje stihove Spartanskoj hrabrosti. Jedan od njih, Simonid, je ak sastavio i tekst na spomeniku u Termopilima. Glavnu literaturu ine djela Struve-Kalistova (Stara Grka) i Bjurija (Istorija Stare Grke) koji opirno piu o Grkoj historiji. Bjuri o svim deavanjima pie opirnije nego Struve-Kalistov, tako i o Grko-perzijskim ratovima. Takoe, koritena je i Herodotova izvorna graa.Meutim, nedostatak Herodotovog pisanja je njegovo pretjeravanje, jer nastoji uveati Grki uspijeh poveavanjem broja Perzijanaca. Moderna istraivanja su dokazala da njegovi podaci o veliini Perzijske vojske nisu ni blizu stvarnim, dok on govori da je Perzijanaca bilo preko 1.500.000, danas je sigurno da ta cifra nije bila vea od 200.000 ljudi. Rad je pisan hronoloki, Termopilska kampanja objanjena je u detalje. Cilj rada je pokazati kako je do bitke dolo, te kako su Grci, posebno Spartanci, bili u mogunosti prouzroiti ogromne gubitke za Perzijance, te ih zadrati tri dana. Takoe e se baviti pitanjem ultimativnog pobjednika Termopilske bitke, da li su to Grci ili Perzijanci. Obe strane su neto dobile ovom bitkom- Perzijanci prolaz na jug a Grci motivaciju. Ova bitka ih je motivirala i ujedinila, bez Termopila se to vjerovatno ne bi desilo.

GRKO-PERZIJSKI RATOVI
Grko-perzijski ratovi odigrali su vanu ulogu u ivotu svih zemalja u bazenu Sredozemnog mora.1 Perzija je bila ogromna, prostirala se na itavom prostoru dananjeg Bliskog i Srednjeg istoka, od Egipta do Kavkaza, od Grke do Indije. Za to su zasluni vladari iz dinastije Ahemenida. Darije I, sin Histapa uguio je ustanke koji su izbili u raznim dijelovima drave i postao vladar ogromne teritorije.2 Perzija nije bila centralizovana drava, nego se sastojala od satrapija, odreenih podruja koja su imale svog satrapa, a koji su plaali porez Dariju i samo njemu odgovarali. Zbog toga se Perzijski vladar nazivao ah nad ahovima. Darije I je, kao i svoji prethodnici, zastupao osvajaku politiku, kako bi proirio ionako ogromnu teritoriju. U prvom planu to su bila zapadna podruja; Egejsko more, Balkan i Grka. Kada je u pohodu protiv Skita izgubio i morao se povui, odluio je da pokori ostatak Trakije i Egejske otoke. To je uini o u narednim godinama, te je tako ugrozio kontinentalnu Grku. Cijela istona obala Sredozemlja se nala pod vlau Perzije, a brodovi svih primorskih naroda su se nali u Perzijskoj slubi.3 Trgovaki gradovi na obali su nakon pada Helesponta dobili teak udarac, te su se odluili pobuniti. Prvi je to uinio otok Naksos, zatim grad Milet, a zatim i svi ostali Grki malo-azijski gradovi. Atena je pomogla taj ustanak sa 10 brodova to su Perzijanci vidjeli kao povod za rat. Jonski ustanak je uguen, a Darije je 492.god.p.n.e. krenuo u pohod. Meutim, i na kopnu i na moru je bio poraen, te se morao povui. Za drugi pohod se on temeljito pripremio, i vojno i diplomatski. Poslao je izaslanike u Grku sa zahtjevom zemlje i vode tj. znaka pokornosti.4 Gradovi sjeverne Grke prihvataju, ali ne Sparta i Atena, koje su pobile izaslanike, to je bio povod za novi rat. Velika Perzijska vojska se iskrcala u Atici te je dolo do borbe na Maratonskom polju 490.god.p.n.e. gdje su Grci pobijedili.5 Darije je poraz na Maratonu nazivao samo privremenom smetnjom u politici stalnog napretka.6 On je smatrao da sve to mu je potrebno za pobjedu jeste vea i organizovana vojska koja e Grki svijet pripojiti Perzijskom carstvu. 7 Umro je prije nego to je ostvario plan, te je na tron doao kralj-bog, Kserks, koji je na vojne pripreme potroio tri
1 2

Struve-Kalistov,1969.,181. Isto, 182. 3 Isto, 186. 4 Isto, 194. 5 Bjuri, 1975., 269. 6 Olmstead, 1970., 226. 7 Isto, 226.

godine i mobilisao je sve vojne snage carstva. Jezgro njegove vojske su bili Besmrtnici koji su se tako zvali jer im broj nikad nije padao ispod 10.000.8 On se pripremao za novi pohod na Grku, ispravno je postupio povratkom na staru strategiju postepenog napretka- vojska koju potpomae mornarica.9 itava mornarica je ujedinjena- Fenianska, Egipatska, Grka, pola regularne vojske- tri od est korpusa, svaki sa oko 60.000 ljudi.10 Vremenom su Perzijanci pripremili i ogromne zalihe koje su rasporedili uz oekivanu rutu napada.11 Herodot je opisivanju ovog pohoda posvetio svoje posljednje tri knjige. To je pria o pobjedi Grka, ije rasparene snage ni u jednoj bici nisu bile vee od 40.000 ljudi i 378 brodova, nad vojskom od (navodno) 1.750.000 ljudi i mornaricom od 1200 brodova.12 Mada se vojske koje su date za Perzijance mogu dovesti u sumnju, strategija pokazuje da su Grci u svakom sudaru bili daleko malobrojniji.13 Herodot nam je ponudio ovu cifru Perzijanaca jer se Grcima zaista inilo da je Kserksova vojska ogromna. Na uskim prolazima u centralnoj Grkoj, kada bi se Perzijanci poredali u ogromne kolone, zaista se inilo da toj vojsci nema kraja. Takoe, ne moemo zanemariti i elju za poveanjem Grkog uspjeha, ako su se borili protiv tolikog broja vojnika. Na Perzijskoj strani borila se jedna eskadra iz Herodotovog rodnog grada, Halikarnasa.14 Na moru su Perzijanci brojali oko 1000 brodova, od kojih su veina bili transportni i pomoni. Atena je primjetila Perzijsku nadmo na moru, ak i kad bi na kopnu pobijedili, sve dok Perzijanci gospodare morem Atika nee biti sigurna. 15 Sparta je bila poprilino sigurna jer su na Korintskoj prevlaci gradili zidove kako bi zaustavili mogui napad Perzijanaca. Kserks je ispravno pretpostavio da e se manje Grke drave predati bez borbe.16 Nakon 10 godina duge borbe, 482.god.p.n.e. u Ateni pobjeuje Temistoklova ideja izgradnje velike flote.17
18

Sredstva su skupljena iz rudnika srebra. Ve 480.god.p.n.e.

Atenska flota je brojala oko 180 trijera, te se teite rata prebacuje na more. Iz toga razloga su Atena i Sparta sklopile saveznitvo, ali su htjeli da se i ostale Grke drave pridrue. Zbog
8 9

Olmstead, 1979., 238. Isto, 248. 10 Isto 11 Shutt, 2004., 15. 12 Grupa autora, 1988., 225. 13 Isto 14 Isto 15 Struve-Kalistov, 1969., 201. 16 Williams, 2005., 30. 17 Struve-Kalistov, 1969., 201. 18 Temistokle je bio Atenski politiar i general. Istie se u prvim godinama Atenske demokratije. Podravao je siromane, te je imao mnoge protivnike meu bogataima. Kao politiki cilj je imao jaanje Atenske mornarice. Borio se u Maratonskoj bici, te je vodio mornaricu u bici kod Salamine.

toga je u jesen 481.god.p.n.e. u Korintu odran kongres po kojem su zabranjena neprijateljstva izmeu Grka. Sklopljen je odbrambreni savez, te je odreena veliina vojske koju svaka drava mora stavit na raspolaganje i najavljeno je strogo kanjavanje saradnika sa Perzijom. Kako se ovaj savez smatrao proirenjem Peloponeskog, Sparti je uruena vodea uloga, a Leonidi povjerena vrhovna komanda nad kopnenim i pomorskim snagama saveza. Iz Herodotovih podataka o bici kod Plateje moemo saznati brojno stanje Grke vojske- oko 35 hiljada hoplita i isto toliko lake pjeadije.19

DEAVANJA PRED BITKU

Mjesto pogodno za odbranu bile su Termopile, uski klanac izmeu mora i planine koji je dijelio Trahin of Kokride. irina prolaza u to vrijeme je bila 15 metara od mora do planine.20 Termopile su jedina ruta iz Tesalije u Centralnu Grku koju je Kserksova ogromna vojska mogla iskoristit, i zato je izabrana kao najpogodnije mjesto za odbranu. 21 To je bila kapija cijele Istone Grke juno od planine Ete.22 Ovaj klanac su Grci uglavnom zvali Thermopylae (Topli Izvori); ali su domoroci, i susjedni narodi ovaj klanac zvali Pylae (Kapija).23 Na svom istonom i zapadnom kraju, tjesnac je u to vrijeme bio veoma uzak, dok su u sredini Fokiani svojevremeno podigli zid kao branik of Tesalskih udara.24 Radi irenja Melijske ravnice i povlaenja mora, izgled Termopila u Antici i danas je mnogo drugaiji. Ukoliko bi prolaz bio onemoguen, grupa uvjebanih vojnika bi mogla neravnom planinskom stazom da zaobie ovaj prolaz.25 To je bila kozja staza, koja je obilazila prolaz kroz oblinje planine. Bila je preuska i preopasna da bi je velika vojska iskoristila, ali nekoliko hiljada vojnika je moglo da je pree. Na taj prolaz je Leonida, koji je zapovijedao Grkim snagama, postavio 1000 Fokiana. Ostatak vojske je u Termopilskom prolazu ekalo Kserksovu vojsku a njih je inilo; 4000 ljudi s Peloponeza, 400 Tebanaca, 700 Tespijanaca, sva oruana sila Lokride, a moda

19 20

Struve-Kalistov, 1969., 203. Souza, 2003., 51. 21 Isto, 49. 22 Bjuri, 1975., 290. 23 Herodot, VII, 201. 24 Bjuri, 1975., 290. 25 Isto

su uestvovali i Beoani koji nisu spomenuti.26 Vie od polovine Peloponeana su inili Arkaani, dok je Mikena poslala 80 vojnika. Korinani, Flijunani, 1000 Lakonaca i 300 Spartanaca su takoe sudjelovali.27 300 Spartanskih graana je izabrano za borbu na osnovu njihove hrabrosti, odlunosti, i jer je svaki od njih imao sina kojeg su ostavili u Sparti.28 Kao to je bio obiaj, njih su pratile sluge koje bi takoe mogle uestvovati u bici kao lako naoruane trupe.29 Peloponeana je bilo malo, a da nije bilo Atene oni bi napustili poloaje i koncentrirali bi se na odbranu Istma.30 Ali su bili ovisni o jakoj Atenskoj floti te su bili duni boriti se na kopnu. Spartanci su imali politiku koja je uskogrudna i svedena na interese Peloponeza.31 Oni su ovu politiku pravdali izgovorom Karnejske svetkovine32, koja ih sprijeava da iz zemlje izau cijelom vojskom, dok su tvrdili da ostatak vojske kasni zbog Olimpijskih igara. Tvrdili su da je Leonidina vojska samo prethodnica, te da e ostatak uskoro stii.33 Kako su mornarica i kopnena vojska djelovale zajedno, dok bi hopliti drali prolaz du obale, trijere su trebale da napadnu Perzijsku flotu u tjesnacu izmeu Eubeje i kopna. Mornarica je imala zadatak da sprijei Perzijance od iskrcavanja u zaelju Grkih pozicija.34 Kako je Perzijska flota pratila napredovanje vojske, Grci su htjeli omesti njihove planove uspostavljanjem kontrole nad Melijskim zaljevom kako bi dali podrku vojsci u Termopilima.35 Atena je poslala tri broda u izvianje sjeverno od Eubeje, od kojih su dva unitili Perzijanci. To je bio prvi oruani sukob u ratu koji je tako obeshrabrio Grke da se cijela flota povukla u Eurip, iako su bili duni da ostanu u Melijskom zaljevu sve dok Leonida dri Termopile.36 Na putu prema Termopilima, Perzijska flota se usidrila kod rta Sepias, gdje ih je tri dana pogaala oluja i tako su Perzijanci izgubili stotine ratnih brodova kao i transportnih i brodova sa hranom.37 U julu je Perzijska kopnena vojska stigla do Termopila, a flota je u
26 27

Bjuri, 1975., 291. Isto 28 Souza, 2003., 49. 29 Isto 30 Bjuri, 1975., 291. 31 Za razliku od Atene, Sparta nikad nije vodila imperijalistiku politiku, negu su iskljuivo bili koncentrisani na samoodbranu, te nisu htjeli svu vojsku uputiti u borbu jer su se bojali pobune velikog broja helota. Zbog toga je njima bilo lako braniti Peloponez, te nisu imali elju za irenjem van njega. 32 Karnejske igre su se odravale u Sparti svake godine od sedmog do petnaestog avgusta. Tokom ovog perioda, sve vojne operacije su prekidane, ak i itavi ratovi. Odravane su u ast boga Apolona, kao i to bolje etve i berbe. 33 Bjuri, 1975., 291. 34 Souza, 2003., 49. 35 Bjuri, 1975., 291. 36 Isto, 292. 37 Olmstead, 1970., 252.

osam nizova paralelnih obali svrtena na poluostrvu Magneciju.38 Grka flota je pokuala da se probije do Termopila, ali ih je Perzijska flota blokirala i dolo je do bitke koja je trajala tri dana i zavrena je bez pobjednika; Grci nisu uspjeli odbaciti Perzijance i krenuti u pomo trupama u Termopilima.39 Ni Perzijanci nisu pobjedili Grku flotu, a idui dan nisu ni isplovili u potjeru za Grkim brodovima koji su se povukli.40 Za to vrijeme je u Termopilima obnovljen stari Fokianski zid u sredini prolaza, to je bio ozbiljan korak ak i za tako veliku vojsku.41 Grke trupe u Termopilima su obuzete strahom, vidjevi veliinu Perzijske vojske, odrale vijee na kojem su razmatrali povlaenje, ali ih je Leonida ubijedio da ostanu.42 Kserks je poslao pijuna prema Grkim pozicijama, kako bi otkrio koliko ih ima, i ta rade. On je primjetio samo dio vojske ispred zida, koji su bili ulogoreni. Nakon tog se povukao i ispriao sve to je vidio Kserksu.43 Kasnije se prialo da je Kserks, u nastojanju da izbjegne bitku, ponudio Leonidi priliku da se pridrui Perzijancima i da postane satrap Grke, ali je Leonida to odbio govorei da je bolje poginuti za slobodu Grke nego ivjeti i vladati nad njima.44 On je znao da povlaenjem nee postii nita, dok bi otporom mogli ujediniti Grke.

BITKA
Kserks je etiri dana odbijao da krene u borbu. ekao je u nadi da e Grci odstupiti uasnuti izgledom njegove mone vojske. Peti dan, kada je vidio da su Grci jo tu, odluio je poslati na njih Meane sa nareenjem da mu dovedu zarobljenike.45 Zatim su Meani izvrili juri na Grke, ali bezuspjeno. Ginuli su u ogromnim brojevima, a drugi su stalno pristizali i nisu se povlaili iako su imali grozne gubitke.46 Tada je postalo jasno mnogima, a posebno kralju, da ima veliku vojsku, ali jako malo boraca. Bitka je nastavljena itav dan. Zatim su se Meani, povukli iz borbe, a njihovo mjesto je preuzela grupa Perzijanaca kojom je komandovao Hidarn. Tu grupu je Kralj zvao Besmrtnici i od njih se oekivalo da dovre

38 39

Bjuri, 1975., 294. Struve-Kalistov, 1969., 205. 40 Isto, 204. 41 Bjuri, 1975., 295. 42 Herodot, VII, 207. 43 Isto, 208. 44 Souza, 2003., 51. 45 Herodot, VII, 210. 46 Isto

posao.47 Ali kad je poeo okraj, stvari su ile slinim tokom kao sa Meanima- dvije vojske u uskom prostoru se bore, barbari koriste kraa koplja od Grka i nemaju nikakve prednosti od svojih brojeva.48 Rije barbarin je starogrka rije koja se bukvalno prevodi onaj koji nije Grk.49 Danas ta rije oznaava onog koji nije civilizovan, koji je brutalan i okrutan.50 Tokom borbe, Lakademonjani su se borili estoko. Pokazali su vee umijee od svojih protivnika, esto bi okretali lea, pa se inilo kao da bjee. To bi izazvalo juri Perzijanaca sa velikom bukom i vikanjem, tako da bi se Spartanci samo okrenuli i suoili sa protivnicima, i time ubijali veliki broj Perzijanaca. Gubici Spartanaca u ovim borbama su bili jako mali. Napokon su Perzijanci shvatili da ne mogu osvojiti prolaz, pa su se povukli u svoje kampove.51 Idui dan su se borbe nastavile, sa istim ishodom. Perzijanci su se nadali da e Grci dati slabiji otpor jer su bili ranjeni, ali su pogrijeili. Grci su se borili u grupama podijeljenim po gradovima, nakon nekog vremena bi se izmjenjivali na bojitu i tako su Perzijanci doivjeli novi poraz i opet su se povukli. Veliki okrugli titovi i duga koplja Grkih hoplita su bili veoma uinkoviti u borbi prsa u prsa.52 I dok Kserks nije imao nikakvu ideju kako da pobjedi Grke, priao mu je Efijalt, koji mu je rekao za kozju stazu u planinama kojima se zaobilaze Termopile, a nadao se velikoj nagradi. Zatim je pobjegao u Tesaliju.53 Kserks je bio veoma radostan kada se sve ovo desilo te je u zoru poslao ekspediciju preko planina. Kad su doli do vrha planine, sreli su Fokiane koji su uvali prolaz. Iako su obeali Leonidi da e zadrati poloaj, kada su ugledali Perzijance , Fokiani su oekivali borbu te su se povukli na okolni breuljak spremni da prue otpor. Hidarn je bio veoma iskusan komandant da bi propustio ovakvu priliku, pa je naredio svojim vojnicima da ne obraaju panju na Fokiane nego da produe prema obali.54 Kada su pijuni javili Grcima ove vijesti, sazvano je vijee na kojem se raspravljalo o nastavku borbe; jedna grupa je bila protiv povlaenja, a druga za. Leonida je znao da je borba izgubljena i da ih eka sigurna smrt. Zato je odluio da veinu snaga otpusti i dozvoli im da se povuku. Spartanci su povlaenje smatrali neasnim i zbog toga su odluili poginuti borei se. Sa njima su ostali Tebanci, istina, protiv volje. Leonida im nije dopustio povlaenje jer ih je drao kao sluge. Tespijci su ostali u potpunosti svojom voljom ne elei izdati Spartance. Leonida je
47 48

Herodot, VII, 211. Isto 49 Uddin, 2011., 3. 50 Isto 51 Herodot, VII, 211. 52 Souza, 2003., 55. 53 Herodot, VII, 213. 54 Souza, 2003., 55.

vjerovatno ovim potezom htio da motivie preostale Grke u borbu, ali ne moemo zanemariti i moguu elju za slavom. Znao je da Sparta nee izgubiti svoj prosperitet, jer su Spartanci na samom poetku rata dobili proroanstvo da kralj Sparte mora umrijeti ili e Spartu osvojiti barbari.55 Koliko je Leonidi u ovim trenucima zapravo bilo stalo do proroanstva moemo samo nagaati, ali sigurno ovo nije bila lahka odluka za donijeti kao kralju Sparte. Moda se i mogao povui na bolji poloaj i dovesti veu vojsku, ali je on odluio ostati. Da li je ostao radi slave, primjera Grcima, Spartanskog zakona ili nekog drugog razloga je tema rasprave. U Termopilima je ostalo 1400 Grka, jedni su uvali istoni ulaz u prolaz od Hidarna, a drugi zapadni upaz od glavnine Perzijskih snaga.56 Idui dan je u borbi Leonida naredio da se ide mnogo dalje nego prije, dok nisu doli do najueg dijela prolaza. Tako su mnoge Perzijance gurali sa stijena u more, gdje ih je doekala smrt. Perzijanci su bievima tjerali vojsku naprijed koja je ginula u og romnim brojevima. Grci nisu marili za svoju sigurnost jer su mogli biti okrueni svakog trenutka. Kada su im se koplja slomila, maevima su nastavili ubijati Perzijance,.Mnogi Spartanci, meu kojima i kralj Leonida su poginuli. Ali je palo i mnogo Perzijanaca, meu njima i dva Darijeva brata. Preostali Spartanski vojnici nastavili su borbu oko preminulog voe. Nastavili su borbu maevima, pa ak i golim rukama. etiri puta su Grci odbacivali neprijatelja, i napokon su prisvojili tijelo.57 Tada su se pojavili Perzijanci sa Efijaltom te je ova borba prekinuta, jer su se Grci postavili u brdace, svi su stali skupljeni kao jedno.58 Branili su se do zadnjeg, golim rukama, zubima, sve dok Perzijanci, koji su djelimino unitili zid, nisu napali sprijeda i sa strana. Zatim su pobili ostatak kiom strijela.59 Leonida je pogino, Hidarn je zauzeo zaelje, a Tebanci su se predali, prolaz je bio otvoren.60 Spartanac Dijen se esto spominje kao najhrabriji uesnik bitke.61 Prije bitke, najavljeno je da e sunce biti prekriveno kad Perzijanci ispale svoje strijele, a on je odgovorio kako e se onda boriti u hladu.62 Dvojica od tri stotine, Aristodem i Eurit, koji su imali infekciju oka, su dobili nareenja od Leonide da napuste kamp. Kada je Eurit uo da su Spartanci okrueni, odmah je traio oklop i krenuo nazad u bitku, ali je stigao u toku borbe te

55 56

Herodot, VII, 220. Bjuri, 1975., 296. 57 Herodot, VII, 225. 58 Isto 59 Isto, 226. 60 Olmstead, 1970., 252. 61 Sekunda, 1998., 54. 62 Isto

10

je ubijen.63 Aristomen je u Sparti bio izloen preziru i ruganju, te su ga nazivali plaljivi. Mnogi su to radili jer su smatrali neasnim povlaenje iz borbe. Svi njegovi saborci su poginuli, te je to bio dovoljan razlog da ga gledaju kao kukavicu, a ne heroja. Zbog toga, kako bi se iskupio za Termopile, i dokazao svoju ast, u bici kod Plateje je samoubilaki juriao na Perzijance. Ipak je preivio do kraja Grko-perzijskih ratova. Za jo jednog se smatra da je preivio bitku, Pantit, koga je Leonida poslao u diplomatsko izaslanstvo u Tesaliju. On nije sudjelovao u bici jer je zakasnio na bojite sa misije, te se osjetio toliko osramoen da se po povratku u Spartu objesio.64 Tebanci su se u zavrnom okraju drali po strani sa podignutim rukama, te su izjavljivali da su prijatelji Meana, meu prvima koji su im dali zemlje i vode, te da su silom dovedeni u Termopile. Nekoliko ih je pobijeno u naletu Perzijanaca, ostatak je poteen, ali su morali nositi sramotu igovanja kao loe roblje.65 Kserks je naredio da se Leonidinom tijelu odsijee glava, te da se spali radi njegovog prkosa. Prema Herodotu, Leonida i njegova vojska su kotali Kserksa 20.000 ljudi.66 Otpor Grka je bio jak, jer su se borili za domovinu i svoje drave. Leonida je zauvijek ostao simbol junatva i borbe do smrti kojom je on, zapravo, Kserksu poslao poruku da Grka nee lahko pasti.

POSLJEDICE I ZNAAJ BITKE

Grci su dobili samopouzdanja nakon Leonidine herojske odbrane.67 Ovu pobjedu su Perzijanci dobili po cijenu ogromnog gubitka.68 Kasnije su Grci na mjestu bitke podigli spomenik s lavom i tekstom koji je sastavio pjesnik Simonid i koji glasi: O strane, priaj Spartancima o naoj smrti; izvrivi asnu naredbu, ovdje smo pali.69 Sama bitka nije promijenila tok rata, ali je ponudila inspiraciju i dodatni motiv za borbu. Nakon pada Termopila, mornarica se povukla u Atiku kroz Eubejski zaljev. Grci nisu bili u mogunosti sukobiti se sa Perzijancima na otvorenom polju, pa su se koncentrirali na odbranu Istamske prevlake. Beotija je propustila Perzijance bez otpora.70 Perzijanci su sada prolazili Grkom te

63 64

Herodot, VII, 229. Isto, 232. 65 Isto, 233. 66 Souza, 2003., 57. 67 Shutt, 2004., 20. 68 Struve-Kalistov, 1969., 205. 69 Isto 70 Isto

11

su palili i ruili sve na putu, samo su Delfi bili izuzetak jer je Kserks cijenio njihov znaaj. Atika je u cijelosti evakuirana na otok Salaminu, a kada su Perzijanci doli u pust grad, poubijali su zaostale fanatike te unitili Atenu. Nita nije poteeno, ak ni hramovi na Akropolju.71 Trebalo je Kserksu etiri mjeseca od prelaska Helesponta da zauzme Atiku.72 Kad su Peloponeani htjeli povui flotu sa Salamine, Temistokle je zaprijetio da bi se tada svi Atenjani spakovali i preselili u junu Italiju te bi poeli ispoetka.73 Ovaj potez se moe nazvati blefom, jer je Temistokle htio da Grci, iako malobrojniji, uu u borbu protiv Perzijske flote kako bi se Peloponez sauvao, a Atika oslobodila.Kada je Perzijska flota ula u zaljev kod Salamine, blokirajui oba ulaza, nevrijeme i uzak prolaz su odigrali svoje. Perzijanci nisu bili u mogunosti da upravljaju brodovima. Kako je sve vie brodova bilo unieno, a ostatak flote izgubio organizaciju, Grci su iskoristili priliku, formirali su liniju i pobijedili. U pomorskoj bici kod Salamine, ogromna Perzijska flota je potuena i skoro potpuno unitena, flota koju su sagradili Grci je odbranila nezavisnost Grke.74 Zatim je Kserks podijelio vojsku, on se povukao u Aziju, dok je Mardonije vodio ostatak vojske u Grkoj. On je povukao vojsku u Tesaliju gdje je proveo zimu. Idue godine Perzijanci su se opet vratili u Atiku, a Atena je zahtijevala od Sparte da napadne na kopnu. Dolo je do bitke kod Plateje gdje je Grka vojska od oko 80.000 vojnika porazila i protjerala Perzijance. Nakon toga je osloboena Teba i time je Grka bila osloboena i vojnici saveznike armije su se razili kuama.75 Pobjeda koju su Grci izvojevali kod Mikale je u stvari odluila konaan ishod Grko-perzijskih ratova.76 Klju pobjede je leao u Grkom jedinstvu.77 Suoeni sa prijetnjom strane dominacije, 31 nezavisna Grka drava se, prvi put u historiji, zajedno borila protiv zajednikog neprijatelja.78 Takoe je iznenaujua suradnja izmeu Sparte i Atene, koje su se obino smatrale neprijateljima, a njihov savez se nastavio i ubudue da bi se Perzijanci protjerali iz sjeverne Grke i Jonije.79 Postavlja se pitanje, da li je Leonida opte imao u planu da pobijedi u Termopilima ili je upravo poruka iz Termopila njegova pobjeda. Da nije bilo Termopilske bitke, Kserks bi vrlo vjerovatno zauzeo razjedinjenu Grku. Grci su dobili razlog za borbu, dobili su razlog za osvetu te su protiv svih izgleda okrenuli tok rata u svoju korist.
71 72

Williams, 2005., 31. Olmstead, 1970., 253. 73 Shutt, 2004., 20. 74 Struve-Kalistov, 1969., 207. 75 Isto, 211. 76 Isto, 212. 77 Williams, 2005., 31. 78 Isto, 32. 79 Isto

12

ZAKLJUAK
Kserks je imao vie razloga za napad na Grku; inila se kao lak plijen jer je bila razjedinjena, te je elio osvetiti neuspjeh svog oca Darija. Na ovom pohodu prva prepreka mu je bio Termopilski klanac gdje su Grci zauzeli odbrambrene pozicije. Tri dana je trajala bitka gdje su Grci izgubili, ali se ova bitka esto naziva najpoznatijom bitkom u Evropskoj Antici. Dugorono, u Termopilima su trijumfirali Grci, jer ba u deavanjima poslije bitke vidimo ta je Leonida postigao, a to je ujedinjena Grka koja je spremna na borbu. rtva Spartanaca je postala primjer svim Grcima, imali su razloga za osvetu i borbu do smrti. Imali su cilj u borbi, borili su se za ivote, za domovine. Perzijanci jednostavno protiv takvih protivnika nisu imali izgleda. Bez Termopila bi rat vjerovatno imao drugaiji ishod, Grka bi ostala razjedinjena i bila bi lak plijen za Perzijsku vojsku. Grci su u bici, ali i kasnije u ratu pokazali veliku vjetinu vladanja terenom,. Koristei krajolik Grke kao svoju prednost, kao i naprednju ratnu taktiku, umanjili su znaaj Perzijskih brojeva na minimum. Taktika falangi koju su Spartanci koristili je bez tekoa odbijala napad za napadom. Neorganizovana Perzijska vojska nije uspjela razbiti formaciju Spartanaca koji su tri dana pruali nevien otpor. Izdajnik Efijalt je radi novca pokazao Perzijancima zaobilazni put, te im je tako donio pobjedu. Nakon bitke, Grci su se probudili. rtva hrabrih Spartanaca u Termopilima je bio dovoljan razlog za preostale Grke gradove da se ujedine u borbi protiv Perzijanaca i konano pobjede. Kako bi se Perzijanci prikazali u to gorem svijetlu, u Grkoj je bio est izraz da su slobodni ljudi pobijedili robove. Termopilska bitka je i danas, vie od 2000 godina poslije, simbol hrabrosti i borbe za domovinu. Inspirirala je mnoge borce za slobodu kroz itavu historiju, mnogi narodi su se ugledali na Leonidu u svojim ultimativnim poloajima. Koliki je znaaj ove bitke dovoljno pokazuje i broj radova, knjiga, predstava i filmova koji su uraeni ba na ovu temu. Moemo rei da zaista nakon ove bitke Evropa nikad nije bila ista.

13

PRILOZI

Prikaz toplih izvora po kojima su Termopile i dobile ime. Slika preuzeta sa http://en.wikipedia.org/wiki/File:Thermopylae_hot_springs.jpg 09.03.2014. 19:06h

Prikaz kretanja Perzijske kopnene i pomorske vojske sa lokacijama bitki kod Termopila, Salamine i Plateje. Slika preuzeta 09.03.2014. 19:09h sa http://www.emersonkent.com/map_archive/battle_of_thermopylae_480_bc.htm

14

Moderni prikaz formacije Spartanske vojske u bitki kod Termopila, iz filma 300, preuzeta 09.03.2014. 19:12h sa http://www.passports.com/lesson_plans/greece/classical-greece-battleof-thermopylae

Prikaz Perzijskih Besmrtnika koji su sudjelovali u bici. Danas se nalazi u Pergamskom muzeju u Berlinu. Slika je preuzeta 09.03.2014. 19:15h sa http://en.wikipedia.org/wiki/File:Persian_warriors_from_Berlin_Museum.jpg

15

Detaljni prikaz trodnevne bitke kod Termopila sa pozicijom Grka i Perzijanaca, te planinskim putem koji je posluio za opkoljavanje Grka. Slika je preuzeta 09.03.2014. 19:19h sa http://en.wikipedia.org/wiki/File:Battle_of_Thermopylae.pdf

Bitka je zavrila napadom Perzijskih strijelaca na ostatak Grke vojske. Slika je preuzeta iz knjige The Spartan Army

16

Slika modernog izgleda Termopila i planina koje ih okruuju. Dananji izgled se dosta razlikuje od drevnog, jer se more povuklo. U vrijeme bitke, more se prualo do dananje ceste. Slika preuzeta sa http://www.livius.org/a/greece/thermopylae/thermopylae.JPG 09.03.2014. 19:23h

17

BIBLIOGRAFIJA
IZVORI:
-Herodot iz Halikarnasa, 1858.: Historije, New York: D. Appleman and Company

LITERATURA:
-BJURI 1975.: Don Bjuri, Istorija Grke do smrti Aleksandra Velikog, Macmillan and Russell Meiggs, Beograd -STRUVE-KALISTOV 1969.: Vasilij Struve i Dimitrij Kalistov, Stara Grka, Book Marso, Beograd -GRUPA AUTORA 1988.: Grupa autora, Oksfordska istorija Grke i Helenistikog sveta, Oxford University Press, Oksford -OLMSTEAD 1970.: Albert Olmstead, History of the Persian empire, The University of Chicago press, London -SOUZA 2003.: Philip de Souza, The Greek and Persian Wars 499-386 BC, Osprey Publishing, Oksford -UDDIN 2011.: Ebsad Uddin, Ancient Greek Wartime Atrocities -SHUTT 2004.: Timothy Shutt, Wars That Made the Western World: The Persian Wars, the Peloponnesian War, and the Punic Wars, Recorded Books, Kenion -WILLIAMS 2005.: Jean Kinney Williams, Empire of Ancient Greece, Facts on File, New York -SEKUNDA 1998.: Nicholas Sekunda, The Spartan Army, Osprey Military, Hong Kong

18