Univerzitet u Sarajevu

Filozofski fakultet

Odsjek za historiju

Petar Veliki i Veliko poslanstvo

Esej

Student: Edin Selimovi Mentor: Doc. dr. Amila Kasumovi

Sarajevo, 2017.

Biografija Petra Velikog

 Petrov otac je bio Aleksej Mihajlovi, koji je Rusijom vladao od 1645-1676. godine.
Sa svojom drugom enom Natalijom Kirilovnom Narikinom je dobio nekoliko djece, od kog
Petra Aleksejevia Romanova 9.6.1672. godine.1 U to doba se u Rusiji vrijeme raunalo po
pravoslavnom miljenju o vremenu nastanka svijeta, tako da je po tome Petar roen 7180.
godine. Ime je dobio po danu svog krtenja, a to je Petrovdan, 29.6.2

U prvom periodu ivota je Petar imao okraje sa polusestrom Sofijom oko

preuzimanja prijestolja, a nakon mnogih spletki, dao je Sofiju zatvoriti, a za sebe je uz pomo
saradnika obezbijedio titulu cara. Dva njegova najvanija pomonika su bili Lefort i
Menikov.3 Na vlast je pod regenstvom Sofije stupio 1682., a u potpunosti 1689. godine.
Godina njegovog stupanja na vlast je diskutabilna, a nekada se pomjera sve do 1694. 4 Car je
poeo sa ratom protiv Osmanskog carstva, koje je pobijedio i osvojio grad Azov na Crnom
moru, a taj poduhvat mu je donio presti i potovanje irom Evrope. 5 elei izgraditi rusku
mornaricu i modernizovati dravu, otisnuo se na Veliko poslanstvo na zapad, a dodatni cilj tog
putovanja je bio pronalaenje saveznika za rat protiv Osmanskog carstva. 6 Tako je ostao
poznat kao prvi ruski car koji je putovao u inostranstvo.7

Po povratku sa Poslanstva, doekala ga je pobuna u Rusiji koju je uspjeno uguio, a

onda se dao na reformiranje svoje drave. Nedugo potom je krenuo u Veliki sjeverni rat,
sukob Rusije, Danske i Poljske protiv vedske koja je pretjerano ojaala. U tom dugom ratu
e Petar da pokae svoje vojno umijee, porazivi veane nakon duge borbe i osvojivi
ogromne teritorije na Baltiku. Iako je sukob krenuo nepovoljno za Ruse porazom kod Narve
1700. godine, Rusi su uspjeli da se oporave kada su se veani vie koncentrisali na Poljake.8

1 Abbott, Petar, 7.
2 Isto
3 Abbott, Petar, 37.
4 Mesi, Petar I, 153.
5 Chisholm, Datumi, 104.
6 Abbott, Petar, 61,
7 Briggs, Povijest, 467.
8 Chisholm, Datumi, 110.

2
 Na povoljnom mjestu gdje se rijeka Neva iz jezera Ladoga ulijeva u Baltiko more je
Petar odluio da 1703. godine sagradi veliki grad, kojem je dao svoje ime- Peterburg. Na uu
rijeke je ostrvo Krontadt predstavljalo prirodnu odbranu grada koji je graen velikom
brzinom.9 Prvo se gradila tvrava za odbranu od veana, a potom grad.10 Sami pothvati u
toku gradnje, vedski napadi i napori Rusa da ga zatite su dovoljni da se napie itava knjiga
samo o tome. Radi naina na koji je izgraen, i mjesta gdje je lociran, te same njegove ari i
ljepote, mnogi zadivljeni posjetioci e u budunosti Peterburg nazivati kao Veneciju sjevera i
Snijeni Babilon.11

Nakon Velikog sjevernog rata se Petar Veliki proglasio za cara cijele Rusije. 12 Posvetio
se unutranjim poslovima, gradnji mornarice, reformiranju kalendara i pisma, osnivanju
Akademije nauka i modernizovanju drave.13 U tu svrhu, bitno je spomenuti njegovog
nemirnog sina Alekseja, koji je bio veliki teret Petrove kasne vladavine. Neposluni sin je
nakon dugo spletkarenja osuen, a ubrzo je umro od bolesti. 14 Nedugo potom, 1725. godine,
nakon tridesetak godina vladavine, i Petar Veliki je preminuo.15

9 Abbott, Petar, 119.

10 Briggs, Povijest, 467.
11 Mesi, Petar II, 104.
12 Chisholm, Datumi, 114.
13 Briggs, Povijest, 467.
14 Abbott, Petar, 189.
15 Isto, 193.

3
 Veliko poslanstvo 1697-1698.g.

elja da posjeti velike dvorove i prijestolnice evropskih vladara je bila velika, te je

Petar odluio da krene na svoje putovanje u kojem bi se uvjerio u evropske zanate i inovacije.
On je i prije putovao van Moskve, primjer u Arhangelsk 1693.godine, gdje je isporuen brod
kupljen od Nizozemske.16 Ipak, proljea 1697. godine je odluio da se ideja o evropskom
putovanju realizuje.17 Glavni cilj poslanstva je bilo jaanje veza sa saveznicima iz Svete Lige:
Svetim rimskim carstvom, Poljsko-litvanskom unijom, Venecijom i papom, a sve u svrhu
borbe protiv Osmanlija. Da bi uvrstio savez i sprijeio njegovo osipanje, Petar je planirao
posjetiti prijestolnice saveznikih drava: Varavu, Be i Veneciju. 18 Kako bi utedio vrijeme,
putovao je neupadljiv, kao privatno lice u sklopu poslanstva. Na elu poslanstva je bio general
Lefort, a tu su bili i Golovin, Voznicin, sekretari, predovioci i pratioci nieg ranga. 19 Posao
upravljanja carstvom je ostavio svojim povjerenicima u koje je imao puno povjerenje.

Putovanje je krenulo 9. marta, a prvo vano mjesto na kojem se zaustavio je bio grad
Riga, tada dio vedske carevine.20 To je tada bila najvanija luka na Baltiku, i toliko se
dojmila Petru da je odluio da e prvom prilikom da je osvoji od veana. 21 Idue odredite je
bila pruska prijestolnica Kenigsberg, dananji Kalinjingrad. 22 Tu su ga doekali fanatini
stanovnici sa sveanim doekom kojem je prisustvovao i najvii pruski dravni vrh. Opisi

16 Fajfri, Ruski, 303.

17 Abbott, Petar, 61.
18 Mesi, Petar I, 218.
19 Abbott, Petar, 62.
20 Fajfri, Ruski, 306.
21 Pri posjeti Rige, lokalni zapovjednik Petru nije dopustio da obie i ispita gradske zidine,
to je razljutilo Petra, moda imajui utjecaja na njegovu odluku o osvajanju grada.
22 Abbott, Petar, 64.

4
parade su velianstveni, a mnogi Evropljani tog vremena su bili zadivljeni ruskom kulturom
prikazanom u Kenigsbergu, kao i Rusi evropskom.23

Od Petrova putovanja je ostao sauvan veliki broj anegdota koje su Evropljani pisali o
njemu. Iako su bili zadivljeni nepoznatom civilizacijom, ujedno su uvidjeli koliko je ona
drugaija od evropske. Ostao je zabiljeen zapis hanoverske princeze Sofije arlote koja je
imala prilino iskreno miljenje o Petru. Rekla je kako je car iva duha, ali ujedno i prostak
koji brie ruke o stol, ima prvljatinu pod noktima, glasno je mljackao i bio uopte prostog
ponaanja.24 Zakljuila je kako je To vrlo dobar i ujedno vrlo zao ovjek. U moralnom
pogledu on je potpuni predstavnik svoje zemlje.

Nakon Kenigsberga gdje se zadrao sedam sedmica, Petar je produio u Danzig,

odnosno Gdanjsk na poljskoj obali.25 Taj grad je bila veoma bitna trgovaka luka, a uzbueni
stanovnici su se okupljali oko izaslanstva, pokuavajui ugledati Petra za kojeg su sada znali
da se kree kao obian putnik sa njima. Petar je nastavio put Baltikom i sjevernom
Njemakom dok nije uao u Nizozemsku, gdje se zaputio prema Amsterdamu, jer je nauo da
su Nizozemci razvili najbolju brodogradnju i da proizvode najvelianstvenije brodove. Sve to
je u Petru budilo ogromnu elju da se lino uvjeri u te prie. Ipak, kada je njegova povorka
ula u Amsterdam gdje je spektakularno doekana, car nije bio sa njom, nego nekoliko
kilometara dalje, u manjoj luci zvanoj Sardam, gdje je htio da iz prve ruke provjeri
nizozemsku brodogradnju.26 Tu je stupio u slubu kao obini stolar, pod imenom Petra
Mihajlova (ime kojim je pristupio cijeloj turneji). 27 Kako je bio jako visok, oko dva metra, i
pri tome jedan od najviih ljudi u Evropi, nije esto uspijevao ostati neprimijeen.

U Sardamu je pristupio runom radu, na vlastito zadovoljstvo. Kada se kasnije saznalo

da je Petar bio u Sardamu kao radnik, njegova radionica je postala velika turistika atrakcija.
Kada je konano doao u Amsterdam, Petar jej tamo obilazio muzeje, nagovarao mnoge

23 U povorci je prvo iao defile konja, zatim kraljevski gardisti, prusko plemstvo, kraljeve
koije, potom paevi, za njima rusko izaslanstvo koje su slijedili muziari, a na kraju
konjanici.
24 Fajfri, Ruski, 306.
25 Mesi, Petar I, 245.
26 Abbott, Petar, 70.
27 Isto 71.

5
umjetnike i radnike da stupe u njegovu slubu i dou u Rusiju, sve je istraivao i ispitivao o
mnogo toga.

U Amsterdamu se zadrao etiri mjeseca, a poslanstvo je potom nastavilo u glavni

nizozemski grad Hag, te je tu uo da su preko mora, u Engleskoj, jo i vie usavrili umijea
brodogradnje i da bi trebao da je posjeti. Naime, Nizozemci su svoje brodove pravili po
iskustvu, dok su Englezi to radili po planovima i nauci. Stigao je u London i bio oaran
Engleskom i Britanijom. London je, uz Pariz, u to vrijeme bio najvei grad u Evropi, sa oko
750.000 stanovnika.28 Uvjerio se da je njihova brodogradnja zaista fascinantnija od
nizozemske. Osim toga, on se zanimao i za politike i religijske institucije Engleske.29

Potom je produio u Portsmut, gdje je obiao englesku kraljevsku mornaricu, koja je

bila najjaa mornarica na svijetu u to doba.30 Sa engleskim kraljem je izvrio pomorske
vjebe, a ak je nakratko dobio i komandu nad mornaricom. Na poklon je od kralja za put
nazad dobio jahtu Kraljevski prevoz.31 32 Car je iz Engleske u Rusiju poveo veliki broj radnika
koji su trebali izgraditi kanal kako bi povezali rijeke Don i Volgu, a samim tim i Crno more sa
Kaspijskim jezerom.

U Evropi kraja 17. stoljea je glavna linost bio francuski kralj Luj XIV, ali ga Petar
nije susreo.33 Kako je Luj XIV bio blizak vedskoj, Petar je odluio da Pariz posjeti tek nakon
njegove smrti 1715. godine u svom drugom putovanju na zapad. 34 Vratio se u Nizozemsku, a
potom napravio konanu posjetu, caru Leopoldu u Beu. Sa carem je razmjenjivao prijateljske
trenutke, sve dok nije doznao o pobuni u Rusiji, te se sa Lefortom i tridesetak ljudi zaputio
nazad. Ve po primanju vijesti o pobuni, njegovi lojalisti su bili uguili pobunu u Rusiji. 35

28 Mesi, Petar I, 287.

29 Abbott, Petar, 78.
30 Abbott, Petar, 80.
31 Isto, 81.
32 Na ovoj jahti Petar nikada nije zaplovio. Nakon to je poslana u Arhangelsk, gdje je i
provela 15 godina, ona je potonula u buri pri transportu u Baltik.
33 Mesi, Petar I, 221.
34 Mesi, Petar II, 133.
35 Radi se o Pobuni strijelaca (strijelci su bili tip garde naoruani barutnim orujem), koja je
za cilj imala da postavi Sofiju na prijestolje. Nekih 2500 strijelaca je poraeno etrdesetak
kilometara od Moskve.

6
Iako je imao planove da produi i do Venecije, njegova je Velika turneja ipak zavrila prije
toga.

Nova ruska mornarica je svoj prvi ispit imala 1714. godine, i odmah je uspjela poraziti
veane kod Hangoa i stekla je kontrolu nad Finskim zaljevom. 36 Sam Petar je nakon kraja sa
vedskom dobio titulu imperatora, i u tome momentnu nastaje konfuzija oko termina u
historiografiji.37

Zakljuak

Epitet Veliki zaslueno stoji uz Petrovo ime, jer je on zasigurno bio jedan od
najveih, ali i najneobinijih ljudi koji su ikada ivjeli. Prihvatio je posao da civilizuje
dvadeset miliona ljudi i istrajao na njemu tokom cijelog ivota, koji je bio prepun opasnosti,
potekoa i odvraanja.

Malo je onih koji nisu upoznati sa imenom Petra Velikog, utemeljitelja moderne
Rusije. Vei dio njegove slave poiva iz njegovog puta u Nizozemsku, gdje se upoznao sa
vjetinama i tajnama brodogradnje, a ak je tamo vrio i rune poslove. Meutim, Petar nije
poznat samo po tome, jer je on za Rusiju uistinu bio otac nacije. Od spletkarenja za dolazak
na vlast preko njegove vladavine, Petrov ivot je jedan od rijetkih koji su uvijek prepuni
zanimljivostima.

36 Briggs, Povijest, 467.

37 Naime, titula Imperatora, koju je Petar dobio 1721. godine se prevodi kao ruski car. U
engleskom jeziku se ona oznaava rjeju emperor. Ono to je problematino je injenica da
je Rusija i prije toga bila carstvo, jo od vremena Ivana Groznog, koji je krunisan 1547.
godine. Engleska historiografija carstvo do Petra Velikog naziva tsardom, ignoriui
injenicu da je tsar zapravo ruska rije za car. U naem jeziku i historiografiji obino ne
postoji ova podjela, iako neki historiografi Tsardom nazivaju Moskovskim carstvom.

7
 Car Petar Veliki naslijedio je zaostalu istonjaku zemlju. Divovskom energijom i
ambicijom pretvorio ju je u modernu silu. Njegovo Veliko poslanstvo moda nije ostvarilo
primarni cilj diplomatskog vezivanja sa evropskim zemljama, ali je sakupilo mnogo
informacija, te otvorilo put ruskom proirenju prema Baltiku. On je bio ak i trebao je da ui
na tome putovanju, a to je i uinio.

Stupio je na vlast uslijed spletkarenja unutar porodice, a odmah se odao na poslove

rjeavanja turskog prisustva oko Crnog mora. Jedan od njegovih prvih uspjeha je bilo
osvajanje grada Azova, a ta je pobjeda odjeknula po Evropi, donosei mu slavu. Ipak, Petar se
nije odluio zaustaviti tu, nego je htio u potpunosti protjerati Turke sa sjeverne obale Crnog
mora, te zbog toga kree u Veliko poslanstvo na zapad Evrope. Uz to, cilj mu je bio upoznati
se i sa kulturnim, tehnolokim i politikim institucijama napredne Evrope. On je bio prvi ruski
vladar koji je otputovao na zapad.

Na tom poslanstvu je Petar proveo vie od godinu dana, vidio je mnogo toga to mu je
ostalo do kraja ivota urezano u sjeanje. Mnoge ideje koje je dobio na zapadu je iskoristio za
unapreenje Rusije; uvoenjem novih institucija, reformama politikog i drutvenog sistema,
ak i modernizovanjem fizikog izgleda njegovih podanika. Imenovao se i za cara svih Rusa,
titula koju e historiografija priznati kao poetak Ruskog carstva. Njegov najvei ivotni
posao je bez dvojbe izgradnja ruske mornarice, ijim se ocem smatra do dana dananjeg.

Literatura

1. Asa Briggs: Povijest svijeta, Mozaik knjiga, London, 1996.

2. Jacob Abbott: Petar Veliki, Korupovi, Beograd, 2008.

3. Jane Chisholm: Datumi iz svjetske historije, Svjetlost, Sarajevo, 1999.

4. Robert K. Mesi: Petar Veliki: Njegov ivot i svet I, Laguna, Beograd, 2016.

5. Robert K. Mesi: Petar Veliki: Njegov ivot i svet II, Laguna, Beograd, 2016.

6. eljko Fajfri: Ruski carevi, Tabernakl, Sremska Mitrovica, 2012.