UNIVERZITET U SARAJEVU

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA HISTORIJU

EDIN SELIMOVI

Drugi balkanski rat- imperijalistiki rat

Esej

Mentor: Prof. Dr. Edin Radui

Sarajevo, 2015.

Prvi i put u Drugi balkanski rat

Balkanski savez, arolika vojna koalicija sastavljena od hrianskih drava Balkana,
protiv muslimanskog Osmanskog carstva, je imao samo jedan cilj- protjerati Osmanlije sa
evropskog kontinenta, nakon mnogo stoljea vlasti. Godine 1912. taj, Prvi balkanski rat, je
poeo, i zavrit e se relativno brzo, ve tridesetog maja 1913. godine. Glavni akteri ovog
saveza su bili Bugarska, Srbija i Grka, koje su se i najvie proirile zahvaljujui ovom ratu.
Kada je Osmansko carstvo potpisalo sporazum o zavretku rata, prihvatilo je injenicu
da vie nisu prisutni u Evropi. Prije rata, Osmanlije su imale direktnu granicu sa AustroUgarskom, a sada su bili stotinama kilometara daleko od iste. Granica Osmanskog carstva je
bila u zaleu Konstantinopolja, gdje su se nalazili Bugari. Time se moe staviti taka na
takozvano Istono pitanje.1 Ili se to pitanje moe tek otvoriti, jer su sada nastajali novi
problemi.
Na teritoriji regije Makedonije, ivjeli su (i ive) razni narodi. Ono to je jako bitno,
jeste injenica da sve tri glavne lanice Balkanskog saveza imaju svoje manjine u Makedoniji.
Kako je devetnaesto, a i dvadeseto stoljee, stoljee nacionalizma, i velikih ideja, tako su i
Srbija i Bugarska i Grka eljele Makedoniju za sebe. Na kraju rata, ona e biti podijeljena na
tri dijela; najvei je pripao Srbiji, sve do evelije, Grka je dobila drevnu Makedoniju sa
Solunom, dok se Bugarska morala zadovoljiti manjim (neznatnim) dijelom te regije.
Makedonsko pitanje je jo u vrijeme Prvog balkanskog rata koilo saveznike i predstavljalo
veliki problem.2
Ve i prije kraja rata, Bugarska je vlada pripremala planove za ofanzivne operacije, a
to sve je postalo stvarnost ve nakon kraja Prvog balkanskog rata, kada je bilo definitivno
odlueno da e se krenuti u pohod oslobaanja (zauzimanja) Makedonije i ostalih spornih
teritorija. Velike zasluge za poetak ovog rata e imati i kralj. Pod kraljem Ferdinandom, koji

1 Istona kriza ili pitanje je problem podjele teritorija raspadajueg Osmanskog carstva u Evropi. Iako
su najvee pretenzije na Balkan imale velike sile Austro-Ugarska i Rusija, ipak se kriza ogledala i u
nezavisnostima balkanskih naroda.
2 Iako su postojali planovi da se Makedonija podijeli izmeu tri drave u ravnopravnijem odnosu, oni
su u toku rata naputeni, dok su sve tri strane urile da okupiraju (oslobode) to vie osmanskog
teritorija. Na kraju se u stvar umijeala i Rusija, koja je nudila arbitrau pod svojom prismotrom, ali su
Bugari to odbili, nezadovoljni ponuenim.
2

je donosio sve odluke i bio apsolutni gospodar zemlje, Bugarska e ostati sve do njegove
abdikacije 1918. godine.3
Zbog svoje agresivne politike, Bugarska je dobila jasnu poruku iz svoje bive
saveznice Rusije da njihov savez vie ne vrijedi i da Rusija ponitava sve meudravne
ugovore.4
Izmeu ostalog, Rusi su zamjerili bugarske pretenzije na Konstantinopolj, kojeg su
Bugari i napali tokom rata, ali nisu uspjeli da zauzmu. Rusi su bili jasni kada su tvrdili da
nee tolerisati dalje napade i da e ak i intervenisati protiv Bugarske. Ova ruska politika
jasno govori da su oni ispred svog biveg saveznika, za iju su nezavisnost bili direktno
odgovorni, stavili vlastite snove o vlasti nad Konstantinopoljem, kao i druge strateke razloge.
Bugarska se u iduem ratu nee moi oslanjati na Ruse, koji su se sada vie okrenuli Srbiji i
Rumuniji kao svojim glavnim balkanskim saveznicama.
Na sjeveru, Rumuni su imali nesuglasice sa Bugarskom, oko regije june Dobrude.
To podruje, sa izlazom na Crno more i nekim znatnim gradovima, je bilo pod vlau
Bugarske, ali su Rumuni zahtijevali taj teritorij za sebe. Bugarska je pretpostavljala da u
iduem ratu od Rumunije nema opasnosti, jer su vjerovali kako e Rusi, sada ve bivi im
saveznici, sprijeiti rumunsku intervenciju.5 Zbog svega toga, skoro nikakve snage nisu
postavljene du Dunava, to e se pokazati kao velika greka.
Bugarska armija je u ovo vrijeme brojala oko 570.000 vojnika, dok je ukupna mo
njihovih buduih protivnika brojala oko milion vojnika.6 Istina je da je, pojedinano,
Bugarska bila najjaa vojska na Balkanu, ali je svoju snagu precijenila. Angaovane su etiri
armije koje e i sluiti za napad na Grku i Srbiju. Ukupno brojno stanje srpske operativne
vojske iznosilo je 28.6.1913. godine 348.000 ljudi, od toga 252.000 boraca. 7 Srpska vojska je
3 Leften Stavrijanos, Balkan posle 1453. godine, Equilibrum, Beograd, 2005., 419.
4 Richard Hall, The Balkan Wars 1912-1913: Prelude to the First World War, Routledge, London,
2000., 104.
5 Hall, Balkan, 108.
6 Hall, Balkan, 111.
7 Savo Skoko, Drugi Balkanski rat 1913, knjiga prva., Vojnoisrorijski institut, Beograd, 1968., 255.
3

imala tei zadatak ispred sebe od bugarske vojske. Velika prednost za srpsku vojsku se
ogledala u visokom samopouzdanju nakon uspjenog kraja Prvog balkanskog rata, a on se
zavrio svega nekoliko sedmica ranije.8 Ipak, ista stvar se moe primijetiti i kod bugarske i
grke vojske.
Drugi balkanski rat je poeo 29.6.1913. godine napadom Bugarske na grko-srbijanski
savez. Ali prije nego bude vie rijei o samom ratu, vratimo se njegovim korijenima. Ovaj rat
nije mnogo drugaiji od velike veine drugih. Ovo je imperijalistiki, osvajaki rat. Cilj je
osvojiti odreeno podruje, ali u oima Bugara, to bi bilo oslobaanje. Postavlja se pitanje
da li bi se narod u Makedoniji zaista osjeao osloboenim ako bi ga osvojila Bugarska, i da li
se taj narod osjeao osloboenim nakon Prvog balkanskog rata.
Znatan utjecaj na ovu agresivnu politiku Bugarske, koja je u samo mjesec dana
prekinula savez sa Srbijom i Grkom i okrenula se protiv njega, je imalo i san o takozvanoj
Sanstefanskoj Bugarskoj.9
Pratei sam historijski tok, pogotovo na Balkanu, jasno se vidi podjela u vrstama
ratova. Ako je svaki rat Srednjeg i Novog vijeka do Prvog balkanskog bio rat protiv
Osmanlija, kada bi se slobodne drave Balkana ujedinile da bi se borile protiv jaeg
neprijatelja, Drugi balkanski rat je bio jedan od rijetkih u kojem su se balkanske drave borile
meusobno, bez prevelikog uea Osmanlija. Iako su Srbi i Bugari vodili jedan kratki rat u
19. stoljeu, on ipak nije imao znaaj kao to e imati ovaj. Sa povlaenjem Osmanskog
carstva, na red je dola i meusobna borba zbog rjeavanja mnogih pitanja.
Bugarski plan je bio brzom akcijom preuzeti kontrolu nad spornim podrujima, i tako
zavriti ovaj, lokalni, rat prije nego se velike sile ukljue i diplomatski ga rijee. Dana 1.7.
bugarska Vrhovna komanda je donijela zapovijed po kojoj se vojska treba uurbano prebaciti
sa trakijskog podruja na novu granicu sa Srbijom i Grkom. 10 Ovaj plan je bio
8 Milutin Lazarevi, Drugi Balkanski rat, Vojno delo, Beograd, 1955., 409.
9 Sanstefanska Bugarska je kratkotrajna dravna tvorevina koja je nastala poetkom 1878. godine
kada su Osmanlije poraene od strane Rusije i morale su, po odredbama mira u San Stefanu, da stvore
nezavisnu Bugarsku, ogromne povrine. Ta drava je pokrivala itavu Makedoniju, sa Solunom,
sjevernu obalu Egeja, Trakiju, ali i samu okolinu Konstantinopolja. Sanstefanska Bugarska je
ponitena na Berlinskom kongresu.
10 Skoko, Drugi I, 309.
4

preoptimistian, jer su Bugari potpuno ignorisali ulogu Rumunije i Osmanskog carstva, koje
su samo ekale pogodne trenutke za proirenje teritorije. Pozornica je bila pripremljena za
bratoubilaki rat.11 Dana 29.6. poinje Drugi balkanski rat.

Tok, kraj i posljedice rata

Sam bugarski kralj Ferdinand je 28.6. izdao nareenje za napad. 12 Bugarska 4. armija
je bila najbitnija, jer je za cilj imala osvajanje srpske Makedonije. 13 Ostale tri armije su imale
zadatke lokalne prirode, dok bi tek nakon uspjenog probijanja odbrane protivnikih snaga,
napale vea sredita poput Pirota, Soluna i drugih.
Rat nije dobro tekao za Bugare. Uslijed svih nabrojanih faktora, ve se nakon sedmicu
dana raata vidjelo da je on izgubljen za Bugarsku. Na rijeci Bregalici, na srpsko-bugarskoj
granici u Makedoniji, Srbi su zaustavili napad Bugara i preli u kontraofanzivu. Imali su
ansu da opkole i zarobe dobar dio bugarske vojske, ali, kako navode srpski vojni kritiari,
radi greke komandanta srpske tree armije, Bugari su se uspjeli izvui. 14 Dana 8.7. srpska
vojska je pobjedonosno zavrila ovu, odluujuu, bitku rata. 15 Nakon toga, dan kasnije, je
uslijedila srpska kontraofanziva. Tako su Bugare uhvatili totalno nespremne, a oni su se
morali vratiti na prvobitne pozicije.

11 Stavrijanos, Balkan posle, 513.

12 Skoko, Drugi I, 314.
13 Hall, Balkan, 110.
14 Lazarevi, Drugi rat, 266.
15 Savo Skoko, Drugi Balkanski rat 1913, knjiga druga., Vojnoisrorijski institut, Beograd, 1975.,
152.
5

Ni na grkom frontu za Bugare nije dobro ilo. Istog dana kada je srpska vojska prela
u kontraofanzivu, i Grci su krenuli sa napadom, na planinu Belasicu na kojoj su razbili
bugarsku vosjku i nastavili prodor u samu Bugarsku. Dan poslije, Bugari dobijaju zapovijed
da se povuku, jer je Rumunija odluila da intervenie u rat, slubenom objavom ratnog stanja.
Slanjem manjeg odreda da zauzme junu Dobrudu, i veinu vojske na Sofiju, Rumuni
su eljeli da zavre rat to prije i natjeraju Bugarsku na predaju. Skoro nebranjena, sjeverna
Bugarska je padala pod rumunsku okupaciju, dok se bugarska vojska raspadala irom fronta.
Na sve to, dola je i osmanska intervencija prema Edirneu, 13.7. Kada su Rumuni bili
nadomak Sofije, okupljaju se delegacije svih zaraenih snaga u Bukuretu, sa ciljem
potpisivanja mira. Nacrt mira je potpisan 9.8. u Bukuretu.16 Idui dan je nastupio mir kojeg je
Bugarska potpisala 10.8. i tako se zavrava Drugi balkanski rat. 17 Ovaj mir je potvrdio
raspraravanje Makedonije izmeu Srbije, Bugarske i Grke, mimo volje makedonskog
naroda.18
Nakon Balkanskih ratova, procentualno, najbolje je prola Srbija, koja je proirila svoj
teritorij iz 1912. godine za 82%, Grka za 68%, Crna Gora za 62%, a Bugarska za 29%.
Najvei gubitnik je ostalo Osmansko carstvo.19
Za manje od dva mjeseca, bugarski snovi su propali, a rat zavren. Na kraju se da
primijetiti da je samo komanda sve tri zaraene strane hramala. 20 Cilj rata je bilo osvajanje
(oslobaanje) Makedonije, a do toga nije dolo. Bugarska nee odustati od svojih pretenzija
na tu regiju. Ve u Prvom svjetskom ratu, godinu dana kasnije, onu e se prikljuiti savezu
protiv Srbije sa ponovnim ciljem osvajanja Makedonije. Posljednji put da su Bugari otvoreno

16 Skoko, Drugi II, 327.

17 Prema odredbama mira, Bugarska je izgubila dijelove podruja dobijenog na kraju Prvog
balkanskog rata. Osmanlije su napravile svoje posljednje proirenje u svojoj historiji, ponovnim
zauzeem Edirnea. Rumunija je dobila junu Dobrudu, dok su Srbi i Grci pristali na manje korekcije
granice sa Bugarskom.
18 Skoko, Drugi II, 333.
19 Stavrijanos, Balkan posle, 514.
20 Lazarevi, Drugi rat, 409.
6

djelovali protiv Srbije (tada Jugoslavije) u vezi Makedonije je bio Drugi svjetski rat. Ipak, ni
danas nije teko pronai Bugare koji Makedoniju smatraju svojim teritorijem.

LITERATURA
-HALL 2000.: Richard Hall, The Balkan Wars 1912-1913: Prelude to the First World War,
Routledge, London
-LAZAREVI 1955.: Milutin Lazarevi, Drugi Balkanski rat, Vojno delo, Beograd
-SKOKO 1968.: Savo Skoko, Drugi Balkanski rat 1913: knjiga prva: uzroci i pripreme rata,
Vojnoistorijski institut, Beograd
-SKOKO 1975.: Savo Skoko, Drugi Balkanski rat 1913: knjiga druga: tok i zavretak rata,
Vojnoistorijski institut, Beograd
-STAVRIJANOS 2005.: Leften Stavrijanos, Balkan posle 1453. godine, Equilibrium, Beograd