UNIVERZITET U SARAJEVU

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA HISTORIJU





EDIN SELIMOVI
AGRONOVO KRALJEVSTVO- PRVI ILIRSKI RAT
Esej



Mentor: prof.dr. Salmedin Mesihovi
Vii ass. Amra ai, MA


Sarajevo, 2014.

PRVI RIMSKO-ILIRSI RAT
Do kraja Prvog punskog rata, Jadransko more je, u odnosu na Tirensko, bilo od
manjeg prioritetnog znaaja za Rimljane.
1
Postavlja se pitanje zato je jedna golema sila, kao
Rim, prela na Jadransko more. Jadranske obale nisu mogle ignorirati jedna drugu, jer su od
Otranta do Sazane vrata uska, i jer obe obale ve odavno govore Grkim jezikom.
2
Takoe su
i este razmjene dovodile istonjake na italsku obalu, a itelje Velike Grke (Magna Graecia)
na istonu obalu.
3
Kada je vladar Ilirske drave, Agron umro 230.god.p.n.e. prilikom slavlja
pobjede nad Etolcima, naslijedio ga je dvogodinji sin Pines, u ije ime je kao regent
upravljala Teuta. Agronova smrt je zadala teak udarac Ilirskoj dravi, jer je on svojom
energinom unutranjom politikom uspio ograniiti vlast pojedinih poglavica i time stvoriti
preduvjete za ire ukljuivanje njegove drave u meunarodnu politiku.
4

Dok je Argon uspjeno jaao jedinstvo svoje kraljevine, zabranjujui gusarstvo,
regentica Teuta je smanjila centralizaciju te je ponovo dozvolila gusarstvo. Inae, fenomen
gusarstva je bio vrlo uobiajen kod istonojadranskih zajednica i praktino je smatran
uobiajenim nainom ivota i privreivanja.
5
Teuta je bila primorana dopustiti gusarstvo pod
prijetnjom pobune poglavica koji su bili jako nezadovoljni. Iliri istodobno iznenauju i
pljakaju Fenike te djeluju na obalama Elide i Mesenije. ak je mogue da je Issa bila cilj
pomorskih operacija Ilira.
6
Teuta dri vrstom rukom kraljevstvo i nema dvojbe da koristi
gusarenje kao izvor zarade za zajednicu, ak i ako se pred rimskim poklisarima
7
poziva na
pravo pojedinaca da se odaju gusarenju u vlastitu korist.
8
Sada je Teuta pokrenula novu etapu
ekspanzije, ovog puta usmjerena protiv grkih gradova na srednjem Jadranu i protiv grkih
zemalja na jugu.
Kada je Teuta napala Epir, te zauzela glavni grad Foinike i time prisilila Epir da sklopi
savez sa Ilirima, gusarenje je postalo jo aktivnije. Osjeajui se potpunim gospodarima
Jadrana, Ilirski su gusari postali siloviti i poeli nemilice napadati Grke lae u krajevima van
njihove drave.
9
Rimljani nisu do tada uvaavali tube italskih trgovaca jer je gusarenje

1
Mesihovi, 2013., 386.
2
Cabanes, 2002., 144.
3
Isto
4
Stipevi, 1989., 40.
5
Mesihovi, 2013., 387.
6
Cabanes, 2002., 146.
7
Poklisar je stara rije za veleposlanika ili ambasadora.
8
Cabanes, 2002., 147.
9
Novak, 2004., 14.
smatrano redovitom pojavom u ovom moru.
10
Ilirsko gusarstvo je nanosilo veliku tetu i
rimskim i italskim trgovcima i inae pomorskoj aktivnosti.
11
Uz to i ugroeni Grci, pogotovo
oni sa Isse, su se sada obraali Rimskoj Republici za pomo, a razlog za to je Ilirsko
zaposjedanje tog otoka.
Bio je to sudbonosan potez koji je ubrzo doveo do Rimske intervencije u Balkanske
sporove i do poetka dugotrajnih Rimsko-ilirskih ratova, te najzad do Rimske okupacije
Istonog Balkana i gubitka samostalnosti Ilira.
12
Rimski senat, koji je i prije dobijao pritube
na raun gusarstva, podstaknut zahtjevom Isse poalje svoju zvaninu delegaciju Teuti sa
zahtjevom da prekinu napad na ugroene Grke zajednice i da prekinu gusarenje. U toj
delegaciji su bili braa Gaj i Lucije Korunkanije i Grk Kleemporos.
13
Teuta im je poruila da
e se pobrinuti da Iliri ne nanose zlo Rimljanima. Ali je odbila zahtjev za zabranom gusarstva,
obrazlaui da je rije o narodnom obiaju, odnosno o privatnoj stvari pojedinca na koje ona
ne moe utjecati.
14
Vjerovatno je Teuta odbila ovaj zahtjev jer nije u potpunosti poznavala
snagu Rima.
15
Na to je Lucije Korunkanije odgovorio da e Rim sam tititi svoje podanike te
da e se pobrinuti da Iliri promjene svoj zakon. Ne zna se da li pod Teutinim znanjem ili
naredbom, poslanstvo je ubijeno na povratku, jedan ak i prije naputanja Ilirskog tla. Senat
je napokon dobio Casus belli
16
za intervenciju.
Glavni izvori za ovaj rat su Rimski historiari Polibije (II stoljee p.n.e.), Apijan (II
stoljee) i Dion Kasije (II i III stoljee). Dok kod Polibija rat proizlazi iz albi to su ih italski
trgovci uputili Senatu, kod Apijana i Diona Kasija rat potjee od poziva u pomo to ga je
Issa uputila Rimljanima.
17
Teuta je probala da rijei spor sa Rimom slanjem posebnog
izaslanstva, ali nije postigla nita. Ipak je nastavila napadati Issu. I dok je ta opsada trajala,
Ilirska vojska je napala Epidamn.Ali ga nije uspjela osvojiti, te je u proljee 229.god. p.n.e.
napala Korkiru. Tad se kolonije obratie za pomo brai u Grkoj, ali samo Ahejci poslae 10
brodova u pomo.
18
U bici kod otoka Paxos se suprotstavilo 10 ahejskih brodova i sedam
akarnskih koje su pomagali Ilirski lembi
19
i tu su Ahejci doivjeli poraz. Tada branioci iz

10
Novak, 2004., 14.
11
Mesihovi, 2013., 387.
12
Stipevi, 1989., 41.
13
Isto
14
Mesihovi, 2013., 387.
15
Novak, 2004., 14.
16
Casus belli je latinski izraz i oznaava povod za rat. U bukvalnom prijevodu znai incident za rat.
17
Cabanes, 2002., 146.
18
Stipevi, 1989., 41.
19
Lembi su bile male i pokretne lae Ilirske mornarice od kojih je svaka mogla prevoziti oko 50 vojnika.
Korkire odluie radije pregovarati sa Ilirima koji su ih opsjedali, te primaju Ilirsku posadu
pod zapovjednitvom Dimitrija Farskog, Grka iz farske kolonije koji je bio u slubi kraljice
Teute.
20
Kako su ostavili u Korkiri Dimitrija koji je ujedno bio i zapovjednik flote, Ilirska
vojska ponovo krenu na Epidamn.
21

Rimljani su u proljee 229. god.p.n.e. na suprotnoj strani Italske obale, u
Brunadisiumu (dananji Brindisi u Apuliji) pripremili vojsku za intervenciju.
22
Ovdje se
primijeti mo Ilirske drave koju vodi Teuta, jer ona objanjava opseg Rimskog pohoda.
23

Rim se ozbiljno pripremio za pohod; 200 brodova, 20000 pjeaka i 2000 konjanika su krenuli
na Ilire dok su oni bili pod zidinama Epidamna i to je bio poetak Prvog Ilirsog rata.
24
Neki
historiari ipak smatraju da nije bilo potrebe za tolikim naoruanjem da se savlada Teuta.
Toliki broj vojnika je vjerovatno sudjelovao jer je postojala mogunost da Makedonci,
saveznici Teute, ne priteknu u pomo Ilirima. Jedina snaga koja se moe initi
neproporcionalnom je flota od 200 brodova. Moe se misliti da Iliri nisu poznavali
uinkovitost velikih Rimskih brodova naspram njihovih krhkih lemba ili pak Rimljanima
pripisati neznanje o krhkosti Ilirskih laa, to bi moglo potvrditi da nisu jako dugo bili aktivni
na Jadranskom moru.
25
Taj snani Rimski pohod sigurno nema namjeru uplaiti Makedonce,
nego jednostavno savladati Teutine Ilire, koji su smatrani stranim ratnicima i koje nisu mogli
obuzdati ni Etolci ni Epirani.
26

Teuta je precjenjivala svoju snagu naspram Rimske, ali ne i Dimitirje koji je shvatio
da je svaki otpor protiv vojske koja je pobijedila ak i Kartaane uzaludan.
27
Rimsku vojsku
su u ovom pohodu vodili konzuli Lucije Postumije Albin i Gnej Fulvije Centumal, ali su stigli
prekasno da spase Korkiru. No razmjena poruka izmeu Dimitrija Hvaranina i konzula je
zasigurno prethodila dolasku Rimske flote. U loim odnosima s regentkinjom, Dimitrije izdaje
Teutu i puta da Ilirska posada Korkire padne u ruke Rimljanima. Zatim je Apolonija isto tako
pala bez otpora, a onda i Epidamno.
28
Zatim flota otplovi na sjever te oslobodi Issu i Pharos
koji su preli na stranu Rima iz zahvalnosti. Za to vrijeme je vojska na kopnu u unutranjosti

20
Cabanes, 2002., 148.
21
Stipevi, 1989., 42.
22
Isto
23
Cabanes, 2002., 147.
24
Stipevi, 1989., 42.
25
Cabanes, 2002., 147.
26
Isto
27
Novak, 2004., 15.
28
Stipevi, 1989., 42.
Ilirije podvrgavala Ardijejce.
29
Motivisani uspjesima Rimljana, Antintani i Partini poslae u
Rim izaslanike da ih prime kao saveznike.
30
Rimljani trpe ozbiljne gubitke u bitkama pred
obalnim mjestima Nutrija i rta Atirija, ali se ta imena ne mogu sa sigurnou stavit na kartu.
31

Ipak Teuta nije dorasla borbi sa Rimljanima, povlai se u Rhizon i trai mir.
32

U proljee 228.god.p.n.e. je zakljuen mir izmeu Teute i Rimljana. Od Ilirske drave
su nainjena tri dijela:
-na sjeveru, obalno podruje Pharosa i Isse, s izuzetkom same Isse je povjereno
Dimitriju Farskom kao nagrada za njegovu izdaju.
-na jugu, rimski protektorat obuhvata gradove Korkiru, Apoloniju i Epidamn, te
narode Partina i Atintana, a na sjeveru mu se prikljuuje i otok Issa.
-unutranjost je preputena Pinesu koji preuzima vlast u trenutku kad pobjeena Teuta
odustaje od regenstva, ali u njegovo ime je zapravo vladao Dimitrije Hvaranin.
33

Iliri se, takoe, obavezuju da nee vie slati vie od dva lemba zajedno juno od otoka
Lisa, te time osiguravaju sigurnu plovidbu izmeu dvije obale Jadrana. Takoe Iliri plaaju
danak Rimljanima, ali se ne zna da li je to ratna odteta ili redovni danak koji oznaava
podvrgnutost Ilira Rimu. Time je Ilirska drava, koja je jedno vrijeme bila najjaa sila na
Balkanu, spala na podruje oko Boke Kotorske, primorje od dananjeg Ljea do Dubrovnika
sa zaleem.
34
Rimljani su u jednom blitzkrieg pohodu potpuno porazili Teutine snage, emu
su pripomogle i brojne izdaje.
35
Nakon toga, na politiku scenu Ilira stupa Dimitrije Hvaranin
koji je znao iskoristiti priliku, ali je i izdao domovinu. Vladao je Pharosom i nekim kopnenim
posjedima, te je oenio Pinnesovu majku Triteutu i postao najutjecajnija linost Ilirske
drave.
36
Izraz protektorat kojima neki historiari oznaavaju zonu izvan vlasti Ilira i pod
Rimskom zatitom je praktian, ali se mora precizirati jer je taj termin novija kreacija
posuena od kolonijalnog vokabulara s kraja XIX i poetka XX stoljea i pretpostavlja da na
snazi ostaju lokalne institucije, to je zacijelo sluaj u gradovima i ethne o kojima je rije.
37


29
Cabanes, 2002., 148.
30
Stipevi, 1989., 42.
31
Cabanes, 2002., 148.
32
Stipevi, 1989., 42.
33
Cabanes, 2002., 148.
34
Novak, 2004., 15.
35
Mesihovi, 2013., 388.
36
Stipevi, 1989., 42.
37
Cabanes, 2002., 149.
Rimskim pravnim rijenikom, itelji tih krajeva su se predali Rimljanim, oni su dediticii
38
, ali
oni zacijelo nisu znali ta to znai. Zasigurno je Agronovo i Teutino kraljevstvo ugovorom iz
228.god.p.n.e. primilo teak udarac. Ono je u kratkom vremenu bilo preraslo u silu vrijednu
uvaavanja. Rimska ga intervencija kida na tri dijela, a u onaj dio koji je ostavio sebi, Rim je
uvijek spreman vratiti trupe koje je vrlo brzo odveo 228.godine p.n.e.
39

Sa Prvim Ilirskim ratom zapoinje i razdoblje prodora na Balkan za Rimljane, kao i
pomjeranje Rimskog vidika prema istoku, prema helenistikom i orijentalnom svijetu. Za
razliku od Sicilije, Sardinije i Korzike Rimljani nisu nakon ovog rata uspostavili provincijalni
sustav na Balkanu nego su se zadovoljili odravanjem manjih pozicija i protektorata.
40
Iako
im se nije mijeao u unutarnju politiku, Rim je ipak stupao u redovne diplomatske odnose
Grkih gradova. U Korint i Atenu je upueno rimsko poslanstvo kome je ukazana dotad
neviena ast radi oslobaanja grkih kolonija, te im je doputeno sudjelovanje na Istamskim
igrama, i time su Grci priznali Rimljane kao civilizovan narod.
41

Ureenje koje je Rim nametnuo nije bilo duga vijeka u Iliriji. Ubrzo se situacija
izmijenila vjetim i diskretnim djelovanjem Dimitrija Farskog, koji je bio spreman promijeniti
saveznika kako bi ojaao svoju vlast u Iliriji.
42
On je ponovo poeo sa gusarenjem, jaanjem
Ilirske flote lemba. On je sklopio saveznitvo sa Antigonom Dosonom, koji je imao planove
ujediniti Grku.
43
Bio je u dobrim odnosima sa Skerdilaidom, te sa obzirom da je bio Pinesov
skrbnik, sklopio je neku vrstu personalne unije izmeu svoje i Ilirske drave. Cabanes navodi
kako je Dion Kasije jedini koji tvrdi da Dimitrije Farski prije 222.god.p.n.e. uspijeva pod
svojom vlau objediniti dva dijela Teutinog kraljevstva, razdvojena ugovorom iz 228.god.
44

On je, djelujui sa Skardilaidom u ljeto 220.god. isplovio juno od otoka Ljea sa preko 90
lembi, time jasno krei ugovor sa Rimom. Ta ekspedicija je imala gusarski karakter i
napadali su Peloponez i egejski bazen.
45
U Rimu su vidjeli da treba brzo raditi i pozvae
Dimitrija na opravdanje. Oni su stvorili Dimitrovu dravu da pocijepaju Ilirsku, a on se sada
sjedinio s Ilirima.
46
Senat u Rimu je bio uznemiren rastom Kartake prijetnje u Hispaniji i htio
bi prije toga srediti stvari u Iliriji jer je predviao dug i teak rat s Kartagom. Na poziv u Rim,

38
Dediticii je status nekog pobijeenog naroda koji ulazi u status Rima i odnosi se na one koji su podreeni.
39
Cabanes, 2002., 149.
40
Mesihovi, 2013., 388.
41
Isto
42
Cabanes, 2002., 152.
43
Novak, 2004., 15.
44
Cabanes, 2002., 152.
45
Mesihovi, 2013., 390.
46
Novak, 2004., 16.
Dimitrije nije odgovorio, te su Rimljani odluili na njega poslati veliku vojsku od oko 30000
ljudi pod komandom konzula Lucija Emilija Paula.
47
Antigon Doson je umro neposredno prije
ekspedicije na jug, i zbog toga Makedonija nije pomogla Dimitriju. Bez Makedonije, nije se
mogao opirati Rimljanima. Svejedno se dobro spremio, uvrstio je svoje gradove, a naroito
Dimale, a sam je krenuo da sa 6000 vojnika brani Pharos.
48
Za Dimale se smatralo da su
neosvojiva tvrava, ali su nakon samo sedam dana opsade Rimljani zauzeli taj grad. Dimitrije
je pred Pharosom upao u klopku Rimljana koji mu porazie vojsku ispred grada. Kada je vidio
da ne moe u grad, pobjegao je kod makedonskog kralja Filipa V.
49
Rimljani opet nisu
uspostavili provinciju u Iliriji, nego su samo potvrdili mirovni sporazum prije 10 godina.
Kada je umro Pines, na vlast u Ilirskoj dravi dolazi Skerdilaida koji postaje Rimski saveznik.
Cabanes naglaava kako Polibije tvrdi da je itav ovaj kratki rat, od samo mjesec dana, bio
uperen izravno protiv Dimitrija, a ne Ilirske drave.
50














47
Mesihovi, 2013., 390.
48
Novak, 2004., 16.
49
Isto
50
Cabanes, 2002., 155.
LITERATURA
-STIPEVI 1989.: Aleksandar Stipevi, Iliri, povijest, ivot, kultura, kolska knjiga,
Zagreb
-NOVAK 2004.: Grga Novak, Povijest Dalmacije, Marjan tisak, Split
-MESIHOVI 2013.: Salmedin Mesihovi, Orbis Romanvs, Filozofski fakultet Sarajevo,
Sarajevo
-CABANES 2002.: Pierre Cabanes, Iliri od Bardileja do Gencija, Svitava, Zagreb