Sportska fiziologija

Prof. dr. Zoran Vali Medicinski fakultet u Splitu

Metaboliki sustavi u miiima u tijeku rada:

1) 2)

3)

Fosfagenski sustav Sustav glikogen-mlijena kiselina Aerobni sustav

Fosfagenski sustav:
(adenozin PO3 PO3 PO3 -) energijom bogate veze (30,5 kJ/mol ATP) koliina ATP-a dovoljna za 3 s fosfokreatin (kreatin-fosfat, kreatin PO3 ) 43 kJ/mol kreatina, prijenos u djeliu sekunde 2-4 x vie fosfokreatina od ATP-a zajedno 8-10 s maksimalne kontrakcije
ATP

Sustav glikogen-mlijena kiselina:

glukoza (glikoliza, anaerobni metabolizam) 2 molekule pirogroane kiseline bez kisika nastaje mlijena kiselina 2,5 x bri od aerobnog metabolizma omoguuje dodatnih 1,3-1,6 minuta maksimalnog miinog rada (200-800 m)
glikogen

Aerobni sustav:
glukoza,

masne kiseline, aminokiseline

Maksimalna brzina stvaranja ATP:

Sustav namicanja energije
fosfagenski sustav sustav glikogen-mlijena kiselina aerobni sustav

M ATP/min
4 2,5 1

Izdrljivost sustava:
Sustav namicanja energije
fosfagenski sustav sustav glikogen-mlijena kiselina aerobni sustav

Vrijeme
8-10 s 1,3-1,6 min neogranieno

Oporavak miinih metabolikih sustava nakon miinog rada:

odstranjenje mlijene kiseline (zamor)

1)

2)

manji dio u pirogroanu vei dio u glukozu (u jetri)

Oporavak aerobnog sustava nakon miinog rada:

1) 2)

Dug kisika Obnova miinog glikogena

Dug kisika:

tijelo sadri oko 2 litre kisika

1) 2) 3) 4)

0,5 L u zraku u pluima 0,25 L otopljeno u tjelesnim tekuinama 1L vezano na hemoglobin u krvi 0,3 L vezano na mioglobin

potroi se za aerobni metabolizam (1 min) jo 9 L za obnovu sustava ukupno 11,5 L O2 dug kisika

Obnova miinog glikogena:

sloen proces koji zahtjeva dane

vano je uzimati hranu bogatu ugljikohidratima prije natjecanja ne obavljati intenzivan miini rad 48 sati prije natjecanja

Djelovanje sportskog treninga:

snaga

se ne poveava bez optereenja 6 max. kontrakcija, 3x/dan, 3dana/tjedan 30% sile tijekom 6-8 tjedana istovremeno poveanje miine mase hipertrofija

Hipertrofija miia:

nasljee i testosteron 30-60 % poveanje zbog treninga

1)
2)

poveanje promjera vlakana vjerojatno i podjela vlakana

Promjene unutar miia:

1) 2)

3)
4) 5)

broja miofibrila mitohondrijskih enzima za 120% ATP-a i fosfokreatina za 60-80% glikogenske zalihe za 50% zaliha triglicerida za 75-100%

Vrste miinih vlakana:

1)

2)

MV koja se brzo kontrahiraju brza vlakna (gastroknemijus) tip II (bijela, a i b) MV koja se sporo kontrahiraju spora vlakna (soleus) tip I (crvena)

Karakteristike miinih vlakana:

1) 2)

3)

4)

promjer brzih vlakana 2x vei enzimi za anaerobni metabolizam 2-3x aktivniji u brzim vlaknima (snaga) spora vlakna vana za izdrljivost, aerobna funkcija (vie mitohondrija i mioglobina) broj kapilara vei oko sporih vlakana individualne, nasljedne razlike

% vlakana u kvadricepsu:
Vrsta sportaa Brza vlakna Spora vlakna
maratonci plivai prosjena osoba dizai utega sprinteri skakai 18 26 55 55 63 63 82 74 45 45 37 37

Disanje pri miinom radu:

ovisi

o disciplini, ovisno o njenom trajanju

Potroak kisika pri maksimalnom naporu:

Stanje
prosjeni netrenirani mukarac prosjeni sporta trka maratona
* potroak u mirovanju 250 mL/min

PK (mL/min)
3600 4000 5100

Pluna ventilacija:
Stanje
pluna ventilacija tijekom maksimalnog miinog rada maksimalni minutni volumen disanja

PV (L/min)
100-110
150-170

Granice plune ventilacije:

MMV 50% vea od PV tijekom rada dini sustav u normalnim okolnostima nije ograniavajui imbenik dopreme kisika: sigurnost u sluajevima:
1) 2) 3)

miini rad na velikim visinama miini rad pri velikim vruinama poremeaji dinog sustava

Uinak treninga na Vo2 MAX:

maksimalni

primitak kisika u maratonaca 45% vei nego u normalne osobe (nasljee, dugotrajni trening)

Difuzijski kapacitet (za O2):

Stanje
netrenirani ovjek u mirovanju netrenirani ovjek pri maksimalnom radu brzi kliza pri maksimalnom radu pliva pri maksimalnom radu vesla pri maksimalnom radu

DC (mmol/min)
7,7
16,1 21,5 23,8 26,8

trostruko poveanje DC (mobilizacija neperfundiranih kapilara) trening moe utjecati na poveanje DC parcijalni tlakovi (O2 i CO2) ostaju normalni tijekom miinog rada pitanje regulacije disanja negativni uinci puenja

Kardiovaskularni sustav u tijeku miinog rada:

doprema

kisika i hranjivih tvari miiima regulacija tlaka kontrakcije smanjuju protok znaajan porast protoka (do 25x)

Maksimalno poveanje protoka:

Stanje Protok

(ml/min/100g) protok krvi u mirovanju 3,6 protok krvi pri maksimalnom radu 90

Mehanizmi poveanja protoka:

1)

2)
3) 4) 5)

vazodilatacija zbog poveanog metabolizma poveanje arterijskog tlaka (30%) miina crpka protokom posredovana vazodilatacija ostale teorije

SMV za razliite stupnjeve rada:

Stupanj miinog rada
prosjean mladi mukarac u mirovanju maksimalni SMV u tijeku miinog rada u netreniranog mukarca maksimalni prosjeni SMV u tijeku miinog rada u maratonca

SMV (L/min)
5,5 23
30 (35-40)

Djelotvornost kardiovaskularnog sustava:

SV i HR se poveaju na 95% maksimuma SMV iznosi 90% svojeg maksimuma PV iznosi 65% svojeg maksimuma SMV se smanji za 50% izmeu 20. i 80. godine, MMV se smanji jo i vie, a smanji se i miina masa

Hipertrofija sranog miia atletsko srce

1899 Henschen (samo perkusija, kod skijakog tranja) zakljuio kako postoji dilatacija i hipertrofija lijevog i desnog srca i kako je pojava normalna i poeljna (vie rada) kasnije se koriste radioloke tehnike (pogotovo kod sportova izdrljivosti s velikim koritenjem aerobnog sustava)

Vrste tjelovjebe
1)

2)

3)

vjebe izdrljivosti (dinamike, izotonike ili aerobne: dugoprugako tranje, plivanje) vjebe snage (statike, izometrike ili anaerobne: hrvanje, dizanje utega) kombinirane vjebe (biciklizam, veslanje)

veina sportova prilikom treninga kombinira vrste vjebe

Akutni uinak vjebi izdrljivosti

porast Vo2 MAX, porast SMV, porast UV i porast sistolikog tlaka pad ukupnog perifernog otpora

Akutni uinak vjebi snage

blagi porast Vo2 MAX, i SMV znaajan porast arterijskog tlaka, ukupnog perifernog otpora i srane frekvencije

Kronini uinak

vjebe izdrljivosti: porast Vo2 MAX zbog poveanja SMV i iskoritavanja kisika volumno optereenje lijeve komore vjebe snage: mali ili nikakav porast Vo2 MAX tlano optereenje lijeve komore

u novije se vrijeme koriste ehokardiografske metode i NMR promjene nisu jednoznane oko 50% treniranih osoba pokazuju znakove remodeliranja sranog miia i sranih upljina

- povezanost s ACE genom ili polimorfizmom - nema povezanosti s rezultatom koji se postie

+, mukarci

EKG promjene se javljaju u oko 40% sportaa, 2 x ee u mukaraca, te u sportovima izdrljivosti

najei: znakovi rane repolarizacije, poveana voltaa QRS kompleksa, inverzija T-vala i duboki Q zubci

Iznenadna smrt u mladih sportaa

neko smatrana misterioznim i nedefiniranim sindromom razoran emocionalni uinak na obitelj i iru zajednicu precizni podatci o prevalenciji su ogranieni, a smatra se kako je ona niska u opoj populaciji (1:200.000/godinu)

najee se javlja na sportskom terenu i povezana je s tjelesnom aktivnou obino izostaju prethodni simptomi tjelovjeba djeluje kao okida za smrtonosne ventrikularne tahiaritmije (uz postojeu, a neprepoznatu sranu bolest)

Najee srane bolesti

1)

2)

hipertrofina kardiomiopatija (1/3 svih smrti) kongenitalna anomalija koronarnih arterija (polazite lijeve koronarne arterije iz desnog Valsalvinog sinusa) miokarditis, bolesti zalistaka (aortalna stenoza), dilatirajua kardiomiopatija, disekcija i ruptura aorte

Tjelesna toplina tijekom miinog rada:

maksimalna djelotvornost pretvorbe energije hranjivih tvari u miini rad iznosi 20-25% energija pretvorena u miini rad takoer se najveim dijelom pretvara u toplinu
1)

2)

savladavanje viskoznog otpora miia i zglobova trenje pri protjecanju krvi u krvim ilama

Toplinski udar:

povienje tjelesne temperature na 41-42 C izrazita slabost, iscrpljenost, glavobolja, munina, povraanje, obilno znojenje, zbunjenost, nesiguran hod, kolaps, gubitak svijesti smrt zatajenje termoregulacijskih mehanizama zatvaranje pozitivne povratne sprege

Tjelesne tekuine i sol u tijeku miinog rada:

u

toploj i vlanoj sredini 1 sat miinog rada moe dovesti do gubitka 2,5-5 kg veina zbog znojenja, to smanjuje uinak gubitak 5-10% mase grevi, munina aklimatizacija, gubitak soli, aldosteron (poveava reapsorpciju NaCl iz znoja) + nadoknada K

Sportai i stimulacijska sredstva:

vjetine sportaa se poboljavaju iz godine u godinu razlika izmeu trijumfa i poraza je vrlo mala ergogena sredstva ili fenomeni neka uistinu pomau, ali neka mogu imati smrtonosne posljedice

sportai su spremni iskuati bilo to kako bi poboljali svoje rezultate (specijalna prehrana, smanjenje stresa ili hipnoza, navijanje domaih navijaa, lijekovi i hormoni ergogena sredstva) uinci sredstava su mistificirani (prijatelji) lista moguih sredstava dugaka, oni koji stvarno pomau malobrojni

neka ergogena sredstva zapravo odmau (ergolitini lijekovi)

1)
2) 3)

farmakoloki pripravci hormoni tvari s fiziolokim uincima

Istraivanje ergogenih tvari

ukoliko sporta prije natjecanja uzme odreenu tvar eventualni uspjeh biti e pripisan toj tvari bilo koju tvar se moe proglasiti ergogenom, no to treba i znanstveno dokazati

Placebo uinak

pojava da tijelo reagira na oekivani nain znaajno komplicira sama istraivanja razlikovanje stvarnog uinka od placeba inaktivna tvar u obliku u kojem se primjenjuje i aktivna supstancija dokazano za primjenu anabolinih steroida kod dizaa utega (1,5 kg / 11,3kg) placebo jeftin, bez nuspojava, legalan

placebo efekt prisutan i u osoba koje uzimaju -blokatore najvie i najozbiljnije nuspojave! obavezno ukljuivanje placebo grupe (i vremenske kontrole)

Ogranienja istraivanja

znanstvene studije esto ne mogu dati jasan odgovor na istraivano pitanje (djelii sekunde ili milimetri) ogranienje preciznosti metoda ili ureaja (razina pogreke, razlike izmeu ispitanika, razlike od dana do dana) razlika izmeu laboratorija i terena (pozitivne i negativne strane)

Tjelesna kondicija i trajanje ivota:

ljudi

koji vjebaju i kontroliraju tjelesnu masu dulje ive smrtnost je 3x manja u osoba koje vjebaju

Mehanizmi produljenja ivota:

1)

Smanjena opasnost od kardiovaskularnih bolesti (IM i CVI)

a)
b)

smanjenje razine krvnog tlaka smanjenje razine kolesterola i poveanje HDL

2)

Bre ozdravljenje i oporavak poslije bolesti (upala plua)