Maloljetnika delikvencija

Objanjenje pojma
Delikvencija
* tal. delinquere pogrijeiti, initi kaznena djela * lat. delictum krivino djelo

Kriminalitet
* lat. krimen kaznena aktivnost, zloinstvo

 1876. prva znanstvena rasprava o

delikvenciji i kriminalitetu Lombroso * uvodi kategoriju uroenog kriminalca Gouster pojam : moral instanty 1888. Koch pojam : konstitucionalna

psihopatska inferiornost

Vrste delikventnog ponaanja (Hewitt, Jenkins)

Agresivno asocijalno

ponaanje Socijalizirano delikventno ponaanje Inhibirano ponaanje

* Delikvente radnje mogu biti izvedene individualno, u parovima ili u manjim skupinama.

Maloljetnika delikvencija u RH
1900.- prvi podatci o postojanju organizirane

skrbi za djecu i mlade izloene rizicima (istaknuta uloga crkve) 1902.- Zakon o prisilnom uzgoju nedoraslih (na inicijativu Josipa ilovia) 1918.- posebni sudovi za mlade, Naredba bana Hrvatske, Slavonije i Dalmacije o kanjavanju i zatiti mladei Drugi svjetski rat- nepovoljan poloaj maloljetnika (istaknuta uloga drave)

 1959.- Novela Krivinog zakonika 1977.- Krivini zakon Hrvatske 1998.- dananji zakon o sudovima za mlade
* Hrvatska je pratila svjetske trendove kako u pogledu zakonskih odredbi tako i u pogledu naina rada u ustanovama za djecu i mlade.

Uzroci delikvencije
A. Cohen: fenomen supkulture glavni uzrok

maloljetnike delinkvencije Supkultura sredina u kojoj mladi ive i odrastaju -via, srednja i nia klasa raskorak izmeu aspiracije i mogunosti -inteligencija i nadarenost ne uspijevaju nadoknaditi hendikep u obliku toga da pripadnici viih slojeva imaju bolje polazne pozicije -pojedinac mora ostvariti ciljeve legitimnim sredstvima ili se identificirati sa supkulturnim grupama(izbor je na njemu)

 Cohen : delinkventna skupina jest

negativistika, neutilitarna i agresivno zavidna; ona stvaragangove koji odbacuju konvencionalne vrijednosti maloljetnika delinkvencija je drutveni fenomen koji je nauen, a ne naslijeen; mijenjao se posljednih desetljea sa stajalita spolnosti, toksikomanije, a u porastu je i delinkvencija namjerne destrukcije maloljetnici su ponekad rtve vlastitih roditelja, brae, sestara ili prijatelja kriminalaca

 F. Redl razlikuje: zdravog pojedinca koji postaje delinkventom iz

odgojnih razloga, traumatskih iskustava zdravog pojedinca koji postaje delinkventom u tijeku krize (pubertetsko stanje) neurotine pojedince pojedince s problemima poriva

*maloljetnika delinkvencija je sloen bio-psiholokosocijalni, pravni, pedagoki i gospodarski problem

roditeljsko zanemarivanje, odgojno zaputanje, nebriga odgojno nepovoljne situacije, preputenost ulici, druenje s
delinkventima kruta, ograniavajua, konfliktna, represivna sredina uzroci maloljetnike delinkvencije izviru iz maloljetnika, njegove obitelji i drutvene sredine delinkvencija je ea u nesreenim obiteljima(Odette Philippon) meu skitnicama je vie izvanbrane djece nego meu neskitnicama

u nastajanju delinkvencije vanu ulogu imaju:

OD SITNIH POREMEAJA DO DELINKVENCIJE

predelinkventno ponaanje: laganje, nedisciplina, prkos,

ucjena, verbalna i fizika agresija, a kasnije i potkradanje roditelja, izbjegavanje nastave, skitnja, alkoholiziranje, kraa, prostitucija, promiskuitet delinkventno ponaanje veliki drutveni problem

* kod pojedinaca postoje predispozicije i sklonosti prema delinkvenciji koje se u odreenim okolnostima aktiviraju i prerastaju u socijalno-patoloko ponaanje

Osobine delikvenata
Emocionalna i socijalna nezrelost Egocentrinost Nasilnost Nesposobnost stvaranja prisnog, toplog,
iskrenog i osjeajnog dodira sa okruenjem i osobama s kojima ivi

 A. M. Johnson
- pojedinani delikvent -drutveni delikvent

D. Szabo Ispod 13 god. (15%) Izmeu 14 i 16 god.

(76,82%) Iznad 17 god. (8%)

D. Szabo *4 tipa osobnosti delikvenata kod spolnih delikata

1. 2. 3. 4.

Skladne osobnosti Nepokoreni pasivci Aktivni nepokoreni Spolno nastrani

Specifini poremeaji u ponaanju u razliitim sredinama

Obitelj
kola
(nepotivanje kunog reda, nedozvoljeni izlasci, neuvaavanje roditelja) ( izostajanje, ometanje nastave, otpor prema autoritetima) (devastiranje prostora, kraa , naruavanje reda i mira) (nametanje svoje volje, maltretiranje slabih i nemonijih, buntovnitvo)

Javna sredina

Meu vrnjacima

Prevencija
* "ovjek koji poini pogreku i ne ispravi je, ini

drugu pogreku. Jueranja pogreka danas nam mora biti uitelj.

- provoditi prevenciju od najranijeg djetinjstva - rana detekcija je najbolja prevencija - samo zdrava sredina moe formirati i odgajati zdrave, napredne, sretne i zadovoljne mlade osobe

Zakonska podloga
Zakon o sudovima za mlade Zakon o kaznenom postupku Zakon o prekrajima
Odgovornost mladei za kanjiva ponaanje u RH: 1. Djeca (do 14 god) nisu kanjivo odgovorna 2. Maloljetnici (14-18 god) kanjivo i prekrajno odgovorni 3. Mlai punoljetnici (18-21 god) kanjivo i prekrajno odgovorni

 Specijalizirani policijski slubenici za mlade

educirani su za rad s najmlaom dobnom skupinom imaju visoku naobrazbu preteito drutvenog usmjerenja
(dipl. kriminalist, socijalni pedagog, pedagog, psiholog, socijalni radnik, pravnik i slino) svaka policijska postaja i policijska uprava ima specijalizirane policijske slubenike za mlade Timski rad - podrazumijeva suradnju sa slubom socijalne skrbi, zdravstvenom slubom, odgojno obrazovnim ustanovama, udrugama i sl.

 Posebnosti postupka policije prema

mladei
Provjera identiteta maloljetne osobe Prikupljanje obavijesti od maloljetne/

mlae punoljetne osobe Pozivanje maloljetne/mlae punoljetne osobe u policijski prostor Mjera uhienja Jo neke radnje policije ( poligrafsko ispitivanje, uzimanje otisaka prstiju, ograniena upotreba sile)

Prisustvo roditelja u postupku pred policijom

Prisustvo je obavezno zato to: 1. roditelj mora biti svjestan o tijeku radnji koje se obavljaju prema njegovom djetetu 2. roditelj treba omoguiti strunu obranu djetetu 3. roditelj mora potpisivati slubene dokumente 4. roditelj mora dati podatke o svom djetetu 5. roditelj mora biti u mogunosti pravodobno reagirati ako sumnja u opravdanost postupaka prema njegovom djetetu

Literatura
I.Stani: Maloljetnika delikvencija-ope drutveni

problem, Napredak br.143 J.Kregar, D. Sekuli, S. Ravli, K. Grubii: Uvod u sociologiju, Zagreb, 2008. J.Bai, N.Koller, S.Uzelac: Poremeaji u ponaanju i rizina ponaanja M.Majdak: Crtice iz povijesti socijalnog rada s djecom i mladima u rizinim okolnostima, 2006. http://www.mup.hr/