S T U D E N T I EKONOMSKOG FAKULTETA

STUDENTSKA PASIVNOST
EF MOSTAR MEUNARODNI SKUP KATEDRI MENADMENTA EKONOMSKO SAVEZNITVO

NEMILOSRDNI KOCKARI

BRIC

CLOUD COMPUTING

prof. dr. sc. Mila Gadi prof. dr. sc. Marija utura prof. dr. sc. eljko uman

INTERVJU

SADRAJ
22 62 10 32

10 MEUNARODNI
SKUPA KATEDRI MENADMENTA, ORGANIZACIJE I PODUZETNITVA

39 NEVIDLJIVA
RUKA VIDLJIVOG USPJEHA Dominacija na njemaki nain

22 HENRY KISSINGER Ako kontrolirate naftu, kontrolirate cijele drave, pa i itav svijet

26 NEMILOSRDNI
KOCKARI pekulacije na granici morala i etike

GROZNICA U svijetu svake godine imamo oko 2000 novih tona zlata

32 ZLATNA

56 STUDENTSKA
PASIVNOST Put koji ne vodi uspjehu nego u nepovratnu monotoniju

72 CLOUD 48 ODLJEV COMPUTING MOZGOVA Koritenje raunalnih Po odlasku maldih resursa, i hardvera u inozemstvo, BiH i softvera preko peta najgora zemlja u interneta svijetu

62 NAJVEA SVEUILITA SVIJETA Oxford & Cambridge

GROZNICA U svijetu svake godine imamo oko 2000 novih tona zlata
3

32 ZLATNA

Luksuzni brendovi minimaliziraju trokove i u isto vrijeme odravaju imid

66 BOLEST NOVOG DOBA

40 DETROIT GRAD DUHOVA

Dvosjekli ma za Detroit je oslanjanje grada na automobilsku industriju

Brazil, Rusija, Indija i Kina-rastue sile svijeta

20 BRIC

Ponekad morate otii jako daleko da biste shvatili koliko smo mali

71 FELIX BAUMGARTNER

injenice o kojima nikada niste razmiljali

80 JESTE LI ZNALI???

Cijene najma stanova u Mostaru drastino porasle

58 PLJAKA ILI NE?!

Jedna od najveih nezavisnih svjetskih organizacija za ouvanje prirode

36 WWF

8 BLOOMBERG Izvjee o napretku ASSESSMENT TEST

52 BIH JE VIC

54 IPA FONDOVI
Pomo u tranziciji i izgradnji institucija i regionalna i prekogranina suradnja

Ekonomski fakultet u suradnji s Bloomberg institutom organizirao BAT

Sve prisutnije u svijetu, pa tako i na naim prostorima

46 ISLAMSKO BANKARSTVO

Oni su najbogatiji ljudi koji su ikad hodali Zemljom

74 TOP MILIJARDERI

68 HOMOSEKSU64 FORENZIKO 28 PAD TITANA ALIZAM RAUNOVODSTVO Sinonim za mobilnu

Organizirana kampanja koja je promijenila moral i stanje drutva Moe li otkriti raznorazne malverzacije u novanim tokovima? telefoniju danas vodi teku bitku za preivljavanje

Prof. dr. sc. Marija utura

Potrudite se biti intelektualci injenica znalci i sluajte vie tulia nego Belia!

Prof. dr. sc. eljko uman

Puno vie studentskog aktivizma i angairanosti te ambicije i intelektualne radoznalosti i, naravno, listajte stranice knjige zvane svijet!

Pozivamo sve graane Bosne i Hercegovine, kao i cijele regije, da posjete portal jabihposao.com, registriraju se kao posloprimici te izrade svoj ivotopis koritenjem jednostavnog korisnikog suelja. Ovako izraeni ivotopis ostaje u bazi ivotopisa zajedniceJa bih posao, koja je besplatna svim poslodavcima u regiji! Na ovaj nain, u par minuta svaka osoba u Bosni i Hercegovini, a i ire, moe si bitno poveati anse za pronalazak kvalitetnog radnog mjesta!

IMPRESSUM
LIST STUDENATA EKONOMSKOG FAKULTETA

Glavni urednik Josip Marijanovi Urednitvo Martina Barii Josip Cigi Marko Deli Antonio Mari Antonijo Marijanovi Andrija Mikuli Anela Petrovi Vlatko Saraf Hrvoje uak Ana Volari Irena Vujica Stipan Zovko Lektor Urednitvo SEF-a Suradnici Ana-Marija Papac, Dario Krtali, Draenka Latro, Nikola Papac, Suzana imunovi, Lucijana utalo Grafika priprema i dizajn Roberta Kapsalis Adresa Matice hrvatske b.b., 88000 Mostar Kontakt Tel.: +385 63 162 766 E-mail: SEFlist@gmail.com iro raun UniCredit banka d.d. 3381002200372369 Tisak FRAM ZIRAL, Mostar Naklada 1000 primjeraka P.S. Tvrdnje i miljenja u objavljenim radovima izraavaju iskljuivo stavove autora i ne predstavljaju nuno stavove i miljenja urednitva.
6

RIJE UREDNIKA

ako sam ve dugo na fakultetu i nakupilo se dosta ljeta na leima, jo nisam nauio probuditi se i ii spavati istoga datuma. Priznajem, nisam jutarnji tip, sama pomisao na predavanje u osam ujutro me nervira, ali ipak jo nisam razvio gluhou kad su budilice u pitanju. Jutro je, kau, pametnije od veeri, ali meni je veer uvijek bila omiljeni dio dana. No mi je jo draa; tada se sve utia, umiri, izgubi na brzini. Osim mog cimera koji se tek tada budi. Onda je pravo vrijeme za uenje, pisanje uvodnika, igranje Angry birds-a ili FM-a.... i naravno gledanje tv-a. Jedna od mojih omiljenih emisija poinje oko ponoi, a bavi se preradama automobila. Volim gledati kako neki umjetnici uzimaju normalne i stare automobile i pretvaraju ih u izvanserijske. Ali, nije to glavni razlog to spominjem taj serijal (mogao sam spomenuti bilo koji o makeoveru kua, ljudi i sl.), nego mi je fora to to u njihovom i u naem sefovskom radu pronalazim dosta slinosti. Naime, i ljudi u takvim emisijama i mi, uvijek imamo rok za obavljanje posla koji se isprva ini realnim. Putem, jasno, nailaze/nailazimo na milijun nepredvienih problema i ini se da nema anse da se posao obavi na vrijeme. Za razliku od izvoaa radova koji su s brojnim dravnim tvrtkama probijali

rokove i bezobrazno napuhavali ugovorene trokove, a posao nikad ne ugleda svijetlo dana, ekipa iz radionice i ekipa iz Sefa, zavri svoj posao. Rezultat? Stres, stres, stres. I zatim jo malo stresa. Radei i ivei tako, ovjek se esto izgubi u svemu tome i jednostavno se zaboravi opustiti. Onda ovjek ne zaspe u 22 sata nego se onesvijesti oko 3 ujutro buljei prije toga tupo u knjigu i stotine papira na stolu. Onda ovjek ne moe na miru jesti, nego pritom mora pisati, itati, uiti ili pregledavati e-mail potu. Jednostavno, ne moe raditi stvari jednu po jednu, koncentrirano. Mozak je stalno u Ajmooo! modu. Istraivanja pokazuju da, radite li manje, ali uz punu koncentraciju, obavit ete vie posla nego netko tko radi nominalno 10 sati. Sigurno opet pitanje emu sve ovo? Drage moje kolege, sigurno ste, i dok ovo itate, okrueni hrpom papira ili obaveza koje vas ekaju, ispita koji se moraju poloiti. Puno je stresa, a malo vremena. Drugi semestar pred vratima, a prvi kao da je tek poeo. Nema druge nego se prihvatiti posla odmah i sad. Treba ispotovati rokove i nadoknaditi zaostatke. Pokuajmo se koncentrirati i nauiti to vie u to kraem vremenu... Besane noi, izgleda, nisu pravi put... Pokuajte se odmoriti i naspavati! A ujutro opet Ajmoo!!!

Bloomberg As
U
Pie: Dario Krtali petak, 30. studenog 2012. godine, na Ekonomskom fakultetu Sveuilita u Mostaru odran je Bloomberg Assessment Test (BAT). Test je organiziran u suradnji Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Mostaru i Bloomberg Instituta, edukacijskog odjela poduzea Bloomberg LP, poznate financijske kompanije sa sjeditem u New Yorku, SAD. BAT je organiziran i dizajniran kao standardizirani test, u cijelosti na engleskom jeziku, za studente na razini sveuilita koji su zainteresirani za provjeru svog znanja iz ekonomije (s naglaskom na financijama) ili za izgradnju karijere u tom podruju. Bloomberg Institut je sastavio test u suradnji sa financijskim strunjacima, poslodavcima i akademicima, kako bi to reprezentativnije evaluirao znanje studenata iz raznih podruja ekonomije i procijenio njihove sposobnosti i vjetine koje im mogu pomoi u izgradnji karijere. Pored provjere znanja, sposobnosti i vjetina, BAT ima za svrhu ukljuiti studente u Bloomberg Institute Talent Search, projekt Bloomberg Instituta koji omoguuje poslodavcima povezanim sa institutom da pretrauju bazu podataka polaznika BAT-a u potrazi za potencijalnim zaposlenicima. Poslodavci za odravanje testa, jer je BAT lansiran kao online test koji se polae i iji se rezultati biljee iskljuivo i u potpunosti na raunalima. Vano je napomenuti da je ova konkretna sesija BAT-a bila u potpunosti besplatna kandidatima za registraciju i pristup testu. Inae, to je praksa Bloomberg Instituta za prvo pristupanje testu, dok se svaki naredni pristup testu naplauje. Registracija za BAT je bila dostupna svim studentima Sveuilita u Mostaru, bilo da su ve diplomirali ili e tek diplomirati, a prethodno je bilo potrebno kreirati profil na slubenoj stranici Bloomberg Instituta i dodati osnovne informacije. Te informacije ukljuuju ime, prezime, prethodno obrazovanje, radno iskustvo, interese, znanje stranih jezika itd. Za ovu sesiju BAT-a na Ekonomskom fakultetu prijavilo se ukupno sedamnaest kandidata, a na test je pristupilo samo etrnaest. Prema nekim izvorima, Bloomberg Institut je oekivao prijavu od najmanje pedeset studenata, ali je kasnije, nakon preliminarnih analiza prijava, donja granica pomaknuta na petnaest kandidata, to znai da je odaziv studenata bio izrazito lo. Razlozi za takav odaziv mogu se samo nagaati, ali moe se pretpostaviti da studenti nisu sigurni u vlastito poznavanje engleskog jezika, posebice u podruju financija. Osoba zaduena za nadzor za vrijeme testa bila je ovlatena od strane Bloomberg Instituta, a istodobno je pomagala kandidatima da uspjeno slijede propisane procedure za polaganje testa. Kako je ve reeno, test se polagao na raunalima i putem Interneta, a kandidatima je kao pomagalo sluio samo kalkulator na raunalima. Kandidati su takoer kao mogunost imali i voenje biljeki i rjeavanje zadataka na listu papira, a kako bi se osigurali da nitko ne iznosi biljeke o pitanjima van dvorane, Bloomberg Institut je naloio slubenoj osobi za nadzor da prikupi papire od svih kandidata. Test je trajao tono tri sata, a svaki kandidat, koji je zavrio test prije isteka vremena, mogao je napustiti dvoranu. Sadrajni detalji testa Bloomberg Assessment Test sastoji se od jedanaest kategorija pitanja, est financijskih kategorija i pet kategorija oznaenih kao Career Skills, odnosno vjetine koje pomau u profesionalnoj karijeri. U financijske kategorije spadaju: Ekonomija, Vrednovanje poduzea, Financijska trita, Analiza financijskih izvjetaja, Management investicija i Investicijsko bankarstvo, dok su kategorije profesionalnih vjetina ukljuivale: Vjetine modeliranja, Analitiko razmiljanje, Verbalne vjetine, Situacijska i etika prosudba te Matematike vjetine. Kategorije su se mogle birati proizvoljnim redoslijedom, ali nakon zavretka odgovaranja u pojedinoj kategoriji, mogunost provjere i eventualnog ispravka odgovora u zavrenoj kategoriji pitanja bila je iskljuena. Test je bio sastavljen od preko 150 pitanja, a na svako pitanje bila su ponuena etiri odgovora. Bodovali su se iskljuivo toni odgovori, dok za netone odgovore nisu postojali negativni bodovi. Openito je vie pitanja bilo smjeteno u financijske kategorije, dok su pitanja iz kategorija profesionalnih vjetina bila znatno opirnija i zahtijevala su dublju analizu. Pitanja su bila oblikovana na razliite naine. U ne-

mogu pretraivati bazu prema kriterijima koje sami specificiraju, a koji mogu biti u skladu s pojedinim kategorijama iz kojih se provjerava znanje u BAT-u ili s osobnim podacima koje kandidati pruaju na uvid nakon registracije na slubenoj stranici Bloomberg Instituta. Vano je rei da su neki osobni podaci kandidata u bazi podataka anonimni (poput imena i prezimena) i da su dostupni samo uz iskljuivo doputenje kandidata te da poslodavcima na raspolaganju stoje samo podaci o rezultatima testa, kao i specifini podaci o kandidatima vezani za znanje stranih jezika i interese oko uvjeta zaposlenja. Organizacija Ekonomski fakultet je u suradnji s Bloomberg institutom organizirao BAT u prostorijama fakulteta. Konkretno, rije je o dvorani br. 215 na drugom katu Ekonomskog fakulteta, koja je opremljena suvremenim raunalima i brzom Internet vezom. To su ujedno bile i predispozicije

ssessment Test
kima se trailo znanje iz teorije konkretne kategorije, u nekima je bilo potrebno matematiko rjeavanje zadatka uz logiko zakljuivanje na temelju dobivenog rjeenja, u nekima je bilo potrebno itanje podataka iz grafikona i donoenje odluke na temelju zakljuka i sl. Velika veina pitanja bila je oblikovana u hipotetike situacije, iako su neka pitanja imala doticaja s realnim svijetom (primjerice: analiza burzovnih indeksa, praenje kretanja cijene dionica tvrtke Apple, analiza razlika u proizvodnji nafte u Kolumbiji i Ekvadoru itd.). Rezultati testa dostavljeni su kandidatima e-mailom u roku tri dana od polaganja BAT-a. Rezultati su prikazani grafiki i brojano, a istovremeno su usporeeni s globalnim prosjekom svih kandidata (vie od 70 000) koji su polagali BAT. Kao to je vie puta naglaeno u uputama kandidatima upuenim od strane Bloomberg Instituta, ukupni rezultati testa nisu toliko bitni, ve su mnogo bitniji rezultati u pojedinim kategorijama. Poslodavci imaju mogunost pretraivanja kandidata prema rezultatima iz pojedinih kategorija, pa ako se kandidat posebno istaknuo znanjem ili vjetinom u konkretnoj kategoriji, postoji odreena mogunost da e biti kontaktiran u vezi intervjua i primjene svojih sposobnosti na radnom mjestu. Zakljuak Bloomberg Assessment Test donosi mnogobrojne prednosti za kandidate. Najvea prednost ogleda se u mogunosti zapoljavanja u inozemstvu u nekoj od najpoznatijih financijskih kompanija (Goldman Sachs, BNP Paribas, Societe Generale, Credit Agricole, AIG). Takoer, financijske kompanije ne trae samo financijske strunjake za zapoljavanje, ve se kandidatima prua potencijal zapoljavanja u odjelu za koji je iskazan poseban interes prilikom kreiranja korisnikog profila. Dakako, mogunost provjere znanja iz ekonomije i engleskog jezika uinila se privlanom za mnoge kandidate koji su pristupili BAT-u. Navedena mogunost se spominje u promotivnom materijalu Bloomberg Instituta, istiui kako kandidati na taj nain saznaju svoje osobne snage. Otvorenost prema potencijalnim poslodavcima i razina uea u bazi podataka za svakog je kandidata opcionalna. Prema mom osobnom miljenju, BAT kao test nije reprezentativan, zbog dva razloga. Prvo, zbog uvjeta u kojima se polae: tri sata sjedenja za raunalom bez stanke nije optimalan nain zadravanja jednake razine koncentracije kandidata za sva pitanja. Drugo, nain prezentacije rezultata, iako sadrajan i informativan, nije indikativan bez demonstracije pitanja i pripadajuih tonih i netonih odgovora. Iako ne poriem da je BAT fantastina prilika za studente, pogotovo u zemljama u razvoju kao to je Bosna i Hercegovina, da se pronau na meunarodnom tritu rada, smatram da se mogu poduzeti odreene preinake kako bi se iskustvo polaganja Bloomberg Assessment Testa uinilo jo boljim i vrjednijim.

Meunarodni skup
katedri managementa
Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli, Ekonomski fakultet u Sarajevu, koji je bio, uz domaina, jedan od suorganizatora ovoga skupa. Skup je u ime domaina i organizatora otvorila Prof. dr.sc. Mila Gadi v.d. Dekana Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Mostaru. Uvodna predavanja na skupu su odrali Prof.dr.sc. Elvir izmi na temu Business planning as a main instrument of entrepreneurial venture running s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i doc.dr.sc. Ivona Vrdoljak Ragu,proel nica Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveuilita u Dubrovniku na temu Vodstvo u suvremenom menadmentu. Koordinaciju dogaaja u ime domaina je obavljao prof.dr.sc. Zdenko Klepi, koji je i zatvorio skup te najavio odravanje sljedeeg skupa naredne godine na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveuilita u Dubrovniku. Temeljni cilj skupa je razvoj zajednikih ideja i projekata iz ovog podruja, kao i razmjena Pie: mr. sc. Nikola Papac Na Ekonomskom fakultetu Sveuilita u Mostaru 13. i 14. listopada odran je drugi regionalni interkatedarski skup katedri za menadment, poduzetnitvo i organizaciju te znanstvena konferencija pod nazivom: MANAGEMENT, ENTREPRENEURSHIP AND ORGANISATION IN 21st CENTURY: Regional exchange of best practices. Organizatori skupa su bili: Ekonomski fakultet Zagreb, Ekonomski fakultet Sarajevo, Ekonomski fakultet Split i domain, Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru. Ovo je prvi ovakav skup u Bosni i Hercegovini, a vanost mu je u tome to je okupio sve najznaajnije strunjake iz menadmenta u regiji. Pored organizatora, na ovom skupu je sudjelovalo i 50 sudionika, predstavnika svih javnih sveuilita u Hrvatskoj koji imaju organiziranu katedru za menadment, organizaciju i poduzetnitvo, a to su: -Sveuilite Juraj Dobrila Pula, Odjel Ekonomije i turizma dr. Mijo Mirkovi, -Fakultet organizacije i informatike Varadin Sveuilita Zagreb, -Ekonomski fakultet Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, -Sveuilite u Dubrovniku-Odjel ekonomije i poslovne ekonomije, Karlovako Veleuilite primijenjenih znanosti -Odjel za strune studije Sveuilita u Splitu. Iz Bosne i Hercegovine su bili predstavnici svih javnih sveuilita koji imaju organiziranu katedru za organizaciju, poduzetnitvo i menadment, a to su: Ekonomski Fakultet Univerziteta u Banjaluci,

iskustava i usklaivanje nastavnih programa. Dobivanjem domainstva ovakvog skupa i njegovom organizacijom, Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru je potvrdio svoje mjesto u krugu najcjenjenijih regionalnih Ekonomskih fakulteta, to je znaajno priznanje za ovaj fakultet.

10

STUDENTSKI ZBOR NA EKONOMSKOM FAKULTETU

Iako Studentski zbor na naem Sveuilitu djeluje jo od 2000. godine, a na Fakultet je od prve godine ukljuen u njegov rad, nije naodmet ponovno podsjetiti studente kako stvari funkcioniraju te ih upoznati sa ovogodinjim predstavnicima. Naime, svake godine nakon to Rektorat Sveuilita raspie izbore, odravaju se izbori na svim fakultetima te se biraju predstavnici na pojedinim godinama kao i zajedniki predstavnik koji ulazi u predsjednitvo studentskog zbora. Studentski predstavnici imaju pravo i dunosti u fakultetskom vijeu i drugim tijelima iznositi prijedloge i miljenja studenata, zastupati studente, tititi i unaprjeivati studentske interese i dobrobit. Isto tako, njihova je zadaa da zastupaju interese studenata i prema dravnim tijelima i raznim domaim i meunarodnim organizacijama od vanosti za studente. Predstavnici su tu da sasluaju vae probleme u vezi nastave i profesora, da se ukloni barijera u suradnji i komunikaciji s Upravom fakulteta, da vas obavjetavaju o dogaajima koji se tiu vaeg studentskog ivota. Mnogo je stvari koje se mogu promijeniti, bitno je samo se ukljuiti i pokrenuti stvari. Stoga vas i na ovaj nain pozivamo da se to vie angairate u rad Zbora preko predstavnika na pojedinim godinama na naem fakultetu, jer oni su tu zbog vas.

Ovogodinji predstavnici po godinama su: 1.god. Ivona Rezi , predstavnica, Andrea Mandi, zamjenica predstavnice 2.god. Boris Frovi, predstavnik, Ivana Boras, zamjenica predstavnika 3.god. Drago Damjanovi, predstavnik, Tomislav Zeleni, zamjenik predstavnika 4.god. Anto Jerkovi, predstavnik, Dario Kordi, zamjenik predstavnika 5.god Davor Ore, predstavnik, Ana Marija Papac, zamjenica predstavnika Predsjednik Studentskog zbora EF je Davor Ore, zamjenica je Ana Marija Papac

Studenti u svijetu poduzetnika TEHNOLOKI PARK INTERA

naa drava treba tek sada zakonski izregulirati i otvoriti put da se dobre ideje i realiziraju. Nai studenti su imali priliku poblie se upoznati s djelovanjem Tehnolokog Parka, razgledati prostore koji su jo uvijek u izgradnji te vidjeti koja ih budunost eka ako ele uploviti u poduzetnike vode. Nije tajna da na mentalitet krasi dosta negativan stav prema ovakvim projektima i institucijama, no doista je rije o vrlo dobrom koraku naprijed u svijetu poduzetnitva. Iako se studenti na naem fakultetu ve na drugoj godini upoznaju sa poduzetnitvom, rade se poslovni planovi, kreiraju se dobre ideje i dobri projekti, uvijek je nedostajao netko tko e te planove i ideje provesti u djelo i omoguiti im da se realiziraju, to bi potaknulo studente da se jo vie trude. Stoga se svi nadamo se da e biti sve vie mjesta poput ovog koja e poticati taj duh i omoguiti mladima da ive od svojeg rada.

pie: Ana-Marija Papac

Da dobra ideja i inovacija postaju sve traenija roba pokazalo se i otvaranjem prvog tehnolokog parka na podruju Hercegovine, INTERA TP koji je u samim poecima svojega rada. Ovo je mjesto gdje se kreativnost i poduzetniki duh izuzetno cijene i potiu. U tom procesu traenja mladih poduzetnika i poticanju bolje komunikacije javnog i privatnog sektora, INTERA Tehnoloki Park u sklopu programa Enterprise Growth Programme s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) je 16.01.2013. godine organizirao Okrugli stol na temu Podrka poduzeima irska iskustva u svojim prostorijama. Zanimljivo i znaajno je da su odmah u poecima svojeg rada pozvali predstavnike Ekonomskog fakulteta, asistenta iz poduzetnitva i studente da im skupa s predstavnicima raznoraznih institucija

prezentiraju svoje ciljeve i vizije. Posebno se istie prezentacija iskustava iz Irske od strane gospoe Cairin OConnor, koja je napravila poveznicu izmeu Irske i Bosne i Hercegovine te ponudila pomo i savjete u rjeavanju problema malih i srednjih poduzea. Ovo su koraci koje je Irska davno napravila, a koje

11

Intervju za SEF

Prof. dr. sc. Mila Gadi

poloenih ispita i uspjeno zavrenoj godini. Ako tako promatramo stvari, tada moram rei da sam sve ispite imala poloene ve u srpnju, a ljetni period, koji u sutini traje do poetka nastave u novoj akademskog godini, a to je listopad, koristila sam za odmor i studentske aktivnosti, kojih se i danas rado prisjetim, a posebno rada u meunarodnoj organizaciji za razmjenu studenata, AIESEC-u. Nekako mi se ini da za vrijeme studiranja najvie lijepih sjeanja veem upravo za takve i sline aktivnosti kroz koje se stjeu nova iskustva i znanja, ali i razvijaju mnoga prijateljstva. Ako govorimo o kontinuitetu u uenju, moje iskustvo sa studija, ali i dugogodinje iskustvo u radu sa studentima govori da je vano pratiti aktivno predavanja, jer se na takav nain moe vrlo lako apsorbirati dobar dio, barem osnovnih znanja iz pojedine discipline, a priprema ispita je neusporedivo jednostavnija u odnosu na sluaj kada se ne prisustvuje predavanjima. Tijekom studiranja redovito sam prisustvovala predavanjima i drugim oblicima nastavne aktivnosti, a u odreenim disciplinama i vrlo aktivno sudjelovala u tom procesu. Meutim, svatko od nas ima svoje afinitete i animozitete, pa ovisno o tome pokazujemo vie ili manje interesa u pojedinim disciplinama. SEF: Je li obrazovanje kakvo studenti danas stjeu po zavretku fakulteta jednako nekadanjem? Zato? Na vae pitanje se moe odgovoriti s vie aspekata. Ako govorimo o vrsti i obujmu znanja koje studenti mogu apsorbirati danas na Ekonomskom fakultetu, onda moramo uvaiti injenicu da su promjene Bosni i Hercegovini i okruenju utjecale na drugaiju orijentaciju Fakulteta u odnosu na vrijeme kada sam ja studirala, prije svega njegovu okrenutost prema potrebama trita, a time i na poslovnu usmjerenost. Takvi studijski programi teite stavljaju na poslovni aspekt, dok u drugi plan stavljaju discipline i znanja koja se temelje na izuavanju ekonomskih procesa na regionalnoj i globalnoj razini. Naravno, temeljno pitanje je kako strukturirati nastavne planove i programe i napraviti optimalan odnos izmeu poslovnih i teorijskih, ili bolje rei makroekonomskih disciplina. Moj studij na Ekonomskom fakultetu je bio drutveno usmjerenje, i vie je bio usmjeren na izuavanje drutveno-ekonomskih procesa u zemlji i svijetu, ali uz adekvatnu zastupljenost i svih drugih specijalistikih disciplina. Meutim, danas je veina Ekonomskih fakulteta u Bosni i Hercegovini poslovne orijentacije s usmjerenjima na odreenja podruja ekonomije kao to su financije, raunovodstvo, menadment, marketing i drugi. Naime, veliki interes za studij ekonomije rezultat je injenice da ekonomisti ipak dolaze do posla lake nego mnogi drugi profili visokoobrazovanih kadrova, upravo iz razloga to im specifina znanja i vjetine pruaju mogunost za poduzetnike inicijative i samozapoljavanje, a osim toga postoji potreba za ovim kadrovima u dravnim institucijama, u gospodarskim drutvima i financijskim institucijama. Meutim, moramo biti svjesni procesa koji se odvijaju u naem okruenju, i sukladno tim promjenama kontinuirano usklaivati i inovirati studijske programe. SEF: Kakvo ste stanje na fakultetu zatekli nakon preuzimanja dunosti dekanice? Kako dugo radim u ovoj instituciji, poznata mi je veina problema s kojima se moramo nositi, kako iz objektivnih tako i zbog subjektivnih razloga. Pred problemima ne smijemo zatvarati oi nego moramo traiti rjeenja koja e osigurati dugoronu stabilnost i razvoj institucije. Dosta napora je potrebno uloiti u odreeno sustavno pospremanje stvari i drugaiju organizaciju rada, s ciljem bolje funkcionalnosti. Mislim da su uposlenici svjesni ozbiljnosti naeg pristupa u voenju Fakulteta, i ja mogu izraziti zadovoljstvo njihovom spremnou da prate tempo koji nekada i nije jednostavno izdrati. Mislim da na drugaiji odnos prema Fakultetu osjeaju i studentske organizacije: u toku je rjeavanje pitanja boljeg prostora i uvjeta za njihov rad. Studenti su u sreditu naeg interesa, to dokazuje i naa spremnost da u uvjetima kada se svi suoavamo s problemom nedostatka prostora, elimo stvoriti bolje uvjete za rad u studentskim organizacijama. SEF: Mislite li u budunosti napraviti velike promjene ili ete se kretati u smjeru Vaih prethodnika? Moja vizija razvoja Fakulteta je neto drugaija od mojih prethodnika. No, koliko velike promjene e se moi napraviti, ovisi o vie initelja. Moramo biti svjesni injenice da Sveuilite ulazi u jednu vrlo vanu fazu transformacije koja e se odvijati u narednih nekoliko godina. Moramo nai naina da izbjegnemo mnoga ogranienja, kako financijske, tako i organizacijske i kadrovske naravi, koja su objektivno prisutna u okruenju u kojemu djelujemo. Jedna vrlo vana dimenzija razvoja Fakulteta

SEF: Kad ste poeli s radom na Ekonomskom fakultetu ? Na Ekonomskom fakultetu poela sam raditi kao asistent pripravnik na katedri za politiku ekonomiju. Kako sam u tijeku studija poseban interes iskazivala za makroekonomske discipline, opredijelila sam se za poslijediplomski studij Ekonomska teorija i politika na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na kojemu stekla akademski stupanj magistra znanosti. Doktorsku disertaciju sam obranila na Ekonomskom fakultetu Sveuilita u Splitu. Moja znanstvena orijentacija je ire podruje ekonomske teorije i politike, makroekonomije, investicija, stranih ulaganja, transnacionalnih kompanija, strategije ekonomskog razvoja, strukturnih reformi i financijskih trita. Ovakva znanstvena orijentacija mi je bila podloga za bavljenje i drugim poslovima izvan Fakulteta, posebno u nekim vanim segmentima transformacije ekonomskog sustava Bosne i Hercegovine. SEF: Jeste li kao studentica uili redovito ili ste bili kampanjac? Na vae pitanje moram dati malo iri odgovor. Tempo predavanja i drugih oblika nastavnih aktivnosti bitno odreuju i nain savladavanja nastavne materije. U tom smislu prije bi se moglo govoriti o ozbiljnom ili neozbiljnom pristupu prema svojim obvezama, a ovisno o tome imamo i rezultate koji se iskazuju u broju

12

treba biti povezivanje s gospodarstvom kroz znanstveno-istraivake i strune projekte. Moram rei da je dosadanja uloga Fakulteta bila marginalizirana na ovom podruju. Stoga planiramo intenzivirati suradnju s gospodarstvom i animirati nae kadrovske resurse s ciljem njihova ukljuivanja u proces rjeavanja vrlo sloenih problema. Mnogo energije e biti potrebno uloiti u procesu ispunjavanja obveza koje proistjeu iz obveze implementacije Bolonjske deklaracije. Iako su ostvareni odreeni rezultati, oni ne ovise samo o Fakultetu, nego su dobrim dijelom uvjetovani procesima koji se odvijaju ili trebaju odvijati na razini drave. SEF: Prole godine se odrala 40.godinjica postojanja fakulteta. Nedostaje li fakultetu jo ovakvih dogaaja? Obljetnice su prigodni datumi za predstavljanje rada i ostvarenih rezultata Fakulteta. Meutim, to nije i ne treba biti jedina prilika za promociju Fakulteta. Ove jeseni smo bili domain regionalnog skupa katedri za menadment, organizaciju i poduzetnitvo, koji je p rvi skup ovakve vrste u Bosni i Hercegovini. Namjera nam je nastaviti s organizacijom znanstvenih skupova i konferencija i drugih aktivnosti koje doprinose pozicioniranju Ekonomskog fakulteta i njegovoj prepoznatljivosti u irem prostoru. SEF: Smatrate li da se na fakultetu dovoljno panje posveuje studiranju po Bolonjskom procesu i u kojoj mjeri se to dugorono moe poboljati? Bolonjski proces se u najirem smislu odnosi na reformu i harmonizaciju sustava visokog obrazovanja i u praksi izaziva razliita tumaenja i primjenu. U osnovi se radi o dokumentu koji su 1999. godine potpisali ministri obrazovanja zemalja Europske unije i drugih zemalja, meu kojima je i Bosna i Hercegovina, kao i zemlje iz naeg okruenja, a radi se o usvajanju sustava usporedivih stupnjeva obrazovanja s ciljem vee mobilnosti i lakeg zapoljavanja, kao i poticanja razmjene studenata. Prihvaanjem Deklaracije drava Bosna i Hercegovina se obvezala na prilagodbu sustava visokog obrazovanja europskim standardima, a to znai stalno usavravanje nastavnih programa, intenzivnu meunarodnu suradnju, unapreenje suradnje u osiguranju kvalitete u cilju razvijanja usporedivih kriterija i metodologija, i slino. U naim uvjetima, proces reforme i harmonizacije e trajati dulje, i pitanje je kojim tempom e se odvijati. Mislim da svi mi, i profesori i studenti prolazimo jedan proces prilagodbe na drugaije uvjete rada. Prema Bolonjskim pravilima, studenti su kontinuirano ukljueni u proces obrazovanja s ciljem stjecanja znanja i vjetina, meutim, u naem sustavu studenti jo uvijek imaju primarni cilj poloiti ispit, dok je evidentna nedovoljna zainteresiranost za kontinuiranim aktivnim sudjelovanjem u nastavnim procesima.

Reforma visokog obrazovanja podrazumijeva europske standarde i normative, koji polagano ulaze i na nae Sveuilite, ali je evidentno da se nee odmah moi u potpunosti implementirati. Pred nama je puno izazova u okviru transformacije visokog obrazovanja i nuna je promjena u ponaanju svih sudionika ovog procesa. Potrebna je aktivna komunikacija izmeu visokokolskih ustanova, ministarstva za obrazovanje koje je nadleno za financiranje i regulativu, kao i neovisnih agencija koje e ocjenjivati kvalitetu obrazovanja i usklaenost sa standardima i normativima. Iako su na Fakultetu i Sveuilitu ostvarene odreene pretpostavke za reformu sustava, mislim da tek ulazimo u razdoblje pune implementacije Bolonjskog procesa, koje e zahtijevati vrlo ozbiljan i sustavan rad u narednim godinama, a iji rezultati e ovisiti ne samo o nama i Fakultetu ili Sveuilitu, nego o i o svim drugim sudionicima ovog procesa. SEF: Jeste li upoznati s Bloombergom testom pomou kojeg poslodavci iz razliitih drava mogu lake doi do zaposlenika, a nezaposleni do radnih mjesta? Po Vaem miljenju, koliko studenti EF-a Mostar, ali i drugih fakulteta u Bosni i Hercegovini imaju znanja za uspjeh na ovakvom testu? Naravno da sam upoznata, prva informacija o ispitivanju interesa za ovakvim testom upuena je meni i prodekanu doc.dr. Igoru ivki. Odmah smo odluili poduzeti sve to je potrebno kako bi osigurali uvjete za ovakvo testiranje, i eto, ono je obavljeno. Studenti su iskazali interes za ovakav vid provjere znanja, a rezultati pokazuju da je ukupna prosjena ocjena koju su postigli nai studenti na razni ostvarenoj u BiH, odnosno nekoliko postotaka nia u odnosu na prosjenu ocjenu testiranih grupa u zemljama Amerike, Europe i drugih regija. Prema tome, moemo biti vrlo zadovoljni ostvarenim rezultatima, i oni objektivno pokazuju da studenti na naem fakultetu imaju zavidnu razinu znanja, te da u tom smislu ovo predstavlja jednu potvrdu nae konkurentnosti. Rezultati ovoga testiranja trebaju biti poticaj i drugima da se ukljue u sustav anonimne provjere znanja i ukljuivanja u bazu podataka u svijetu respektabilnih institucija, a mi emo osigurati mogunost obavljanja testiranja i u narednim godinama. SEF: Posljednjih mjeseci se uvelike govori o krizi u Bosni i Hercegovini, a to se vee uz krizu u svijetu. Po Vaem miljenju, je li kriza doista toliko ozbiljna ili panika stanovnitva pravi problem veim nego zaista jest? Bosna i Hercegovina je predugo u vrlo kompleksnoj i drutvenoj i ekonomskoj krizi. Sloen i neefikasan ustroj drave je vrlo vaan destabilizirajui i demotivirajui faktor za ekonomski razvoj. Situacija se pogorava u uvjetima globalne ekonomske krize koja

je duboka i vrlo je teko sagledati njezine posljedice. Smanjivanje potranje u europskim zemljama, naim glavnim trgovinskim partnerima ima negativne posljedice na vanjskotrgovinsku poziciju zemlje, to opet negativno utjee na ukupna ekonomska kretanja. Stope rasta su zanemarive, a stopa nezaposlenosti se pribliava 30%. Mislim da ovi podaci govore dovoljno o ozbiljnosti krize u naoj zemlji. SEF: Koje biste mjere uveli kad biste ba Vi odluivali o pravcu izlaska nae zemlje iz krize? U suvremenim globaliziranim ekonomijama niti jedna zemlja pojedinano, a Bosna i Hercegovina i noj sline zemlje posebno, ne moe samostalno razvijati instrumentarij izlaska iz krize. Meutim, vano je poduzimati mjere koje e imati stabilizirajue efekte na kretanje osnovnih indikatora. Osnovni problemi nae ekonomije se mogu saeti u nekoliko toaka: niska razina proizvodnje, visoka nezaposlenost, visok deficit u vanjsko-trgovinskoj bilanci uz nepovoljnu strukturu izvoza i uvoza. Svi ovi problemi su posljedica niske konkurentnosti ekonomije. Pitanje provedbi strukturnih reformi je temeljno pitanje koje e odrediti dugorona kretanja u naoj ekonomiji. Konkurentnost ima kljunu ulogu u gospodarskom razvoju suvremenih gospodarstava koja su visoko integrirana u globalni ekonomski sustav. Temelj konkurentnosti se nalazi u prirodi okruenja u kojem djeluju poslovni subjekti. To znai da treba poduzeti mjere s ciljem stvaranja povoljnog poslovnog ambijenta za investiranje, razvoj fizike, znanstvene, informacijske i tehnoloke infrastrukture. Proces unaprjeenja konkurentnosti u BiH podrazumijeva partnerstvo vlada, poslovne i akademske zajednice; svi moraju raditi zajedno na izazovima koje globalno trite postavlja pred BiH. Takav poslovni ambijent potie rast malih i srednjih poduzea, koja trebaju postati generator razvoja. Bosna i Hercegovina, za razliku od zemalja okruenja koje potresa dunika kriza, nije prezaduena zemlja, odnos vanjskog duga i BDP-a je ispod 30%, tako da postoji prostor za financiranje razvoja novim zaduivanjem, ali uz vrlo dobro definiranu strategiju zaduivanja, kako bi se izbjegla zamka ulaska u duniku krizu. Pored meunarodnih izvora financiranja, postoje i domai izvori financiranja rasta: ukupna tednja svih sektora iznosi skoro 50% DBP-a, samo je pitanje gdje i kako se ona moe investirati. Mogunosti za investiranje postoje u energetskom sektoru, infrastrukturi, ali i drugim gospodarskim granama, preraivakoj industriji, proizvodnji hrane i slino. Dobrom politikom poticanja investicija mogu se neutralizirati negativni efekti recesije u euro-zoni. Meutim kljuno ogranienje provoenju ovakvih mjera oporavka ekonomije predstavlja nemogunost postizanja politikog konsenzusa i neefikasnost dravnih struktura u zemlji.

13

U Vitezu upisana 15-a generacija studenata

pie: Draenka Latro

Centar u Vitezu Ekonomskog fakulteta Mostar ove godine obiljeava svojevrsni jubilej; upisana je 15-ta generacija studenata, a po zavretku akademske godine bit e promovirani prvi diplomanti dvogodinjih diplomskih studija. Znaajni su ovo dogaaji i za fakultet, ali i za studente koji su u moru fakulteta koji djeluju na ovom podruju odabrali upravo ovaj. No vratimo se na sami poetak, tonije u 1998. godinu kada je upisana prva generacija studenata. Te godine u Vitezu su sa radom poela dva fakulteta Mostarskog sveuilita, Ekonomski i Pravni fakultet. Bile su to prve visokokolske ustanove u Srednjobosanskoj upaniji te su zbog toga privukle veliku panju, a svoju kvalitetu su i dokazale u godinama rada koje slijede. Znaio je to veliki korak naprijed u obrazovanju mladih iz SB koji su do tada na studij odlazili uglavnom u Mostar ili Sarajevo. Taj odlazak u drugu sredinu, uz promjenu naina ivota nosio je i velike financijske izdatke to je mnogima bila nepremostiva prepreka da doista i krenu na studij. Konano, ovim projektom studij je postao dostupan veem broju zainteresiranih. Trokovi studiranja su bili manji, a olakavajua

okolnost je bila i ta to je nastava organizirana u dane vikenda pa su mnogi mogli potraiti posao te uskladiti studij i radne obveze. Ekonomski fakultet ponudio je program poslovne kole koju je akademske 98/99 upisalo 90 studenata prve generacije. Prvih nekoliko godina obiljeili su skromni uvjeti rada . Zainteresirani kandidati su mogli upisati samo poslovnu kolu upravnog smjera, a nastava se izvodila u prostorijama Osnovne kole Vitez. Bez obzira na to, pristizale su nove generacije studenata, interes je postojao, a samim tim i volja fakulteta da unaprijedi program i uvjete rada. Uskoro je upravni smjer zamijenjen sa dva nova; smjerom raunovodstva i financija te menadmenta. Napokon, nakon 12 godina uspjenog rada, 2010. godine fakultet je dobio vlastiti prostor za rad koji se nalazi u sklopu trgovakog centra FIS. Studentima su, pored est uionica, na raspolaganju itaonica, knjinica, raunalni kabinet te video konferencija koja omoguava predavanja i savjetovanja na daljinu. Prelazak u nove prostorije koje su opremljene svom potrebnom opremom bio je neophodan s obzirom da se od te godine nastava izvodi po Bolonjskom procesu i da je

upisana prva generacija studenata na treu godinu te su i profesori i studenti oekivali kvalitetnije izvoenje nastave, ali i postizanje boljih rezultata. Uz studente i brojne goste, sveanom otvorenju su nazoili i tadanja ministrica obrazovanja SBK Greta Kuna, tada dekan Ekonomskog fakulteta prof.dr.sc. Brano Marki te rektor Sveuilita u Mostaru prof. dr.sc. Vlado Majstorovi koji je prilikom svog obraanja obeao studentima i nastavak kolovanja u Vitezu nakon zavrene tree godine. Obeanje je i ispunjeno, pa je ve sljedee godine 60 studenata upisalo prvu godinu dvogodinjeg diplomskog studija. irenje studijskih programa, osiguranje adekvatnog prostora i opreme za rad, ali i unaprjeenje komunikacije na relaciji profesor-student, doprinijelo je tome da centar Ekonomskog fakulteta u Vitezu bude prepoznat kao kvalitetna visokokolska ustanova u iroj regiji pa tako danas privlai studente i iz drugih upanija. U ovoj akademskoj godini, na sva tri studijska programa upisano je preko 200 studenata, a kroz protekle godine rada u Vitezu je promovirano preko 1000 diplomanata.

14

15

F O R U M ST U D E N ATA EKONOMSKOG FA K U LT E TA
Pie: Lucijana utalo Forum studenata ekonomskog fakulteta ili poznatiji kao FSEF u svojih neto vie od godinu dana postojanja ponosno moe rei da polako, ali sigurno postaje sve jaa i poznatija organizacija kojoj se, s jakom eljom da napreduju i usavravaju se te raspravljaju o trenutnim ekonomskih zbivanjima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj te regiji i ire, ne pridruuju samo studenti Ekonomskog fakulteta nego i ostalih visoko obrazovnih ustanova sa Sveuilita u Mostaru. Iako je ova organizacija relativno mlada, do sada su njezini lanovi itekako pokazali zanimanje i aktivirali se to je rezultiralo realizacijom nekoliko projekata u organizaciji Foruma studenata ekonomskog fakulteta. Jedan od njih, i svakako najvaniji je i Meunarodni ekonomski fakultet koji se odrao, prole akademske godine, 27. i 28. travnja 2012. godine u prostorijama Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Mostaru. Na MEF-u su, uz studente i profesore Ekonomskog fakulteta prisustvovali i predstavnici iz Ekonomskog fakulteta Zagreb i Ekonomskog fakulteta Podgorica iz Crne Gore. Naravno, vrata MEF-a su bila otvorena i svima koji su bili zainteresirani za temu MEF-a Zemlje zapadnog balkana na pragu EU i eura. Nakon otvaranja te uvodne rijei tadanjeg dekana Ekonomskog fakulteta prof.dr.sc. Brane Markia, rije su preuzeli gosti predavai, direktor UniCredit bank BIH gospodin Berislav Kutle i prof. eljko ajn, viceguverner Centralne banke BiH. Nakon estoke rasprave gosp. Kutle i prof. ajna, sljedei predavai su imali jako teak posao, jer su svojim raspravama i predavanjima postavili jako visok prag. Sljedea predavanja su drali premijer HercegovakoNeretvanske upanije gosp. Denis Lasi, prof. dr. Mario Peeri i predstavnik Vanjskotrgovinske komore BiH, Duljko Hasi. Drugi dan je protekao relativno mirnije, ali ne manje zanimljivije, budui je odran okrugli stol na temu Odnos zemalja zapadnog Balkana prema euru ime je i uspjeno zavren MEF. Sa velikom sigurnou moemo rei da je MEF protekao jako glatko te je motivirao i predstavnike studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu da organiziraju slinu konferenciju i na svom matinom fakultetu pod nazivom GEK ( Godinja Ekonomska Konferencija ). GEK je odran krajem listopada na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te su na njemu svojim prisustvom uzvratili i predstavnici FSEF-a. GEK je samom svojom realizacijom probudio ogromno zanimanje hrvatske javnosti, medija pa ak i predsjednika Republike Hrvatske koji je i sveano otvorio ovu konferenciju. to se tie daljnjeg rada FSEF-a, organizacija ima u vidu raditi nove i zanimljive projekta kao to su Javne Tribine, Case Study-i, itd. Takoer trenutno traje proces primanja novih lanova te svi zainteresirani mogu se javit na slubeni mail FSEF-a sa svojim osobnim podacima ( ime, prezime, fakultet, godina studiranja, broj telefona i mail ) te sudjelovati u narednim aktivnostima FSEF-a.

16

17

tudenti koji ele stei radno iskustvo, raditi na individualnom napretku u sklopu svog zanimanja kao i u okviru irih drutvenih normi mogu to pronai na najboljem mjestu; u AIESEC-u. Bosna i Hercegovina raspolae mladim kadrom koji je eljan znanja i iskustva, ali to znanje kao i u usavravanje u strukama donedavno nisu imali gdje stei, lokalna neopremljenost, ekonomska kriza i brojni drugi razlozi su oteale pri sticanju radnih vjetina, ali to se napokon promijenilo. Hoete li vjerovati ako Vam kaemo da napokon moete otii u inozemstvo i raditi posao koji elite u okviru Vae struke, ali i struke irih drutvenih okvira bilo gdje od 110 zemalja svijeta bez ikakvih potekoa? To je upravo ono to nude AIESEC prakse, koji imaju enorman spektar praksi u kojima sve svaki student moe pronai, ono to je dodatno bitno za spomenuti je, ne samo da se studenti mogu prijaviti, nego i alumni, (dvije godine nakon zavretka studija). Pored toga, mladima se nude strune i razvojne prakse u inozmenstvu. Strune prakse kako i sama rije kae odnosi se na sva zanimanja u sklopu struke, odnosno fakulteta koji student studira, bilo da se radi o IT-u, grafikom dizajnu, aritekturi i slino. Napokon, snovi Vam se mogu ostvariti, da se usavrite. Razvojne prakse su ope drutvene, pruaju prednost ljudima svih zanimanja da sudjeluju u ovoj praksi i posjete bilo koju zemlju u svijetu. Primjer razvojnih praksi su poduavanje engleskog jezika u kolama, ili neki drugi vid pomaganja zajednitvu kao i Vama samima. Prednost AIESEC praksi je to prakse minimalno traju est mjeseci do godinu i pol dana, a to vrijeme studenti mogu odabrati u skladu sa praksom koja im se dopada. Pored fleksibilnog vremena koje se prilagoava potrebama studentskog ivota i standarda, premija svega je da su plaeni smjetaj i hrana prakitkantima cijelo vrijeme dok su na praksi. Ali to nije sve, AIESEC je mislio na sve, i sjetio se injenice da je pored egistencije bitna i dodatna podrka. Tako je svim praktikantima omoguen mjeseni deparac za vlastite potrebe. Ljepota ovoga je da ete pored cjelokupnog steenog iskustva biti bogatiji tijelom i duhom, upoznavajui druge kulture, nacije,

18

rase i religije. Proirit e te svoje vidokruge i misliti izvan kutije, stei prijatelje, i pronai razlike koje e Vam se dopasti. Doi u dodir sa onim to nikada niste imali priliku, obii svijet, ostvariti svoje snove, jednostavnim putem vidjeti ono to ste jo kao dijete eljeli vidjeti. Da nauite od svih tih ljudi neto novo to e Vas obogatiti vie nego bilo kakva suma novca. Iskustvo koje niste imali gdje stei, u svijetskim kompanijama koje raspolau s najboljom opremom i strunim kadrom koji e Vas obuiti svemu to elite. Teorija e se pretvoriti u praksu, a Vi ete biti nova osoba sposobnija od one juer. Rad u poznatim svjetskim kompanijama upravo Vam moe omoguiti budue zaposlenje moda ba u onoj u kojoj budete radili. Ii cete korakom konkurencije koja biva sve vea, a sigurni smo da je elite prestii i biti u vodstvu. Trite rada trai kvalitetan i iskusan mladi kadar koji zna ta radi i ta eli, pored diplome i titule trai se znanje, ali ne ono na papiru sa prosjekom ocjene 5.0, nego ono u praksi. Sutra kada budete traili posao nikoga nee zanimati da li ste Vi imali prosjek 5.0 ili 2.1, nego e ih zanimati znate li Vi raditi ono ta ste zavrili. AIESEC prakse su najbolje mjesto da to steknete. Sve to je potrebno javiti se na e-mail zelim.praksu@gmail gdje e Vam aplikacije biti poslane da ih ispunite, upadnete u svijet praksi. Dijeli Vas svega nekoliko minuta da ostvarite eljeno, bez ikakvih komplikacija. ta ekate? Da vlak proe? Ali kod AIESEC praksi i kad vlak proe ima sljedei koji doe odmah, jer na prakse se moete prijaviti tijekom cijele godine u ovisnosti od Vaeg slobodnog vremena. Zato Vas ovim putem toplo pozivamo da odaberete ono to elite i mislite da je upravo za Vas.

19

resursima, Brazil je doivio ogroman gospodarski rast u protekla tri desetljea. Otkria velikih nalazita nafte, jame povoljnu perspektivu budueg razvoja brazilske ekonomije. Najvei dio radno sposobnog stanovnitva je zaposlen uuslunimdjelatnostima (42%), u poljoprivredi (31%), a u industriji (27%). Stopa rasta BDP-a iznosi 2,7%, BDP per capita iznosi 12.961 USD, a BDP po sektoru: poljoprivreda 5,5%, industrija 30,8%, usluge 64,9%. RUSIJA Petnaest godina nakon propasti komunizma rusko gospodarstvo se pribliilo gospodarstvima srednje razvijenih zemalja slobodnog trita. Danas ono ima visoku stopu rastaBDP-a (8,1% godinje) i relativno visoPie: Martina Barii Zapitamo li se ikada koliko smo informirani o zbivanjima u svijetu ili jednostavno smatramo da nama to nije potrebno. Kao budui i sadanji ekonomisti, akademski graani, moramo biti upoznati sa svim gospodarstvima svijeta. Zvui li vam poznato BRIC? Brazil, Rusija, Indija i Kina-rastue sile svijeta. Meu ekonomistima ve deset godina stoji za ubrzani i nezaustavljivi gospodarski rast. Zamiljen je u radu od strane Goldman Sachs 2001. godine u dokumentu pod nazivom The World Needs Better Economic BRICS. Vrlo brzo je prihvaen u javnost, naroito u medijima. Odlueno je da e se raditi na poboljanju globalne gospodarske situacije i reformi financijskih institucija. Afrika kao peta lanica i tako dolazi do novog naziva BRICS. Zemlje BRICS-a su u posljednjih nekoliko godina bitno ojaale svoju koordinaciju i suradnju, ali jo uvijek postoji prostor za daljnji razvoj Unije. Prilino su uspjene, tako da neke od njih nisu ni osjetile gospodarsku krizu ili su uspjeli sauvati vidljiv gospodarski rast u razdoblju kada su se razvijene zemlje suoavale sa ozbiljnim problemima. Biljei stalan razvoj svojih drava lanica, posebno u podruju gospodarstva i trgovine te su neke meusobno postale najvei trgovinski partneri. Na primjer, Kina je postala najvei partner Rusije, pretekavi Njemaku 2010. godine. Ove zemlje su napravile mnogo u unapreenju svjetskog gospodarskog i politikog poretka, ali imaju veliki potencijal za promicanje suradnje u gospodarstvu i drugim podrujima. BRAZIL Brazil ima najvee gospodarstvo u Latinskoj Americi, osma je najvea svjetska ekonomija po trinim teajevima. Raspolae velikim i razvijenim poljoprivrednim, rudarskim, proizvodnim i uslunim sektorima, kao i velikom radnom snagom. Pojaava svoju prisutnost na meunarodnim financijskim i robnim tritima. Nedavni ekonomski rast djelomino je uvjetovan globalnim rastom cijena roba s izvozom u rasponu od govedine do soje. Kao svjetska sila u poljoprivredi i prirodnim

kuinflaciju(oko 11,7% ). Rusko gospodarstvo se uglavnom temelji na izvozu energenata (nafte i zemnog plina) i sirovina te rastuoj domaoj potronji. U2011.,BDP Rusije porastao je za 4,2 posto, to je 3. najvia stopa rasta meu vodeim svjetskim gospodarstvima. Ruski BDP se procjenjuje na 1 250 milijardi dolara. Prirodni resursi, posebno nafta i plin, dominiraju u ruskom izvozu. Naftna industrija u Rusiji jedna je od najveih u svijetu. Rusija ima najvee rezerve te je najvei izvoznik prirodnog plina. Zauzima 2. mjesto po koliini rezervi ugljena u svijetu, 8. mjesto po rezervama nafte te je najvei izvoznik nafte u svijetu u apsolutnim brojkama. INDIJA Donedavno zaostala zemlja treeg svijeta, Indija, u dananje vrijeme postaje zemlja mogunosti. Posljednjih nekoliko godina indijsko gospodarstvo postaje jedno od najbre rastuih gospodarstva svijeta, s prosjenom stopom rasta BDP-a u rasponu od 6% do 9%. Iako Indija zaostaje u gospodarskom razvoju za Kinom, predvia se da bi do 2020. godine Indija i Kina mogle postati vodee ekonomije svijeta. Unato brzom razvoju i danas su sveprisutni problemi s kojima se Indija nosi. Visoka stopa nezaposlenosti, visoka razina zaduenosti, niska razina BDP per capita dovode do velikog broja siromanih. Jedan od

Skupina zemalja u razvoju BRICS-a donijela je odluku o osnivanju zajednike razvojne banke i povezivanje njihovih trita kapitala. Najavljuju novu razinu ambicija
Motor gospodarskog uzleta u Brazilu i Rusiji treba traiti u ogromnim rezervama energenata, a u Kini i Indiji u jeftinoj radnoj snazi i niskim trokovima proizvodnje. Nakon samo nekoliko godina od uvoenja pojma BRIC, ove zemlje su se od pasivnog promatraa svjetskih gospodarskih zbivanja pretvorile u aktivne i presudne sudionike, pa ak i u vrijeme krize u Europi i Sjevernoj Americi u spasitelje globalnog gospodarstva. Nakon velikih napora u 2010. godini pridruuje im se Juna

20

glavnih problema protiv kojeg se Indija bori je smanjenje siromatva. Iako se siromatvo reduciralo kroz posljednjih nekoliko desetljea, danas oko 350 000 milijuna ljudi ivi ispod granice siromatva, odnosno ispod 1.25$ dnevno. Ukidanje ogranienja i prihvaanje odreenih zakona (izvozne subvencije, ukidanje carina na uvoz pojedinih sirovina za proizvodnju) rezultiralo je poveanjem izvoza. Otvaranje Indije prema svijetu privuklo je takoer veliki broj stranih investitora. Najvei udio direktnih stranih ulaganja usmjeren je na informacijsku tehnologiju, tehnoloki sektor i telekomunikacije. Indija moe na budunost gledati optimistino jer raspolae sa dovoljno vlastitog potencijala koji joj omoguuje da do 2020. godine postane trea gospodarska sila svijeta, iza Kine i Sjedinjenih Amerikih Drava. Osnovni potencijal razvoja indijskog gospodarstva ini veliina trita, brojno stanovnitvo te brojna i u velikoj mjeri visoko obrazovana, a jeftina radna snaga s rairenim znanjem engleskog jezika (cca. 200 mil. stanovnika govori engleski). Prema podacima iz 2011. BDP iznosi 1 983 milijarde USD, BDP po stanovniku 1 650 USD, Realni rast BDP-a 7,1%, Stopa inflacije 8,9% i stopa nezaposlenosti 9,8 %. KINA Kina je najvei BRICS lan od strane stanovnitva i BDP-a. Gospodarstvo Kinedrugo je po veliinigospodarstvousvijetu(mjereno apsolutnim razinama BDP-a). Vrijednost BDP-a po glavi stanovnika iznosi 7 600USD(2010.), to je malo u usporedbi s razvijenim zemljama. BDP po sektoru: poljoprivreda 9,6%, industrija 46,8%, usluge 43,1%. Kineski gospodarski rast na poetku21. stoljea iznosio je vie od 10% godinje, zbog

Nakon samo nekoliko godina od uvoenja pojma BRIC, ove zemlje su se od pasivnog promatraa svjetskih gospodarskih zbivanja pretvorile u aktivne i presudne sudionike, pa ak i u vrijeme krize u Europi i Sjevernoj Americi u spasitelje globalnog gospodarstva
ega Kina postaje sve vea konkurencija ostalim svjetskim gospodarstvima. Kina ima probleme u sve veoj potranji za sirovinamai energijom, to dovodi do poveanjacijenana svjetskim tritima (rastua potranja). Kina je stoga pokrenula gospodarsku suradnju s afrikim i srednjoazijskim zemljama poput Kazahstana, koje su bogate nalazitimanafteiprirodnog plina. JUNA AFRIKA Prema klasifikaciji UN-a, Junoafrika republika je u rangu zemalja sa srednjim prihodima po glavi stanovnika, sa velikim rezervama sirovina, dobro razvijenim financijskim, pravnim, komunikacijskim, energetskim i prometnim sektorima, sa burzom koja se svrstava meu prvih 20 u svijetu i dobrom infrastrukturom koja omoguava dobru raspodjelu robe u velikim urbanim centrima irom cijele regije. Junoafrika Republika je po bruto domaem dohotku bila 32. drava na svijetu u 2008godini. Veliki industrijski centri su Cape Town, Johannesburg, Port Elizabeth i Durban, koji su ujedno i sredita kemijske, tekstilne industrije, elektronske industrije i proizvodnje motornih vozila, kao i proizvodnje oruja. Junoafrika Republika je najvei proizvoazlatana svijetu, razvijena je crna i obojena metalurgija.

Osim u proizvodnji zlata, drava je svjetski lider i u proizvodnjiplatine,mangana,kroma i dijamanta. Nafte rezerve su slabije, ali je bogatstvo ugljenom znaajno, naroito na istoku drave. Takoer drava ima zalihe bakra,eljeza,olova i nekih rijetkih metala. U zemlji postoji oko 700 rudnika, a izvoz ruda ini preko 50% ukupnog izvoza JAR. BDP prema procjenama iz 2005 iznosi 570,2 milijarde $, BDP per capita 12,161 $. ZAKLJUAK Skupina zemalja u razvoju BRICS-a donijela je odluku o osnivanju zajednike razvojne banke i povezivanje njihovih trita kapitala. Najavljuju novu razinu ambicija. Za takav projekt potrebno je dosta vremena, ali bi ubrzo trebali utvrditi na koji nain e razvojna banka biti strukturirana i kapitalizirana. Ta inicijativa omoguiti e im udruivanje njihovih resursa za infrastrukturna poboljanja koja se moi koristiti na dulji rok za kreditiranje tijekom svjetske financijske krize, neto poput europskih fondova. Zemlje BRICS-a zalau se za liberalizaciju svjetske trgovine, ali trae i vei prostor za ulogu drava u ekonomiji i novu globalnu valutu (za sada e pojaati meusobno koritenje vlastitih). Ove drave ine ak 43% globalne populacije, 17% svjetskog izvoza, 17% globalnog priljeva SDI. BRICS nema pravog lidera, ekonomski je to prvenstveno Kina, vojno je to bez sumnje Rusija. Prema procjenama, do 2030. BRICS bi trebao initi 47% BDP-a svijeta za razliku od 17% u 2010. Procjene ukazuju da je sredinom 2011. godine realni obuhvat ruskih investicija na nivou od oko milijarde eura. Izvjesno je da e doi do porasta prisutnosti ruskog kapitala i ogromnih kineskih ulaganja u zemlje, drave ovog dijela balkana. Zemlje koje su se posljednjih desetak godina skrbile za polovicu svjetskoga gospodarskog rasta pomalo posustaju. Brazil pati zbog prejake nacionalne valute, u Rusiji zapinje s reformama, Indija se gui u korupciji, a i kineski gospodarski rast je posustao pa tako se vie ne skrbi za nova radna mjesta. to se dogaa BRICS-om ? Gubi li privlanosti velikih financijskih onglera? Hoe li ovoga puta pronai nove uzdanice i privui svjetske ulagae kako si zavladali svijetom jo je neizvjesno.

BRICS nema pravog lidera, ekonomski je to prvenstveno Kina, vojno je to bez sumnje Rusija

21

CIJENA NAFTE I DALJE VISOKA

uje da je gorivo opet poskupilo? Ma ta me briga, ja opet toim dvadesku!
Pie: Andrija Mikuli

Radi se, naravno, o ali koja se u posljednje vrijeme esto spominje. Vjerojatno zbog toga to i esto dolazi do rasta cijene goriva, tako da se ta ala iznova koristi. ala uvijek dobro doe, no realnost je ipak ozbiljnija. Danas se cijena EURODIESELA na BiH tritu kree oko 2,50 KM, dok je EUROSUPER 2,35 KM. Koliko automobil troi, esto je prva stavka koja se gleda pri kupovini automobila, to ranije i nije bilo toliko izraeno. Gospodarstvo je takoer izloeno znaajnom utjecaju nafte kao odrednice rasta ili pada prihoda i profita. Postavlja se pitanje to rast cijene nafte znai za gospodarstvo male zemlje poput Bosne i Hercegovine? Tko utjee na rast cijene na svjetskom tritu? Visoka cijena nafte uzrokuje pad kupovne moi stanovnitva, ali i rast trokova u industriji. To se posebno osjeti kod

zemalja u tranziciji, poput BiH, ija je industrija i ovako na niskim granama razvoja. Dok recesija, koja je zahvatila svijet poetkom 2008. godine, uzrokuje pad gospodarske aktivnosti kod gotovo svih industrijskih grana, rast cijene nafte uzrokuje i rast trokova gospodarskih subjekata, posebno onih ija je djelatnost izrazito povezana sa visinom cijene nafte, primjerice poljoprivrednici, prijevoznici i slino. Stoga su oni prisiljeni podizati cijene svojih proizvoda ili usluga, kako bi pokrili svoje trokove, to dodatno uzrokuje pad potranje. Svjedoci smo da trenutno dolazi i do rasta cijene hrane, to je direktno vezano s rastom cijene nafte. S druge strane, stanovnitvo vei dio svog dohotka (koji je sve manji zbog pada gospodarske aktivnosti) izdvaja za gorivo, ali i za druge proizvode iji je rast cijena izravno povezan s rastom

tim da se na dizel-gorivo i motorne benzine plaa putarina u iznosu 0,15KM po litri. Kako je cijena naftnih derivata iz dana u dan u porastu, a ovisnost gospodarstva o njenoj visini sve vea, jasno je kako drava na odreena gospodarska kretanja moe utjecati i cijenom nafte. U ukupnoj svjetskoj potronji energije, nafta zauzima prvo mjesto. Nafta je klju svjetskog razvoja i zato se posebna panja posveuje njenom istraivanju, eksploataciji i proizvodnji. Drava kroz naftne derivate ostvaruje znaajan dio fiskalnih prihoda. Gospodarska kriza je dodatno oteala odravanje proraunske ravnotee, pa i fiskalni prihodi koje drava ostvaruje kroz naftne derivate predstavljaju vanu stavku. Podsjetimo da rastom cijena nafte na svjetskom tritu dolazi i do rasta cijena veine prodajnih dobara i usluga. U nor-

i odravanje proraunske ravnotee. Teret krize u najveoj mjeri snose graani, dok se o odreenim olakicama (bilo poreznim ili nekim drugim) za proizvodna poduzea sve manje govori. Kad uzmemo u obzir vanost cijene nafte na gospodarska kretanja, namee se logino pitanje: dali bi drava svojim mjerama trebala sniziti cijene naftnih derivata kako bi omoguila domaem gospodarstvu da krene uzlaznim trendom? Sigurno je da se odreene mjere za poticanje rasta gospodarstva moraju donijeti. Vie od stotinu godina govori se i pie da je Bosna i Hercegovina, a posebno sjeveroistona Bosna bogata naftom. Prole godine vodea meunarodna naftna kompanija, Shell Exploration Company, je poela sa istraivanjem nafte u BiH. Ponovo je aktu-

cijene nafte (npr. hrana), to uzrokuje pad kupovne moi stanovnitva. Ako uzmemo u obzir injenicu da je i cijena osnovnih energenata (struja, voda, plin) sve vea, dolazimo do zakljuka da je stanovnitvo prisiljeno najvei dio svog dohotka izdvajati za osnovne ivotne potrebe, dok za neto drugo i ne preostaje velik dio. Moemo zakljuiti da je rast cijene nafte na svjetskom tritu jedan od faktora (ali i posljedica) velike globalne krize, moda ne presudan, ali svakako znaajan. to moe drava napraviti po tom pitanju? Drava veliki dio svojih prihoda ubire kroz carine, troarine na naftne derivate, PDV i putarine. Troarine na naftne derivate se obraunavaju po litri, te iznose: 0,30KM za petrolej, dizel-gorivo, ulje za loenje, ekstra lako i lako specijalno; 0,35KM za motorni benzin-bezolovni; i 0,40KM za motorni benzin, s

Stanovnitvo vei dio svog dohotka izdvaja za gorivo, ali i za druge proizvode iji je rast cijena izravno povezan s rastom cijene nafte, to uzrokuje pad kupovne moi stanovnitva
malnim okolnostima to bi dovelo do rasta prihoda od poreza na potronju. No rast cijena nafte moe dodatno ugroziti poslovanje gospodarskih subjekata i standard graana, dajui poticaje za rast verca, sive ekonomije i stvarajui prostor za poreznu evaziju i gubitak prihoda od neizravnih poreza. Fiskalna politika zemalja u regiji, ali i veine zemalja EU usmjerena je iskljuivo na tednju

alizirana pria o nafti u Bosni i Hercegovini, njenim lokacijama i koliini koja se moe nai. Prve buotine nafte u FBiH oekuju se 2013. godine, a eksploatacija poetkom 2015. godine. U isto vrijeme naftna tvrtka Jadran Naftagas, koja je u srbijansko-ruskom vlasnitvu, najavila je poetak geolokih istraivanja na prostoru Republike Srpske. Prema podacima, do kojih je dola agencija Anadolija, prije rata uraeno je 15 istranih buotina koje su pokazale da na prostoru sjeveroistone BiH, na dubini od tri do pet tisua metara, postoji 50 milijuna tona naftnih rezervi. To podruje prostire se od Bosanskog Broda, preko Brkog, Bijeljine i Zvornika do Tuzle i zauzima prostor od oko 12.000 kvadratnih metara. Procjenjuje se da bi postojee zalihe mogle zadovoljiti sve potrebe BiH za naftom u iduih 30 godina, uz godinju zaradu od milijardu dolara. Osim to bi to predstavljalo veliki prihod za dravnu blagajnu, u isto vrijeme bi znailo i smanjenje cijene naftnih derivata na BiH tritu, to bi takoer dovelo

24

Procjenjuje se da bi postojee zalihe mogle zadovoljiti sve potrebe BiH za naftom u iduih 30 godina, uz godinju zaradu od milijardu dolara
i do pada cijena mnogih dobara. Uzroci rasta nafte na svjetskom tritu su viestruki. Kako se cijene na svakom tritu, pa tako i tritu nafte baziraju na odnosu ponude i potranje, jasno je da smanjenje ponude uz poveanje potranje dovodi do rasta cijena. Uzroke poveanja potranje za naftom moemo traiti u rastu gospodarske aktivnosti Kine koja je prole godine prvi puta prestigla SAD kao najvei svjetski potroa energije. Ako sada uzmemo u obzir tvrdnje svjetskih znanstvenika kako e do 2047. sagorjeti i posljednja kap ovog crnog zlata (konstantno smanjenje ponude) dok potranja za naftom iz dana u dan raste, moemo razumjeti poetak ubrzanog rasta cijene nafte. Kako efikasnog alternativnog goriva do danas jo uvijek nema, za pretpostaviti je kako u budunosti nee doi do znaajnijeg pada cijene nafte te ukoliko se ne pronae adekvatna zamjena za naftu, moemo oekivati samo rast cijene. U novije vrijeme pojavile su se i tvrdnje kako nafta uope nije fosilnog porijekla, te da su prie o nestaici nafte izmiljotina. Ova tvrdnja bi sigurno dovela do velikog pada cijene nafte, to zasigurno nije u interesu velikih naftnih kompanija. Ostaje nam saekati 2047. i vidjeti tko je bio u pravu. Nadalje, cijenu nafte u velikoj mjeri odreuju i pekulanti. Pojavom gospodarske krize 2008. godine dolo je do sloma velikog broja financijskih institucija. Slom financijskih institucija uzrokovao je i pad gospodarske aktivnosti realnog sektora, to je dovelo do pada vrijednosti dionica poduzea na burzama. Investitori su se okrenuli sigurnijim oblicima ulaganja te su svoje vikove kapitala plasirali prvenstveno u zlato i naftu, odnosno dolo je do rasta pekulativne potranje za naftom. Zbog toga je dolo do rasta cijene nafte, to je posebno izraeno 2008. godine kada je cijena nafte bila rekordnih 147,27$ po barelu. Pad pekulativne potranje za naftom moemo oekivati eventualnim svretkom krize, no trenutno ne postoji vidljiva naznaka takvog raspleta. pekulanti vjeto odravaju cijenu nafte visokom. Bombastini naslovi u novinama, studije o ubrzanom nestanku nafte, sigurno su samo neki od instrumenata koje pekulanti koriste. No, presudnu ulogu u odreivanju cijene nafte na svjetskom tritu ima OPEC. Glavni cilj Organizacije prema njenom Statutu jest koordinacija i ujednaenje naftne

politike zemalja lanica i ustanovljavanje najboljih naina da se ouvaju njihovi interesi, pojedinani i kolektivni; smiljanje naina i sredstava za stabilizaciju cijena na meunarodnim naftnim tritima s ciljem uklanjanja tetnih i nepotrebnih kretanja cijena; stalnu brigu o interesima zemalja proizvoaa i nunost osiguranja stalnog prihoda zemalja proizvoaa, te uinkovito, ekonomino i stalno opskrbljivanje naftom zemalja potroaa te pravedan povrat uloenog kapitala onima koji ulau u naftnu industriju. Dakle, radi se o tipinom primjeru kartela. Ovaj kartel ujednaava, prije svega, cijenu nafte tako da drave meusobnom konkurencijom ne bi dovele do pada cijene, a samim time i smanjenja prihoda. Nakon rekordnih 147,27$ po barelu, naglo je dolo do pada cijene na svjetskom tritu. Cijena je pala na 30,75$ po barelu, to predstavlja najniu cijenu nafte tijekom gospodarske krize. Tijekom 2009. godine nafta se prodavala po cijeni izmeu 35$-82$. OPEC tada, da bi poveao cijenu nafte, smanjuje njezinu ponudu, tako da ponovno dolazi do rasta cijene, tako da se danas cijena nafte na svjetskom tritu kree izmeu 100$ i 110$ po barelu. Krize i ratovi u Iraku, Libiji, Siriji i drugim arapskim zemljama su takoer uzrokovali rast ci-

S obzirom na veliku koliinu novca koja se vrti oko nafte, ne udi ni veliki interes svjetskih sila, posebno SAD-a, za kontrolom naftnih buotina
jene nafte. Kako su navedene zemlje veliki izvoznici nafte, svaka nestabilnost uzrokuje strah od nestaice, to automatski dovodi do fluktuacije cijena. S obzirom na veliku koliinu novca koja se vrti oko nafte, ne udi ni veliki interes svjetskih sila, posebno SAD-a, za kontrolom naftnih buotina. Zemlje poput SAD-a su svoj gospodarski rast temeljile upravo na resursima koje su posjedovale. Kako su resursi u velikoj mjeri presuili, a gospodarstvo poelo stagnirati, postavilo se pitanje kako krenuti dalje? Promatrajui dogaaje u tom kontekstu, ratovi u Iraku i Libiji, u kojima je SAD bila glavni mirotvorac, predstavljaju sasvim logian slijed dogaaja. Iz svega navedenog da se pretpostaviti kako e i u budunosti cijena nafte biti relativno visoka. Kako e cijena utjecati na privrede pojedinih drava ostaje nam za vidjeti, no jedno je sigurno: nafta postaje jedan od kljunih elemenata ekonomskog razvoja svih drava svijeta.

25

NEMILOSRDNI KOCKARI
Dou,tako,vremena, kada pamet zauti, budala progovori, a fukara se obogati!
jedniki nazivaju manipulanti. Oni, legalno, a ee ilegalno, provode razliite aktivnosti koje dovode do stalnog poveanja ili stalnog smanjenja cijena vrijednosnih papira na burzama. Provedbom manipulacija manipulanti imaju direktne ili indirektne financijske koristi. U namjeri da se realiziraju manipulacije na burzi manipulanti polaze od tri temeljne pretpostavke: 1. Javnost je glupa, 2. Javnost e uglavnom kupovati dionice kada cijene rastu, 3. Javnost e uglavnom prodavati dionice kada cijene padaju. Pod javnosti se podrazumijeva mnotvo investitora koji podlijeu trinim manipulacijama. to due manipulanti mogu kontrolirati mnotvo investitora, to due mogu ostvarivati svoje ciljeve i financijsku korist. Manipulanti kontroliraju trinu pohlepu i strah. Pohlepa javnosti, u ovom sluaju investitora, javlja se kada cijene rastu te stjecanjem to veeg broja dionica investitori ele ostvariti to veu financijsku korist u budunosti. Imid burzovnih pekulanata se kree izmeu divljenja i prezira. Oni trae slabe toke drava te ih napadaju. To naelo je prije dva desetljea spektakularno primijenio poznati trini ongler George Soros napadom na britansku Nacionalnu banku kada je sa nekolicinom investitora prikupio velike koliine novca i ciljano oslabio britansku funtu. Ovaj dogaaj je u povijest Velike Britanije uao kao crna srijeda, a Soros je u jednom danu zaradio milijardu dolara i postao legendom. On sam sebe vidi kao filantropa koji se zalae za slobodu na svim razinama drutva-kako u ekonomiji, tako i u politici.U Hrvatskoj, jednako kao i u itavoj regiji jugoistone i istone Europe, Soros je najpoznatiji kao osniva zaklade Otvoreno drutvo (Open Society Foundations), koja znatnim financijskim sredstvima pomae rad brojnih nevladinih organizacija, prije svega onih koje se zalau za uspostavu slobodnog i demokratskog drutva. to se financijskih sredstava Pie: Antonio Mari U financijskoj i raunovodstvenoj literaturi te praksi javljaju se termini manipulacije i pekulacije. Oni se esto koriste kao sinonimi. Tumae se kao npr. spletkarenja, smicalice ili podvaljivanja. U smislu aktivnosti, i to poslovne, ovi termini se tumae kao nastojanja da se raspoloivim, bilo doputenim ili nedoputenim sredstvima doe do brze i lake zarade. Iako sam termin manipulacije ima negativan prizvuk koji upuuje na ilegalne operacije to nije uvijek tako. Nisu sve tie, to mu nije problem-ekonomski magazin Forbes procjenjuje bogatstvo ovog 82-godinjaka na oko 14 milijardi amerikih dolara. Kad nekome smrkne, drugom svane... Ovaj narodni izraz vrlo dobro opisuje nain na koji razmiljaju pekulanti. To nam dokazuje i primjer katastrofe u Japanu koji se dogodila 11.3.2011.. Tada je Japan pogodio razoranpotres u Tokiju, jaine 9, premaRichterovoj ljestvici. Nevolja nikad ne dolazi sama pa je uz goleme tete u podruju zahvaenom potresom, tetu pretrpjela i nuklearna elektrana Fukushima. Iako su sva tri aktivna reaktora prestali s radom, sam potres, unato razornoj snazi nije nanio velika oteenja na elektrani. Ali je zato tsunami koji je kao posljedica potresa uslijedio nakon sat vremena i odradio posao do kraja. I dok su se jadni Japanci prihvatili saniranja tete, pekulanti se brzo iskoristili guvu. Japanski burzovni indeks NIKKEI se nakon katastrofe obruio u dubinu i u prvih nekoliko dana izgubio 19% svoje vrijednosti. Na burzi su poele pekulacije. Atraktivna investicija je prije svega bio graevinski sektor. Usprkos golemim razaranjima, Japan je bila i ostala bogata i razvijena zemlja koja e se ubrzo primiti posla sanacije svoje infrastrukture gdje je nainjena teta, prema nekim procjenama, oko 180 milijardi dolara. Tako je NIKKEI odjednom skoio za 5,7%, uglavnom zbog ulaganja u dionice graevinskih koncerna i tvrtki koje proizvode razni graevinski materijal. Uglavnom, uspjean dan za pekulante. Mislim da ne

Poznati trini ongler George Soros je napadom na britansku Nacionalnu banku sa nekolicinom investitora prikupio velike koliine novca i ciljano oslabio britansku funtu. Ovaj dogaaj je u povijest Velike Britanije uao kao crna srijeda, a Soros je u jednom danu zaradio milijardu dolara i postao legendom
manipulacije ilegalne i negativne. Zakonodavstva pojedinih zemalja putem zakona ili standarda definiraju koje su to manipulacije ilegalne. U zakonskom definiranju financijskih manipulacija i njihovoj zabrani prednjai SAD, iji SEC (Komisija za vrijednosne papire) odreuje koje su manipulacije ilegalne. Takoer, zemlje EU putem amandmana na Direktive EU nastoje zakonski ograniiti pojedine manipulacije na financijskim tritima. Manipulacija je u irem smislu aktivnost gdje jedna osoba ili skupina uglavnom ilegalno podie ili sputa cijene roba. Na financijskim tritima to znai umjetno podizanje ili obaranje cijena vrijednosnih papira . Manipulacijama se bave pojedinci ili skupine koji se za-

Imaginarna penica, kupljena na nijednom mjestu utjee na stvarnu penicu, kupljenu na bilo kojem mjestu. Tako da, ako ne oslobodimo hranu karaktera robe, sve vie ljudi nee imati to jesti

26

treba nita vie govoriti o etici i moralu trinih onglera. Postavlja se pitanje: dokle ih njihova glad goni? Gdje im je granica? pekulacije na granici morala i etike Nakon amerike krize i sloma Wall Street-a, investitori su pobjegli na robno trite, a posebno na naftno i poljoprivredno. Dok realna proizvodnja izmeu 2005. i 2007. nije rasla, robno je pekuliranje poraslo za 160 posto. Upravo pekulacija die cijene i odjednom gura stotine tisua ljudi u glad. Na koji nain? Barclays, Goldman Sachs, JP ulau velike svote novca u klaenje na cijene hrane diljem svijeta, to dovodi do neprestanih, a ponekad i dramatinih skokova i padova u cijeni hrane na svjetskom tritu. Kad pekulacija oblikuje cijene, investitori se dodatno obogauju, a siromasi ostaju gladni. Nastaje financijska nepravilnost koja destabilizira svjetski financijski sustav, a takoer destabilizira i svjetski prehrambeni sustav. Rast cijene nije tek rezultat ponude i potranje. On je prvenstveno rezultat pekulacije. Izmeu 2003. i 2008. zbog pekulacije je indeks robe narastao oko 1900 posto, to jest, s 13 na 260 milijardi. 30% tog indeksa kapitala bile su investicije u trite hrane. Svjetska trgovina robom nema nita s hranom, njenim dobavljaima ili s onima koji se hrane, sa sezonama radova, sa sjetvom ili etvom. Prehrambena raznolikost je smanjena na osam proizvoda i ulazi u paket indeksa koji odreuje cijenu. Sezone poljodjelskih radova su zamijenjene cjelodnevnim transakcijama. Prehrambena proizvodnja, razvijena sunevim svjetlom i fotosintezom, sad je odreena investicijskim dark pool-ovima. Tragedija je da je taj zamiljeni svijet kriv za glad stvarnih ljudi u stvarnom svijetu. Povijest prehrane pretrpjela je opasan preokret 1991., u vremenu kada se tome nije pridavalo mnogo panje. Bilo je to iste godine kad je Goldman Sachs odluio da bi kruh na bio odlina investicija. Ulazak investitora kao to su Goldman Sachs, AIG Commodity Index, Bear Sterns, Oppenheiner and PimcoiBarclaysdopustio je da agrobiznis povea svoju dobit. U prvom kvartalu 2008.Cargill(najvei proizvoa ita na svijetu) ostvario 86 posto

rasta zarade od trgovine robom.ConAgraje prodao svoj trgovaki sektor za 2.8 milijardi dolara. Zahvaljujui ulaganju u cijene i zaradu, penica je postala nedostupna za 250 milijuna ljudi. pekulacija je razdvojila cijenu hrane i stvarnu vrijednost iste. Trgovina itaricama se promijenila zbog futuristikog trita na kojem vladaju divovi itarica kao to su Chicago, Kanzas i Minneapolis, ujedinjeni sa pekulacijama investitora. Imaginarna penica, kupljena na nijednom mjestu utjee na stvarnu penicu, kupljenu na bilo kojem mjestu. Tako da, ako ne oslobodimo hranu karaktera robe, sve vie ljudi nee imati to jesti; s velikim iznosom novca koji je ubaen

programi Svjetske banke, MMF i bilateralni sporazum o trgovini su prisilili lokalne i nacionalne prehrambene ekonomije da se integriraju u globalno trite. Iz tog razloga globalni financijski sustav trenutno pekulira o hrani kao robi, utjeui time na cijene i na pravo siromanih da imaju pristup hrani i u najzabaenijem krajevima svijeta. Bankama i njihovom nainu poslovanja posljednjih desetljea moemo zahvaliti za financijsko i gospodarsko stanje u kojem se nalazimo danas. Naalost, glad u svijetu je mnogo dublji problem od trenutne financijske krize. U posljednja dva desetljea se ukupan obujam burzovnih pekulacija umnogostruio. Uz pomo specijalnih financijskih konstrukcija je mogue klaenje kako na rastue tako i na padajue teajeve pojedinih valuta, ili cijena sirovina, dravnih obveznica, a naalost i prehrambenih proizvoda. Pogotovo u vrijeme financijske i dunike krize pekulante se esto naziva glavnim krivcima za sve probleme, a ne samo za porast cijena hrane. Politiari rado upiru prstom u njih i navode ih kao glavne krivce za lihvarske kamate koje prezaduene drave moraju plaati na financijskom tritu. Ti politiari, meutim, pritom rado zaboravljaju da nisu pekulanti uzronici krize, ve samo tu krizu koriste za ostvarivanje profita.A zadatak je politike da onglerima na burzama, koji u sekundi zarauju milijarde eura, postave jasna pravila igre.Jednako kao ni prije 20 godina tako ni danas ne postoje dostatni mehanizmi koji bi to sprijeili. I tako dravama preostaje samo da dovedu u red svoj dravni proraun, inae e se na kraju veseliti samo burzovni pekulanti i meetari. Iznimno je vano da svjetski vladari konano shvate da ih je narod izabrao da rade za njihovu korist, a ne da bi gradili legalni gospodarski okvir u kojem se mogu bogatiti onih 1% bogatih ljudi na zemlji. injenica da u svijetu nikada nije bilo vie gladnih i siromanih nego je to sluaj u 21. stoljeu je veoma porazna sama po sebi. Ipak, rastui interes oko pekulacija s hranom prisilila je neke banke da zaustave svoje investicije u trite hrane. Njemaka Commerzbank i austrijska Volksbanka su maknule poljoprivredne proizvode sa svojih lista financijskih operacija. Njemaka banka je jo prije uinila isto. Vrijeme se da sve vlade i sve financijske institucije stave pravo na hranu ispred vlastite gladi za zaradom.

u ovu kladionicu, umjetni procesi pekulacije podiu cijenu hrane, to za posljedicu ima stavljanje hrane van dosega milijuna. UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu, FAO, procjenjuje da je prole godine vie od 44 milijuna ljudi osiromailo ispod granice ljudskog dostojanstva zbog poveanja cijene hrane. Cijena osnovnih namirnica u BiH poveana je gotovo 100 % u posljednje dvije godine. Obitelj u BiH troi u prosijeku vie od 50% svojih prihoda na hranu. Za usporedbu, obitelj u EU troe 15%. Pravila Svjetske trgovinske organizacije, strukturni

27

Bolje Symbian u ruci, nego Microsoft na grani

Pie: Hrvoje uak Nokia, ime koje je nekad bilo sinonim za mobilnu telefoniju, danas vodi teku bitku za preivljavanje u tehnolokom svijetu. Najvei krivac za dananje stanje nordijskog ponosa je Microsoft, koji je vodio privatni rat protiv finske korporacije te je i doveo pred sam rub potpune propasti. No poimo od poetka. Ova finska tvrtka je poela sa radom davne 1865. godine. Njezin osniva je bio Frederik Idestam, a isprva se bavila proizvodnjom papira. Naziv Nokia je dobila prema malom, istoimenom gradiu na jugoistoku Finske, gdje je otvoren drugi pogon za proizvodnju papira. Prelazak ove kompanije na podruje elektronike se pripisuje drugom suosnivau kompanije, Leu Mechelinu. On je predloio da se kompanija proiri na proizvodnju kablova i generatora. Kroz dugi niz godina, tvrtka je imala uspona i padova, bila je na dnu i vrhu, uputala se u razliite akvizicije, ak je kupila i tvornicu cipela, odnosno galoa, par puta bila na rubu bankrota, no sve se promijenilo 60-ih godina 20. stoljea. S poetkom proizvodnje elektronskih komponenti za nuklearne elektrane, determiniran je smjer kretanja razvoja ove kompanije. 1967. godine, odjel koji je bio zaduen za proizvodnju tih komponenti se odvojio u samostalni odjel te je nastavio istraivanje i razvoj telekomunikacijskih ureaja. Iako je dugi niz godina stvarao samo gubitke, Nokia je i dalje ustrajala sa radom telekomunikacijskog odjela. To povjerenje se isplatilo nakon jednog i pol desetljea, sredinom 70-ih godina, sa par inovativnih stvari te je Nokia lagano prostirala put prema samom vrhu tada jo nepostojee mobilne telefonije. S par pametnih poteza, akvizicija koje su samo naoko izgledale nevane, Nokia je postala neizbjena stavka na popisu dijelova svake komunikacijske naprave u nordijskim zemljama. Potpunim preuzimanjem Telefenno kompanije, koja je bila u djelominom vlasnitvu drave, nastala je dananja Nokia Telecommunications. Usporedno s ovim dogaanjima, Nokia je takoer razvila prijenosni digitalni komunikator na tekstualnoj bazi za finsko Ministarstvo obrane. Ovaj izum je bio poetna toka za razvoj mobitela, izuma bez kojega bi dananji svijet bio nemogu. Iako su bili glomazni i preveliki za dananji pojam mobitela, a da ne spominjemo funkcionalnost i dostupnost mree, tadanjih 800 grama je bilo sasvim prihvatljivo, tovie, bilo je revolucionarno, imajui u obziru da je najmanji dotadanji prijenosni komunikator bio teak nekih 10 kilograma i bilo ga je potrebno fiziki puniti prije koritenja, pomou ruice i snanog okretanja iste. No ti prvi mobiteli su bili podjednako inovativni koliko i skupi. Cijena jednog od prvih Nokijinih mobitela je iznosila oko dananjih 4500 , to je jasno odailjalo poruku da je taj proizvod iskljuivo za visoku poslovnu klasu i vane

28

Ova nordijska bajka prekinuta je od strane pokojnog Steve Jobs-a, koji je sa svojim iPhoneom prve generacije i iOS-om u potpunosti unitio prodaju Nokijinih modela koji su radili na novom operativnom sustavu koji im je izgradio Microsoft

dravnike. tovie, ova generacija mobitela je bila statusni simbol koji se uvelike povezivao sa pripadnicima yuppie subkulture.Ali to nije Nokijin ukupan doprinos mobilnoj komunikaciji. Nokia je bila jedan od zaetnika GSM (Global System for Mobile Communications) tehnologije. Ova tehnologija je temelj druge generacije mobitela, generacije koja uvodi mobitel u osobnu potrebu te od njega stvara must have stvar, ureaj koji je postao neizbjean u bilo kojoj ivotnoj situaciji. Nokia je takoer pokuala konkurirati na tritu osobnih raunala, no te aspiracije su ubrzo zanemarili te su cjelokupan projekt prodali ICL-u, dananji Fujitsu. Iako su brzo odustali od ideje, jedan model osobnog raunala je ugledao svjetlo dana. Model se zvao MikroMikko, i nije uope nije bio tako lo, ali istovremeno predstavljanje IBM-ovog PC-a je pokopalo svaku nadu za uspjehom. To je bio jedan od krucijalnih razloga Nokijine orijentacije na mobilnu telefoniju, koja je komple-

Nokia je takoer razvila prijenosni digitalni komunikator na tekstualnoj bazi za finsko Ministarstvo obrane. Ovaj izum je bio poetna toka za razvoj mobitela, izuma bez kojega bi dananji svijet bio nemogu

tirana 1992., kada je izvrni menader Jorma Ollila odluio prodati sve dijelove kompanije koji nisu bili vezani za telekomunikacije. I ostvario je puni pogodak. Nokijina preorijentacija je donijela izvrsne prodajne rezultate i izvan Finske, naroito u Sjevernoj i Junoj Americi te Aziji. Prodaja se toliko poveala da ni proizvodnja ni logistika podrka nisu bili u stanju isporuiti narueno. Nokia je lagano osvajala svjetsko trite mobilne telefonije i uspinjala se prema vrhuncu svog postojanja. Zapanjujui prodajni rezultati su obiljeili prvo desetljee treeg tisuljea. Nokia 1100 je najprodavaniji model mobitela ikad, sa preko 200 milijuna prodanih jedinica, Nokia 3310 sa 130 milijuna i mnogi ostali. Nokijin operativni sustav Symbian je odlino prihvaen meu kupcima, te se prodaja uvijek kretala u uskom koridoru, sa priblino jednakim prodajnim rezultatima. E sad, razlog zato se ovaj lanak zove tako kako se zove. Ova nordijska bajka prekinuta je od strane pokojnog Steve Jobs-a, koji je sa svojim iPhone-om prve generacije i iOSom u potpunosti unitio prodaju Nokijinih modela koji su radili na novom operativnom sustavu koji im je izgradio Microsoft, a nastavak unitavanja je slijedio sa svakom novom generacijom Apple-ovog smartphone-a, a Samsung sa svojom Android platformom je samo dokrajio posrnulog titana mobilne telefonije. Zbog generalne nezanimljivosti, nefunkcionalnosti i manjka inventivnosti, Microsoft-ov operativni sustav Windows Phone je donio propast inae uspjenom proizvoau mobilnih ureaja. Nokia je najavila povratak na Symbian operativni sustav, no mnogi smatraju da je prekasno za ovu kompaniju, bez koje nije bilo mogue zamisliti svijet mobilnih ureaja.

29

Pie: Stipan Zovko

POKRET NESV

Najvea svjetska organizacija po broju zemalja lanica poslije UN-a o kojoj se malo govori u naim medijima. Tko su lanice, koji su im ciljevi i da li su ih sposobni ostvariti?!
Nastanak pokreta
Nakon drugog svjetskog rata u elji za svjetskom prevlau dolazi do naglog zahlaenja odnosa izmeu SAD-a i SSSR-a, tada dvije najvee sile u ekonomskom i vojnom smislu. Mnoge zemlje u tom tihom ratu nisu elje birati strane poueni iskustvima iz drugog svjetskog rata. Tada se poinje javljati ideja o organiziranju zemalja koje ele ostati izvan sukoba. Termin nesvrstani je prvi upotrijebio indijski premijer Nehru 1954. godine tijekom svog govora u ri Lanki. On se smatra idejnim zaetnikom pokreta. Ve 1955. godine u Indoneziji, u gradu Bandungu, se odrava skup svjetskih nesvrstanih naroda koji se izjanjavaju da ne ele biti uvuene u sukob dviju sila. Taj dogaaj e promijeniti znaajno odnose na globalnoj politikoj sceni. Idue godine potpisuju Brijunsku izjavu i slubeno postaju svjetska organizacija. Prva slubena sjednica odrana je tek 1961. godine u Beogradu. Razlog zato je odabrana ba Jugoslavija lei u injenici to je tadanji vladar Josip Broz Tito bio uz Nehru-a jedan od utemeljitelja pokreta i smatran je neformalnim voom. Cilj organizacije je osigurati to veu suradnju lanica i da na taj nain ekonomski ojaaju.

Narednih godina mnoge afrike zemlje dolaze do neovisnosti i prikljuuju se pokretu, ime je pokret dodatno ojaao. Ve poetkom 70-ih godina odreene zemlje pokazuju naklonost tadanjem SSSR-u, ime pokret gubi na vjerodostojnosti. Nakon zavretka Hladnog rata pokret na neki nain gubi svoj smisao, a SSSR se poinje raspadati zbog loe ekonomske politike.

Prati trag novca

Iako sve u vezi ovoga pokreta izgleda lijepo i plemenito, pojedini autori se ipak ne bi sloili. Ponajprije zbog nekih neloginosti koje se javljaju u vezi pokreta. Od neloginosti na koje pokuavaju dati odgovor najvie se istiu neoekivani obrat u odnosima sovjetskog saveza i Jugoslavije 1948. godine, zatim kako je diktator jedne, u svjetskim razmjerima, male zemlje uspio skupiti ogroman broj lanica oko sebe i iz relativno skromnog prorauna financirati diplomatske

30

VRSTANIH
odnose sa svim tim zemljama na koje je odlazio ogroman novac. I zadnje, ali nita manje bitno, kako je mogue u isto vrijeme odrati idiline odnose sa Churchillom i Velikom Britanijom. Prema najzastupljenijoj teoriji, Tito je bio ovjek sa zadatkom, a zadatak mu je bio okupiti sve zemlje koje ne rade po nalogu britanskog imperija i SAD-a. Sasvim sigurno da u prilog ovoj teoriji ide i podatak kako je Jugoslavija od SAD-a dobila za trideset godina Titove vladavine preko 10 milijardi $, to i danas predstavlja respektabilnu cifru za jednu dravi. Taj potez SAD-a je vrlo teko objasniti na neki drugi nain, pogotovo ako znamo da je Jugoslavija bila u loim odnosima sa Izraelom, a znamo da izraelski lobi ima jako veliki utjecaj na politiku SAD-a. Na taj nain se moe objasniti i financiranje diplomatskih odnosa sa svim tim zemljama. Zanimljivo, poslije Titove smrti, prestali su otpisi i dug je poeo dolaziti na naplatu. Churchilla i Tita dovode u vezu jer je Churchill bio mason 33. stupnja (najvii stupanj slobodnog zidarstva), a Tito je esto nosio bijele rukavice, koje su simbol Velikog metra u slobodnom zidarstvu. Ali moda je ovjek samo volio bijelu boju, tko zna. No postavlja se pitanje zato bi oni eljeli sve te drave na okupu pod vodstvom Jugoslavije?! Sasvim sigurno da je najvaniji razlog bio drati te zemlje pod kontrolom, jer su bile naklonjenije Istoku nego Zapadu i stoga su predstavljale opasnost. Time su njihove meusobne veze jaale, a one sa Sovjetskim savezom slabile. Djelominim zatvaranjem vrata za proizvode iz Sovjetskog saveza automatski je gospodarstvo te sile ispatalo u nemogunosti plasiranja svojih proizvoda, a posljedino iscrpljivanjem gospodarstva dolazi do socijalnih problema, a i smanjenog vojnog prorauna u kritinim trenucima. Pojedini takoer, u opisima poetaka pokreta, istiu injenicu kako su mnogi od afrikih vladara bili ekscentrini likovi koji su veliki broj vlastitog naroda likvidirali i vrili gnjusne zloine i kako je udno da je tadanji vladar Jugoslavije uspio ih sve skupiti u jednu organizaciju. A pri tome zanemaruju injenicu kako je taj isti vladar prema nekim procjena za svoje tridesetogodinje vladavine naredio likvidaciju gotovo milijun ljudi, bez suenja. Ako uzmemo tu injenicu u obzir, moglo bi se rei da je moda upravo to ono to ih je spajalo.

Nesvrstani danas
Pokret nesvrstanih je opstao do danas, i moglo bi se rei da je njegovo postojanje danas potrebnije nego ikada, jer danas kada nemamo blokovske podjele, moe se rei da je SAD u potpunosti prevladao. No iako je pokret doao do respektabilne brojke od 120 lanica, nisu ni priblino dovoljno zastupljeni u zapadnim medijima, ak bi se moglo rei da ih pojedini mediji u potpunosti ignoriraju. Ako ih sluajno i spomenu to je obino u negativnom kontekstu. Iako bi se po brojnosti moglo rei da pokret ima jako veliki utjecaj u svijetu, stvarnost je drugaija. Razlozi slabog utjecaja su viestruki: slaba ekonomska mo lanica, podjele unutar

pokreta, ovisnost veine lanica o drugim silama (poglavito SAD-u)... Trenutnu mo moda najbolje odraava injenica kako su neke lanice napadane od strane NATO-a, a neke su bile ili su jo uvijek pod okupacijom. Druge lanice pokreta za to vrijeme nisu ponudile gotovo nikakvu pomo prilikom napada osim diplomatske, a i to je vie bila iznimka nego pravilo. Posljednji istaknuti voa pokreta, pukovnik Gadafi, je ubijen tijekom napada NATO-a u Libiji, pod jo uvijek nejasnim okolnostima. Unato svemu, svjetlo na kraju tunela ipak postoji. Nedavno je odran sastanak lanica u glavnom gradu Irana, Teheranu, ime je predsjednik Irana zapoeo predsjedanjem pokretom u idue tri godine. Ovaj sastanak bi mogao oznaiti prekretnicu. Dokaz vanosti ovog sastanka je i broj uzvanika koji je brojio 7000 uglednika, predstavnike je poslalo 150 drava, od kojih je 50 bilo zastupljeno na najviem nivou. Istaknuti gost je bio glavni tajnik UN-a Ban Ki-Moon. Veina zemalja je istaknula kako je potrebno oduprijeti se velikim silama, vie se meusobno povezati, ojaati gospodarstvo i na taj nain izai iz siromatva. Ovi ciljevi se na prvi pogled ine dobrima i put prema rjeenju problema, no upitno je i koliko su spremni, a moda je bolje pitanje, koliko imaju snage da to i ostvare. Zanimljiv podatak je kako je BiH jedna od rijetkih, ako ne i jedina, zemlja kojoj je zahtjev za lanstvom u ovom pokretu, odbijen! Republika Hrvatska nastupa sa statusom promatraa, kao i Rusija i jo neke zemlje.

Budunost pokreta
U opstanak pokreta nakon toliko godina ne bi trebalo sumnjati, ali kakva je njegova budunost i uloga na svjetskoj sceni?! Uloga pokreta u budunosti e sasvim sigurno ovisiti o jaanju njihovih gospodarstava. Veina zemalja koje su u pokretu su siromane, ali imaju dobre izglede za rast u budunosti. Stvar je u tome da su imale dobre izglede i u prolosti, a nisu ih iskoristili. Tako da je upitno koliko e to iskoristiti u budunosti, a i koliko e velike sile dopustiti jaanje lanica pokreta, jer bi time automatski dobile novog znaajnog igraa na sceni. Isto tako ne treba zanemariti iskustvo lanica sa velikim silama, i moda shvate da je jedini ispravan put okretanje jednih prema drugima.

Zemlje lanice Zemlje promatraice

31

ZLATNA GROZNICA
Pie: Stipan Zovko

Povijesni znaaj
Kako bi poeli priu o zlatu kao sredstvu plaanja, trebamo se vratiti 8000 godina unazad kada je zabiljeena prva upotreba zlata. Tada jo nisu postojale kovanice, ve je plaano grumenjima zlata. Razlozi koritenja zlata su vrlo jednostavni; mala je mogunost krivotvorenja, poglavito zbog mase koja je znatno vea nego kod ostalih metala, zatim njegove rijetkosti i postojanosti. Kroz povijest, veina je o zlatu mogla vidjeti kroz mnogobrojne filmove povijesne tematike, zato ga vjerojatno nije potrebno posebno ni predstavljati. Svi vladari nove ere su cijenili zlato i koristili ga kao sredstvo plaanja i zaduivanja meu dravama, ali i unutar drava. Ono je bilo i jedan od razloga pokretanja rata. U vrijeme starog Egipta navodno nije bilo koriteno za plaanje, ali su ga itekako poznavali, a to potvruje injenica da su imali ak 36 rudnika zlata. Prema nekim znanstvenicima oni su smatrali da zlato ima ljekovita svojstva, a koristili su ga i izradu kipova, figura i nakita.

Zlatni standard
Nije mogue spomenuti zlato, a ne dotaknuti se zlatnog standarda. Krajem Drugog svjetskog rata mnoga gospodarstva su se nalazila pred slomom. Godine 1944. konferencijom u Bretton Woods-u dogovorena je upotreba zlatnog standarda kojim su mnoge zemlje vezivale svoje valute za ameriki dolar. SAD je obeao fiksnu cijenu zlata od 35 dolara po unci. Tim potezom su sve valute koje su vezane za ameriki dolar imale fiksu vrijednost. U poetku je to funkcioniralo jako dobro. No problem se javio jer je svake godine vrijednost roba i usluga rasla, kao i razmjene izmeu zemalja, a koliinu zlatu nije bilo mogue znaajnije poveavati jer pri tadanjim cijenama nije bilo mnogo podruja koje bi bilo ekonomski isplativo eksploatirati. Sasvim sigurno da nije pomoglo ni to to je francuski predsjednik Charles de Gaulle konvertirao dolare za zlato. Kada je SAD morao odvojiti znaajnija sredstva za rat u Vijetnamu, takav ureen sustav to nije mogao podnijeti i tadanji predsjednik SAD-a ukida 1971. godine Zlatni standard. Osim to su svjetske valute izgubile materijalnu podlogu, taj potez je omoguio, barem teorijski, neogranieno tiskanje valuta, to do tada nije bilo mogue. Rast cijene zlata Zlato je kroz itavu povijest poznato kao sigurno utoite. Stoga ne udi to je

dolaskom svjetske financijske krize cijena poela rasti. Ono to udi su godinje stope rasta koje su nerijetko premaivale i 30%, kao i to da se povjerenje ljudi jo uvijek nije vratilo u dotadanje oblike ulaganja pa cijena zlata jo uvijek obara rekorde. Mnogi ljudi zlato doivljavaju kao jedino sigurno ulaganje, koje ni teoretski ne moe propasti i jednostavno misle kako je cijena zlata Bogom dana i da ne moe znaajnije kliznuti. To miljenje je potpuno pogreno. Naime, zlato, kao i sva druga dobra ovisi od

ponude i potranje na tritu, a da ne bi bilo tako jednostavno, u posljednje vrijeme se sve vie spominju i neke mone banke koje navodno pekuliraju cijenom. to se tie odnosa ponude i potranje, sa strane ponude svake godine imamo novih oko 2000 tona zlata. Zadnjih par godina ta koliina je poveana za oko 500 tona godinje. Glavni razlog tome je porast cijene koji je omoguio da neka mjesta postaju isplativa za rudarenje. Na strani potranje nemogue je ne spomenuti Indiju, a u posljednje vrijeme

32

Do poetka krize mnoge su centralne banke prodavale dio svog zlata, pa tako imamo situaciju da Republika Hrvatska, odnosno Hrvatska Narodna Banka, nema nijednu zlatnu polugu u svojim trezorima
i Kinu. Indija je najvei potroa zlata meu dravama. Kod njih se tradicionalno poklanja zlato i potranja za zlatom nije doivjela prevelike oscilacije ni u vrijeme znaajnog rasta cijene. Osim to blinjima poklanjanju zlato u sveanim prilikama, poklanjaju se i hramovi. Dok Kina brojem svojih stanovnika i velikim stopama rasta postaje vaan faktor, ne samo to graani kupuju nakit i poluge kao oblik ulaganja, ve i centralna banka poveava svoje rezerve. Od ukupno iskopanog zlata, prema trenutnim podacima oko 52% ide u nakit, 18% zavri u centralnim bankama, 16% se koristi kao oblik ulaganja, 12% zavri u industriji, dok se za preostalih 2 % smatra da zavri na crnom

tritu. Zanimljivo je istaknuti kako su se dolaskom krize okrenuli trendovi. Dok je prije dolaska krize sve vie zlata zavravalo u nakitu i industriji, sad sve vie kupuju centralne banke, privatni i institucionalni ulagai. Do poetka krize mnoge su centralne banke prodavale dio svog zlata, pa tako imamo situaciju da susjedna nam Republika Hrvatska, odnosno Hrvatska Narodna Banka, nema nijednu zlatnu polugu u svojim trezorima.

za otkup zlata i poplavu oglasa ljudi koji zlato otkupljuju. Sve donedavno, otkup zlata se kod nas odvijao iskljuivo u zlatarnama. Kao i sva druga poduzea, tako i ona za otkup zlata, vode se iskljuivo profitom. Razlog zato je sada tako privlano mnogima, a donedavno nikome nije ni padalo na pamet, je nagli porast cijene zlata. To sasvim sigurno ne bi bilo dovoljno, jer se zlato najee dobiva kao poklon od drage nam osobe i ne rjeavamo ga se olako. Ali zato u kombinaciji sa sveprisutnim padom standarda kod velike veine graana, takav razvoj dogaaja nimalo ne udi. Ono to udi je broj graana koji su spremni odvojiti se od svojih dragocjenosti. To zasigurno dovoljno govori o stanju u kojem se dobar dio graana nalazi. Zanimljiv je podatak da je iz RH u samo etiri mjeseca izvezeno devet tona zlata.

Mogui scenariji
Budue dogaaje je uvijek nezahvalno predviati, a pogotovo je nezahvalno kad je u pitanje kretanje cijena zlata. Mnogi analitiari se trude uvjeriti nas kako je upravo sada pravo vrijeme za investiranje u zlato i kako je ovo posljednji vlak,a s druge strane

Otkup zlata
Jedino osoba koje prespavala zadnje dvije-tri godine je mogla ne primijetiti pojavu prostora

imamo investitore, kao to su nadaleko poznati Waren Buffet, koji tvrdi kako je zlato ultimativni balon i da je samo pitanje vremena kada e puknuti. Taj simpatini djedica kae kako on ne zna kada e doi taj trenutak i da zbog toga ne eli ulagati u zlato ve iskljuivo u realni sektor, ali je uvjeren kako taj trenutak neminovno dolazi. Trea strana, koja je posebno zanimljiva zbog svog katastrofinog scenarija, predvia propast monetarnog sustava kakvog poznajemo i da e se zlato vratiti u uporabu kao valuta. Sve tri nabrojane strane imaju podlogu na kojoj grade svoju priu. Dok zagovaratelji rasta priaju o tome kako BDP Kine i Indije raste, a centralne banke se naoruavaju, druga strana tvrdi kako je trenutna cijena umjetno izazvana i kako nije odriva, a u prilog tome bi moglo ii i to to bi Indija i Kina trebale rasti u godinama koje slijede po manjim stopama nego do sad, a zanimljivo je spomenuti kako je Indija uvela carinu od 2% posto na zlato, da bi je nedugo zatim poveala na 4%. Takoer se pojavila prijava protiv dvije velike banke da su navodno dogovorno namjetale cijenu zlata kako bi zaradile. Podloga ovih treih je borba centralnih banaka za vlastito zlato. Moda malo udno zvui, ali doista je tako; pojedine centralne banke su drale vlastito zlato u sefovima drugih centralnih banaka i sada ga ne uspijevaju vratiti. Imamo primjer Njemake, odnosno Bundesbanke koja je povratila veinu svog zlata koje se nalazilo u Engleskoj Banci (Bank of England), no ono to se nalazi u SAD-u, odnosno njihovom FED-u, bezuspjeno pokuavaju vratiti. Kako bi apsurd bio vei, navodno delegacija koju su poslali nije uspjela ni vidjeti zlato koje su deponirali u Fort Knox-u.

33

Intervju za SEF

Prof. dr. sc. eljko uman

SEF: Koliko ste dugo profesor na Ekonomskom fakultetu i jeste li zadovoljni svojim poslom? - Na Ekonomskom fakultetu predajem dvadesetak godina. Tu sam i doktorirao te bio biran u sva znanstveno-nastavna zvanja. Premda sam prethodne strune i znanstvene stupnjeve stekao van Mostara, uvijek sam ga smatrao svojim fakultetom. Poslom sveuilinog nastavnika sam veoma zadovoljan jer me u potpunosti ispunjava i u njemu istinski uivam. SEF: Budui je Vaa izreka glokalno ostala u uima velikog broja Vaih studenata, moete li jo jednom pojasniti na to se to tono odnosi? - Glokalizacija je kovanica nastala negdje krajem 1980-tih godina spajanjem rijei globalizacija i lokalizacija, a oznaava integraciju i interakciju globalnoga i lokalnoga. Taj u fenomen ovdje pokuati ukratko ilustrirati na primjeru McDonaldsa, svjetskog lidera na podruju brze hrane (fast food). Globalna tvrtka McDonalds se esto percipira kao simbol amerikog imperijalizma i kulturoloke amerikanizacije, odnosno mekdonaldizacije. Njezin poslovni model se zasniva na izraenim tendencijama prema decentralizaciji pri emu svaka poslovna jedinica djeluje u lokalnom kontekstu kao djelomino neovisan subjekt. Ovaj model koji pretpostavlja spregu lokalne autonomnosti i koordinacije sa sredinjicom najbolje odraava slogan: Local freedom within a global framework. U svojoj ekspanziji i djelovanju na meunarodnim tritima ta je tvrtka sve vie prisiljena prilagoavati se lokalnim uvjetima i vrijednostima tako integrirajui globalizaciju i lokalizaciju u poslovni profil koji bismo mogli nazvati glokalnim. Drugim rijeima, globalni se McDonalds posljednjih godina sve vie glokalizira. Slino se strateki ponaaju i neke druge velike svjetske tvrtke kao Wal-Mart, itd. No prostor nam, naalost, ne doputa daljnju elaboraciju ove teme i drugih glokalizacijskih aspekata, mimo onih poslovnih. Ukratko, da zakljuim, uz odreene pretpostavke i iz lokalnoga se moe misliti i razmiljati globalno, ili glokalno. SEF: Na meunarodnoj konferenciji Economic Theory and Practice: Meeting the

Redoviti profesor, osniva i prvi voditelj Ureda za meunarodnu suradnju Sveuilita u Mostaru te dugogodinji pomonik rektora i prorektor za meunarodnu suradnju Sveuilita u Mostaru, vritelj dunosti rektora Sveuilita u Mostaru, zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, predsjednik organizacijskog odbora i povjerenik Bosne i Hercegovine za Svjetsku izlobu EXPO 2000 u Hannoveru, zamjenik voditelja izaslanstva BiH na Ministarskoj konferenciji Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u Seattleu i voditelj ili lan dravnih izaslanstva na drugim meunarodnim konferencijama, lan Ekonomsko-znanstvenog vijea pri Vijeu ministara BiH, asnik za vezu Europskog udruenja agrarnih ekonomista (EAAE) za Bosnu i Hercegovinu, lan Odbora za ekonomske znanosti Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH), lan predsjednitva Paneuropske unije BiH. Osim na Sveuilitu u Mostaru, predavao je i suraivao i sa drugim sveuilitima u zemlji i inozemstvu, izmeu ostalog u Dubrovniku, Sarajevu, Bolonji i Beu (ljetna kola). Usavravao se na sveuilitima u Milanu

(Bocconi), Veneciji (Ca Foscari) i Zaragozi (IAMZ/ICAMAS). Voditelj je poslijediplomskog doktorskog studija na Ekonomskom fakultetu Sveuilita u Mostaru. U svom znanstveno-nastavnom i cjelokupnom akademskom djelovanju uvelike koristi i svoja znaajna iskustva steena na poslovima vanjske trgovine i izvoznog marketinga te znanstveno-istraivakog rada u sferi agro kompleksa. Organizator je i sudionik brojnih domaih i meunarodnih znanstvenih skupova, a znanstveni i struni radovi su mu objavljivani u najznaajnijim domaim i stranim asopisima i zbornicima. Od njegovih recentnijih publikacija posebno se istiu knjige: Neki problemi globalne trgovine poljoprivrednim proizvodima na pragu 21. stoljea: naslijee, aktualno stanje, perspektive (1999.); WTO na milenijskoj prekretnici: Seattle i nakon njega (2001.); WTO i EU u procesu globalizacije: odabrane teme (2005.) i Globalizacija, WTO i EU: izazovi i kontroverze (2008.), sve etiri objavljene u nakladi Sveuilita u Mostaru.

34

New Challenges aktivno ste sudjelovali u kreiranju i izvoenju ovog projekta. O emu se najvie govorilo? - Da, bio je to znaajan projekt koji je ujedno bio i kruna cjelokupnog programa obiljeavanja 40-te obljetnice Fakulteta. Osim to su prigoda za inventuru onoga to je za nama, znaajne obljetnice treba istodobno promatrati i kao kljune razvojne prekretnice koje trae svjee ideje, vizije i novi polet za suoavanje s izazovima dananjice i vremena pred nama. Na tome tragu, istaknuo bih da je konferencija imala veoma dobar odjek u domaim i meunarodnim akademskim krugovima i iroj javnosti. Drago mi je da sam mogao biti dijelom uega tima koji je u dosta sloenim uvjetima ovaj zahtjevni projekt uspjeno doveo do kraja. Sam naslov konferencije kao i njezina koncepcija te struktura tematskih cjelina ostavili su irok prostor za razmatranje najaktualnijih problema i izazova za suvremenu ekonomsku znanost i praksu. Dakle, od globalne ekonomije i globalnog poslovanja, pitanja odrivog razvoja i europskih integracija do raznih aspekata menadmenta i poduzetnitva, financija, marketinga i danas neizbjenog drutva i ekonomije znanja. Kao vidljiv i vrijedan trag ostao je opsean konferencijski zbornik na engleskom jeziku, koji, po meni, nismo promovirali na nain koji on to zasluuje. Nekako smo ostali samozatajni u tome pogledu. Takoer, koliko mi je poznato, jo uvijek nije dostupan ni u elektronskoj verziji naim studentima i iroj publici. No nikad nije kasno da to barem djelomino ispravimo. SEF: Nedostaje li ovakvih i slinih dogaaja na naem fakultetu? - Svakako, nedostaje ih i na Fakultetu a, usudio bih se rei, i na samom Sveuilitu. I Fakultet i Sveuilite trebaju, uostalom to im je u poslanju, omoguavati i poticati snaniji protok ljudi, ideja, iskustava i raznih oblika znanja. Upravo meunarodne konferencije kao to je ova naa, puno pridonose u tome pogledu. Stoga smo i zamislili da konferencija bude odravana svake druge godine te se vrsto nadam da emo tu dinamiku moi i ostvariti. SEF: Po Vaem miljenju, kako studenti percipiraju pojavu globalizacije? - Velika veina studenata globalizaciju jo uvijek naalost percipira kao neto to se njih izravno ne tie ili, pak, kao neto to je jako daleko, negdje na nekom drugom kraju svijeta! Ukratko, rekao bih da su im te percepcije maglovite i uglavnom nejasne. Usudio bih se rei da je to dijelom tako zato to se najirim globalizacijskim temama nedovoljno bavi-

mo u naim nastavnim programima, zapravo nemamo nijedan modul ili smjer koji bi na odgovarajui nain tretirao razne aspekte globalizacijskih procesa, a meu njima posebice one gospodarske. Na svojim predavanjima se trudim pobuditi interes kod studenata, a kako navodite u jednom od vaih pitanja, ostalo je neto u njihovim uima, to je dobar znak da ima pomaka te da u tome smislu moj trud nije bio uzaludan. Upravo zato bi sadraj i kvaliteta naih studijskih programa morali biti odraz globalne, ali i lokalne (glokalne) stvarnosti i relevantnih zahtjeva, ime bi se osigurala njihova konkurentnost i atraktivnost. SEF: Inzistirate na tome kako studenti trebaju vie preuzimati inicijativu u ukljuivanju u globalna zbivanja te sukladno tome, vie putovati svijetom. Studenti, s druge strane, obino reagiraju negodovanjem smatrajui kako njihove financijske situacije ne doputaju tolike izdatke. Postoji li nekakav kompromis i koje biste zemlje sugerirali za takve pothvate? - Odgovor na ovo pitanje bih poeo rijeima sv. Augustina: Svijet je knjiga, a oni koji ne putuju proitali su samo jednu njezinu stranicu. Mislim da je navedena izreka jasna i znakovita te da sama po sebi moe biti odgovor na Vae pitanje. Danas studenti imaju velike mogunosti putovanja u sklopu mnogobrojnih shema i programa meunarodne studentske razmjene, ali i u privatnim aranmanima. Tome svakako ide u prilog sve intenzivnija internacionalizacija i globalizacija visokog obrazovanja. Naravno, pred dananjim studentima je i itav niz novih izazova s kojima se, recimo, mi kao studenti nismo susretali. Shvaam da je financijski problem izraen, ali on, po meni, ne bi smio biti iskljuivi razlog (ni izgovor) da se ne putuje. Tu su uostalom meunarodne studentske stipendije, studentski popusti i olakice kao i druge pogodnosti koje su danas studentima ( ukljuujui i nae) na raspolaganju. Vano je biti aktivan i zainteresiran, a samim time i informiran o tim mogunostima. Jo mi zvone u uima rijei nekih naih studenata, koji su me nakon predstavljanja odreenih meunarodnih programa i stipendija gotovo zaueno pitali: Profesore, nismo znali da za prijaviti se na odreeni program treba toliko truda i papirologije?! Da, ni danas, kao ni prije, nitko vam nee nita servirati na tanjuru. Govorim to i iz osobnog iskustva kao dobitnik i korisnik nekoliko meunarodnih stipendija. to se tie potencijalnih destinacija, rekao bih da je svaka zemlja na svoj nain interesantna i nudi mnogo toga za otkriti. Pri tome odabiru, dakle, ne treba robovati prestinim institucijama kao ni razvikanim destinacijama.

SEF: Mislite li da je na naem fakultetu nedovoljno razvijen pojam razmjene studenata ili su studenti jednostavno nezainteresirani? - Razmjena studenata je jedan od (bitnih) aspekata internacionalizacije Fakulteta. To bi svakako trebao biti i bitan dio institucionalne strategije kako na fakultetskoj tako i na sveuilinoj razini. Sam pojam razmjena implicira da se radi barem o dvosmjernom procesu. Odmah se upitajmo jesmo li spremni privui i primiti strane studente ( tzv. incoming students) i to smo uradili da potaknemo odlazak naih studenata (tzv. outgoing students) u meunarodnu razmjenu?! Slino vai i za razmjenu nastavnika i administrativnog osoblja. Na tome planu moramo puno vie uiniti jer je sadanja razina razmjene nezadovoljavajua. To je zadaa i odgovornost svih dionika, od sveuiline i fakultetske razine do studentskih organizacija i svakog studenta pojedinano. Istodobno, s obzirom na nezadovoljavajuu studentsku mobilnost moramo urno poeti s neim to se u svijetu zove internacionalizacija kod kue (Internationalisation at Home), a uglavnom podrazumijeva i internacionalizaciju kurikuluma, na to sam se kratko osvrnuo u jednom od prethodnih odgovora. Znai, za onu veliku veinu studenata koji ne idu u svijet, taj isti svijet dovodimo u na kampus! SEF: Jeste li Vi kao student putovali svijetom i kako ste premaili jezine barijere? - Putovanja su me uvijek privlaila, kako kao studenta tako i kasnije tijekom moje profesionalne i akademske karijere. Tako sam i proputovao dobar dio svijeta. Svojim studentima uporno i stalno savjetujem da to vie putuju, jer danas zaista ivimo u globalnom selu i svijetu bez granica. Dobro poznavanje vie stranih jezika i erudicija su mi omoguili da se nigdje ne osjeam strancem. To je neprocjenjiv osjeaj kao to je neprocjenjiva i vrijednost iskustva steenog na tim putovanjima koje vas trajno obogauje i interkulturalno dimenzionira. SEF: Koje korake predlaete za poticanje svijesti studenata o promjenama koje se zbivaju u okruenju? - Uz sve ono to sam na odreeni nain predloio u mojim prethodnim odgovorima, odgovor na Vae posljednje pitanje bih mogao saeti i u kratkoj poruci naim studentima: puno vie studentskog aktivizma i angairanosti te ambicije i intelektualne radoznalosti i , naravno, neka listaju stranice knjige zvane svijet!

35

Priroda je osnova za ivot, blagostanje i zdravlje ljudi. Karakteristina stanita, netaknuta korita rijeka, strme obale, vinogradi, livade divljeg cvijea i ogromne prostrane prirodne ume ine prirodno nasljee Europe. Svaki dan se poveava koliina smea, rasipaju se dragocjeni materijali, ugroava se okoli i zdravlje. Naa zelena ljepotica Neretva je oneiena. U kakvom mi to svijetu ivimo? to ostavljamo buduim generacijama? Znamo li koliko ima nacionalnih parkova? Zatienih krajolika i parkova prirode? Odgovor na sva ova pitanja ima WWF. Tko su oni i kako su nastali?
Pie: Ana Volari

for a living planet

WWF je nastao 1961. godine kada se grupica istomiljenika, prirodoslovaca, okupila zabrinuta onime to se u to vrijeme u svijetu dogaalo. U samom poetku inicijali su na engleskom jeziku bili skraenica za World Wildlife Fund ( Svjetski fond za divlji svijet). Kako se udruga tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prologa stoljea razvijala, tako je i WWF proirivao svoje aktivnosti u cilju ouvanja okolia, a ne samo pojedinih vrsta. Iako su nastavili koristiti dobro poznate inicijale tijekom osamdesetih njihov je naziv postao WWF World Wide Fund for Nature(Svjetski fond za prirodu). Za pet desetljea, WWF je postao jedna od najveih i najuglednijih nezavisnih svjetskih organizacija za ouvanje prirode. S vie od pet milijuna pristaa na svih pet kontinenata, WWF ima predstavnitva u vie od 90 zemalja i moe slobodno tvrditi da je odigrao kljunu ulogu u razvoju meunarodnog pokreta za ouvanje prirode. Od male grupe entuzijasta posveenih divljim ivotinjama prerastao je u globalnu mreu koja ima podrku ljudi iz svih sfera ivota koji kao i WWF brinu o dobrobiti naega planeta. Surauju s lokalnim ljudima, rade s partnerima, donatorima. I nita, ba nita ne bi bilo mogue bez njih. U prvom desetljeu postojanja WWF je prikupio vie od 5,6 milijuna dolara. Taj novac je raspodijeljen kao potpora za 356 projekata vezanih uz ouvanje okolia diljem svijeta poput istraivanja divljih svojti, borbe protiv krivolova ili edukacije. Misija WWF-a je da zaustavi degradaciju okolia na naoj planeti i izgradi budunost u kojoj e ljudi ivjeti u harmoniji s prirodom. Kako bi to postigli, zajedno s brojnim partnerima rade na ouvanju bioloke raznolikosti i smanjenju ljudskog utjecaja na prirodna stanita. WWF ima predstavnitvo i kod nas. U razgovoru s koordinatorom WWF-a, gospodinom Zoranom Mateljkom doznali smo za projekt Dijelimo vode na podruju rijeka Neretve i Trebinjice. Urbanizacija i industrijalizacija, poljoprivreda i izgradnja hidroelektrana utjecali su, a ponekad i znatno naruili okoli. Danas na Neretvi i Trebinjici postoji deset hidroelektrana, a planira se izgradnja jo sedam velikih postrojenja. Takoer postoji plan preusmjeravanja vode u sliv Trebinjice, tzv.

36

projekt Gornji horizonti u istonoj Hercegovini, radi eksploatacije hidroenergetskog potencijala. Sve aktualnije je i pitanje rastue potranje za vodom u elektroenergetske svrhe, kao voda za pie i u poljoprivredi, zbog ega je danas sve tee zadovoljiti potranju za vodom bez da se dugorono ugrozi raspoloivost ovog resursa. Kako bi odgovorio na postojee izazove u Bosni i Hercegovini, WWF pokrenuo je projekt Dijelimo vode, a podruje Neretve i Trebinjice odabrano je izmeu 35 drugih, takoer prioritetnih slivova u svijetu, upravo zato jer je WWF prepoznao potrebu za poduzimanjem specifinih i urnih mjera u ouvanju ovih dviju rijeka. Kroz ovaj projekt, WWF nastoji pronai najbolji nain upravljanja vodom kako bi se osigurala potrebna koliina i kvaliteta vode za opskrbu donjeg sliva Neretve i Trebinjice, ime bi se zadovoljile potrebe potroaa i pridonijelo ouvanju prioritetnih movarnih podruja. Potrebno je takoer osigurati funkcioniranje Hutova blata, a posebno njegovo napajanje podzemnim vodama, te proiavanje i sprjeavanje salinizacije vode. Ovi ciljevi e se realizirati kroz aktivnu suradnju s organima vlasti na dravnoj i lokalnoj razini, odgovornim za izgradnju brana i lokalnim potroaima, a kroz promjenu metoda inte-

griranog upravljanja rijenim slivovima. Park prirode Hutovo blato, srce projekta Dijelimo vode Neretve i Trebinjice, zahvaljujui svojoj iznimno velikoj bioraznolikosti stekao je status movarnog podruja od vanosti po Ramsarskoj konvenciji (Svjetska konvencija za zatitu movarnih podruja). Slino kao to srce ispumpava krv kroz organizam tako se i Hutovo blato napaja vodom. Ovo movarno podruje proiuje vodu koja na svom putu prema moru napaja kr. Usto, Hutovo blato ima i vitalnu ulogu u spreavanju salinizacije podzemnih voda donjeg toka Neretve. Hidroloko stanje Hutova Blata je openito dobar pokazatelj hidrolokog stanja cijelog sliva: svi utjecaji u movarnom podruju Hutova blata odmah se odraze i na donji sliv, odnosno deltu Neretve, koja je trenutno suoena s problemom pomanjkanja vode. Dok su za vrijeme posljednjeg ledenog doba, prije nekoliko tisua godina, rijeke i jezera na sjeveru Europe bile okovane ledom rijeke na Balkanu su nesmetano tekle. Zahvaljujui toj injenici,na ovom je podruju, u usporedbi sa sjevernom Europom, preivio veliki broj vodenih biljnih i ivotinjskih vrsta ime su stvorena endemska arita ribljih vrsta, kao i podruja bogate bioraznolikosti vodozemaca i gmazova. Meunarodna or-

ganizacija za zatitu prirode IUCN procijenila je Neretvu, kao jednu od najbogatijih rijeka Mediterana endemskim ribljim vrstama. Na ovom je podruju do sada zabiljeeno barem 300 ptijih vrsta. Osim toga, movarna podruja ovoga kraja slue i pticama selicama kao i vano odmorite tijekom preleta preko Jadranskog mora, kao i utoite za vrlo hladnih zima. Poplave,potresi,orkanske bure,oluje, sve je to djelo prirode. Ona nam vraa za nae postupke, jer bez obzira koliko traje ljudska borba s prirodom svi smo mi svjesni krajnjeg pobjednika. ovjek zbilja koliko god se unosi, treba shvatiti da od prirode jo uvijek debelo ovisi. Valjda je zbog toga i nastoji toliko unititi, ne bi li nekako ostao sam i jedini, mislei da e mu tako biti bolje. Bog nas je nagradio prekrasnom prirodom koja nam omoguuje toliku inspiraciju, a prije svega i ljudski opstanak. Priroda daje, a ovjek uzima onoliko koliko je potrebno ili koliko misli da je doputeno. Stoga sljedei put prije nego krenemo unitavati okoli, bacati smee, oneiavati rijeke moramo dobro razmisliti, jer priroda e nam to duplo vratiti, a tog trenutka mi emo biti bespomoni jer ona gospodari nama, a ne mi njom.

37

Dominacija na njemaki nain

Pie: Antonio Mari

Nevidljiva ruka vidljivog uspjeha

otovo je nevjerojatno kako je drava, koja je u dva svjetska rata izvukla deblji kraj, koja je bila do temelja razruena, teritorijalno razjedinjena, optereena vrtoglavo visokim ratnim dugom, dospjela tamo gdje se danas nalazi . Njemaka je jedna od najrazvijenijih drava svijeta i jedna od osnivakih lanica Europske Unije. lanica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G8 i G4. Najvea je europska zemlja po broju stanovnika te ima najsnanije europsko gospodarstvo, a zauzela je 3. mjesto na svjetskoj ekonomskoj sceni. Temelji onoga to je Njemaka danas postavljeni su jo 1950-ih godina dogaajem zvanim Wirtschaftswunder (gospodarsko udo) kada se Zapadna Njemaka jako brzo oporavila od destruktivnih posljedica Drugog svjetskog rata. No, u ovom lanku se neemo baviti povijesnim razvojem Njemake, nego nas zanima dananja situacija. Dok aktualna kriza pogaa ostatak Europe, Njemako gospodarstvo se s njom nosi prilino dobro. U emu lei tajna? Kada nam netko spomene njemako gospodarstvo, veina nas prvo pomisli na velika i svjetski poznata poduzea kao to su Daimler-Chrysler, Volkswagen, BMW, Bosch, BASF, Bayer i Siemens Nije ni udo kada se u javnosti uvijek spominju imena velikih multinacionalnih kompanija. Naravno, velika poduzea imaju uee u gospodarskom uspjehu, ali puno vei i znaajniji utjecaj imaju poduzea koja svoj posao obavljaju u tiini. To su skriveni njemaki junaci, svjetski lideri u svojim branama.

Radi se o srednje velikim njemakim poduzeima, a poznati su pod nazivom Hidden Champions. Ona su zasluna za njemaki izvozni uspjeh, a brojke to dokazuju. Pojam Hidden Champions je uveo gospodarski strunjak Hermann Simon. Profesor ekonomije i konzultant je otkrio skrivene trine lidere. Od 1990. ovoj je temi posvetio nekoliko knjiga. Prevedene su na 25 jezika. Simon se poeo interesirati za ovaj ekonomski fenomen 1986. godine nakon to je sa Theodorom Levittom vodio raspravu o uzrocima njemakog izvoznog uspjeha. Theodore Levitt je bio njemaki emigrant idovskog podrijetla i cijenjeni profesor na Harvard Business School. Tijekom rasprave shvatili su da taj uspjeh nisu mogle skriviti velike njemake kompanije koje se na razlikuju od ostalih internacionalnih konkurena-

Njihova strategija se sastoji od izbora jednog odreenog proizvoda kojega e proizvoditi tako da se mogu u potpunosti posvetiti usavravanju istog, a s druge strane pravovremeno spoznati budue potrebe trita

ta i doli su do zakljuka da mora postojati vei broj manjih poduzea koje imaju veliki udjel u izvozu. Simon je poeo istraivati i otkrio da takvih poduzea u Njemakoj ima vie nego u ostalim dravama. Prema dananjim podacima na svijetu ima oko 2 700 skrivenih prvaka. ak 1 300 ih je iz Njemake. Za usporedbu, u SAD-u ih ima samo oko 360. Javnosti nepoznati, a na tritu itekako prisutni, tzv. skriveni prvaci imaju udjel od ak 70 % u njemakom izvozu. Zapoljavaju ak 80 % radne snage dok veliki koncerni zapoljavaju samo 20 %. Ove nevjerojatne injenice nam potvruju vanost skrivenih prvaka. Organizirani su kao mala i srednja poduzea koja se bave proizvodnjom neprimjetnih proizvoda, a pokazuju zavidnu sposobnost opstanka unato otroj konkurenciji. U veini sluajeva se radi obiteljskim poduzeima, a karakterizira ih jako vodstvo, usmjerenost prema jednom proizvodu, uska povezanost sa radnicima. Za razliku od niskog stupnja poznatosti, znaenje skrivenih prvaka za nacionalnu ekonomiju raste. A raste i njihov godinji promet. Zahvaljujui inovacijama oni su osvojili udjele u trinom kolau i u posljednjih deset godina otvorili preko milijun novih radnih mjesta. Godinji promet takvih poduzea je manji od milijardu eura. S obzirom na jaku konkurenciju, takva poduzea stalno ulau u istraivanje i razvoj kako bi ostali pri vrhu. Takoer ih karakterizira i dobro poznavanje klijenata to ima omoguuje da praktiki ve unaprijed znaju na kakve se proizvode i inovacije treba usmjeriti, u dosta sluajeva i prije njihovih klijenata. Njihova strategija se sastoji od izbora jednog odreenog proizvoda kojega e proizvoditi tako da se

38

Dok aktualna kriza pogaa ostatak Europe, Njemako gospodarstvo se s njom nosi prilino dobro. U emu lei tajna?
mogu u potpunosti posvetiti usavravanju istog, a s druge strane pravovremeno spoznati budue potrebe trita. To im omoguuje ostvarivanje odluujue prednosti na tritu, kako njima, tako i njihovim klijentima. Iz toga razloga ih klijenti, koji nerijetko znaju biti i veliki koncerni, cijene jer su preuzeli odreeni dio tereta u analizi trinih trendova. Vode brigu o kvaliteti proizvoda, ekonominom upravljanju resursima, distribuciji, sustavnoj integriranosti proizvoda, bliskosti s klijentima i na taj nain uspijevaju proizvoditi proizvode koji su njihovim klijentima nezamjenjivi. Da bi nam postalo jasnije o kakvim se zapravo proizvodima radi kod takvih poduzea, evo nekoliko primjera: Merck Flssigkristalle (Liquid Crystals) bave se proizvodnjom tekuih kristala koji se koriste u proizvodnji LCD ekrana, Wanzl Metallwarenfabrik - proizvodnja kolica za kupovinu, Friwo Gertebau - proizvodnja punjaa za mobitele, Gerriets - jedini proizvoa velikih kazalinih zastora u dravi, W.E.T. Automotive Systems - ureaji za grijanje sjedala u autu, a najvei meu malima je Herrenknecht - proizvodnja strojeva za buenje tunela. Poduzee Herrenknecht je osnovano 1977. kao drutvo s ogranienom odgovornou, a osnivatelj je Martin Herrenknecht. 1992. osnovana je podru-

nica u SAD-u, a 1998. Herrenknecht postaje dioniko drutvo. Danas zapoljavaju oko 3 300 ljudi, a godinji prihod im se kree oko 935 milijuna eura. Ovo poduzee je svjetski lider u svom podruju. Herrenknecht trenutno sudjeluje u buenju Gotthard tunela u vicarskoj, koji bi trebao biti zavren do 2016. godine, a sa duinom od 57 km e biti najvei eljezniki tunel na svijetu. U projekt ce biti uloeno oko 15 milijardi vicarskih franaka. U javnosti se malo zna o ovakvim poduzeima. Mediji uglavnom izvjetavaju o velikim trinim igraima. A medijsko izvjetavanje je, po miljenju Herrmana Simona, jako vano. I upravo je to kljuni element njegovih knjiga i predavanja: Glavni je cilj da u to vie drugih poduzea probudimo motivaciju da i oni rastu na meunarodnom planu i tako stvaraju nova radna mjesta! Simon smatra da je na taj nain u posljednjih 25 godina veliki broj njemakih firmi krenulo na put uspjeha: I mnogi su od njih doista postali globalni lideri!

Prema dananjim podacima, na svijetu ima oko 2 700 skrivenih prvaka. ak 1 300 ih je iz Njemake. Za usporedbu, u SAD-u ih ima samo oko 360

39

DETROIT

GRAD DUHOVA
Ovo je pria o nekad slavnom Detroitu, koji je predstavljao ameriki san, gradu koji je bio arhitektonski, gospodarski i kulturoloki primjer gradovima diljem Amerike, pa i ire

Pie: Stipan Zovko

Povijest i poloaj Detroit je osnovao 1701. godine francuski istraiva, asnik i trgovac krznom Antoine de la Monthe Cadillac. Iz Francuske je dolazio veliki broj doseljenika, tako da ve 1765. godine postaje najvei francuski grad izmeu Montreala i New Orleansa. 1796. godine je pripojen SAD-u. Godine 1805. u graanskom ratu je znaajna baza Uniije i dao je brojne vojnike. Nakon rata se njegov razvoj jo dodatno ubrzava. Do poetka 20. stoljea grade se brojne nove palae, koje mu daju novi imid. Zbog nove iznimne arhitekture grada priskrbio je naziv Pariz Zapada. 1904. godine ameriki inovator Henry Ford osniva Ford Motor Company i pokree serijsku proizvodnju danas nadaleko poznatog modela T, koji je svojom cijenom i ekonominou osvojio Ameriku. Pioniri automobilske industrije, William C. Durant, braa Dodge, Packard i Walter Chrysler samo dodatno ojaavaju status Detroita kao centra automobilske industrije u svijetu. Zbog toga dobiva i nadimak - Motor City. Poetkom dvadesetog stoljea u grad dolazi na desetke tisua novih stanovnika, posebno iz junih manje razvijenih drava, ime postaje etvrti najvei grad u SAD-u. U isto vrijeme dolazi i jako velik broj europskih imigranata koji se, esto ne znajui ni engleski jezik, zapoljavaju u automobilskoj industriji i time prelaze u srednju klasu drutva. Zahvaljujui snanom gospodarskom razvoju, postaje nezaobilazno mjesto na kulturnoj mapi. Glazba uivo je zatitni znak Detroita sve do kraja 40-ih godina, zbog ega ga nazivaju i Motown. Postojao je veliki broj arena u kojima su se odravali koncerti, priredbe, zatim ogroman broj kino-dvorana, a posebno treba istaknuti Motown Picture Studios koji se prostirao na 49.700 m2. Motown Records osniva Berry Gord Junior, a dotini studio je iznimno popularan tijekom 60-ih godina. Za njih snimaju ploe neke od najpoznatijih linosti tog doba: Stevie Wonder, Diana Ross & The Supremes, The Jackson 5, The Temptation itd. 50-ih godina prolog stoljea je na vrhuncu svoje slave, peti je najvei grad u SAD-u i broji 1.85 milijuna stanovnika. Tada poinje pria o propadanju amerikog sna. Kada kola krenu nizbrdo Iako mnogi kao glavnog krivca za sve probleme vide globalnu krizu, stvar ipak nije tako

jednostavna. Problemi Detroita su poeli mnogo prije. Svjetska kriza je samo ubrzala proces propadanja nekadanje amerike ikone. Dvosjekli ma za Detroit je predstavljalo oslanjanje cjelokupnog grada na automobilsku industriju. Velika veina stanovnika je radila za automobilske kompanije ili neke od

Bijele i crne stanovnike dijeli poznata cesta zvana osam milja koja dijeli grad od bijelih sjevernih predgraa
njihovih kooperanata. S poetkom uporabe robota u autoindustriji, opada i broj potrebnih radnika, proizvodnost raste. Zatim dolazi do trenda sve veeg prebacivanja proizvodnje u zemlje s jeftinijom radnom snagom. Ta dva trenda su sasvim sigurno bila presudna i njihovom kombinacijom Detroit je uao u zaarani krug. Grad je godinama gotovo neprimjetno propadao, vlasti nisu poduzimale nikakve drastine poteze kako bi se pokrenula bilo kakva visokotehnoloka proizvodnja i razvoj. Samim tim ovakav razvoj dogaaja je bio neminovan. Dolaskom svjetske krize, drastino pada i broj prodanih automobila. U isto vrijeme raste i cijena barela nafte na svjetskim

tritima, a ameriki automobili su poznati po rastronosti, ime prodaja dodatno slabi i japanski i europski proizvoai im otimaju udjele na domaem tritu. Prvi put u povijesti ameriki proizvoai dre manje od 50% trita automobila u SAD-u, ime su baeni na koljena poput talijanskih proizvoaa u prolom stoljeu koji su tijekom naftne krize kanjeni od strane kupaca zbog proizvodnje rastronih automobila. Ameriki senat odobrava paket pomoi onima koji su preveliki da propadnu, a tu su se nali i giganti iz Detroita (Ford jedini nije traio pomo), koji su dobili sveukupno 26 milijardi dolara, no zaudo to se nije odrazilo na grad koji je nastavio svojom silaznom putanjom. Detroit danas Trenutno imamo potpuno drugaiju sliku grada. Prema popisu iz 2010. Godine, grad broji svega 713 000 stanovnika. Dvije godine kasnije, ta brojka je upitna, jer ljudi svakodnevno naputaju grad u potrazi za boljim ivotom. Gradski deficit iznosi oko 300 milijuna dolara, a stopa nezaposlenosti je 21 posto. Od grada u kojem su vei dio povijesti prevladali bijelci, danas je stanje posve

Prema podacima iz 2008. godine, kue su prodavane u prosjeku za 7,500 $

42

Statistiki podatci o tom gradu su zastraujui, a navest u samo neke:

- - - - - - - -

Policajci na ulazu u grad dijele letke s natpisom uite u grad na vlastitu odgovornost
drugaije, crnci su zastupljeni sa preko 80 posto. Rasna segregacija je jaa nego ikada, bijele i crne stanovnike dijeli poznata cesta zvana osam milja koja dijeli grad od bijelih sjevernih predgraa. Zatvoreno je preko 67 000 domova, od ega je 44 000 trajno naputeno. Njegovi naputeni domovi danas predstavljaju inspiraciju mnogim fotografima. Prema podacima iz 2008. godine, kue su prodavane u prosjeku za 7 500 $. Gradonaelnik je elio poruiti neke od postojeih naputenih domova, ali problem se javio u nedostatku novca. Naime, za ruenje samo jedne kue potrebno je oko 10 000 dolara, a grad taj novac nema, pa su zatraili pomo Vlade. kole se masovno zatvaraju zbog nedostatka uenika. Posebno zanimljiv podatak je da nijedan vei prodajni lanac ne posjeduje svoj supermarket u tom gradu, to graane prisiljava da kupuju u manjim lokalnim supermarketima, zbog ega plaaju vee cijene proizvoda. Jedini vei supermarket u kojem se mogu kupiti svjei proizvodi i meso je izgraen od strane sindikata radnika zaposlenih u prehrambenom sektoru. Veliki broj ljudi svakodnevno stoji u redovima za hranu koju osiguravaju lokalne dobrotvorne organizacije.

- - - - -

Priblino polovica mukaraca ne radi Vei dio djece ivi u siromatvu 2009. taj grad se naao na vrhu liste najopasnijih gradova u SAD-u. Te godine je poinjeno 1220 kriminalnih djela na 100 000 stanovnika Obrauni izmeu kriminalaca i vlasnika kua su svakodnevnica Broj ubojstava u samoobrani se poveao za 79 posto tijekom 2011. godine Stopa ubojstava u samoobrani je 2200 % vea od dravnog prosjeka Broj policajaca je smanjen za 40% u zadnjih 10 godina Ubudue e sve policijske stanice biti zatvorene ak 16 sati dnevno, zbog utede novca Samo 25% uenika zavri srednju kolu U odreenim etvrtima nije sigurno voziti ni tijekom dana 80% stanovnika smatra da nije sigurno ui u grad Policajci na ulazu u grad dijele letke s natpisom uite u grad na vlastitu odgovornost

nekog veeg trinog uspjeha, jer ne postoji razvijena mrea za punjenje elektrinih automobila. Tako da e moda uskoro shvatiti kako su odigrali pogrene karte. Naalost, problem Detroita nije izoliran, i postoji jo gradova (Cleveland, Gary) kod kojih je to manje izraeno, ali ako se neto ne poduzme, mogla bi im se dogoditi ista situacija. Postoji ironina izreka u vezi Detroita: Molimo posljednju osobu koja napusti Detroit neka ugasi svjetlo.

Trenutnu situaciju se moda najjednostavnije moe opisati time to zatvorenici ne ele izai na slobodu, jer se u zatvoru osjeaju sigurnije i imaju redovne obroke. Mnogi nakon izlaska iz zatvora prekre zakon samo kako bi se vratili nazad u zatvor. Budunost Detroita S obzirom na sadanju situaciju, budunost grada se ne doima svjetlom. Iako su se giganti bacili na razvijanje i proizvodnju hibridnih i elektrinih automobila, kako bi smanjili emisije tetnih plinova i svoje automobile uinili zanimljivima ekoloko osvijetenim kupcima, potonji su jo uvijek daleko od

Dvosjekli ma za Detroit je predstavljalo oslanjanje cjelokupnog grada na automobilsku industriju

43

Pie: Stipan Zovko

SIRIJA - POLIGO
Sirija kroz povijest Sama injenica da se nalazi na Bliskom istoku dovoljno govori o njenoj prolosti i brojnim sukobima koji su se kroz povijest odvijali. Sirija granii s Irakom, Turskom, Jordanom, Izraelom i Libanonom. Ovaj popis zemalja dovoljno govori o njenom geografskom znaaju. Gledano kroz povijest, prostor dananje Sirije su naseljavale mnoge poznate civilizacije. Od Eble koja slovi kao jedna od najstarijih civilizacija pa do svima poznatih nam Feniana, Egipana, Babilonaca, Perzijanaca... Nakon to su Rimljani osvojili taj teritorij, doveli su kranstvo i pod njihovom okupacijom to uskoro postaje jedna od najrazvijenijih pokrajina u njihovom sastavu. U 7. stoljeu se dogaa znaajna prekretnica za zemlju. Bizant, kojem je pripala Sirija podjelom Rimskog carstva, iako jak, nije odolio napadima ujedinjenih Arapa. Tada poinje islamizacija zemlje koja svoj vrhunac doivljava pojavom Turaka Osmanlija u 16. stoljeu. Ono to treba posebno istaknuti je da poslije prvog svjetskog rata pripada Francuzima i postaje njihova kolonija. Iako su 1941. godine objavili neovisnost, stvarnu neovisnost postiu tek 1946. Siriju kasnije obiljeavaju ratovi s Izraelom pa tako su 1967. izgubili Golansku visoravan koju do dananjeg dana nisu oslobodili. Takoer, u modernoj povijesti je bilo mnotvo dravnih udara, pokuaja ujedinjenja s Irakom ili Egiptom, mijeanja u prilike u susjednom Libanonu pa i u Zaljevski rat.

diktatorski. Prije 12 godina nakon smrti oca, sin stupa na poloaj i to bi se na jedan nain moglo nazvati i kraljevskim sustavom. Normalno je kako to ne ostavlja pozitivan dojam na graane zemlje, jer se stjee dojam kako se nita znaajno ne moe promijeniti i kako e sve ostati isto, ono to je dobro, ali i ono to je loe. Upravo iz tih razloga, ljudi irom svijeta na vijest o prosvjedima u Siriji u oujku 2011. godine nisu bili nimalo iznenaeni to se ljudi bune i trae svoje pravo na izbor predstavnika. Kod nekih se javila sumnja to se to dogaa kod velikog broja islamskih zemalja u isto vrijeme, no to se opravdalo tako to su mediji pisali kako je iskra u Egiptu zapalila iskru nezadovoljstva u muslimanskom svijetu i da to nije nita udno. Kako bi spoznali prave razloge kako je do pobune dolo i sadanjeg tzv. graanskog rata, moramo se vratiti u 2005. godinu kada je u SAD-u na vlasti bio George W. Bush, u javnosti poznat kao pobornik ljudskih prava. Te

Dravni udar ministra obrane Hafiza al-Asada, pripadnika manjinske islamske sekte Alawita 1970. oznaio je kraj razdoblja nestabilnosti. Al-Asad se kombinacijom politike represije i ustupaka kljunim skupinama stanovnitva uspio odrati na vlasti sve do svoje smrti 2000. Bure baruta Termin bure baruta koji se esto koristi kako bi se slikovito oslikalo stanje kroz povijest na Balkanu moda jo bolje oslikava stanje na Bliskom istoku pa tako i u samoj Siriji. Kao i svaki drugi jednostranaki sustav, tako je i onaj u Siriji postao na jedan nain

godine dolazi do neoekivanog zahlaenja u odnosima sa SAD-om. George W. Bush nareuje zamrzavanje diplomatskih odnosa i prema nekim navodima poinje financiranje sirijske opozicije, a 2009. financira i stvaranje opozicijske televizijske postaje. Ono to e se dogoditi u mjesecima nakon poetka prosvjeda vjerojatno je iznenadilo i najvee pesimiste u stranci Baas koja je na elu Sirije ve 42 godine. Prosvjednici koji su podijeljeni u vie frakcija odbijaju bilo kakav ustupak, ak ni pod prijetnjom zatvora ne odustaju. Uskoro dolazi i do krvavih obrauna na ulicama veih gradova o kojima su konstantno izvjetavali mainstream mediji.

44

Kriva procjena Plan odreenih zapadnih zemalja, odnosno njihovih predstavnika, a ne samih graana koji se u velikoj mjeri protive bilo kakvoj intervenciji u Siriji je oito bio brzo smjenjivanje s vlasti stranke Baas. Nakon toga bi se postavila, kao i u drugim zemljama gdje je bilo Arapsko proljee, opozicija koja ne bi bila izabrana od Sirijskog naroda ve od njih samih. No oito su se uvelike prevarili u svojim procjenama, spremnost vojske u Siriji je bila mnogo bolja, kao i procjene njenog vodstva. Bashar Al-Assad pristaje na odreene vee ustupke, doputa viestranaje u zemlji i dolazi do formiranja veeg broja stranaka u dravi. Time je pokret u startu djelomino izgubio legitimitet. Par mjeseci kasnije odrava sastanke kako bi zauzela odreena zajednika stajalita. Na taj nain oito ugroava opoziciju koja se nalazi po hotelima svjetskih prijestolnica i zagovara vojnu intervenciju na njihovu zemlju, pa odreene frakcije ciljano pokuavaju napasti voe nove opozici-

ON VELIKIH SILA
je emu zorno svjedoi velik broj bombakih napada u glavnom gradu upravo za vrijeme odravanja sastanaka. Odreenje frakcije unutar pobunjenika koje oito od samog poetka nisu bile jedinstvene odustaju od daljnjih borbi i izjavljuju kako nisu eljeli toliko krvoprolie u zemlji. Tome je sasvim sigurno doprinijelo i to to je predsjednik osobno izjavio kako nitko nee biti gonjen niti e mu se osveivati ukoliko odustane od borbe, pa tako i neka vojna lica koja su se u poetku prikljuila pobunjenicima predaju oruje i opet stupaju u redove regularne vojske. Koliko su pobunjenici domoljubno nastrojeni najbolje pokazuju odreene snimke na internetu i lanci iz kojih se jasno vidi njihova okrutnost i nemar prema civilima. Posljednjih dana se u medijima pojavljuju i snimci zlostavljanja lanova sirijske vojske koji su se predali pobunjenicima, to je trenutno predmet istrage Amnesty Internationala i UN-a (ta vijest je sluajno ili namjerno izostala iz veine medija.op.a.). Jo k tome kad se uzme u obzir kako su upravo pobunjenici ti koji prekidaju primirje, ak i za vrijeme muslimanskih vjerskih blagdana, bojazan graana Sirije je sasvim opravdana ako takvi budu vladali zemljom, pa ne ude masovni prelasci na stranu Vlade. Legitimitetu pobunjenika sasvim sigurno ne pridonosi to to u posljednje vrijeme sve vie domae televizijske postaje iznose odreene dokaze o umijeanosti stranih vlada u financiranje i dopremu oruja pobunjenicima. O tome je takoer izvjetava i Russia Today i neki neovisni portali. Nedavno je sirijska vlast izvijestila kako je nezanemariv broj ljusluajno ili ne zanemarili odreene injenice. Naime, u meuvremenu je turski dnevni list Yurt objavio kako su te granate, kao i one koje su pale u narednim danima ozlijedivi nekoliko civila, podrijetlom iz NATO-ovih skladita, odnosno da je vrlo vjerojatno to naoruanje Turska ustupila pobunjenicima, a ovi su kasnije s tim istim naoruanjem pokuali isprovocirati rat kad su vidjeli kako je poraz vrlo mogu. Iako je to izostalo u mainstream medijima, sasvim sigurno daje izvjesnu teinu onome to uporno ponavljaju na RT-u i jo nekim medijima kako su pobunjenici financirani izvana i da postoje kampovi za obuku pobunjenika na teritoriju Turske i Katara. Ipak, unato tome, veina analitiara se slae kako je mala vjerojatno rata izmeu Turske i Sirije. Osim to je stanovnitvo Turske protiv intervencije, poglavito Kurdi, ni Erdoganova partija AKP ga ne podrava u potpunosti. Budunost Sirije Ulozi su jako veliki, ovo nije samo jedan obini graanski rat u zemlji na Bliskom Istoku. Rusija i Kina su svjesne to se dogodilo u ostalim zemljama gdje je bilo Arapsko proljee, poglavito Libiji i Egiptu koje teko mogu oekivati u dogledno vrijeme stabiliziranje stanja u zemlji. Ako se dogodi pad Assada, Rusija i

di koji su uhieni ili ubijeni, a djelovali su na strani pobunjenika, stranih nacionalnosti, odnosno da se u redovima pobunjenika bore strani plaenici. Prije par mjeseci se po svemu inilo kako e pobunjenici biti poraeni. U tom trenutku je u medijima odjeknula vijest kako je Sirija napala Tursku, odnosno kako je par granata palo na turski teritorij iz smjera Sirije. Sirija je odgovorila kako istrauju da je li mogue kako je netko iz njihovih redova uputio te granate na Turski teritorij. Ono to je u ovoj vijesti bilo potpuno nelogino, zato bi zemlja koja je ve dosta iscrpljena od sukoba koji joj je nametnut unutar granica, ratovala sa susjednom zemljom. Usput reeno, Turska je lanica NATO saveza i moe oekivati odgovor od cijelog NATO saveza ako se dokae da ju je doista napala. I dok su Erdogan i ekipa vodili sastanke i uvjeravali parlamentarce kako se rat mora odobriti, a to su na kraju i uspjeli, jer je parlament odobrio vojnu intervenciju u iduih godinu dana ukoliko se to bude smatralo potrebnim, s druge strane su

Kina gube potencijalnog saveznika i ne samo to, vlada koja bi dola poslije njega morala bi djelovati po naputcima onih koji bi ih instalirali. Pa bi se tako vjerojatno zaduivali kod MMF-a i drugih organizacija ime bi gomilali iz godine u godinu vanjski dug zemlje, koji sad skoro da ne postoji. Time bi zemlja bila trajno podinjena svojim kreditorima i pala bi u tzv. duniko ropstvo. Bogatstva zemlje bi se poela prodavati i naglo eksploatirati, bila bi izvrena privatizacija po davno prokuanim modelima, a poslove bi dobivale firme iz zemalja koja su podrala vojnu intervenciju. Bonus bi sasvim sigurno bio taj to bi Iran izgubio vanog saveznika. S druge strane ukoliko bi Assad dobio rat, a njegovi saveznici uspiju stopirati pokuaje vojne intervencije, to su do sada uspjeno inili, zemlja bi zasigurno krenula s obnovom. Taj tempo obnove bi uvelike ovisio od toga koliko su spremni prepustiti svojih rudnih i fosilnih bogatstava drugima, jer zasigurno je sada dravna blagajna u potpunosti iscrpljena. Postoji mogunost osvete svima

koji su im okrenuli lea u prijelomnim trenucima, ali vjerojatno to ne bi bilo veih razmjera jer oigledno su ve shvatili kako takva politika ne bi imala smisla i da pozivaju sve da se vrate boriti za dravu. Sigurno bi vojska i obavjetajna zajednica koja je jako razvijena, pozbili redove. Takoer bi morali nabaviti modernije naoruanje jer oito je sadanje poprilino zastarjelo kad ne uspijevaju toliko vremena suzbiti pobunjenike. U tom poslu bi sasvim izgledno bili partneri rusi. to e se tono dogoditi, nitko tono ne moe prognozirati, ono to je sigurno je kako e svi dati sve od sebe da sukob zavri u njihovu korist, a tome u prilog govore ratni brodovi ruske i amerike mornarice koji se skupljaju oko Sirije. Navodno i jedni i drugi kako bi pomogli graanima Sirije. S obzirom na to da navijaju za razliite strane u sukobu, oito nemaju isti pogled na situaciju.

45

Islamsko bankarstvo
Islamsko bankarstvo je sve prisutnije u svijetu, pa tako i na naim prostorima. Dok ga jedni hvale kao revolucionarno, drugi ga osporavaju
Pie: Stipan Zovko Posebnost islamskog bankarstva Prva banka za koju se smatra da je u potpunosti djelovala prema pravilima islamskog bankarstva je osnovana 1963. godine u Egiptu. Ono to izdvaja islamsko bankarstvo od konvencionalnog je poslovanje prema principima erijata. erijat je muslimanski vjerski zakon koji u potpunosti zabranjuje naplaivanje kamata. Zagovaratelji islamskog bankarstva kao glavni problem konvencionalnog vide kamatu, odnosno mogunost da osoba koja posjeduje vee koliine novca moe ivjeti od kamate bez stvaranja bilo kakve nove vrijednosti, odnosno proizvodnje. Tako da se pojedini ljudi privueni dobrom kamatom odluuje radije na tednju nego na investiranje, ime mogu potencijalno nainiti tetu drutvu. I dok je to u poetku smatrano nemoguim, danas vidimo kako svakog dana je sve vei broj banaka koje poivaju na teoriji islamskog bankarstva. Loginim slijedom, takve banke su se prvo razvile u muslimanskom svijetu, pogotovo u bogatijim zemljama, izvoznicama nafte. Do sada su se tri zemlje u potpunosti okrenule islamskog bankarstvu i tako dokinule konvencionalne banke. Radi se o Iranu, Sudanu i Pakistanu. Trenutno u svijetu posluje 325 takvih banaka. Najvanija organizacija koja podupire rast i razvoj ovog tipa bankarstva je Islamic development bank. Uvidjevi priliku za rast i nove klijente, mnoge su velike meunarodne banke osnovale specijalne odjele ili tvrtke keri. Neke od najpoznatijih su vicarski UBS, amerike Goldam Sachs i Citigroup, engleska HSBC, te francuska BDP Paribas.

Jedna banka posluje i na teritoriju BiH, ali nije u potpunosti prema naelima islamskog bankarstva zbog pravnog okvira koji im ne ide u prilog. Kukolj Glavni nain poslovanja je da banka ulazi u vlasniku strukturu drugog poduzea, to se u konvencionalnom bankarstvu pod svaku cijenu eli izbjei. Na taj nain sudbina banke je puno vie ovisna o poslovanju poduzea u kojem je suvlasnik i ako doe do bilo kakvih potresa u poslovanju poduzea, banka e uiniti sve kako bi ga vratila na zdrave noge. To je osnovni razlog zato su takve banke puno manje pogoene aktualnom krizom. Naalost, u svakom itu ima kukolja, pa tako ni islamsko bankarstvo nije poteeno kukolja. Pojedini bankari su izmislili toplu vodu pa naplauju naknade na davanje kredita, odnosno, u startu kupac ima veu glavnicu za

Zagovaratelji islamskog bankarstva kao glavni problem konvencionalnog vide kamatu

otplatu. Veliina naknade ovisi o roku otplate i riziku. Poznato, zar ne? To se takoer smatra prihvatljivim, iako ga pojedinci osporavaju jer to je opet na neki nain ubiranje kamate. Ne postoji nijedan podatak koji bi govorio o tome koliko banaka posluje iskljuivo partnerskim odnosom prema klijentu, a koliko ih naplauje naknade. Budunost bankarstva

Do sad su tri zemlje u potpunosti se okrenule islamskog bankarstvu i tako dokinule konvencionalne banke. Radi se o Iranu, Sudanu i Pakistanu
46

Islamsko bankarstvo sasvim sigurno nije doivjelo svoj puni potencijal, jer jo uvijek zauzima mali udio u sveukupnom bankarstvu. Prema predvianjima analitiara, do 2015. godine bi banke trebale raspolagati sa 2 800 milijardi dolara. U zemljama Perzijskog zaljeva bi trebale imati premo, a u Aziji 15-20 posto trita. Promatrano u svjetlu dogaaja od zadnjih par mjeseci ove prognoze su jako upitne. Razvoj islamskog bankarstva e u budunosti ovisiti o mnogo faktora: cijena nafte, razvoj pravnog okvira u zapadnim zemljama, rjeenje krize u Iranu, itd. Ne moe se ne oteti dojmu da pojedine banke koje naplauju naknade na kredite time ulaze u domenu konvencionalnog bankarstva.

Naklada Mate d.o.o. Naklada MATE d.o.o. ve dugi niz godina postavlja svjetske standarde na domaem tritu literature iz podruja ekonomije, marketinga, menadmenta, financija i srodnih podruja. Slijedom novih poslovnih kretanja naa izdanja sve vie obuhvaaju i podruja prava, psihologije, poslovne etike, kao i sociologije. Nastavak je to tradicije koju je naa nakladnika kua u godinama svoga postojanja uvijek isticala kao jedno od svojih glavnih poslovnih naela, a to je omoguiti svim zainteresitranim itateljima vrhunska izdanja knjiga eminentnih svjetskih autora i najpoznatijih svjetskih izdavaa. Na taj nain vodimo vas u svijet novih poslovno- edukacijskih mogunosti. Neke od najpoznatijih i najkvalitetnijih svjetskih izdavakih kua nai su vjerni partneri, a meusobno povjerenje bazira se na kvaliteti, profesionalnosti i vrhunskoj opremljenosti Matinih prijevoda svjetskih bestsellera. Vrijedi, dakle, istai da suraujemo sa izdavaima kao to su Pearson Education, McGraw-Hill, Harvard University i Harvard Business Press, Cambridge University Press, Princeton University Press, da spomenemo samo neke. Od naih najvanijih izdanja izdvojili bismo svjetski bestseller, 18. izdanje knjige Ekonomija autora Paul A. Samuelsona i William D. Nordhausa. Ovom knjigom Naklada Mate je postavila kamen temeljac za razvoj moderne domae ekonomije i, to je jo vanije, za edukaciju generacija mladih ekonomskih strunjaka koji e jednoga dana biti okosnica domaeg gospodarstva. Tijekom godina uslijedila su brojna uspjena izdanja vrhunskih udbenika i bestsellera, a broj naslova iz godine u godinu se poveava, kako obujmom tako i kvalitetom te napose trinom konkurentnou. Opravdat emo vae povjerenje i omoguiti vam postizanje poslovne izvrsnosti prema visokim svjetskim standardima. Naklada MATE d.o.o. P.p. 10, 88390 Neum Tel/fax 036/885-057 Mob/ 063 47 28 47 naklada.mate@infoneum.com www.naklada-mate.ba

47

MARKETING

ODLJEV MOZG
Mladi naputaju BiH
BiH je po odljevu mozgova, odnosno postotku odlaska studenata i visokoobrazovanih kadrova u inozemstvo, peta najgora zemlja u svijetu, pokazao je zadnji izvjetaj Svjetskog ekonomskog foruma (WEF)
Pie: Antonijo Marijanovi Oduvijek su mladi ljudi naputali ove prostore, glad i neimatina ih je gonila trbuhom za kruhom u bijeli svijet daleko od svojih domova. Neki od njih bi se i vratili na svoja ognjita, ali veliki broj bi ostao i nikad se ne bi vratio. Velik broj ih je otiao u inozemstvo radi obrazovanja i ostajao bi u inozemstvu zbog boljih mogunosti zapoljavanja. Ove prostore su obiljeili i esti ratovi koji su takoer jedan od glavnih uzroka iseljavanja. Postavlja se pitanje, to je razlog da mladi danas u 21. stoljeu naputaju BiH? Razlozi tome su gotovo isti kao prije par stotina godina. Borba za istu egzistenciju i nemogunost zapoljavanja. Prema podacima, najvie bh. graana svoju je zemlju napustilo 2010. godine i to 9 070, a najmanje 1996. i 1997. godine. Ve nekoliko godina zaredom BiH ima negativan prirodni prirast, a doda li se tome jo konstantna emigracija, moe se rei da BiH ima ozbiljnih problema sa smanjenjem stanovnitva. BiH je po odljevu mozgova, odnosno postotku odlaska studenata i visokoobrazovanih kadrova u inozemstvo, peta najgora zemlja u svijetu, pokazao je zadnji izvjetaj Svjetskog ekonomskog foruma (WEF). Prema toj analizi, BiH je smjetena na 140. mjesto od 144 rangirane zemlje svijeta, a iza nje se nalaze samo Srbija, Burundi, Haiti i Alir. Izvjetaj Svjetskog ekonomskog foruma pokazao je da vlastite visokoobrazovane kadrove najvie cijene vicarska, Singapur, Katar, Velika Britanija i SAD. Naravno da e ih cijeniti kad su svjesni koliko su im potrebni i koliko su novca iz prorauna izdvojili za njihovo kolovanje. Ali zato i rairenih ruku primaju ih njima na poklon. Moe se rei da BiH besplatno koluje mlade ljude razvijenim zemljama. Ljudi sa ovih prostoru koji su napustili zemlju uvijek bi se pokazali u inozemstvu kao vrijedni i jako sposobni ljudi. Mogli bi ivjeti od svog rada pristojno, ne brinui se za egzistenciju dok je i ne tako mali broj njih postigao velike uspjehe i stekao ogromna bogatstva. A kako i ne, tko uspijeva preivjeti u BiH moe preivjeti i u svakom dijelu svijeta. No, problem mladih u BiH nije samo zapoljavanje. Dravna vlast iz godine u godinu smanjuje izdvajanja za mlade. U periodu od 2006.-2010. vlada je smanjila izdvajanja za mlade ak za 58% to jasno ukazuje da vlasti nisu ozbiljno shvatile ekonomske i socijalne probleme s kojima se suoavaju mladi ljudi u BiH. Mladi su nezadovoljni podrkom lokalnih vlasti za kreiranje kulturnih i sportskih sadraja. Nedostatak odgovarajueg pristupa institucija vlasti u oblastima sporta i kulture predstavlja izravno zapostavljanje mladih talenata. Nedostatkom pravne ureenosti podrke institucija vlasti u oblasti rada s mladima, njihovog slobodnog vremena te kulture i sporta kreira se stereotip o mladima. Moglo bi se rei da je vea ansa dobitka na lotu, nego ansa mladog ovjeka da uspije i postigne neto u BiH. Stoga, nije ni udno da, prema anketama koje je uradio UNDP, 62% mladih eli bar privremeno napustiti BiH ako im se ukae prilika. Uz nezaposlenost koja je etiri puta vea nego u zemljama EU-a, a pogotovo nezaposlenost mladih ena, najbolje prikazuju poloaj bh. mladih u odnosu na vrnjake iz drugih zemalja. A i

visokoobrazovane useljenike na koje ne moraju troiti novac za kolovanje jer su ih njihove rodne zemlje kolovale i dale

48

GOVA
Moglo bi se rei da je vea ansa dobitka na lotu, nego ansa mladog ovjeka da uspije i postigne neto u BiH
gdje nai posao kad ivi u zemlji u kojoj ima oko 260 ministara, u zemlji u kojoj polovica bruto godinjeg proizvoda odlazi na trokove administracije, dok je u normalnim zemljama ta potronja ispod 10%. Jedna jako zabrinjavajua injenica oko koje se raspravlja ovih dana je to e biti sa Hrvatima iz BiH kada Hrvatska ue u europsku uniju. Nevladina organizacija Croatia Libertas provela je anketu na mladima, apsolventima i radno sposobnim osobama koje su upisane na zavod za zapoljavanje. Pitanje je glasilo: Hoete li potraiti posao u EU nakon ulaska Hrvatske u EU?. 98 posto od ukupno 4 000 ispitanika je odgovorilo potvrdno. Istraivanje je provedeno metodom ekstrapolacije u odnosu na ukupan procijenjen broj hrvatskog stanovnitva u BiH te u odnosu na ukupan procijenjen broj radno sposobnih graana hrvatske nacionalnosti koji ive u BiH, to dovodi do rezultata da je 70 000 radno sposobnih bh. Hrvata spremno napustiti BiH i potraiti

U Hrvatskoj se pojavila facebook stranica Mladi napustimo Hrvatsku, koja je otvorila brojne polemike i pitanja. U vrlo kratkom vremenu doli su do cca. 50 000 lanova
posao u nekoj od zemalja EU-a. Prije nekoliko mjeseci u susjednoj nam Hrvatskoj se pojavila facebook stranica Mladi napustimo Hrvatsku, koja je otvorila brojne polemike i pitanja. U vrlo kratkom vremenu doli su do cca. 50 000 lanova. U grupi se mogu nai savjeti kako i gdje napustiti Hrvatsku, podrka onima koji su odluili napustiti zemlju, a vladu optuuju da ne misle na mlade i da ne potiu na ostanak ve suprotno. Meu brojnim savjetima nalaze se i oni kako otii u Kanadu, Novi Zeland, Dansku ili Njemaku. Osniva navedene stranice je hrvatski ekonomist na strunom usavravanju u Njemakoj koji poruuje da stranica ne slui radi samopromocije ve da eli pomoi i kako navodi pruiti priliku mladima da odu u svijet i vide kako je lijep, da upiju od njega sve ono dobro i donesu natrag u Hrvatsku. Sline stranice poele su se pojavljivati i u BiH to ukazuje na loe stanje mladih u itavoj regiji. Mladi se angairaju, trude, pokuavaju na sve naine osigurati sebi i svima drugima bolje sutra, ali vlada je slijepa na svaki potez mladih. Jo jedna injenica koja ukazuje na loe ekonomsko stanje u BiH je sve vei broj lanih azilanata u EU. Vlasti u BiH dobile su posljednje upozorenje drava lanica europske unije da poduzmu mjere kojima e sprijeiti priliv lanih azilanata u EU ili e ponovno biti nametnut vizni reim. Za EU trenutano su najvei problem traitelji azila s putovnicama Srbije i Makedonije zbog kojih je i pokrenut postupak koji bi omoguio privremenu suspenziju bezviznog reima, no sada ta mjera prijeti i BiH. Kad sumiramo sve navedeno u ovom tekstu moemo zakljuiti da ivimo u loem vremenu i jo loijoj dravi. to nam je initi? Poduzeti sve to je u naoj moi da mladi i obrazovani ljudi dobiju svoju priliku i pokau to znaju. Ali ako i zadnja prilika za uspjehom i normalnim ivotom padne u vodu, hoemo li napustiti BiH?

49

Nema izlaza kada ti ambicija postane dijagnoza

TO BE, OR NOT TO BE?

THAT IS THE QUESTION!

Pie: Anela Petrovi

50

Biti poduzetnik Zvui odlino! Toliko mladih upravo o tome mata. Ipak, znate kako kau: Pazi to eli, moda ti se ostvari. Pitam se vrijedi li to i u ovom sluaju? Moda Imala sam priliku razgovarati s iznimno uspjenim poduzetnikom i upravo taj razgovor posluio je kao inspiracija za ovaj lanak. Ja sam postavljala svoja amaterska pitanja, a zauzvrat sam dobivala odgovore prepune iskustva, znanja. Oduvijek sam se pitala postanu li uspjeni ljudi u jednom trenutku rtvama svoje ambicije. Napokon sam od spomenutog gospodina dobila i potvrdu. Rekao je: Nema izlaza kada ti ambicija postane dijagnoza. Tako jednostavno, a tako snano. Njegov radni dan zapoinje u 5 sati , a zavrava oko 21 sat. Osim toga, tu su i brojna slubena putovanja. Oito da taj nain ivota uzrokuje i fizike rizike. Tijekom razgovora zapitala sam se, emu sve to? Zar nije jednostavnije imati normalan posao? Dobila sam odgovor i na to. Poduzetnik je odgovorio da je on oduvijek znao da u ivotu ne eli biti prosjean, znao je da eli imati slobodu u kojoj se sjedinjuju njegova kreativnost i znanje. Ipak priznaje da nije jednostavno biti nadreen velikom broju zaposlenika. Potrebno ih je nauiti da problemi ostaju izvan prostorija poduzea. Smatra da su upravo ti zaposlenici njegov najvrjedniji resurs. Traio je ljude koji e raditi s njim i s poduzeem. Naravno takve ljude treba znati pronai, ali i zadrati. On to postie stalnim motiviranjem. Vano je zaposleniku pruiti osjeaj sigurnosti, ali i mogunosti za uspjeh, napredovanje. Kao voa, iz dana u dan pomae svom timu pronalaenje te ostvarenje maksimuma u svakom smislu. Svaki ovjek je individualan i upravo na takav nain mu i treba pristupiti. Njegov savjet buduim poduzetnicima je da gledaju samo pozitivno jer unato svoj crnini, uvijek postoji bijela toka koja ponosno prkosi prosjenosti. Pitala sam i to misli o enama poduzetnicama. On smatra da su ene esto i bolje poduzetnice od mukaraca. Dakle, i za nas ima i vie nego dovoljno mjesta u tom poslovnom svijetu nekad rezerviranom iskljuivo samo za muki rod. Za njega je ovaj posao ostvarenje snova, no za nekoga je sigurno i nona mora. Moda je razlog netoleriranje pogrenih poteza. Ovaj poduzetnik misli da se i u BiH moe uspjeti te istie da ve sada imamo mnogo poduzetnika, a oito je i da ih je svakim danom sve vie. Upravo to je potvrda da vrijedi i, naravno, da se isplati biti poslodavac i na naim prostorima. U svakom uobiajenom poslu postoje granice: vremenske, brojane, no ne i u ovom. Ukoliko elite biti poduzetnik, rije granica ne postoji. Jednostavno ne pripada svijetu snanih, samouvjerenih, odlunih, sposobnih, ali ponajprije upornih. Zato je upornost istaknuta? Jedan dan vi ste

Ukoliko elite biti poduzetnik, rije granica ne postoji. Jednostavno ne pripada svijetu snanih, samouvjerenih, odlunih, sposobnih, ali ponajprije upornih
na samom vrhu, imate sve to Zemlja moe pruiti. Jedna pogrena odluka. Domino efekt. Sve nestaje. Pravog igraa ni ovakvi dogaaji nee obeshrabriti jer uvijek postoji nova prilika. On prihvaa samo onu najbolju. Njegova percepcija nadmauje percepcije smrtnika. Poduzetnici su esto i neshvaeni upravo zbog toga. Ono to oni odmah prepoznaju, ljudima kojima su okrueni esto izgleda smijeno. No na kraju profit koji ostvare nikom nije ni najmanje smijean. Uzmimo jednog Donalda Trumpa. On je definitivno ovjek koji vidi priliku za zaradu, a najvanije je to to nijednu ne proputa. Njegov moto je: Vano je izdrati pritisak. Mnogo imuniji od njega to nisu uspjeli i stoga na poslovnom planu jednostavno vie ne postoje. Navela bih jo jednu njegovu izjavu: U poslu nema mjesta emocijama. Ljudi su generalno loi te nije pametno otkrivati im vie nego je potrebno. Iznimno je vano nauiti ih potovanju jer samo poduzee u kojem zaposlenici potuju nadreenog, ali naravno i on njih moe uspjeti. Mnogi od vas smatraju ivot Donalda Trumpa savrenim, a njegov poslovni uspjeh nedodirljivim. Odmah u startu elim istaknuti da nije tako. Zamislite da radite svaki dan petnaest sati, spavate tri. Vjerujem da bi veliki broj vas odmah odustao. Trump je doivio veliki bankrot 1994., zatim opet 1998., ali je 2000. god.

doekao jai no ikada. Zakljuak ovog dijela o njemu je da nikada nema odustajanja. Podizanje iz pepela je esto, ali biti na vrhu je nezamjenjivo. Ukoliko se odluite upustiti u ovu doivotnu avanturu, znajte izlaza iz nje nema. Podrazumijeva voenje, a imajte na umu da je voenje svakodnevno djelovanje, a ne poloaj. injenino stanje je da 90% novih poduzea propadne u prvih pet godina. To se esto dogaa i zbog prevelike fokusiranosti na nevane stvari. Uvjerena sam da nije jednostavno objediniti sve faktore potrebne za uspjeh, ali stalnim ulaganjem u sebe, poduzetnik ulae u zaposlenike i na koncu u poduzee. Sve te karike tvore najsnaniji lanac koji esto postaje izvor straha za sve potencijalne konkurente. Postoje ljudi koji uope ne razmiljaju o pokretanju vlastitog posla jednog dana. Vjerojatno je odlino to to su toga na vrijeme svjesni. Time e se zasigurno zatititi od znaajnih, nepotrebnih rizika. Oni koji ve sada znaju da je poduzetnitvo, na njih, po mom miljenju, trebaju biti ponosni jer spadaju u malenu skupinu. Nadam se da e njihovi snovi jednog dana biti i temelj za ostvarenje zarade. Stoga, ostanite drugaiji, krenite putem kojim drugi nisu koraali. VAIM putem!

51

BiH je vic???

Politika i gospodarstvo uvijek su bili vezani, to znaju i dratelji fotelja, ali kad se radi o izboru oko toga treba li se zalagati za sveopi napredak nautrb vlastitih posjeda i automobila, jasno je to su izabrali i to uporno izabiru. Pa onda nek se barem nasmiju kad se Europska komisija ali

Pie: Irena Vujica

vi smo uli kako se na sva zvona posljednjih mjeseci pa i godina u naoj zemlji spominju leksemi kriza, recesija, stagnacija, a sve manje razvoj i napredak. Upravo o tome svjedoi i ovogodinje tzv. Izvjee o napretku koje je Europska komisija izdala za Bosnu i Hercegovinu i zbog ega se u redovima te iste komisije proirio vic o naoj zemlji. Naime, isti smatraju kako se u sluaju nae drave Izvjee o napretku treba prikladnije zvati samo Izvjee. Naravno, jasno je na to se cilja. Gospodarska situacija loa, politika scena dominantna i kontraverzno izabirana, entitetke razmirice, nikakva koordinacija vlasti, napretka ni za lijeka. Mali pogled u budunost osjetan je tek u podrujima slobode izraavanja, vladavine prava te regionalne suradnje i pomirenja. Meutim, vie je onih negativnih stavki. Jo uvijek

52

nije donesena odluka o poetku primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju sklopljenog s Europskom Unijom premda je potpisan prije ak 4 godine. To se ima zahvaliti nerijeenom predmetu SejdiFinci, tonije problemu s diskriminirajuim odlukama iz Ustava BiH. Kad se i ako ovo pitanje rijei, rezultirat e rjeenjem koje e omoguiti da se i pripadnici manjina mogu kandidirati za najvie politike funkcije. U suprotnom, Europska Unija je deklarirala kako nee priznati ni izbore 2014. godine. Europska komisija navela je kako se u ekonomiji problemi ne mogu tek tako rijeiti jer poduzetniki pothvati nailaze na razne administrativne prepreke zbog krutosti i neuinkovitosti sustava. Za strukturne reforme potrebne su naravno komplementarne

j av n e financije. Moemo li onda zamjeriti Europskoj komisiji to se, laiki reeno, prda s naim Izvjeem o napretku? Moemo li zamjeriti to se s imenom ove drave razbacuje kao frizbijem ako znamo sve injenice? Ako znamo koliko je osoba samo ove godine

izgubilo radna mjesta? Ako se broj nezaposlenih osoba lagano blii brojci od 400 000? Mea culpa ako do tiskanja ovog lista prekorae ove brojke. Mjesecima se eka na uspostavljanje vlasti, a koliko e se onda ekati na razvoj novih poduzea, davanje prilika novim mladim nadama, otvaranje novih radnih mjesta? Od svibnja ove godine zastupnici u parlamentu kao da se igraju. Malo uspostave parlamentarnu veinu, malo ju mijenjaju. Igrake su naravno novci poreznih obveznika. Ipak, premda su zastupnike klupe prazne ve dobrih par mjeseci, za njihove plae u prvih est mjeseci 2012. iz prorauna su potroena ( za one problematinog eluca preporuljivo je sjediti dok itate) 3,2 milijuna KM. Svaki sat njihovog zasjedanja plaen je 22 000 KM po zastupniku. Ora et labora na bosanskohercegovaki nain! Dok se marke zgru na politikoj sceni, privatni sektor, bosanskohercegovake tvrtke doivljavaju okrutnu svakodnevicu. Blokirani rauni postaju esti kao politike malverzacije. Prema podacima CBBiH, u razdoblju od sijenja do listopada 2012. godine broj blokiranih rauna kompanija

iznosio je 57 409, jer velike kompanije imaju posljedino vie blokiranih rauna. Izravne strane investicije mogle bi biti jedan dio rjeenja, ali ne kao take over investicije, nego iskljuivo green field, dakle, otvaranje novih poduzea u koje dospijeva strani kapital, ali ne na naelima preoblikovanja domaih u strana poduzea, nego razvitka i jednih i drugih. Europska Unija krizu pokuava rijeiti preorjentacijom na mala i srednja poduzea prema Europskom aktu iz 2008.godine. Ovakav koncept bi mogao posluiti i Bosni i Hercegovini. Osobito je ovo vano u pogledu zadovoljavanja fitosanitarnih zahtjeva i drugih standarda zbog kojih naa poljoprivredna poduzea boli glava. Sigurno bi pomogli nekakvi dravni, upanijski, zato ne i lokalni poticaji. Takvih je mali broj, a i oni koji se pojave u obliku natjeaja, obino su ve zagovoreni. No kako e i tko bolji prijedlog iznijeti, a kamoli ohrabriti pred elnicima ove zemlje? Nuditi bilo kakva porezna osloboenja ili poticaje za domaa poduzea znailo bi odrei se dijela prihoda na koje su previe naviknuti. Njihov styling to ne bi mogao podnijeti. Smanjiti javnu potronju i unutarnja dugovanja je prema mnogim ekonomskim analitiarima klju za izlazak iz krize. Domaa proizvodnja je zapostavljena, o domaoj potronji bolje da i ne govorimo. Svi znamo to pomislimo kad vidimo onu famoznu Kupujmo domae. A kad je i kvaliteta tih proizvoda upitna, nije ni udno to okreemo lea policama s kojih je mikroskopskim slovima oznaeno made in BiH. Politika i gospodarstvo uvijek su bili vezani, to znaju i dratelji fotelja, ali kad se radi o izboru oko toga treba li se zalagati za sveopi napredak nautrb vlastitih posjeda i automobila, jasno je to su izabrali i to uporno izabiru. Pa onda nek se barem nasmiju kad se Europska komisija ali.

53

IPA fondovi

Mogunost za BiH
Pie: Vlatko Saraf Pristupanje Europskoj uniji strateki je prioritet Bosne i Hercegovine. Proces europskih integracija zahtijeva sveobuhvatno prilagoavanje politika, institucionalnog okvira i pravnog sustava s ciljem dostizanja europskih standarda u svim oblastima. Proces pravne harmonizacije i prihvaanja europskih standarda podrazumijeva opsene unutarnje reforme, opu konsolidaciju sustava, snaniji privredni razvoj i intenzivnije vanjskopolitiko djelovanje u oblastima koje utjeu na dinamiku odnosa BiH i EU. IPA (Instrument pretpristupne pomoi) je novi, jedinstveni financijski instrument Europske unije uspostavljen 17. srpnja 2006. IPA je uspostavljena za financijsku perspektivu 2007.- 2013. godina, kao pomo dravama u njihovim nastojanjima da postanu lanice EU. Namijenjen je dravama kandidatkinjama: Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj i zemljama potencijalnim kandidatkinjama za lanstvo u EU: Albaniji, Bosni i Hercegovini te Kosovu. Ciljevi IPA-e su pomo zemljama korisnicama u usklaivanju domaeg zakonodavstva s acquis communautaire-om i u njegovom provoenju te u pripremi zemalja za koritenje strukturalnih i kohezivnog fonda Europske unije. IPA se sastoji od pet komponenata. Prve dvije namijenjene su svim zemljama korisnicama: 1. Pomo u tranziciji i razvoju institucija namijenjena razvoju kapaciteta i institucija; 2. Prekogranina suradnja - namijenjena za pruanje pomoi u oblasti prekogranine suradnje izmeu sadanjih drava lanica i kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja te suradnji izmeu zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja. Ostale tri komponente namijenjene su iskljuivo zemljama kandidatkinjama: 3. Regionalni razvoj - namijenjena financiranju infrastrukturnih projekata u podruju okolia i transporta, promociji konkurentnosti, ujednaenog regionalnog razvoja te pripremi za Europski fond za regionalni razvoj; 4. Razvoj ljudskih potencijala - namijenjena za pripremu kohezivne politike i za Europski socijalni fond; 5. Ruralni razvoj - namijenjena za pripremu zajednike poljoprivredne politike. Vrijednost IPA-e za financijsku perspektivu 2007. 2013. godine za sve zemlje korisnice je 11,468 milijardi eura. Kako se koriste sredstva iz IPA fondova? Uvjeti za dobivanje novca iz EU fondova vrlo su rigorozni i podrazumijevaju striktno

54

i detaljno obrazloenje to se konkretnim projektom eli postii, kome i emu je namijenjen, koje rezultate e ostvariti i, to je najvanije, kako e se ti rezultati mjeriti kasnije. No, i kada se europska sredstva dobiju, pria nije gotova. EU kontrolira kako je utroen svaki novi, a ako se uoe bilo kakve nepravilnosti, moe se zatraiti povrat sredstava. IPA fondovi i BiH S obzirom na to kako BiH trenutno ima status potencijalnog kandidata za lanstvo u EU, na raspolaganju joj je koritenje sredstava programa IPA putem dvije komponente pomo u tranziciji i izgradnji institucija i regionalna i prekogranina suradnja. U okviru ove dvije komponente za Bosnu i Hercegovinu su u periodu od 2007. do 2011. godine osigurana 440 milijuna eura. Koritenje sredstava za Pomo u tranziciji i izgradnji institucija se planira u skladu s poznata tri kriterija iz Kopenhagena (1993.), koji su ugraeni u strategiju europskog partnerstva i privoenja novih lanica EU, pa se, tako, politiki kriterij podupire s 25 - 30% sveukupne pomoi, ekonomski kriterij s 25 30% , dok se europski standardi podupiru s 40- 50% ukupnog iznosa za neku zemlju po osnovu ove IPAkomponente.

Putem druge IPA-komponente Prekogranina suradnja podravaju se aktivnosti vezane za regionalnu i prekograninu suradnju sa zemljama korisnicama IPA-e, kao i sudjelovanje u programima Europskog fonda za regionalni razvoj te transnacionalnim i meuregionalnim programima suradnje. Ilustracije radi, u okviru ove komponente Bosna i Hercegovina sudjeluje u tri bilateralna programa s tri susjedne zemlje: Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom te u jednom programu prekogranine suradnje s dravama lanicama IPA Jadranski program, i dva transnacionalna programa Prostor jugoistone Europe (SEES) i Mediteranski transnacionalni program (MED). Za nau dravu je stoga veoma vano da im prije dobije status kandidata za EU, jer e joj se nakon toga otvoriti mogunost koritenja ak tri dodatne komponente regionalni razvoj, unapreenje ljudskih resursa i ruralni razvoj, to e znaiti znatno vie sredstava za projekte putem programa IPA, a samim tim i bri razvoj drave. Kroz program IPA za 2012. Europska komisija namijenila je za BiH mogunost realizacije projekta u ukupnoj vrijednosti od 109,47 milijuna eura, a za 2013. i neto vie - 111,81 milijun eura. Kada su u pitanju projekti IPA za 2012. i 2013, u toku je njihovo usuglaavanje kako bi se im prije predali na odobrenje u Bruxelles. Projekti koji imaju najveu financijsku vrijednost u dravnom programu IPA 2012 - 2013, a odnose se na sektor transporta i

pravosua, usuglaeni su, istina nakon isteka roka za fazu identifikacije. To su sektorski prijedlozi koje je Europska komisija jasno naznaila sutinskim za spomenuti program. Naknadno je usuglaen i projektni prijedlog u oblasti socijalnog razvoja, a neusuglaeni projektni prijedlozi u fazi identifikacije su ostali u oblasti sigurnosti hrane, malih i srednjih poduzea i energetike, no i za njih je i dalje otvorena mogunost usuglaavanja u fazi formulacije koja treba uslijediti.Od ukupne vrijednosti iznosa alociranih IPA sredstava BiH u periodu 2007 - 2010. do 15. studenog 2011. ugovoreno je neto vie od polovine, dok je jedna treina sredstava ve isplaena kompanijama koje implementiraju projekte. Poveanje stope ugovorenosti i naplaenosti sredstava biljee svi godinji programi IPA, izuzev dravnog programa za BiH 2010, drugi dio, koji je potpisan 19. kolovoza 2011. i iji se poetak realizacije uskoro oekuje. Podaci o iskoritenosti sredstava iz dravnog programa IPA za 2011. nisu dostupni, budui da jo nije potpisan financijski sporazum IPA izmeu BiH i Europske unije. Budui da Bosna i Hercegovina trenutno ima na raspolaganju samo sredstva iz dvije komponente IPA fonda, nuno je da to prije dobijemo status kandidata, kako bi se moglo aplicirati i za preostale tri komponente, to bi zasigurno ubrzalo gospodarski napredak zemlje te pomoglo u dostizanju europskih standarda u svim oblastima te konanog pridruivanja EU, za to se istie da je jedini izlaz za BiH!

55

STUDENTSKA
Pie: Anela Petrovi

PASIVNOST
56

Uvijek je bilo jednostavno odabrati onaj laki put, put u prosjeno. Naalost, to nije put koji vodi uspjehu, ispunjenju, on vodi u nepovratnu monotoniju
Putovanja? Ne, hvala! Stipendije? Ne, hvala! Razmjena studenata? Ne, hvala! Sezonski posao? Ne, hvala! Jesu li ovo nai odgovori? Hm, da! jesu! Tvoja i moja objanjenja su: emu putovati, Makarska mi je dovoljna, Stipendija, ne bih, dobro mi je ovdje, emu razmjena, ovdje su mi prijatelji, Sezonski posao mi nije potreban, pa imam roditelje! Postajemo li pasivni? Iskreno, mislim da smo to odavno postali, ali oita je trenutna epidemija. Molim cjepivo! Dugo sam razmiljala to je uzrok. Ni danas nisam sigurna zato i mi ne moemo s ruksakom na leima obii svijet poput mladih avanturista iz ostalih krajeva svijeta. Ipak, poslije razgovora s jednim gospodinom shvatila sam da mladi naih prostora nisu oduvijek bili pasivni. Njegove pustolovine odvijale su se 80-tih godina.

sanjamo, a oito je da nam je to lake dobiti nego njemu u to vrijeme. Njegova pria potakla me da se zapitam zato imam osjeaj da se ivot mene i ostalih ljudi koje poznajem sveo na obino COPY-PASTE. Moda zato to je naa vodilja oponaanje drugih. A individualnost, kreativnost? to se

Njegova pria potakla me da se zapitam zato imam osjeaj da se ivot mene i ostalih ljudi koje poznajem sveo na obino COPY-PASTE
Poetkom svakog ljeta odlazio je u tadanje radne akcije. Nakon napornog mjeseca, odlazio je s prijateljima na more i to ne na tjedan dana kako se to esto danas radi. Ostajali su i po dva mjeseca, boravili su u kampovima u kojima su bili mladi iz cijelog svijeta. Zore su doekivali na plai uz druenje. Danju su istraivali okolna mjesta iznad i ispod vode. Njegov odmor je u potpunosti bio ispunjen. Ostatak godine bavio se planinarenjem i uvjerena sam da nije potrebno spominjati kakve je tek tu avanture doivljavao. Taj gospodine ponosno pria o svojoj mladosti, a kako i ne bi kada je spavao na Azurnoj obali, bio na najboljim koncertima, obiao Europu. Jednostavno imao je sve o emu mi danas s tim dogodilo? Svi smo poeli eljeti sigurne poslove (itaj:dosadne), a ne one koji e u nama probuditi strast. Mnogi e pomisliti da je u dananje vrijeme dobar bilo kakav posao, ali ni s tim se ne bih sloila. Ako u Mostaru ne postoji posao koji bi bio dovoljno izazovan, postoji u Sarajevu, a ako ne postoji ni tamo, vrijedi pokuati u Zagrebu. Naravno ako je i on premalen, postoje opcije. Samo se treba odvaiti. Svijet je mozaik sastavljen od malenih gradova. Bilo bi tuno da se odluimo kretati po nekoliko malenih dijelova tog arenog mozaika. Uvijek je bilo jednostavno odabrati onaj laki put, put u prosjeno. Naalost, to nije put koji vodi uspjehu, ispunjenju, on vodi u nepovratnu monotoniju. Zatvaranje oiju pred problemom vie nema smisla. Treba shvatiti da ocjena bez znanja u indeksu ne znai nita. Profesor koji upie tu istu ocjenu za nepotpuno znanje nije dobar profesor, jer upravo on na takav nain u svijet alje nepotpune ljude. Mislim da kao takvi ne bismo zanimali poslodavce jer tko eli lijene, nesposobne ekonomiste bez znanja? Nitko

Mi danas moemo imati sve na dlanu, samo postojanje interneta nam je to omoguilo. Potrebno je nekoliko klikova da bi se provele neke promjene

koga poznajem. Unato svemu ja sam jako optimistina te se nadam da na vrhunac nije roditi se i umrijeti u istom gradu, ii na ljetovanje u isto mjesto, ne raditi nita tijekom studiranja, uiti iz skripti. Sada je vrijeme da putujemo, upoznajemo nove ljude, skaemo bungee jumping. Ne moemo se vie, zahvaeni monotonijom, pravdati izjavama tipa: To je skupo. Ljudi, ivimo u 21. st. Postoje povoljni letovi, CouchSurfing, vlak kroz Europu za 200 eura. Definitivno se isplati vie od milijun kava godinje. Zar emo dopustiti da nai roditelji imaju zanimljiviju mladost, a u njihovo vrijeme jedne Levis traperice su bile najvei luksuz. Mi danas moemo imati sve na dlanu, samo postojanje interneta nam je to omoguilo. Potrebno je nekoliko klikova da bi se provele neke promjene. Uzmimo i iskoristimo blagodati naeg vremena promjena i globalizacije. Prikljuimo se i mi mladima koji e jednog dana biti ponosni na svoj ispunjeni ivot. No, dosta, sada ve zvuim poput nekog dosadnog politiara, a to je ono to najmanje elim. Jednostavno, nastavimo li ovako, vlak zvan ivot e proi pokraj nas. Ukrcajmo se na vrijeme i postanimo poasni putnici. No uvijek je dobro krenuti od dananjeg dana, jer ako je on dobar, injenica je da vodi i boljem sutra. Stoga, krenimo! Znate onaj osjeaj kada profesor na predavanju postavi neko jednostavno pitanje na koje svi u dvorani znaju odgovor, ali nitko se ne usudi podii ruku. E pa sljedei put vi budite ti koji e je podii, budite lider u svakodnevnici. Moda vam se jo neka ruka pridrui. Vjerujem da e to biti prvi korak prema potpunom odbacivanju pasivnosti. Sretno...

57

Pljaka ili ne?

Pie: Suzana imunovi Potvrdan odgovor na ovo pitanje, naalost, moemo dobiti od velikog broja studenata u Mostaru, za razliku od pitanja tipa poznaju li moda bezbrian i lagodan studentski ivot. Svi znamo razlog tomu i znamo da rijetki uivaju takve povlastice. Danas je ivot, bez obzira jesi kolarac, student ili odrastao ovjek, surova borba prepuna briga, problema i stresa uzrokovana prvenstveno financijskim problemima. Kako uivati studentske dane, valjda najljepe dane svog ivota, kada si rtva pljake gdje god se okrene, i samo si preokupiran s tim da sve to financijski prebrodi i izgura na najbezbolniji nain?! Ve par mjeseci meu studentima vladaju nemiri i diskusije gdje su problemi pljaki i bezobrazluka, blago reeno, glavna tema pogotovo po pitanju najamnina stanova koje su ove akademske godine nenormalno porasle. Izgleda da vie nije dovoljno samo uiti i imati elju da zavrite fakultet i osigurate sebi neku normalnu budunost. Potrebno je mnogo vie. Prije svega, dobra financijska situacija roditelja, inae su sve

Danas je ivot, bez obzira jesi kolarac, student ili odrastao ovjek, surova borba prepuna briga, problema i stresa uzrokovana prvenstveno financijskim problemima
anse za kolovanjem male. alosno, ali istinito je to da se svaki put praina, kako podigne jo lake spusti, i to bez bilo kakvih promjena. I to preteno na teret studenata. Neki se bune, neki ne, veinom jer su uvidjeli da nema nikakva smisla, a kako bi i bilo kada uvijek sve ostane isto. Vjerojatno smo prihvatili i to kao i mnoge druge nepravde kao cijenu svog kolovanja. kolovanje koje je danas postalo luksuz, jer kamo god okrenuli uvijek neto plaamo poevi od prijavnica, upisnog materijala, kolarine pa i sada abnormalno visokih cijena stanova. I to ba sada, u ovo vrijeme kada naa diploma ne vrijedi gotovo nita i kada je pronalaenje posla u struci veini nedostian san. Pa mi sad recite, zar ta diploma nije uistinu postala

luksuz koji e sve manji broj roditelja moi priutiti svojoj djeci? to preostaje jednom roditelju koji mora na kolovanje poslati troje, dvoje ili jednog studenta, nebitno, kada mu za to treba cijelo bogatstvo? Da ne spominjemo ono to nas eka nakon uloenog truda i novca u tu diplomu, ekanje na birou. Zaista je mnogo pitanja, a odgovora nigdje. Stanodavci ne vide drugu stranu ve samo priliku, potranja je vea od ponude i oni tu situaciju i vie nego koriste. Cijene stanova su porasle i dvostruko. Svi se pravdaju nestaicom i s tim da i oni moraju preivjeti jer su trokovi previsoki. Ali to ne moe biti opravdanje za oholost i nemoralnost. Moemo razumjeti da stan poskupi 50 KM ili pak 100 KM, ali 200 KM ili 300 KM, e to ve nije u skladu sa

to preostaje jednom roditelju koji mora na kolovanje poslati troje, dvoje ili jednog studenta, nebitno, kada mu za to treba cijelo bogatstvo?

58

Moemo razumjeti da stan poskupi 50 KM ili pak 100 KM, ali 200 KM ili 300 KM, e to ve nije u skladu sa zdravim razumom. Kako jednosoban stan moe biti preko 400 KM ili dvosoban 700 KM?
zdravim razumom. Kako jednosoban stan moe biti preko 400 KM ili dvosoban 700 KM? Pa i da su uvjeti presavreni, to je ipak preskupo. Rijetki su oni koji to sebi uistinu mogu priutiti, ali izgleda da su u ovoj akademskoj godini prisiljeni. Svi znamo da u Mostaru ne postoji neiskoriteni djeli prostora za najam to je sasvim normalno i u redu, svatko od nas bi iskoristio takvu priliku. No moe se pri tom bar do neke mjere ostati ovjek, a ne iskoritavati ljude koji se danas iskreno bore za preivljavanje i naplaivati, primjerice, jednu garsonijericu u oronulom podrumu preko 200 KM. Prijatelj mi pria prije par dana kako je krenuo gazdarici platiti stanarinu za stan koji se nalazi na Panjevini i koji je udaljen od fakulteta 15-20 minuta hodanja i ostao zapanjen saznavi tek tada da stan koji je prole akademske godine plaao 200 KM ove godine ipak poskupio na 300 KM. Rije je o jednosobnom zaputenom stanu u staroj zgradi. I da, imam slobodu rei da puca po studentima i njihovim roditeljima, naravno, jer s jedne strane si prisiljen, pogotovo studenti kojima je nemogue putovati od kue, a s druge strane, to je financijski neizdrivo. Al ruku na srce, koga to briga?! Nikoga. Stanodavci su svjesni situacije i znaju da mogu ii s tolikim cijenama i ine to. Imaju monopol u svojim rukama i tu se ne moe nita. Rijetki sretnici koji dobiju dom mogu koliko-toliko uivati u studentskim danima i blagodatima to se vie ne moe rei za veinu studenata koji ive u privatnim stanovima. Uz tolike cijene stanova i ivotne trokove jedan student ne moe sebi ba mnogo priutiti. Ostaje mu opet samo preutjeti i pretrpjeti s nadom da e idua akademska godina biti sretnija i ii bar malo u korist studenata. Bojim se da e u suprotnom ova, usudim se rei, borba za obrazovanjem izgubiti svaki smisao.

59

Intervju za SEF

Prof. dr. sc. Marija utura

SEF: Za poetak, moete nam rei neke osnovne informacije o sebi? - Moj rodni grad je Posuje, iako polovicu ivota zapravo i nisam ivjela tamo. Zavrila sam Fakultet politikih znanosti u Zagrebu (1.10.1996.), magistrirala sam na Ekonomskom fakultetu u Mostaru na temu potroakog etnocentrizma i odbojnosti (14.12. 2006.), a doktorirala na temu utjecaja zemlje porijekla, na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu (8.3.2011.). Napisala sam etrdesetak radova (samostalno i u suautorstvu). Nedavno je publicirana knjiga amerikog izdavaa u kojoj sam objavila poglavlje (Consumer-Centric Marketing Strategies u izdanju IGI Global-a). lan sam Hrvatske udruge za marketing (CROMAR) i Europske marketinke akademije (EMAC). Povremeno sam konzultant i koordinator na istraivanjima odreenih tvrtki. ivim s obitelji u Mostaru. Predajem est kolegija, na tri grupe predmeta, tri ciklusa i tri centra. A godine, damu se ne pita za godine! SEF: Zato ste se odluili zapoeti magisterij na Ekonomskom fakultetu, a ne na Fakultetu politikih znanosti gdje ste prvotno studirali? - Zapravo sam poslijediplomski studij bila upisala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ali se to zakompliciralo iz raznih razloga. Naime, bilo mi je teko sve organizirati budui sam postala mama. Biti na relaciji MostarPosuje-Zagreb postala je nemogua misija. Tada sam upisala poslijediplomski studij na naem fakultetu (2000.) ... iako sam ve bila dala neke ispite na FF u Zg...i izgubila dosta vremena. I tako je krenulo moje okretanje prema ekonomiji, odnosno marketingu. SEF: Koje ste hobije imali kao studentica? - Druenje, ispijanje kava, kinoteka mi je bila drago odredite, klub Jabuka, klub uro, klub Pauk, koncerti i na kraju, bila sam u ekipi na faksu koja je radila studentski magazin Puls. SEF: Jeste li se iega morali odricati kako biste zavrili svoje studiranje? - Da, morala sam se povremeno odricati svega ovog to sam navela prije (jer sam dosta i uila i solidan student bila). SEF: Koji su Vam predmeti bili najdrai, a koji najomraeniji? - Najdrai su mi bili predmeti na kojima su profesori motivirali studente da se ukljuuju, a kasnije ih putali na ispitu da malo improviziraju. Najomraeniji predmeti su mi bili oni na kojima su profesori brojali plusove i minuse, a na ispitu traili svaku fusnotu napamet. SEF: Smatrate li se strogom profesoricom? - Je li netko strog ili ne, uvijek ovisi o subjektivnoj procjeni. Svi koji procjenjuju, imaju odreena oekivanja i na osnovu tih oekivanja zapravo i procjenjuju. Ako se polazi od oekivanja da za ispitnu literaturu uite slajdove umjesto udbenika, poloite ispit uz malo ili nimalo napora uloenog u uenje te da se prihvati zavrni i diplomski rad napisani ko-ni-sebi-koni-drugome, onda ja jesam stroga. to jes jes, rekli bi moji sugraani Mostarci. SEF: Koliko ste se promijenili prema studentima otkako ste postali profesorica, za razliku od vremena kad ste bili asistentica? - Ha, ovo je pitanje postavljeno vrlo sugestivno, jer je u njemu sadrana konstatacija da se jesam promijenila. Ipak, konstatacija je tona. Promijenila sam se, to je najvie rezultat injenice da sad imam puno veu odgovornost, nego to sam imala kao asistent. Ali jo sam u fazi pozicioniranja.Moda budem opet ona stara. SEF: Kako izgleda Va idealni dan na fakultetu? - Moj idealni dan na fakultetu izgleda ovako: duga kava i vijesti na internetu, nastava na kojoj su studenti aktivni i disciplinirani, email da mi je prihvaen lanak u asopis, plaa i topli obrok zajedno sjeli na raun. SEF: Koje Vam je podruje ekonomije posebno interesantno i zato? - Posebno mi je interesantan marketing, zato to volim ljude vie od brojeva. Iako, nisu ni brojevi loi (10.000,0 $). alu na stranu. Mar-

60

keting je najblie onom to mene zanima. Posebno sam se nala u temama kao to su potroaki etnocentrizam, utjecaj zemlje porijekla proizvoda na kupovinu, ali i temama utjecaja odreenih socijalnih kategorizacija i identiteta ljudi na njihove kupovne orijentacije. SEF: Planirate li u budunosti nastaviti raditi na fakultetu ili imate neke druge aspiracije? - Iskreno, dosta me zanima znanstvenoistraivaki rad za koji nemam ba puno vremena. Moda bih za kojih pet do deset godina svoju znanstveno-nastavnu djelatnost u potpunosti zamijenila znanstvenoistraivakom. Naravno, kada bi se kod nas oformio neki drutveni institut nalik na Institut za drutvena istraivanja Ivo Pilar u Hrvatskoj. Ali moda, a moda i ne bih. SEF: Mogu li ekonomija i politika ivjeti odvojeno? Zato? - Prije nego odgovorim, moramo definirati politiku. Ako govorimo o politikantstvu i

dnevnopolitikoj razini po principu kruha i igara, takva politika je sama sebi svrha i onda ona ivi samo za politiare odvojena i od ekonomije i od drutva. E, ako govorimo o politici kakvu vodi na primjer EU, onda vidite da politika i ekonomija idu ruka pod ruku. Uspjeh politiara na ekonomskom planu neke zemlje, u najveoj mjeri odreuje hoe li ostati na vlasti ili e gubiti izbore. Naravno, tu ne ubrajamo Bosnu i Hercegovinu, kod nas od puno imbenika ovisi uspjeh na izborima. Ne zovu nas bez razloga najkompliciranijom zemljom u Europi. SEF: Kako bi ste opisali trenutnu situaciju na Sveuilitu, odnosno na Ekonomskom fakultetu? - Situaciju na Sveuilitu ne mogu procijeniti jer jednostavno nemam dovoljno informacija. to se tie Ekonomskog fakulteta, mislim da smo mi jedan od najboljih fakulteta na Sveuilitu. Nae su diplome cijenjene u cijeloj BiH i u Hrvatskoj, ali i u europskim zemljama. A mogu li stvari biti bolje-uvijek stvari mogu biti bolje?!

SEF: to mislite o studentima Ekonomskog fakulteta? - Ne volim generalizirati, ali generalno studentima nedostaje ambicije. Pod ambicijom ne mislim na ambiciju da se dobije siguran posao u dravnom poduzeu, nego ambiciju da se razvijaju kao osobe i kao strunjaci. Ali budui je u tranziciji jedino sigurno da nita nije sigurno, onda je ambicija da ostvarimo barem neku sigurnost ipak opravdana. SEF: Smatrate li da mladi promatraju svijet kroz ruiaste naoale? - Ponekad se mladi ponaaju kao da ne postoje stvari koje im zapravo bodu oi. Znai, mislim da mladi povremeno nose ruiaste naoale. Ponekad ruiaste naoale nosim i ja, kao i veina drugih ljudi, jer je tako lake. Ali ne treba pretjerivati s pink bojom, moe trajno otetiti vid. SEF: Poruka studentima? - Potrudite se biti intelektualci injenica znalci i sluajte vie tulia nego Belia!

MEPAS MALL MOSTAR

NAJBOLJI SHOPPING U REGIJI

Mepas mall Kardinala Stepinca bb 88000 Mostar Bosna i Hercegovina Tel: +387 36 44 55 70 Fax: +387 36 44 55 65 E-mail: info@mepas-mall.com www.mepas-mall.com www.facebook.com/mepasmall

61

Sveuilita Oxfo
Sveuilita Oxford i Cambridge su jedna od najpoznatijih i najuglednijih sveuilita u svijetu. Oxford i Cambridge imaju vodeu ulogu u akademskom ivotu Velike Britanije, koja se jo ironino naziva Oxbridge. Rivalstvo izmeu ova dva fakulteta najbolje opisuje svjetski poznata utrka u veslanju na rijeci Temzi koja se odrava jedanput godinje od 1829. godine
Niels Bohr, Hans Krebs i dr. Godine 2008. sveuilite je imalo 8 614 nastavnog osoblja i 18 396 studenata. Sveuilite se sastoji od 31 fakulteta. Slubeni datum osnivanja prvog fakulteta nije poznat, a godina je 1284. Sveulite je osnovala grupa uenih ljudi koji su 1209. godine otili iz Oxforda poslije sukoba s tamonjim stanovnitvom. Sveuilita u Oxfordu i Cambridgeu s vremenom su postala znaajan dio britanske kulture i povijesti. Stoljeima se meu njima razvijao rivalitet. Fakulteti sveuilita su neovisne institucije odvojene od samog sveuilita i uivaju u samostalnosti. Uprava fakulteta odluuje koje e studente uzeti k sebi te brine o njihovu smjetaju i osigurava im uenje u malim grupama (tzv. supervizion). Prijem na Cambridge do 1960. godine je ovisio o poznavanju latinskog i grkog jezika to je smanjilo broj kandidata. Ta dva jezika su se predavala samo u privatnim kolama i velik dio stanovnitva nije bio u mogunosti pohaati te kole radi neimatine. Danas to vie nije tako, danas su najbitnije ocjene. Prvi fakultet je Peterhouse koji je osnovan 1284.,a osnovao ga je biskup Hugh Von Balsham. Drugi najstariji fakultet bio je Kings Hall koji je osnovan 1317., koji danas vie ne postoji kao zaseban fakultet. 1546. godine je spojen s fakultetom Trinity College, a spojio ih je Heinrich VII. Mnogi drugi fakulteti Cambridgea osnovani su u 14. i 15. stoljeu. Najmlai fakultet je Robinson College koji je osnovan u kasnim 70tim godinama prolog stoljea. 1520. godine Johan Lair je osnovao sveuilinu tiskaru. Od 2006. godine sveuilite Cambridge pripada visokokolskom sustavu IARU (International Alliance of Research Universities ). I na kraju moemo rei jedno od najstarijih sveuilita na svijetu, duhovni dom Newtona, Erazma, Byrona i drugih velikana, slavilo je 800. obljetnicu postojanja. Engleska, izvrsnost, tradicija, kraljevske figure, veslanje asocijacije su vezane uz Cambridge.I danas je sinonim za marljivost, talent i uspjeh, no ponajprije je trezor znanja te vrelo iskustva i odlinosti s kojega crpe,a veim ga dijelom sami stvarajui, najbolji studenti iz cijeloga svijeta. U svako je doba vrijedno izdvojiti dva dana za posjet Cambridgeupogotovo u kombinaciji s Londonom, od kojega je udaljen neto vie od sat vremena vlakom, a posebno o ovom velikom, okruglom, 800. jubileju slavnoga sveuilita.

Pie: Josip Cigi

Sveuilite Cambridge
Sveuilite Cambridge je sveuilite u gradu Cambridgeu u istonoj Engleskoj. To je drugo najstarije anglofonsko sveuilite na svijetu koje radi neprekidno od osnivanja. Njegovo ime nekada se oznaava s Cantab, to potjee od latinskog imena grada Cambridgea: Cantabrigia, Cantabrigiensis. Moto sveulita je: Hinc lucem et pocula sacra, to na latinskom znai: Odavde svijetlost i dra-

gocjeno znanje. Sveuilite Cambridge kao i Oxford u razliitim se analizama neprestano svrstava meu pet najboljih sveuilita na svijetu i ocijenjuje se kao najbolje europsko sveuilite. Sa ovoga sveuilita potjee 88 dobitnika Nobelove nagrade (do 2010.) to je vie nego s bilo kojeg drugog sveuilita u svijetu. Ovdje je bitno istaknuti da od 88 dobitnika Nobelove nagrade ak 70 nagrada pripada studentima. Meu dobitnicima su: Joseph John Thomson, Ernest Rutherford,

62

ord i Cambridge
Sveuilite Oxford
Sveuilite Oxford je sveuilite u engleskom gradu Oxfordu, utemeljeno 1096. godine. Smatra se najstarijim sveuilitem na engleskom govornom podruju. Oxford su osnovali Aglosaksonci i nazvali ga OxenaRfoda. Danas ima status jednog od najuglednijih sveuilita na svijetu. Redovito se uvrtva meu 5 najboljih sveuilita na svijetu. Sveuilite se sastoji od 38 fakulteta i est stalnih privatnih vjerskih kola. Svaki od ovih fakulteta ima vlastitu zgradu ime se Oxford razlikuje od drugih modernih sveuilita, gdje studenti ive u kampusima. Oxford nema kampus iako ima nekoliko centralnih mjesta gdje studenti sa razliitih fakulteta mogu zajedno uiti, npr. Knjinice, ili jednostavno uivati. Jedan od najpoznatijih predavaa na sveuilitu je bio Lewis Carroll, autor Alise u zemlji udesa. Fakultet nudi sobe za spavanje i uenje, za prve i zadnje godine studiranja, dok mnogi nude smjetaj i za druge godine. Fakultet ima mjesta za pouavanje i socijalizaciju. Kada su poinjali sa radom, mnogi stari fakulteti su bili samo za jedan spol, ali St Hildas College posljednji fakultet koji je dopustio samo enama da tu studiraju, dok je nedavno to odobrio i mukarcima. Neke dvorane vode redovnici i primaju samo mukarce. Do 1920. godine enama nije bilo doputeno da studiraju na Oxfordu iako su neke studirale prije toga. Danas fakulteti doputaju i enama i mukarcima studiranje i broj ena i mukaraca je jednak. Sveuilite se naglo razvilo od 1167., kada je engleskim studentima zabranjeno pohaanje nastave na Sveuilitu u Parizu. Bitno je istaknuti da su se dogaale borbe u Oxfordu izmeu studenata i ljudi koji su tamo ivjeli u ranom 13. stoljeu. Pojedini studenti i nastavnici su napustili sveuilite 1209. godine i nainili novo u Cambridgeu. Ova dva sveuilita su sada veliki protivnici, a ponekad su poznati zajedno kao Oxbridge. Grad je dobio na znaenju u 12. st. za vrijeme kralja Henrika II. koji je graanima dao privilegije koje imaju samo graani prijestolnice. U gradu su osnivani vani samostani mnogih crkvenih redova. Grad se nalazi u Velikoj Britaniji u blizini Londona. Blizu grada tee rijeka Temza koja je najpoznatija rijeka

u Ujedinjenom Kraljevstvu. Grad esto posjeuju turisti upravo zbog poznatog sveuilita s brojnim znamenitostima. Poznata je katedrala Kristove Crkve. Znaajna graevina unutar sveuilita je knjinica Radcliffe Camera. Ashmalean Museum utemeljen je 1683. i ujedno je najstariji muzej u Velikoj Britaniji i jedan od najstarijih na svijetu, posjeduje sveuiline kolekcije, umjetnika djela i antikvitete. Oxford najee dobiva odline ocjene u podruju politike, engleskog, primjenjene umjetnosti, ekonomije, glazbe, filozofije i psihologije. Pet fakulteta ima samo vie razine studija. Harris Manchester college je samo za starije studente, one iznad 21 godine. Oxford kao i Cambridge je vrlo popularan i jako je teko dospjeti na ovo sveuilite. Sveuilite trai studente s najboljim rezultatima. Preko 21 tisua studenata studira u Oxfordu. Sveuilite je najvei poslodavac u Oxfordu i nudi vie od 18 tisua poslova, priskrbljujui tako 750 milijuna funti godinje regionalnoj ekonomiji. 93 % studenata koji diplomiraju na Oxfordu zaposle se u roku od pola godine. 17 tisua studenata se natjee za tri tisue studentskih mjesta. Oxford nudi vie od 320 razliitih studentskih programa i ima preko 9600 studenata iz vie od 140 zemalja. 74% prijava na fakultet dolazi izvan Velike Brita-

nije. Oxfordske sveuiline novine su najvee sveuiline novine i objavljuju se u 14 zemalja. Ima urede u vie od 50 zemalja i ima vie od 5000 zaposlenih irom svjeta. Samo u Kini 14 milijuna kolaraca koristi knjige s Oxforda svaki dan.

63

FORENZIKO RAUNOVODSTVO
oe li raunovodstvo biti nain pronalaska lopova? Moe li se koristiti kao detektor lai? Moe li pomoi u hvatanju financijskih zloinaca? Moe li otkriti raznorazne malverzacije u novanim tokovima? ini se kako u novije vrijeme na sva ova pitanja postoji potvrdan odgovor. Novi oblik raunovodstva koji se ve inkorporirao u studij ekonomije na raznim fakultetima (dodue, jo ne na naemu) i koji postaje sve zanimljiviji kao osnovna struja u kojoj se mnogi ekonomisti ele pronai jest upravo takozvano forenzino raunovodstvo. Veina se sad vjerojatno prisjea CSI serija i krimia i pokuava ih dovesti u vezu s ovakvim tipom biljeenja, tonije pronalaska pravog rjeenja za razne misterije u biljeenjima. Naravno kako forenzino raunovodstvo ne istrauje ubojstva, otmice i nestanke, no osmotrimo li poblie, shvatit emo kako ovi pojmovi nisu toliko udaljeni jedan od drugog. Naime, u forenzinom raunovodstvu ne istrauju se ubojstva, ali se itekako zanimaju kako je dolo do smrti neke tvrtke. Nadalje, otmice i nestanci ljudi nisu njihova domena, ali kad se radi o nestanku koje se broji u milijunima eura/dolara, onda forenzine raunovoe svakako imaju pune ruke posla. Opaska na eure i dolare: zato ne konvertibilne marke?

Pie: Irena Vujica

Pa zato, gospodo, to se te iste marke ne die iznimnim investicijama ni plasmanima kakve sreemo u jaim stranim valutama. To je ujedno i jedan od razloga zato su takva raunovodstvena istraivanja vie poznata u razvijenim zemljama svijeta. Kad nestane 100 000 eura, za multinacionalnu korporaciju to je problemi. No kad se govori o milijunima, onda se raunovodstveni CSI odmah angaira. Dakle, forenzino raunovodstvo je specijalizirana grana raunovodstva, koja se bavi ocjenama evidentiranja i izvjetavanja, vodei rauna da su ti podaci zakoniti, vjerodostojni i struni. Prva uporaba forenzinog raunovodstva vee se za sudski postupak Meyer-Sefton iz 1817.godine, a razlog je uzrokovanje bankrota. Prema nekim izvorima, forenzino raunovodstvo prvi put je upotrijebio Maurice E. Peloubet 1946.godine kada je uputio na to kako se forenzika u sluaju financijskih izvjetaja jo nije bila poela aktivno koristiti. Na ovim prostorima jedno od znaajnih izdanja vezanih za forenzino raunovodstvo djelo je naeg profesora Vinka Belaka: Poslovna forenzika i forenzino raunovodstvo iz 2011.g. Meu razlozima za razvoj forenzinog raunovodstva u SAD-u, a kasnije i drugim zemljama, istie se svakako nedostatak posebnih znanja i iskustava eksternih i internih revizora, poreznih istraitelja, vjetaka i svih koji su ukljueni u istrage

raznih kanjivih i nedozvoljenih djela u vezi sa pravnim i poslovnim potrebama. A kako se prijevare dogaaju? Sporna ponaanja rukovoditelja u raunovodstvu najee se nazivaju kreativno ili manipulativno raunovodstvo. To znai kako se kroz prepravljanje financijskih izvjea i podataka pokuavaju prikriti odreeni dogaaji, procesi i stanja, a vrlo esto i poslovni rezultat poduzea. Malverzacije se najee javljaju kao posljedica slabih kontrola, ili ak nepostojanja istih. Pri tome su posebno znaajne interne kontrole, jer kad doe do eksternih, situacija ve postaje ozbiljna. Prijevare se najee klasificiraju u tri skupine: korupcija, otuivanje imovine i lairanje financijskih izvjea. Za borbu protiv ovakvih nedjela, poduzeu je potrebno profesionalno upravljanje, izgraivanje dugoronih ciljeva i strategija, te najzad postojanje potpornih mehanizama, to znai visoko kvalitetan sustav internih kontrola i interne revizije. Prva tvrtka za forenzino raunovodstvo u Hrvatskoj pojavila se ove godine. Specijalizirana je za ispitivanje, dokazivanje i sprjeavanje gospodarsko-kriminalnih, ali i drugih nedoputenih radnji. Mnoge se tvrtke odluuju na koritenje upravo ovakvih usluga kako bi saznale tko ih to pokuava prevariti ili zaobii zakon u svoju korist. U naoj zemlji ovaj tip raunovodstva nije zaivio, ali poznavajui gospodarsku situaciju, svakako postoje razlozi zato bi se ovaj zanat mogao izuzetno uspjeno razviti.

64

KAKVE SU NAM NAVIKE

Iako se posljedice ekonomske krize uvelike osjeaju u zemljama jugoistone Europe, stare potroake navike u ovom dijelu Europe i dalje su izraene. Agencija Anadolija(AA) istraila je na to to graani zemalja regije najvie troe novac, a na emu, pak, najvie tede. Prema istraivanju organizacije GfK Consumer panel, graani u Bosni i Hercegovini mnogo troe na kavu. Tako, prema posljednjim informacijama, Bosanci i Hercegovci za topli napitak godinje izdvoje vie od 80 milijuna eura. Dramatian je podatak koji ukazuje da se u BiH za namirnice u prosjeku izdvaja ak 58 posto prihoda. S druge strane,zanimljivo je da od oko 3,8 milijuna stanovnika Bosne i Hercegovine ak 3,2 milijuna koristi mobilnu telefoniju, to je u samom europskom vrhu. Naime, prosjena osoba u BiH mjeseno za trokove mobilnog telefona izdvoji oko 40 maraka. Takoer, graani BiH velike sume novca izdvajaju za prijevoz, ak 11 posto od ukupnih mjesenih prihoda. Prema istraivanju portala EurActic Srbija, prosjeno kuanstvo u Srbiji troi vie od 40 posto kunog prorauna na hranu, to je tri puta vie nego u zemljama EU-a. Takoer,nedavno objavljena anketa pokazuje da trgovine najee posjeuju ljudi u Srbiji. ak tri etvrtine posjeuju trgovine i do dva puta tjedno, a veliki broj njih ide u nabavu svakodnevno. Istraivanje EurActiva je, takoer, pokazalo da graani Srbije mnogo koriste Internet. Tako ak 63 posto korisnika raunala koristi i globalnu mreu. A na to troe Hrvati? Graani Hrvatske relativno mnogo troe na telekomunikacijske usluge. Naime, Hrvatska po tom pitanju ne zaostaje mnogo ni za eurozonom jer prosjena hrvatska obitelj godinje izdvaja oko 600 eura na mobilnu telefoniju. Takoer, Hrvati mnogo troe na odijevanje. Tako se godinje u ovoj zemlji potroi oko 900 eura na odjeu i obuu. Ako se promatra ostatak svijeta , luksuzu su najskloniji potroai u Hong Kongu, vicarskoj i SAD-u. Zahvaljujui visokom standardu, tamo mogu troiti na dizajniranu odjeu, na zabavu, na skupe restorane, ali i na osiguranje i zdravstvenu zatitu. Takoer, prema podacima Europskog statistikog zavoda Eurostat, graani u Europskoj uniji (EU) u prosjeku najvie troe na komunalije. Na plaanje rauna, za stanarinu, vodu, struju

Graani BiH najvie troe na kavu, Srbi na hranu, a Hrvati na mobitele

i plin prosjean Europljanin mora izdvojiti etvrtinu kunog prorauna. Od svih zemlja EU-a, na komunalne usluge najvie izdvajaju Danci, odnosno skoro 30 posto kunog prorauna. Prema podacima Eurostata, na usluge restorana i hotela najvie troe panjolci, odnosno 17 posto prorauna kuanstva. Takoer,esi,Talijani i Litvanci troe najvie na odjeu i obuu, i to osam posto kunog prorauna. Graani Skandinavije, za razliku od stanovnika od drugih dijelova Europe, najvie troe na kulturu. Danci na kulturu troe najvie. Oni 5,5 posto svoje zarade potroe na knjige, filmove i druge kulturne sadraje. Prema podacima agencije Bloomgerg, eka je zemlja iji stanovnici najvie troe na kocku. Takoer, strastveni su puai. Policijske statistike ukazuju da su esi najvei potroai droge ecstasy u svijetu. Prema istraivanju Euromonitor Internationala, graani Sjedinjenih Amerikih Drava (SAD) su opsjednu-

ti konzumiranjem mineralne vode, pa tako prosjean graanin te drave godinje kupi 170 litara mineralne vode. Prema podacima Meunarodne agencije za energiju,Kina je zemlja gdje se, s obzirom na broj stanovnika, najvie koristi elektrina energija. Tako godinje ova drava potroi ak 2,26 milijardi tona energetskih izvora. Prema jednom istraivanju, graani Turske konzumiraju velike koliine limuna. Tako godinje jedan prosjean graanin ove zemlje konzumira 88 komada limuna. Takoer,Turska je meu vodeim zemljama po koliini konzumiranih sjemenki suncokreta. Naime,u ovoj zemlji godinje se potroi oko 110 tona ovog proizvoda. U Luksemburgu najvie jedu meso. Istraivanje ujedinjenih naroda (UN) pokazuje da je Luksemburg zemlja u kojoj graani najvie troe na meso i mesne proizvode. Naime, prosjean graanin ove europske drave godinje konzumira 136,5 kilograma mesa.

65

Bolest novog doba

66

Piu: Ana Volari Martina Barii Jeste li vlasnici prekrasnih torbi napravljenih u Vijetnamu? Na vaem skupocjenom satu pie Made in China? Je li to mogue? to je sa svim skupim brendovima ija je poslovna strategija lairanje etiketa? to uiniti kad shvatimo da je koa skaj, a svila poliester? Koliko vam se puta dogodilo da na uivenoj deklaraciji pie 100% pamuk, a na dodir se ini drugaije? Dok kupujete, itate li deklaracije? Posumnjate li u sirovinski sastav naveden na etiketi? Naalost, sudei prema brojnim istraivanjima, trite je preplavljeno robom sumnjive kvalitete. Je li cijena omjer kvalitete? Svaka ena voli biti lijepa i ureena, osjeati se bolje i imati vie samopouzdanja. Voli kupovati i uvijek imati neto novo, to je osobina koja je neizbjena i koja uveseljava osobito enski, ali u zadnje vrijeme i muki rod. Koliko god imali odjee, uvijek postoji prilika za koju nemamo to odjenuti. Luksuzni brendovi za ijim krpicama udimo moraju naporno raditi kako bi minimalizirali trokove proizvodnje i u isto vrijeme odrati luksuzni imid svojih proizvoda. Kako to postiu? Svoje proizvode alju van radionica te umjesto kvalificiranih radnika koji svoj posao obavljaju vrhunski, ali sporo i skupo, odabiru obine tvornike radnike. Jeste li se ikada zapitali tko radi u tim tvornicama? Vijetnam, Bangladesh, Kina prepuni su djece ispod 15 godina koja su prisiljena raditi za par novanica. Samo prole godine 20 000 djece je umrlo od trovanja pesticidima. Moete li

Najvei svjetski trgovac odjee Inditex prole je godine upisao rast dobiti za 11%. Neto dobit Inditexa u proloj financijskoj godini dosegnula je 1.93 milijarde eura. Drugi najvei europski trgovac odjeom, vedski H&M drugi je kvartal zavrio sa 650 milijuna USD dobiti
zamisliti kako u podrumima takvih tvornica sedmogodinja djevojica skuplja nabore kako bi va struk izgledao jo bolje? Moda vam, ako se raspitate odakle dolazi koa od koje su ivene vae skupocjene torbe, netko pokae desetogodinjeg djeaka kako ispod tekog indijskog sunca obrauje taj isti komad otrovnim kemikalijama koje mu nagrizaju plua. Budite paljivi, jer moda vam takva saznanja srue dosadanju idilinu sliku o prestinim modnim kuama. Ne robujte modnim diktatima. to se nosi ove sezone, koje boje su IN? Postajemo li uniformirani? Previe slini?! Poznata ekoloka organizacija Greenpeace nedavno je objavila rezultate testova provedenih na 141 odjevnom predmetu od 20 poznatih svjetskih modnih brendova

koji se prodaju u 29 zemalja svijeta. Prema njihovim istraivanjima, najvie opasnih kemikalija nalazi se u odjei koju proizvodi Zara, Armani i Levis. Rije je o supstancama i bojama koje loe utjeu na rad hormona. Procjenjuje se da luksuzni brendovi meu kojima su Louis Vuitton, Prada, Armani, Hermes i Chanel ostvaruju godinji prihod vei od milijardu dolara. No njih su zamijenili oni ulini poput Zare i H&M. Najvei svjetski trgovac odjee, panjolski Inditex iji je najpoznatiji brend sveprisutna Zara, prole je godine upisao rast dobiti za 11%. Neto dobit Inditexa u proloj financijskoj godini, koja u toj kompaniji traje od poetka veljae do kraja sijenja dosegnula je 1.93 milijarde eura. Drugi najvei europski trgovac odjeom, vedski H&M drugi je kvartal zavrio sa 650 milijuna USD dobiti. Samo u Zari se godinje proizvede 850 milijuna komada garderobe. Ono to teti naem zdravlju, a nalazi se modnim krpicama

su nonil-fenil etoksilati koji su zabranjeni u Europi, ali ne i u Kini. Torbe, novanici, cipele s prepoznatljivim logom elja je svake trendseterice. Veinom one povrnih ambicija, neupuene u stil i dobar ukus. Mnogo puta vidjeli smo cipele kojima ne moemo odoljeti ili remen za koji znamo da e trajati vjeno, o modnim dodacima da ne govorimo. Kupovina odjee moe biti i investicija. Ako taj uloeni novac podijelimo s brojem godina koliko emo nositi moda je i isplativo. Platiti vrijedi samo onaj komad koji e sigurno trajati vjeno. Skupa odjea ponekad moe izgledati jeftino,ali nije stvar u novcu ve u nainu izrade, materijalu i dizajnu. Stalna kupovina, nezadovoljstvo izgledom, opsjednutost modnim brendovima dovelo je do bolesti novog doba. Mislite li da je slijepo robovanje trendovima nekada na granici s neukusom? Ako pristupimo bilo kojem mediju za oglaavanje, poevi od web portala, asopisa, ili nekog drugog sredstva za oglaavanje sigurno emo zamijetiti kutak koji je namijenjen modi i modnim trendovima. Nismo ni svjesni injenice koliko

modni trendovi utjeu na nau podsvijest. Svi su uvjereni da su upravo oni najoriginalnije uspjeli iskombinirati najnoviju kolekciju odjee i obue modne kue za koju i vrapci na grani znaju. Postavlja se pitanje, tko je zapravo in, i to je to to ga ini modnim adutom? Je li to osoba koju oblae modni asopisi ili netko drugi? Ono to ini osobu modno osvijetenom lei u njezinom samopouzdanju i neoptereenou za tue miljenje. Pratioci modnih trendova znaju pretjerati u tom praenju pa steknu titulu hodajuih modnih promaaja. Teko je definirati kako tono izgleda modna ikona jer ono to ona nosi moe biti i iz bakinog ormara, a ponovno izgledati odlino. Najalosnija injenica od svega je ta to nismo svjesni da nas modni savjeti promovirani medijima pretvaraju u robove. Zapamtite, svatko je za sebe najbolji stilist. Zavirite malo u ormar svoje bake i pronaite jedinstveni komad odjee koji vas ini posebnim. Zato moramo izgledati kao svaka manekenka iz modnog asopisa? Izgradite svoj stil i ponosno se eite gradskim ulicama. Dolje trendovi, ivio stil!

67

Od neprihvatljivoga do poeljnoga
Ova tema, koja je najvie aktualna u zapadnim medijima, vjerojatno ulazi u povijest civilizacije kao najbolje, najbre i najefikasnije organizirana kampanja koja je promijenila moral i stanje nekog drutva. Homoseksualci i njihov projekt od poetka se sastojao od traenja posebnih prava koje ostali ljudi nemaju, izuzee od bilo kakva kriticizma koji dobiva pravne osnove u nazivu govor mrnje ili zloin mrnje. Meu mnogim liberalnim pogledima na svijet, ovjeka, i drutvo homoseksualni program je onaj koji je najvie usmjeren na sebe i bezgranino sebian (drugi nisu vani i druga miljenja nemaju snagu izriaja)
Cilj i program homoseksualaca Oni su shvaeni kao manjina, ugroena manjina, ugroenih ljudskih i civilnih prava. Za svaki program potreban je prepoznatljivi znak i ime. Na engleskome su ukrali ime gay (koje na engleskome znai sretan, dobar) te je duga postala iskljuivo njihov znak, zastava koja nije vie znak moralnoga saveza nego moralnoga relativizma. Kako je to sve poelo? ezdesete godine su donijele mnoge promjene u zapadnim drutvima, liberalizaciju socijalnog ponaanja, moralni relativizam, upitnost tradicionalnog vjerovanja, vjerske prakse, neogranienja osobnog ponaanja i promjena moralnog i socijalnog i pojedinanog moralnog koda. Jedan od najjaih pokreta za promjenom miljenja i prihvaanjem novog moralnog standarda je tzv. homoseksual agenda ili homoseksualni program. Naime, 1975. godine, jedna od najglasnijih amerikih glasnogovornica meu homoseksualcima, Barbara Gittings, izjavila je za utjecajni liberalni magazin Time: Ono to mi elimo nije vie pitanje kompromisa ni moralnoga shvaanja kompromisa, nego traenje prihvaanja homoseksualizma kao naina ivota ravnopravnog s heteroseksualcima. Time je na to nadodao: Jedno je traenje ukidanja diskriminacije, a posve drugo je traenje mandata, odobravanja koje nijedno drutvo u povijesti nije do sada prihvatilo. To je bilo tada, meutim Time je danas njihov veliki zagovornik. U svome govoru 1987. godine glasnogovornik homoseksualaca Amerike Jeff Levi imperativno je najavio: Mi vie ne traimo samo pravo na privatnost i na zatitu od onoga to je krivo, nego traimo prava

Homoseksualni lobi

68

koja homoseksualci moraju imati, a koja e afirmirati drava i drutvo. Jedan od velikih ciljeva homoseksualca je ulazak u kole i edukacija djece o njima. Jo 1992. godine u kolama u New Yorku odobrene su knjige poput Children of Rainbow (Djeca duge), u kojima se tvrdi da uitelji moraju biti svjesni razliitih struktura obitelji ukljuujui i homoseksualne, i djecu se mora uiti prihvaati sve strukture obitelji ukljuujui i istospolne zajednice. Danas je to ve ulo u fazu propagande koja trai ukidanje slavlja Majina dana jer vrijea homoseksualce. Meu ostale utjecajne knjige ubrajaju se Gloria goes to gay pride, Heather has two mommies. Gay Academic Union (Akademska unija homoseksualaca) sedamdesetih godina temeljito je radila na dominaciji njihova pogleda na svijet u akademskim krugovima te na zatiranju svakog akademskog istraivanja koje im nije ilo u prilog. Najvei iskorak su uinila dvojica autora, Marshall Kirk i Hunter Madsen, u kasnim osamdesetim, svojom knjigom After the ball. Ova dvojica glavnih protagonista ovoga programa vrhunski su strunjaci u marketingu i socijalnim znanostima (kolovani na najelitnijem i najliberalnijem amerikom uilitu Harvardu). Program homoseksualnih aktivista je promijeniti Ameriku od negativnog gledanja na nas do afirmacije i prihvaanja homoseksualnog ponaanja. Stoga se na rad mora usmjeriti na udar na protivnike homoseksualizma kao homofobe, mrzitelje koji tvrde da jesu, a zapravo nisu krani jer Krist prihvaa sve te propaganda treba prikazati homoseksualce kao one koje svi mrze i napadaju. U ovoj knjizi, koja je temeljni putokaz homoseksualcima u Americi, navode 6 glavnih toaka njihova programa: - priati o homoseksualcima glasno i to je ee mogue, - predstaviti homoseksualce kao rtve, a ne kao one koji agresivno izazivaju ostale, - dati tienicima homoseksualizma prave razloge i objanjenja, - uiniti homoseksualce da izgledaju jako dobro te da je jako poeljno biti jedan od njih, - uiniti one koji ih kritiziraju da izgledaju loe, govore loe, ponaaju se loe, - izvui novac od velikih korporacija. Njihova je zadaa takoer vrlo jasno predstavljena: - unitenje kranskog morala (legalna promjena definicije braka, promjena interpretacija Biblije i njezine poruke o homoseksualizmu kao grijehu, jer grijeha zapravo nema),

69

- promoviranje pseudoznanosti koja daje homoseksualizmu pravnu legitimaciju (promocija tzv. Gay gena, iako znanstveno nikada nije identificiran), - definicija kritikog govora protiv homoseksualizma, kao govora mrnje, - traenje jednakih prava homoseksualcima u vojsci i drugim civilnim udrugama, - promocija homoseksualizma u kolama, poinjui ve s djecom u vrtiu, - primoravanje kompanije da se prilagode ovomu nainu ivota (npr. tuiti Crkve koje promoviraju samo brak mukarca i ene), - bezuvjetno traenje priznanja i legalizacije usvajanje djece od istospolnih zajednica.

Ovo je jasno zacrtan program i put kako ga ostvariti! Samo je trebalo vremena kada e to biti, a ne hoe li se dogoditi! On je poput taktike i programa ezdesetih za legalizaciju pobaaja koju je jasno iznio njezin prvi protagonist i kasniji idovski obraenik Bernard Nathanson u svojoj knjizi In the hand of God. Gotovo su isto kopirani programi. Strategija, put i taktike Homoseksualci su uspjeli uspjeno progurati svoj program pod kiobranom ljudskih prava. Dvojica gore spomenutih eksperata inzistirali su na tome da se homoseksualce

ne gleda kao agresivne izazivae drutvenih normi, nego kao rtve bez dostojanstva te one koji se suprotstavljaju homoseksualnom stilu ivota treba smatrati zlima, mrziteljima, progoniteljima. Stoga svi oni koji se suprotstavljaju ovomu nainu ivota (Crkve, javni djelatnici, politiari), trebaju biti javno prozvani i iskljueni iz javne rasprave. Stoga, da bi pridobili javno mnijenje, oni su uinili najvaniji korak naprijed: homoseksualci su prikazani kao rtve koje treba zatiti, tako da normalni ljudi trebaju preuzeti odgovornost zatitnika njihovih prava da im se ne bi dogodilo ono to se dogodilo crncima, idovima,

70

Japancima i drugima. Homofobija je tako povezana s nacizmom, Ku Klux Klanom, progonom amerikih crnaca i ostalim povijesnim silama progona neke grupe ljudi. Danas biti homofob i nacist je gotovo izjednaeno. Mnogi ugledni znanstvenici iz podruja mentalnoga zdravlja, psihijatrije, psihologije i slinih grana odustali su od sudjelovanja na forumima i akademskim seminarima zbog straha od gubitka posla ili neke druge profesionalne osvete, jer svi se boje monog homoseksualnog lobija. Homoseksualni lobij Ciljevi ovog lobija su jasno zacrtani, vremenski obiljeeni i detaljno pripremljeni. Njihov opi opis izgleda ovako: mobilizacija simpatije javnog mijenja, prezentacija javnosti svega lijepoga, ljubavi koja nema ogranienja i koja je redefinirana. Legitimacija programa je zavrna faza ovog puta: govor protiv homoseksualaca je zakonski kanjiv, pitanje civilnih unija je ve gotovo, a pitanje homoseksualnih brakova je ulo u zavrnu fazu donoenja zakona. Ostaje nejasno kako je 1 ili 2% puanstva uspjelo izraditi tako moan i prihvatljiv program te postati svevidljivima i svenazonima? Odgovor je uspjean lobij. Njihov lobistiki uinak sastojao se ponajvie od 6 toaka: skupljanje novca za potplaivanje monih, vrlo aktivno djelovanje na internetu, utjecaj na lokalne medije, lobiranje lokalnih i federalnih slubenika da glasuju za odreene zakone koje oni promoviraju i prozivanje svih onih koji su na bilo koji nain kritiari homoseksualizma. Indoktrinacija u javnim kolama Amerike tako je jaka da se sve vie mladih pojavljuje i tvrdi da su odjednom homoseksualci. Godinama sustavna kampanja urodila je rezultatom koji kae da ak 85% srednjokolaca misli da je u redu biti homoseksualac, ak i poeljno. Sveuilita su postala velika sredita regrutacije homoseksualaca, a sada se okreu u opasnu fazu koja postaje novi program: promocija seksualnih odnosa odraslih i djece, poznata kao pedofilija. Najjaa potpora ovom lobiju je ekstremno liberalna filmska zajednica iz Hollywooda, koja se ve odavno, glasno, odredila za homoseksualce. Sveta tema amerikoga filma su bili kaubojski filmovi. Sve do filma Brokeback Mountain koji je i njih prikazao kao gays. Film Milk ispriao je priu o prvom izabranom homoseksualcu u amerikoj politici.

Perfect family izriito je protiv sredinjeg lika koji je katolik i koji se ne slae sa homo brakovima. Ne treba ni spominjati da je veina ovih filmova dobila Oscare i druge vrijedne nagrade. Televizija je njihov najbolji, najjai i najuinkovitiji odvjetnik. Velike zvijezde koje svijet uiva gledati, poput Brada Pitta, Seana Penna, Toma Hanksa, Georga Clooneya, Madonne, Lady Gage i ostalih postali su najvei protagonisti homoseksualnog programa, iako veina njih nisu homoseksualci. Meu tiskanim medijima New York Times ostaje stjegonoa ekstremno liberalne misli te glavni predlagatelj homoseksualizma uope. Amerika je u posljednjih 60 godina uvijek bila nositelj odreenih promjena, odreiva programa, moralne korupcije itd. Predsjednik Obama je u svom prvom mandatu sve uinio na promociji homoseksualaca, koje je stavio na visoke poloaje u svojoj vladi, njih ak 140. Mjesec veljaa priznat je nacionalnoj razini kao mjesec homoseksualaca. Ukida se i uredba za ameriku vojsku o homoseksualcima. Nadalje, Obama ponovno poziva na priznanje homo brakova. Predsjednik vjerojatno ne razumije politiku ovoga programa, ali je vjerno slijedi!

71

72

PONEKAD MORATE OTII JAKO VISOKO

Pie: Marko Deli Austrijanac Felix Baumgartner je u nedjelju 14. listopada 2012. skokom s ruba svemira ugravirao svoje ime u svjetskoj povijesti. Ovaj neustraivi skaka je roen 1969. godine u Salzburgu, a ve u mladosti se elio vinuti u nebesa. Za sebe kae da se u zraku osjea kod kue te da je od malena elio gledati svijet odozgo. Kad sam bio mali, govorili su mi nemoj pasti, nemoj ii prema rubu. I nisam. S vremenom sam otkrio da je biti na rubu prirodan osjeaj i poelio sam vidjeti to je iza ruba, to me eka, ispriao je Felix.Prvi put je s padobranom skoio kada je imao samo 16 godina, a dvije godine kasnije se pridruio austrijskoj vojsci gdje biva obuen za padobranca. Poto je imao este probleme u vojsci, jer nije htio slijediti i potovati glupe naredbe, kako je esto Felix govorio, proglaen je nesposobnim za rad u vojsci i tako razrijeen svih dunosti. Nakon toga zapoeo je suradnju sa Red Bull-om, za ije je potrebe obavljao brojne padobranske skokove na izlobama diljem svijeta. Posvetio se i BASE skokovima-najekstremnijoj padobranskoj disciplini koja podrazumijeva skakanje sa razliitih platformi, poput zgrada, mostova, nadvonjaka, litica, koje su za razliku od aviona mnogo blie zemlji. Na kraju, u sklopu Red Bull Stratos projekta, nadmaio je nemogue uspjenim skokom iz kapsule sa oko 39 tisua metara visine i na taj nain ispisao nove stranice ekstremnog sporta, nauke i ovjeanstva. Godine priprema i vjebe omoguile su da u par sati Felix obori tri od planirana etiri rekorda. Sve ove rekorde do sada je drao njegov mentor Joseph Kittinger jo od davne 1960. godine. Ovim skokom Felix je postao ovjek koji se popeo u kapsuli do najvee visine, ovjek koji je skoio sa najvee visine i ovjek koji se kretao najbre u slobodnom padu. Rezultati skoka: visina skoka:39 045 metara rastojanje preeno slobodnim padom: 36 529 metara vrijeme slobodnog pada:4 minuta 20 sekundi(rekord je: 4 min 36 sek, J. Kittinger) najvea brzina leta:1342 km/h(1,24 maha) Poslije nekoliko dana odlaganja zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, u tu nedjelju balon pun helijem se vinuo u visine sa kapsulom u kojoj se nalazio Felix. Nakon 2.5 sata penjanja, viestrukih provjera i priprema sve je bilo spremno za ovaj nevjerojatan skok. Vrata kapsule su se otvorila na oko 2.5 kilometara veoj visini od planirane. Felix Baumgartner je izaao iz kapsule, prekinuo dovod kisika i... skoio, kao da se ispod njega ne nalazi ambis dubok 39 kilometara. Katkad morate otii jako visoko kako biste shvatili koliko smo mali izjavio je neposredno prije skoka. Naravno, uvjeti na ovoj visini nisu ni nalik onome to znamo na Zemlji. Skok je izveden sa stratosfere, dijela Zemljine atmosfere. U njoj su temperature daleko ispod nule, a kisika gotovo da i nema. Svaki njegov atom upija tetne suneve zrake i pretvara se za ljude smrtonosan ozon. Uz to, jurei tisuu kilometara na sat kroz vakuum probijajui zvuni zid tijelom nije izgledalo ba bezazleno. Da bi preivio u takvim uvjetima, Felix je nosio specijalno odijelo, nalik onom to nose astronauti, opremljen bocom kisika. Slobodan pad i ogromno ubrzanje je uslijedilo nakon samo 45 sekundi padanja. Probijena je zvuna barijera, odnosno Felix se sad kretao brzinom veom od zvuka. To je uinio tono 65 godina nakon to je ameriki pilot Chuck Yeager raketnim zrakoplovom prvi probio zvuni zid. Ubrzo se iznenada poeo nekontrolirano vrtjeti u zraku, padajui ka Zemlji. To je bio i najopasniji dio ovog leta, odnosno skoka, ali na kraju, nakon 4 minute i 20 sekundi slobodnog pada, otvoren je padobran. Ipak, taj rekord nije oboren (16 sekundi mu je falilo), a mnogi tvrde da je to napravio namjerno iz potovanja prema svome mentoru Kittingeru. Na kraju, lagano, se spustio na zemlju, kao da je rije o rutinskom skoku, kao da se to radi svaki dan. Skok je ukupno trajao 9 minuta i 3 sekunde, uivo su ga pratili milijuni gledatelja, a njegovi roditelji su prvi put napustili Europu kako bi doekali svoga sina. Kada stojite na vrhu svijeta, postanete ponizni. Ne razmilja vie o obaranju rekorda, ne razmilja o dobivanju znanstvenih podataka, samo razmilja kako se eli vratiti iv. Ne eli poginuti pred oima svojih roditelja, djevojke i svih ljudi koji gledaju., opisao je skromno Felix to mu je prolo kroz glavu dok je stajao na rubu svemira. Na kraju je preivio, pomjerio granice ljudske izdrljivosti, granice svemira i postao poznat kao povijesna linost zbog elje otii dalje nego to je itko otiao. Zasluena mirovina...

DA BISTE SHVATILI KOLIKO SMO MALI

73

Pie: Hrvoje uak Raunalstvo u oblaku bi bio prijevod s engleskog na hrvatski, to mi zvui pomalo neprecizno i nedovoljno odraslo. Zvui kao slikovnica koju tete u vrtiu itaju djeci Microsoftovih programera kad ih stavljaju na popodnevni poinak. Stoga, pokuati u vam ovaj pojam pribliiti na onaj nain koji ne masakrira nijedan jezik i ne vrijea kvantitetu rijei drugog jezika. Dakle, jednostavno reeno, cloud computing je koritenje raunalnih resursa, i hardvera i softvera, koji su dostupni na razliite naine, najee preko mree, odnosno Interneta. Radi se o pruanju usluga koje korisnik koristi za obradu i procesuiranje svojih podataka te nadoknadu nedostatka softvera koji mu trenutno treba. Rije cloud, ili prevedeno na hrvatski oblak, predstavlja metaforu kojom se opisuje i lake predoava sloena infrastruktura ovog tipa raunalstva te se na taj nain prikazuje na sistemskim dijagramima. Ova reenica zapravo znai da su se stiliziranim oblakom prikazivale mree meusobno povezanih raunala, a naziv potjee iz pedesetih godina prolog stoljea. Iako se prije ovaj pojam vezao iskljuivo za poslovni svijet, primarno zbog injenice da su tada raunala zauzimala pola sobe i bila funkcionalna kao dananji polufunkcionalni kalkulator, zbog nedostatka bolje tehnologije stajalo se u redu za koritenje raunala. Upravo zbog neefikasnosti, svi napori su usmjereni u razvoj nove tehnologije, ali i novih naina koritenja raunala. Uz time-sharing, cloud computing se pokazao kao jedan od najboljih naina kako maksimalno iskoristiti puni potencijal raunala. S neizbjenim razvojem tehnologije rasla je i funkcionalnost raunala, a ono najbitnije je da je cijena raunala i prateih komponenti drastino opadala, sve do te mjere dok nije postala prihvatljiva za prosjeno kuanstvo. U zadnjoj generaciji raunala, kada su se performanse viestruko poveale u odnosu na prolu generaciju i kad svako kuanstvo posjeduje vie raunala, od kojih svako ima brzi pristup Internetu, tehnoloka javnost se sloila da je ovo najefikasniji nain koritenja raunalnih resursa. Ovaj tip koritenja ima nie trokove, bre performanse i dostupan je u svakom trenutku kroz cijelu godinu. Bitnu ulogu u razvoju cloud computinga imao je Amazon, velika amerika e-komercijalna kompanija koja je poela kao online knjiara, a danas se razvila u jednu od najveih online trgovina razliitom robom. Njihov znaaj se ogledao u trenutku kad su modernizirali svoja skladita podataka, uveli inovaciju zvanu two-pizza teams (timovi kojima su bile dovoljne dvije pizze za obrok), a ti timovi su odravali i stavljali nove sadraje na njihov privatni oblak. Nakon nekog vremena, Amazon je svoj oblak uinio dostupnim i eksternim korisnicima. Eucalyptus je bila prva open source platforma koja je omoguavala korisnicima da imaju svoj privatni oblak. OpenNebula je prvi nudio privatne, ali i hibridne oblake, kao i federaciju oblaka, odnosno vie oblaka za jednog korisnika. Danas se nude razliite vrste oblaka. Iako ih ima razliitih vrsta, svi dijele neke zajednike osobine, od kojih su najbitnije: - Agilnost, odnosno brzo i hitro obavljanje zadataka koji se postavljaju preda njih - Trokovi su manji, a jednostavan primjer je kad nam jednokratno ili kratkorono treba neki softver, oblak nam omoguava da, uz malu naknadu, obavimo eljenu akciju, umjesto da trajno kupimo softver, koji nam vjerojatno nikad vie nee trebati. - Neovisnost izmeu ureaja i lokacije je karakteristika koja omoguava pristup oblaku s bilo koje lokacije, s bilo kojeg ureaja, to

74

znai da nismo fiksno vezani za svoje raunalo u uredu, ve moemo pristupiti svojim podacima na oblaku s bilo kojeg kompatibilnog ureaja. - Pouzdanost, provideri ove vrste usluga jame pristup svojim podacima 24 sata na dan, 7 dana u tjednu, 365 dana u godini. - Sigurnost je na razini ili ak bolja od ostalih raunalnih mrea, prednosti se ogledaju u

velikom broju korisnika koji plaaju, tako da provideri mogu uloiti signifikantna sredstva u zatitu sustava, no nedostatak lei u prednosti, tj. u velikom broju korisnika, prevelikoj diverzifikaciji korisnika i njihovih sadraja koji su pohranjeni na oblaku. - Odravanje je u velikoj mjeri lake nego na tradicionalnim mreama, jer auriranje oblaka novim softverom je jednostavno jer ne treba taj isti softver instalirati na svakom pojedinom raunalu koje bi potencijalno moglo koristiti taj novi softver. Ove vrste koriste jednako poslovni kao i privatni korisnici, ovisno o potrebama u stanovitom trenutku. Tri osnovna tipa oblaka su: - IaaS ( Infrastructure as a Service) - PaaS ( Platform as a Service) -SaaS ( Software as a Service) Najobiniji, a ujedno i najkoriteniji je IaaS zbog svoje praktinosti i jednostavnosti. Cloud-provideri ga najee nude kao fiziki i virtualni machine. E, sad se sigurno pitate to je to fiziki i virtualni machine. Pa, ukratko to je emulirana rau-

nalna sredina koja radi unutar operativnog sustava i koja se ponaa kao operativni sustav i moe izvravati raunalne programe koji su kompajlirani ( normalno reeno, napisani onim programskim jezikom kojeg operativni sustav razumije) za tu virtualnu sredinu. U biti, to znai da preko svog raunala moete koristiti softver, memoriju i procesorsku brzinu nekog udaljenog raunala za odreenu naknadu. Iako je to nekad bilo skupo, danas je to skoro pa badava zbog ve navedenog eksponencijalnog porasta dostupne memorije i pada trokova proizvodnje raunala. Primjeri nekih IaaS-u su Windows Azure Virtual Machines i Google Compute Engine. PaaS obino prua platformu s operativnim sustavom, jezikom za programiranje, bazom podataka i web serverom. Najpogodniji je za razvoj i plasiranje aplikacija jer nema trokova od hardvera i softvera potrebnih za cjelokupan proces. U SaaS modelu proces se odvija poneto drukije. Ovdje cloud provideri instaliraju softver ili aplikaciju koju klijent zatrai, a korisnici tog softvera na njega pristupaju preko klijenta, bez da moraju instalirati taj isti softver na svoje raunalo to uvelike olakava i ubrzava proces. Evo, na kraju ove prie se nadam da ste uvidjeli da budunost lei u oblaku, odnosno da e se cjelokupno raunalstvo usmjeriti u tom smjeru. Iako nije revolucionarno dostignue, svakako je utrlo put raunalima bez memorije, bez nepotrebnih aplikacija i desktopa zatrpanih ikonama bezbrojnih programa i shortcuta. Navjetava novo doba, doba koje vie i nije tako daleko...

75

MILIJARDERI
Najbogatija osoba na svijetu IKAD nije na suvremenik, nego je ivjela u dalekoj prolosti, tvrdi ameriki portal Celebrity Net Worth. Naime, oni su napravili listu najbogatijih ljudi koji su ikad hodali Zemljom. Lista ima ak 25 milijardera ije je bogatstvo prilagoeno inflaciji i predoeno u dolarima. Na listi nema ena, a 14 je Amerikanaca. Prenosimo vam tko su prvih deset povijesnih milijardera s liste.
1. Mansa Musa I, vladar Malija

TOP

di dolara. Ova europska bankarska dinastija, njemako-idovskog podrijetla, zasnovala je europsko bankarstvo u 18. stoljeu. Sve je zapoelo s Mayerom Amschelom Rothschildom, roenim 1744. godine, koji je pokrenuo financijsku kuu i svakog od svojih pet sinova postavio na vodea mjesta u pet glavnih europskih centara, na taj nain uspjeno irei obiteljsko carstvo. Bogatstvo je razdijeljeno na stotine potomaka, a Rothschildi se danas bave rudarstvom, bankarstvom, privatnim managementom, ratarstvom, vinarstvom i dobrotvornim udrugama. Njihovo je bogatstvo teko procijeniti zbog golemih uloga u raznim portfeljima, ali bez sumnje je da su oni najmonija obitelj na svijetu. 3. John D. Rockefeller Najbogatiji Amerikanac u povijesti, ija je imovina je u trenutku njegove smrti 1937. godine procijenjena na dananjih 340 milijardi dolara, ujedno je i prvi Amerikanac u povijesti koji je zaradio milijardu dolara. 1870. godine zasnovao je tvrtku Standard Oil koja je predvodila ameriku naftnu industriju dugi niz godina, dok njegov monopol nije prekinula amerika Vlada. Dvije godine nakon izgradnje naftne rafinerije s partnerom Mauriceom B. Clarkom, Rockefeller ga je 1865. isplatio, uruivi mu 72 500 dolara te osnovao tvrtku Rockefeller & Andrews, za koju je tvrdio da je odredila tijek njegove karijere. Posljednjih je 40 godina svog ivota proveo u mirovini, troei novac na otvaranje organizacija koje su se bavile unapreivanjem medicine, obrazovanja i znanstvenih istraivanja. 1901. godine osnovao je Rockefellerov institut za medicinska istraivanja, koji je 1965. godine preimenovan u Sveuilite Rockefeller. 4. Andrew Carnegie Ovaj industrijalac ameriko-kotskog podrijetla zasluan je za razvoj amerike industrije elika krajem 19. stoljea, a veinu je novca zaradio prodajom svoje tvrtke Carnegie Steel JP-ju Morganu 1901. godine za tadanjih 480 milijuna dolara, to bi danas iznosilo 310 milijardi dolara. Nakon prodaje kompanije, umirovio se te se posvetio humanitarnom radu, podijelivi veinu bogatstva. Posljednjih 30 milijuna dolara donirano je u dobrotvorne svrhe nakon njegove smrti.

Ovaj vladar, koji je roen 1280. godine, a preminuo 1337. godine, imao je osobno bogatstvo koje bi, preraunato u dananju vrijednost, iznosilo 400 milijardi dolara. Mansa Musa je bio praneak osnivaa Imperije Mali, Sundiata Keita, i vladao je Malijem u doba dok je u njemu bilo gotovo pola svjetskog zlata. Malijsko carstvo je tada proizvodilo vie od polovice svjetskih zaliha soli i zlata. Kada je proao kroz Kairo u srpnju 1324., s preko 500 robova i deva prepunih zlata koje je podijelio i potroio, svijet je potresla tolika inflacija da je bilo potrebno preko 10 godina da se oporavi. No, Musini nasljednici nisu uspjeli sprijeiti rat te se golemo bogatstvo rasulo dvije generacije nakon njegove smrti. 2. Obitelj Rothschild Obitelj Rothschild najbogatija je ivua dinastija na svijetu s ukupnom vrijednosti imovine i kapitala od najmanje 350 milijar-

76

5. Ruski car Nikola II Nikolaj Alexandrovi Romanov je vladao Rusijom izmeu 1894. i 1917. godine, kad su njega i obitelj pobili boljevici. Period njegove vladavine obiljeio je ekonomski razvoj Rusije i, istovremeno, porast socijalno-politikih kontradikcija i revolucionarnih pokreta koji su doveli do revolucija. U vanjskoj politici vodio je politiku ekspanzije na istok gdje je vodio rat s Japanom. U Prvom svjetskom ratu prikljuio se Antanti. Godine 1916. car Nikola je vrijedio 900 milijuna dolara, to bi danas s uraunatom inflacijom iznosilo 300 milijardi dolara. To ga ini petom najbogatijom osobom u povijesti, a budui da ga je Ruska pravoslavna crkva kanonizirala, on je i najbogatiji svetac u povijesti.
6. Mir Osman Ali Khan Mir Osman Ali Khan(1886.-1967.), poznatiji i kao Nizam iz Hiderabada, bio je posljednji Nizam (ili vladar) kneeve drave Hyderabad i Berar dok ih nije okupirala susjedna Indija. Bio je na glasu kao najbogatiji ovjek na svijetu, bogatstvo mu procjenjivalo na 236 milijardi u dananjim dolarima ili 2% amerikog gospodarstva tada. Kao vladar je imao ogromnu kolekciju zlata u vrijednosti vie od dananjih 100 milijuna dolara te kolekciju dragog kamenja u vrijednosti od 400 milijuna dolara. Bio je i vlasnik poznatog dijamanta Jacob koji danas vrijedi 95 milijuna dolara, a kojeg je u uredu koristio kao uteg za dranje papira! Navodno je bio vlasnik i 50 rolls Royce automobila. 7. William Osvaja William Osvaja (1028.-1087.) je bio normandijski vojvoda i engleski kralj (1066. - 1087., kao Vilim I.). Izveo je zadnju uspjenu invaziju na Britaniju. Bio je jedan od trojice pretendenata na englesko prijestolje nakon smrti Eduarda III. U bitci kod Hastingsa pobijedio je Harolda II. te se okrunio za engleskog kralja i do Boia 1066. pokorio cijelu Englesku. U svojim je osvajanjima William sakupio bogatstvo koje bi danas iznosilo 229,5 milijardi dolara. 8. Moamer Gadafi Muammar al-Gaddafi, libijski politiar, dravnik, vojni voa i de facto voa Libije. Definiran je do danas kao samoproglaeni revolucionarni voa, bez formalnog mandata koji je vodio politiku Libije do svoje

smrti. Prema pisanjima medija, u trenutku smrti imao je skriveno bogatstvo u vrijednosti od 200 milijardi dolara. U mjesecima oko njegove smrti gotovo 70 milijardi dolara u gotovini zaplijenjeno je s njegovih bankovnih rauna u stranim bankama. Libija je od 1969. prodajom nafte i zemnog plina zaradila tri tisue milijardi dolara. Pola toga novca zavrilo je na privatnim raunima Moamera Gadafija i njegovih sinova, tvrdi za Guardian libijski odvjetnik s Meunarodnog suda u Haagu Alhadi Schallouf. U svim procjenama bogatstva libijskog diktatora, tvrdi, barata se pogrenim brojkama. Tvrdnje da posjeduje 82 milijarde dolara su pogrene, taj podatak je iz devedesetih i suma je daleko vea, tvrdi Schallouf. 9. Henry Ford Osniva Ford Motor Companyja, iako nije izumio automobil, bio je meu prvima koji su uveli masovnu proizvodnju automobila na pokretnoj traci. Svoju vlastitu tvrtku pod nazivom Ford Motor Company osnovao je 1903. zajedno s jedanaest ostalih inovatora i kapitalom od 28 000 dolara. Proizveo je i prvi automobil kojeg su si obini Amerikanci mogli priutiti. Osnovao je Ford Motor Company ime je stvorio je brand kojeg i danas svi prepoznaju. U vrijeme svoje smrti 1947. godine, Henry Ford je imao bogatstvo vrijedno 199 milijardi dolara u dananjem novcu, a njegova obitelj je i danas vlasnik kompanije koju je osnovao. 10. Cornelius Vanderbilt Cornelius Vanderbilt je trei najbogatiji Amerikanac ikad roen. Obogatio se u industriji proizvodnje parnih brodova, ali je njegovo bogatstvo naglo poraslo kad je u dobi od 70 godina uloio u eljeznicu. U trenutku smrti 1877. godine, imao je bogatstvo koje bi danas iznosilo 185 milijardi dolara. Zanimljivost je i da je Vanderbilt pra-pra-pra-pra-pradjed poznatog voditelja CNN-a Anderson Coopera.

77

Pogledajte, Posluajte, Proitajte!

Piu: Antonijo Marijanovi Marko Deli

DEATH CAB FOR CUTIE Iako osobno nisam ljubitelj nove moderne glazbe i rijetko kad sluam ita to je snimljeno poslije rata jer oboavam stare neponovljive evergreen-e, ipak postoje iznimke. Ponekad naleti neka pjesma ili moda ak cijeli album vrijedan panje. Jedan od takvih albuma je sedmi studijski album Codes and Keys Amerikog benda pomalo udnog naziva Death Cab for Cutie. Na novom albumu se nalazi 11 novih pjesama zanimljivog indie rock/pop/alternative rock zvuka. Album je dobio dosta dobre ocjene kritike, a posebno se istie njihov prvi single You Are a Tourist. Zvuk benda se neto promijenio za razliku od prethodnog albuma. U pjesmama ne prevladava gitara nego je ostavljeno vie prostora lijepim zvucima klavira koji odlino pristaju poetinim tekstovima. Sve u svemu Codes and Keys je album koji vrijedi posluati.

ZOSTER - IMAI KADA Imai kada - s nazivom svojeg novog albuma bend Zoster je dao dobar opis dananjih mlaih generacija. Prolo je 5 godina od zadnjeg albuma ovog mostarskog benda Zoster Festival budala, ali novi album je definitivno vrijedilo ekati. Bend je bjeei od poznatog reggae zvuka pronaao inspiraciju u starom dobrom zvuku iz 60-tih i 70-tih godina sa upeatljivim zvucima klavira/orgulja/ truba koji jako podsjea na The Doorse i koji po mom miljenju puno bolje pristaju Zosteru. Na albumu se nalazi 10 novih pjesama koje su u cijelosti autorsko djelo frontmana Maria Knezovia. Tekstualno se bend opet dri tema koje su dobro poznate svima, ali su tekstovi sada puno zreliji i odrasliji. Pjesme kao to su Imai kada, Bezbolnim palicama, Izbjeglica slikovito opisuju ivot u jednoj nestvarnoj i nadrealnoj okolini poslijeratne BiH. Sa ovim izdanjem Zoster je konano promijenio zvuk koji bi trebali njegovati i razvijati s vremenom i kreativnou ili se moda ak i potruditi pa raditi glazbu ispred svojeg vremena, jer Zoster to sigurno moe.

LANA DEL REY Elizabeth Woolridge Grant, amerika pjevaica bolje poznata po svom umjetnikom imenu Lana Del Ray, ove godine je izdala svoj drugi studijski album pod nazivom Born to Die. Album je postigao dobre rezultate diljem svijeta i jedan je od prodavanijih albuma ove godine. Prvi single Video Games sa albuma Born to Die je postigao ogroman online uspjeh i lansirao Lanu Del Ray meu sam vrh pop izvoaa. Veina kritiara se slae da je to jedan od najboljih singleova 2011. godine. Lana Del Ray se istie posebnom, melankolinom bojom svog glasa pomou kojeg je doprla do publike. Na albumu se nalaze jo dva singlea Born to Die i Blue Jeans. Krajem godine se oekuje Lanin trei extended play pod nazivom Paradise na kojem e se nai jo 9 pjesama.

78

INTOUCHABLES
Film Nedodirljivi je francuska drama s elementima komedije, za koji ve sama injenica da je neki neameriki film dobio veliki prostor, kako u svjetskim medijima tako i u naim kinima, ukazuje na to da se radi o neemu to zasluuje dva sata vae panje. Kominu i dirljivu priu o dvojici naizgled nespojivih likova je do sada pogledalo preko 40 milijuna gledatelja diljem svijeta. Upoznajemo Drissa, nezaposlenog i bezbrinog mladia koji je nedavno puten iz zatvora, te preivljava na margini ivotne egzistencije od socijalne pomoi. Kako francuski politiki sustav zahtjeva od nezaposlenih dokaze da ne ljenare, nego da su u neprekidnoj potrazi za poslom, to je uslijedilo i Drissa. Prilikom njegove nabavke novih potpisa kao dokaza o nezaposlenosti za socijalnu slubu, susreemo imunog ali i nesretnog bogataa Philippa, kojeg je teka nesrea uinila invalidom, tetraplegiarem. Pritom moete obratiti pozornost na sve kandidate za Philippovog njegovatelja prije nego to zaposli Drissa. Svi oni prezentiraju svoje diplome, prakse, ivotna iskustva i sline stvari, ali zapravo nitko od njih se ne pokuava pribliiti pacijentu na drugaiji, njemu potrebniji nain. A utogljenost, lani humor, protokolna briga, bolnike kute i arene fasade su za Philippa nepoeljne osobine, te je to razlog zato odabire neobrazovanog i nezainteresiranog mladia pored mnotva drugih. Driss predstavlja neto vie od obinog njegovatelja. On odbija prihvatiti Philippa kao tekog invalida, preiskren je, sarkastian, ponekad i arogantan, a ni ale na tetraplegiarov raun mu nisu na odmet, to na kraju rezultira i vraanjem jedine prave krive crte na Philippovo lice. Upravo su te kvalitete, prednosti ili nazovimo mane neukog mladia vratile Philippu elju za ivotom. Iako film nema nikakvu napetu radnju, te je namijenjen irokom krugu gledatelja, krasi ga upravo dobra i hvale vrijedna strana to ne puca na jeftini sentimentalizam i patetiku. A injenica da je sve ovo raeno po istinitom dogaaju uinila ga je jo boljim. Upravo taj spoj nespojivog, bijede i bogatstva, klasike i ulinog disco dancea, elegancije i neobrazovanosti, odijela i trenirke, uinit e glavne junake ovog filma posebnima, jednostavno nedodirljivima.

TED
Boi 1985-te nije bio sasvim obian Boi za djeaka Johna Bennetta. Sam i nesretan, otuen od ostale djece, John je jedino elio imati prijatelja, barem jednog. A nakon to dobije za poklon plianog medvjeda, elja mu se i ostvari. Medvjedi Ted preko noi oivi, postajui tako djeakov najbolji prijatelj. Gotovo trideset godina kasnije, Ted i John su i dalje najbolji prijatelji, ali jesu li i nerazdvojni? Johnova djevojka Lori nakon etiri godine in a relationship-a eli neto ozbiljnije i vie od obine veze, a John kao veliko dijete u dui, ali i velik neradnik, se ne eli suoiti s odrastanjem. Uostalom, tko bi elio odrasti kad bi kraj sebe imao urnebesnog medvjedia Teda. Teda bismo mogli opisati samo s etiri rijei: alkohol, trava, kurve i psovke. Afinitet prema lakim enama, konstantna napuenost i beskrajna cininost su poroci preko kojih Lori ne moe prijei. A s obzirom na to da Ted ima ogroman utjecaj na Johna, John nakon mnotva upropatenih prilika dobiva ultimatum. Ili ona ili ja rekla bi Rozga, samo to je ona ovaj put on (naglaavamo ne ono) Ted. Ova neobina pria o iskrenom prijateljstvu je prvenstveno komedija koja e vas nasmijati, i to na originalan nain. Ted je sve osim obinog klieja i koliko god uobiajena radnja bila, on ju ini originalnom. U filmu ete primijetiti i redateljevu sklonost osamdesetim godinama, pa e se kroz radnju provui i posvete Top Gunu, Ratovima zvijezda, James Bondu, Knight Rideru, te ponajvie Flash Gordonu koji se ak i pojavljuje u filmu, samo u malo drugaijem izdanju. Na kraju bih rekao da je Ted glavni i jedini razlog da se pogleda ovaj film. Originalnost i provokativnost koju ispoljava jedan naizgled naivni pliani medo je dojmljiva, a vjerojatno je on i jedino bie na ovom svijetu koje konstantno loe, mre i blago reeno valera okolo, a uz to je svima nama drag i simpatian. Vrlo dobra komedija.

79

SKYFALL
James Bond se vraa na velika platna u trenutku kada ovaj, usudio bih se rei, najvei filmski serijal slavi svoj zlatni pir. Serijal koji je imao svoje uspone i padove, dobre i loe glavne protagoniste, serijal koji je izdrao i preivio pola stoljea te postao jedan od najveih brandova dananjice. Oscarom nagraeni redatelj Sam Mendes (American Beauty) reirao je 23. nastavak, a James Bonda i dalje utjelovljuje Daniel Craig na najbolji mogui nain. Skyfall svoja vrata otvara u Istanbulu, gradu koji je oito postao glavna meta akcijskih razaranja. Spisak svih tajnih agenata britanske MI6 organizacije pada u ruke odmetnutog pijuna, tehnolokog i pomahnitalog genijalca koji oito ima nezavrenog posla sa Bondovom eficom M. A jedini koji e ga moi zaustaviti u svom pomahnitalom osvetnikom pohodu jest agent 007. Ne moe se ne primijetiti kako je veliki utjecaj na Skyfall imao Nolan. Od vizualnih sekvenci poput borbe na Shanghai Toweru, pa potom odnos prema glavnom liku gdje redatelj kao i Nolan glavnog protagonistu ranjava, prikazuje ga u podreenom poloaju u odnosu na negativce te na kraju uloga samog negativca. U ovom serijalu to je Silva (jedva prepoznati Javier Bardem, Oscarom nagraen za No Country for an Old Man) koji je uvijek korak ispred Bonda i vodi cijelu igru mia i make u filmu. Moramo priznati da je izbor negativca ovom nastavku izvrstan pogodak. U bogatoj riznici bondovskih bad ass likova, Bardem e zasigurno ostati upamen kao jedan od najupeatljivijih, ako nita zbog loe frizure. U scenama suoavanja sa Bondom vjerojatno je preuzeo mnoge simpatije publike. Iako ovaj nastavak nije pobjegao od reklamiranja (Omega Seamaster i Aston Martin boli glava...), ipak je otiao daleko od predstavljanja niza spektakularnih gadgeta i trash oruja koje Bond i ostali koriste, to pozdravljamo. Najbolji dio filma, pored odline uloge glavnih protagonista, su i vizualne sekvence poevi od dizajna, fotografije, okolia i ogromne raznolikosti lokacija. Na kraju, Skyfall e moda predstavljati i prekretnicu za serijal, barem dok je Craig Bond. I dok se od nekih protagonista opratamo, druge objeruke prihvaamo i najavljujemo najmanje jo jedan nastavak u serijalu.

TAKEN 2
Prevedeno na hrvatski 96 sati: Istanbul predstavlja nastavak akcijskog hit filma iz 2009. godine koji je osvojio svijet i nakon kojeg je Liam Neeson postao sinonim za akcijskog junaka. No, kako to obino biva, nakon uspjeha prvog dijela i ogromne zarade diljem svijeta, bilo je pitanje vremena kada e se snimiti dvojka. Iako je redatelj promijenjen, glumaka postava je ostala ista te je jo poduprta Radom erberdijom kao glavnim negativcem. Liam Neeson utjelovljuje umirovljenog CIA-inog agenta Bryana Millsa koji odlazi u Istanbul na jo jedan kratki posao, ali i produeni odmor sa svojom bivom (mogue i buduom) suprugom i kerkom. No, ono to nije znao jeste da on kao i njegova cijela obitelj postaju metom efa albanske mafije, oca albanskog trgovca bijelog roblja kojega je Bryan ubio u prvom dijelu. I ovog puta uloge se mijenjaju. Bryan biva otet zajedno sa svojom suprugom, dok njegova ki Kim uspijeva pobjei. Moete i sami pretpostaviti kako e se radnja odvijati. Film obiluje akcijom, nesumnjivo, ali nakon dvadesetak minuta ovaj uradak uistinu postaje primjer praznog, forsiranog uratka koji je napravljen samo zbog zarade bez ikakve druge ambicije. Dobro, sve je bruto i neto, pa je tako i sasvim logino da je film pravljen iskljuivo zbog zarade, ali pritom su mogli misliti malo vie na gledatelje. Bryan i u ovom nastavku sreuje negativce na nain na kojem bi mu pozavidio i Chuck Norris. Meutim, nerealno je oekivati od gledatelja da proguta scene poput abnormalne lude vonje kroz uliice Istanbula bez ikakvih veih oteenja na automobilu, probijanje amerikog konzulata drito kroz bunker gnijezdo prepuno vojnika i pritom preivjeti, a da ne spomenemo da je za volanom bila Bryanova ker koja trei put treba polagati vozaki. Naalost, pored, i za akcijski film nerealnih scena, moemo se argumentirano poaliti i na filmski kadar koji tijekom akcije prosjeno traje pola sekunde, ako i toliko. Prva dinamina scena i odmah vas uhvati dezorijentacija. Kamera malo s lijeva, s desna, pa s ptije perspektive, pa sa ablje perspektive, pa u pravcu Bryanovog vidokruga, pa se okrenimo za 360 stupnjeva i ponovimo malo sve. Ako pak moete zanemariti prethodno navedene minuse, ovo moe predstavljati solidan akcijski naslov za vas, kojeg vadi dobra gluma Liama Neesona i pokoja fora. A za ostale e ovaj nastavak, ili bolje rei ekspanzija, biti broj vie. Upozorenje: ostavljeno je prostora i za trei nastavak...

80

ivotinje mogu predvidjeti prirodne katastrofe Mnogo puta bili smo svjedoci tvrdnji da ivotinje posjeduju esto ulo koje ih upozorava na dolazak velikih katastrofa kao to su potres, tsunami ili erupcija vulkana. Znanstvenici su oduvijek htjeli doznati kako neke ivotinje predosjeaju potres, ali nikad nije dokazano da imaju esto ulo. Ono to jest dokazano jesu samo izotrena ula poput njuha i sluha koja im mogu pomoi da uju, recimo, potmulu tutnjavu prije no to je uje ljudsko uho ili moda osjete podzemne plinove koji se isputaju prije potresa. Znanstvena je injenica takoer da mnoge ivotinje ipak ne reagiraju pravodobno i mnogo njih pogine u prirodnim katastrofama. Razbolijevamo se od hladnog vremena Temperatura zraka nema veze s virusima kojima smo se zarazili. Kada smo prehlaeni, uglavnom nam je hladno pa uvjerimo sami sebe da smo se zbog toga i razboljeli. Znanstvenici su dokazali kako nema razloga da ne izlazimo na hladan zrak ako smo prehlaeni. Pretpostavljaju da smo ee bolesni preko zime jer vie vremena provodimo u zatvorenim prostorima pa se onda bakterije i virusi lake prenose. Kineski zid se vidi iz svemira Dugo se vjerovalo i prialo da je Kineski zid jedini, ljudskom rukom sagraen, objekt koji je vidljiv iz svemira golim okom. To nije nita udno s obzirom na velianstvenu kilometrau koju taj objekt posjeduje. Kao prvo, pitanje je to znai iz svemira, odnosi li se to na Zemljinu orbitu ili pogled s Mjeseca. Naime, iz Zemljine orbite (od 290 do 563 kilometra) vidljivi su i razni drugi objekti poput velikih aerodroma, autocesta ili mostova. No Kineski zid, bez obzira na svoju veliinu, i s tako male visine teko je vidljiv jer se svojom kamenom strukturom odlino uklopio u okolinu. Promatramo li pak Zemlju s Mjeseca, jedino to se moe vidjeti jest poznata slika bijelih oblaka i plavih oceana.

MITOVI
Pie: Vlatko Saraf Da pria bude bolja, legenda o Kineskom zidu lansirana je prije nego to je lansiran prvi satelit. Maka se uvijek doeka na noge To je jo jedan mit koji nije posve toan, ali ni posve netoan. Naime, dokazano je da se make uvijek pokuavaju okrenuti tako da se doekaju na noge, ali to ne znai da e im uspjeti svaki put. Neki put mogu preivjeti skok s velikih visina, ali isto tako mogu se jako ozlijediti padom s vrlo male visine. U emu je stvar? Maji sluni aparat ima vrlo osjetljivo raunalo odgovorno za ravnoteu. Ono se sastoji od uskih kanalia povezanih s osjetljivim dlaicama. Kad se maka mie, mie se i tekuina u uhu prenosei mozgu informacije o poloaju tijela. Tako maka uvijek zna to je gore, a to dolje i kako se doekati na noge. No bez obzira na svu njenu spretnost, nemoj prozor drati otvorenim ili putati macu da hoda po rubu balkona. Nikad ne zna

Cjepiva mogu uzrokovati gripu i ostale bolesti Cjepivo protiv gripe sadri mrtve viruse gripe koji nikako ne mogu uskrsnuti i uzrokovati bolest. Oni se koriste kako bi tijelo razvilo antitijela kojima e se boriti protiv gripe. Postoji i mit da cjepivo protiv gripe uzrokuje autizam. Roditelji osmero autistine djece jednom su prilikom izjavili kako vjeruju da su njihova djeca oboljela zbog cjepiva. Meutim, studija koja je ukljuila 530 000 djece dokazala je da nema nikakve poveznice izmeu cjepiva i oboljenja od autizma Morate ostati budni ako imate potres mozga Potres mozga vrlo je rijetko opasan za ivot. Vjerovanje da morate ostati budni ako ste pretrpjeli potres mozga vjerojatno dolazi od nerazlikovanja dvaju tipova ozljeda glave. Naime, ako imate krvarenje mozga, nakon lucidnog razdoblja uglavnom slijedi padanje u komu ili jo gore. Meutim, ovakve ozlijede nisu este, pogotovo ako imate dijagnozu potresa mozga.

koliko joj je od onih devet ivota ostalo. Na dan treba piti barem osam aa vode Ovaj se mit pojavio 1945. godine. Odjel amerikog Nacionalnog istraivakog centra za prehranu tada je objavio da bi odrasli trebali konzumirati oko dvije i pol litre tekuine na dan. Mediji su odmah prenijeli tu informaciju, ali nisu reenicu koja je slijedila. Naime, u preporuci je stajalo da se veina tekuine u tijelo unosi hranom, to znai da nije potrebno piti vodu ako niste edni jer ste vei dio vjerojatno ve unijeli u organizam.

81

JESTE LI ZNALI???
Rusija je gotovo dvostruko vea povrinom od Amerike, a Amerika ima duplo vie stanovnika od Rusije. Jeste li znali da zarez napravljen na kori stabla uvijek ostaje na istom razmaku od tla iako stablo neprestano raste? Na Aljasci je dozvoljeno ubijanje medvjeda, ali je buenje medvjeda zbog fotografiranja zabranjeno. Jeste li znali da su Hitlera proglasili fiziki nesposobnim da slui vojsku? Termiti rade 24 sata dnevno i uope ne spavaju. Jeste li znali da je Napoleon navodno nosio okoladu na svim svojim vojnim pohodima? Ptica svakoga dana mora pojesti hranu, makar polovicu svoje teine, kako bi preivjela. Jeste li znali da neki Eskimi koriste hladnjake kako bi sprijeili potpuno smrzavanje hrane? George Washington je jedini ameriki predsjednik koji je izabran jednoglasno. Jeste li znali da Mexico City tone oko 25 centimetara godinje? Med je jedina hrana koja se ne kvari. Arheolozi su probali med koji su pronali u grobnicama egipatskih faraona i ocijenili da je jestiv. Jeste li znali da je najnia temperatura ikad izmjerena bila -88 C u Vostoku, Antarktik? ene trepu gotovo duplo vie puta nego mukarci. Jeste li znali da ruska rije Staljin znai ovjek od eljeza? Van Gogh je slikao samo zadnjih 10 godina ivota, ali je naslikao vie od 1000 slika. Jeste li znali da alkoholna pia sadre svih 13 minerala neophodnih za ljudski ivot? Puevi mogu spavati itave 3 godine. Jeste li znali da je Muhammad Ali poeo boksati od 12 godine nakon to mu je bicikl bio ukraden, pa mu je jedan od policajaca savjetovao da naui boksati?

82

83