Sadraj

1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.1. Raznolikost rakova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.2. Biologija rakova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.3. Ugroenost i zatita rakova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 3 5 7

2. METODE INVENTARIZACIJE RAKOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 2.1. Terenska oprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 2.2. Klju za odreivanje vrsta slatkovodnih rakova . . . . . . . . . . . 11 2.3. Rukovanje rakovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 3. BILJEENJE PODATAKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 PRILOG 1. Primjer ispunjenog (detaljnog) obrasca za popisivanje, procjenu i praenje stanja rakova nekog podruja . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 PRILOG 2. Primjer ispunjenog (jednostavnog) obrasca za popisivanje rakova nekog podruja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 4. LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

Rijeni rak (Astacus astacus (L.)) Foto: Klobuar, G.

1. UVOD
1.1. Raznolikost rakova
Do danas je otkriveno i opisano oko 640 vrsta slatkovodnih desetero nonih rakova (s 5 do 10 novih vrsta opisanih svake godine) iz infrareda Astacidea (Crandall & Buhay, 2008). Najvea je brojnost vrsta i podvrsta infrareda Astacidea zabiljeena u Sjevernoj Americi (77%) i Australiji (20%), dok oko 1,5 posto otpada na vrste u Junoj Americi, odnosno Eu ropi (Holdich, 2002; Taylor, 2002). Dananja fauna Astacidea podijelje na je u tri porodice s 30 rodova koji se meusobno razlikuju morfoloki, bioloki i ekoloki (Holdich, 2002). Predstavnici Astacidea naseljavaju tekuice i stajaice, podzemne i boate vode, a ima vrsta koje su teres trike (rod Engaeus u Australiji) (Riek, 1972). Klasifikacija slatkovodnih deseterononih rakova dana je prema Martinu i Davisu (2001) crveno su oznaeni rodovi koji dolaze u slat kovodnim ekosustavima Hrvatske.
DOMENA: CARSTVO: PODCARSTVO: KOLJENO: POTKOLJENO: RAZRED: PODRAZRED: NADRED: RED: PODRED: INFRARED: NATPORODICA: PORODICA 1: ROD: PORODICA 2: ROD: NaTporodica: PORODICA: ROD: Eukaryota Whittaker & Margulis, 1978. Animalia Linnaeus, 1758. Eumetazoa Butschli, 1910. Arthropoda Latreille, 1829. Crustacea Brnnich, 1772. Malacostraca Latreille, 1802. Eumalacostraca Grobben, 1892. Eucarida Calman, 1904. Decapoda Latreille, 1802. Pleocyemata Burkenroad, 1963. Astacidea Latreille, 1802. Astacoidea Latreille, 1802. Astacidae Latreille, 1802. Astacus Fabricius, 1775. Austropotamobius Skorikov, 1907. Pacifastacus Bott, 1950. Cambaridae Hobbs, 1942. Orconectes Cope, 1872. Procambarus Ortmann, 1905. + jo 10 rodova Parastacoidea Huxley, 1979. Parastacidae Huxley, 1979. Cherax Erichson, 1846. + jo 14 rodova

Natporodica Astacoidea rasprostranjena je na sjevernoj poluci (Azi ja, Europa i Sjeverna Amerika), a Parastacidea na junoj (Madagaskar, Juna Amerika, Australija) (Slika 1).

Slika 1. Rasprostranjenost porodica Astacidae, Cambaridae i Parastacidae (Hobbs, 1988).

Rasprostranjenost rakova Na podruju Europe, zapadno od Urala, danas ivi pet autohtonih vr sta slatkovodnih rakova iz porodice Astacidae (Holdich, 2002); Austropotamobius pallipes (Lereboullet, 1858) - bjelonogi ili primorski rak, Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) - potoni rak ili rak kame njar, Astacus astacus (Linnaeus, 1758) - rijeni ili plemeniti rak, Astacus leptodactylus Eschscholtz, 1823 - uskokari, turski ili barski rak i Astacus pachypus (Rathke, 1837). Danas je vrsta A. astacus rasprostranjena u istonim, sredinjim i sjevernim dijelovima Europe, A. leptodactylus uglavnom u Aziji i istonoj Europi iako je unesena i u druge europske zemlje i iri se prirodnim vodenim putovima na zapad, A. pachypus se zadrava oko Kaspijskog jezera, Crnog i Azovskog mora, A. torrentium u sredinjoj i jugoistonoj Europi, a A. pallipes se pojavljuje u junoj i za padnoj Europi, ukljuujui i Britansko otoje (Holdich i Lowery, 1988). Osim autohtonih vrsta rakova, europske slatkovodne ekosustave da nas nastanjuju i alohtone vrste. To su ponajprije amerike vrste Pacifastacus leniusculus (Dana, 1852) (porodica Astacidae), Oroconectes limosus (Rafinesque, 1817) i Procambarus clarkii (Girard, 1852) (obje vrste spadaju u porodicu Cambaridae) te neke vrste australskog roda Cherax.

U Hrvatskoj su dosadanjim istraivanjima utvrene etiri autohto ne europske vrste; Austropotamobius pallipes, Austropotamobius torrentium, Astacus astacus, Astacus leptodactylus (Maguire i Gottstein-Matoec, 2004) i dvije alohtone invazivne vrste; Pacifastacus leniusculus signalni rak i Orconectes limosus bodljobradi rak podrijetlom iz Sjeverne Ameri ke (Maguire i Klobuar, 2003; Maguire i sur., 2008; Faller i sur., 2009).

1.2. BIOLOGIJA RAKOVA

Stanite Rakovi iz roda Astacus zauzimaju raznolika stanita. Dok A. leptodactylus ivi u nizinskim rijekama, jezerima, estuarijima i boatim vodama i dobro podnosi eutrofne uvjete, toplije vode (do 32 C), male koliine kisika (2 mg/l) i muljevita dna, A. astacus ivi samo u slatkim, hladnijim vodama s dovoljno kisika (Skurdal i Taugbl, 2002). Vrste roda Austropotamobius nastanjuju veinom tekuice, ali dolaze i u stajaicama: A. torrentium dobro podnosi hladne vode i brza strujanja na viim nad morskim visinama pa je to i stanite na kojem obitava, a A. pallipes se ne zadrava u izvorinim dijelovima rijeka (temperatura ljeti mora biti iznad 10 C) i ne moe ga se nai u brzacima (Laurent, 1988). Sve vrste preferiraju stanita koja pruaju mnotvo povoljnih zaklona ili omogu uju da ih rakovi sami iskopaju. Veina rakova su none ivotinje. Po danu se zadravaju u skloniti ma pod kamenjem, korijenjem ili rupama koje izbue u obalama potoka, rijeka, jezera. U sklonitu se postavljaju glavom prema izlazu, a klijeta dre ispruena prema naprijed. Po noi izlaze iz sklonita i trae hranu. Nona je aktivnost, prema nekim autorima (Cukerzis, 1988), prilagodba ivotinja da izbjegnu predatore koji veinom ovise o vidu, premda nije iskljuena mogunost da rakovi love nou jer je tada aktivan i njihov plijen (Gherardi, 2002).

Prehrana Vrste rodova Astacus i Austropotamobius bitni su konzumenti u mnogim prehrambenim lancima i mogu dominirati biomasom ivotnih zajednica dna u jezerima i potocima. Oni su i predatori i herbivori i detritivo ri, ali mogu i sami biti plijen mnogih vodenih (tuka, jegulja, liinke

vretenaca) i terestikih (vidre, kune, patke, aplje, galebovi) ivotinja, posebice neposredno nakon izvaljivanja i presvlaenja. Upravo su zato esto kljuni organizmi mnogih hranidbenih lanaca i vaan katalizator obrta organske tvari (imaju sposobnost jake asimilacije duika biljnog i ivotinjskog podrijetla).

ivotni ciklus Razmnoavanje rakova ove porodice odvija se u jesen, a reprodukcijski ciklus ovisi o klimatskim uvjetima i uvjetima stanita. Parenje zapoinje s padom temperature u jesen. Mujaci i enke su u to doba aktivniji, a ak je zabiljeena i dnevna aktivnost (Skurdal i Taugbl, 2002). Parenje i oplodnja nisu povezani s tonim datumom niti odreenom temperatu rom vode, ali je primijeeno da poviena temperatura odgaa poetak parenja. Sezona parenja obino traje 2 do 3 tjedna, a izlijeganje i oplod nja jaja uslijedi od nekoliko sati do 6 tjedana nakon toga. enka nosi oploena jaja izmeu pleopodnih noica (noice na zatku koje slue i za plivanje) do sljedeeg ljeta, a razvoj jaja ovisi o temperaturi (skrauje se na vioj temperaturi). Broj jaja ovisi o veliini enke vee enke nose vie jaja (Taugbl i sur., 1988). Juvenilni rakovi izlegu se iz jaja, pri e mu jajna opna pukne na dva dijela. Polovice ljuski zajedno s juvenilnim rakom vise na drku nekoliko dana (2-3), a zatim se raii dre klije tima (koja zavravaju iljastim kukicama) za jajnu ljusku. Svjee izva ljeni raii (juvenilni rakovi) prehranjuju se umanjkom iz jaja i ostaju nepokretni nekoliko dana, a zatim se nakon prvog presvlaenja poinju slobodno kretati u blizini majke. Postupno su sve vie samostalni dok na kraju ne ponu samostalan ivot. Izlijeganje je, kako je ve reeno, pod utjecajem temperature i hladna proljea ga odgaaju do ljeta, to pak znai da e sezona rasta biti skraena i da je mala vjerojatnost da e juvenilni rakovi preivjeti iduu zimu (Pursiainen i Erkamo, 1991). ivotni ciklus rakova nastavlja se kroz periodina presvlaenja u toplijem dobu godine, kroz koje ivotinje rastu, a broj presvlaenja i prirast u veliini po presvlaenju ovise opet o temperaturi, odnosno koliini dostupne hrane. Starije ivotinje i enke koje nose jaja presvla e se manji broj puta godinje. Mujaci postaju spolno zreli prije nego enke (mlai i manji). Openito, udio spolno zrelih enki u populaciji raste s poveanjem njihove veliine.

1.3. Ugroenost i zatita

injenica je da brojnost autohtonih populacija stalno opada i da su sve ugroenije. Uzroci su tome velike koliine otpadnih tvari u vodenim ekosustavima, regulacija vodenih tokova koja uzrokuje gubitak stanita rakova i prekomjerni nekontrolirani izlov. Svakako treba naglasiti i bolest raju kugu. Bolest uzrokovana organizmom nalik gljivama, latin skog naziva Aphanomyces astaci (Oomycetes), pojavila se nakon to su krajem 19. stoljea u Europu uvezene amerike vrste rakova namijenjene za uzgoj (akvakulturu) i brzo se proirila po vodenim tokovima Europe unitavajui cijele populacije rakova. Alohtone vrste slatkovodnih rako va (amerike vrste) otporne su na tu gljivicu i zapravo su vektor njena irenja, dok europske, autohtone, nisu pa zaraene jedinke ugibaju u velikom broju te nestaju cijele populacije autohtonih rakova (Holdich i sur., 1995; Rogers i Holdich, 1998; Peay i Rogers, 1999). Treba naglasiti da se bolest ne prenosi samo kontaktom alohtonih i autohtonih rakova, ve moe biti prenesena i preko zaraane opreme (vre, izme, amci i sl.) odnosno vode. Osim toga, unesene amerike vrste agresivnije su od autohtonih europskih vrsta pa ih u kompeticiji za pro stor i hranu istiskuju iz njihovih prirodnih stanita, a kako brzo rastu i razmnoavaju se, gotovo ih je nemogue kontrolirati (Souty-Grosset i sur., 2006). Kao primjer moemo navesti situaciju u rijeci Muri; signalni rak introduciran je u rijeku Muru u Austriji 1970-ih i od tada do danas proirio se nizvodno i do Hrvatske gdje je prvi put zabiljeen krajem 2008. godine. U rijeci Muri u Hrvatskoj je do 2007. godine obitavao rijeni rak, a od tada do danas tamo vie nije ulovljen. Umjesto njega se tijekom terenskih istraivanja love samo signalni rakovi koji se ire u nizvodnom smjeru prosjeno 18 km godinje pa moemo oekivati i njegov skori ulazak u rijeku Dravu (Hudina i sur., 2009). Sline primjere moemo nai po cijeloj Europi (Souty-Grosset i sur., 2006). Na svjetskoj razini, vrste Astacus astacus, Austropotamobius pallipes i A. torrentium toliko su prorijeene i ugroene da su uvrtene u Crveni popis ugroenih svojti Meunarodne unije za ouvanje prirode (International Union for Conservation of Nature IUCN) u kategoriji osjetljive vrste (VU vulnerable; kriterij B2bce+3bcd). Prema tom statu su ugroenosti, ove vrste nisu kritino ugroene, ali postoji visoki rizik od izumiranja u ne tako dalekoj budunosti, ponajprije zbog smanjenja brojnosti populacija, odnosno spolno zrelih jedinki te zbog smanjenja i promjenjivosti povrine njihova areala. Nalaze se i na Dodatku III Konvencije o zatiti europskih divljih vr sta i prirodnih stanita (Bernska konvencija) te na Dodatku II i Dodatku V Direktive o zatiti prirodnih stanita i divlje faune i flore. U Hrvatskoj

su zatieni Zakonom o zatiti prirode (NN 70/05 i 139/08), Pravilnik o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (NN 99/09). Uskokari rak, Astacus leptodactylus, zatien je lokalnim zakono davstvom u pojedinim zemljama Europe, a u Hrvatskoj Zakonom o zatiti prirode nije zatien. Za prikupljanje i usmrivanje jedinki te za znanstveno prouava nje strogo zatienih i zatienih vrsta rakova potrebno je pribaviti doputenje ministarstva mjerodavna za zatitu prirode.

2. METODE INVENTARIZACIJE RAKOVA

2.1. Terenska oprema
Pri odlasku na teren radi terenskih istraivanja rakova, bilo bi dobro imati neku osnovnu opremu: gumene izme, obrazac za upis podataka, GPS ureaj, fotoaparat, eventualno vre i mamce te ureaj za praenje fizikalno-kemijskih parametara vode (pH-oksimetar, termometar). Tijekom terenskih istraivanja ivotinje mogu biti lovljene rukom, vrama (Slika 2 i 3) ili mreama. Ako se koriste vre, postavlja ih se uz rub vodotoka, ispod kamenja i/ili korijenja priobalne vegetacije i ostav lja u vodi, najbolje preko noi. Kao to je ve reeno, aktivnost rakova pojaava se u jesen kad se rakovi pripremaju za parenje, ali isto tako i u proljee kad se pojaano hrane nakon smanjene aktivnosti koja traje tijekom zimskih mjeseci. Treba naglasiti da su enke tijekom perioda noenja jaja (od kasne jeseni do kasnog proljea) manje aktivne i da ih lov (konkretnije vaenje iz vode, eventualno mjerenje i sl.) moe uzne miriti, to moe rezultirati odbacivanjem jaja. Zato je posebno vano, u sluaju lova enki s jajima, s njima postupati paljivo, ne vaditi ih iz vode, odnosno pustiti ih na slobodu iz vra. Isto tako treba naglasiti da vre koje se koriste u jednom vodotoku treba nakon upotrebe ili ostaviti da se dobro i potpuno osue na zraku ili ih dezinficirati (u 7%-tnoj otopini formalina ili slino). To je bitno jer se na taj nain unite eventualni uzronici bolesti (npr. raje kuge) pa ih se ne prenosi u drugi vodotok.

Slika 2. Runo izraene vre od PVC boca i mreice sitnijeg oka. Ovaj tip vra pogodan je za lov rakova u manjim vodotocima (pozicija vre u potoku i rakovi u vri) (Foto: Maguire, I.).

a)

b)

Slika 3. a) Profesionalna vra za lov rakova (tzv. LiNi vra). (Foto: Maguire, I.) . b) Pogodna za lov rakova u veim i dubljim vodotocima i jezerima (poloaj vre u vodi) (Foto: Cerjanec, D.).

Za svaki istraivani lokalitet biljei se prisutnost ili odsutnost rako va, a svaka se ivotinja odreuje do vrste (Klju za odreivanje vrsta rakova iz rodova Astacus i Austropotamobius i Klju za odreivanje dviju alohtonih vrsta rakova u Hrvatskoj) te joj se odredi spol (po prisutnosti odnosno odsutnosti prvih parova zadanih nogu enke ih nemaju, a mujaci ih imaju preobraene u gonopode organe za ko pulaciju) (Slika 4), kao i faza presvlaenja (rakovi su prije presvlaenja prljava izgleda i rub oklopa je mekan; neposredno nakon presvlaenja oklop im je mekan; a presvueni rakovi su ista i vrsta oklopa). Kako bi se lake snalazili u terminologiji koja se koristi za opis di jelova tijela rakova, ovdje je prikazan crte lene i trbune strane raka s opisanim dijelovima bitnim, meu ostalim, i za odreivanje vrsta rakova (Slika 4).
(antene)

2. par ticala .

1. par ticala .
(antenule)

pereopodij 1 pereopodij 2 oko pereopodij 3

(cefalotoraks)

merus

4. pereopodij 5. pereopodij

rostrum (rostralna rebra) 2. maksilipedij (eljusne noge) postoorbitalni grebeni 3. maksilipedij (eljusne noge) cervikalna brazda 1. pereopodij trnovi iza cerv. brazde 2. pereopodij branhijalna regija 3. pereopodij kardijalna regija 1. gonopodij (mujaci) 2. gonopodij (mujaci)

epistom

aspeks rostralni trn

glavoprnjak .

pereopodij 4 pereopodij 5

abdomen pleopodiji .
(zaane noge)

pleura abdominalnog segmenta telzon uropod

zadak .
(pleon)

analni otvor

trbuna strana

lena strana

Slika 4. Dijelovi tijela raka s trbune i lene strane (prilagoeno prema Karamanu, 1961).

10

2.2. KLJU ZA ODREIVANJE VRSTA RAKOVA

Razlikovanje autohtOnih vrsta slatkovodnih rakova Karapaks s dva para postorbitalnih grebena, koji su poredani jedan iza drugoga ......................................... rod Astacus Fabricius, 1775. Karapaks s jednim parom postorbitalnih grebena ........................... ........................................... rod Austropotamobius Skorikow, 1908.

Prilagoeno prema Entzu (1914)

Rod Astacus
Rostrum je dugaak i uzak (rubovi rostruma su nazubljeni i gotovo paralelni). Abdominalne pleure na distalnom kraju zavravaju malim, i ljastim trnom. Karapaks je obino bogat trnovima, osobito iza cervikalne brazde. Klijeta su jako uska, s produenim prstima ............................. ................................................... A. leptodactylus (uskokari rak)

Prilagoeno prema Frogliai (1978)

11

 Rostrum je vie-manje trokutast, a rubovi su mu glatki. Abdomi nalne pleure su na distalnom kraju zaobljene i bez trna. Klijeta su kod odraslih jedinki velika i iroka, obino crveno obojena s trbune strane. S obiju se strana iza cervikalne brazde nalazi po jedan obino tupi trn i osim njega nekoliko ispupenja ....................................................... ................................................................ A. astacus (rijeni rak)

Prilagoeno prema Frogliai (1978)

Astacus astacus (rijeni rak) iroka klijeta bradaviaste povrine rostrum glatkih rubova

Astacus leptodactylus (uskokari rak)

uska duga klijeta dva para postorbitalnih grebena

dva para postorbitalnih grebena

tupa izboenja mnotvo trnova

zaobljene abdominalne pleure

abdominalne pleure s trnom

Foto: Klobuar, G. i Maguire, I.

12

Rod Austropotamobius Iza cervikalne brazde postoje trnovi ............................................ ........................................................... A. pallipes (bjelonogi rak) Iza cervikalne brazde ne postoje trnovi ........................................ ....................................................... A. torrentium (rak kamenjar)

Prilagoeno prema Entzu (1914)

Austropotamobius torrentium (rak kamenjar) trokutasti rostrum kratki apeks glatko bez trnova Austropotamobius pallipes (bjelonogi rak) trnovi iza cervikalne brazde

Foto: Klobuar, G. i Maguire, I.

BITNE OZNAKE ZA ODREIVANJE ALOHTONIH VRSTA RAKOVA PRISUTNIH U HRVATSKOJ Nema trnova iza cervikalne brazde, povrina klijeta glatka, intenziv no obojenje (od bijelog do tirkiznog) na spoju pominog i nepominog prsta klijeta ............................................................................. .......................................... Pacifastacus leniusculus (signalni rak) Postoje trnovi ispred cervikalne brazde, poprene smee-crvene pru ge na zatku ............................................................................. ...................................... Orconectes limosus (bodljobradi rak)

13

Pacifastacus leniusculus (signalni rak) nema trnova

Orconectes limosus (bodljobradi rak)

trnovi

glatka povrina

pruge na zatku

intenzivno obojenje

(lijevo: P.lenisuculus, Foto: Maguire, I.; desno: O.limosus, Foto: Klobuar, G. i Maguire, I.)

2.3. RUKOVANJE RAKOVIMA

Rakove se prima rukom s lene strane tako da ih se kaiprstom i palcem primi za karapaks iza klijeta, a malim prstom i prstenjakom primi se repni dio (Slika 5a i b).
a) b)

Slika 5. Nain dranja rakova. a) enka s jajima privrenim za pleopodalne noge ispod abdomena (Foto: Cerjanec, D.). b) enka s aktivnim cementnim lijezdama (bijela obojenja uz rubove abdominalnih pleura) (Foto: Maguire, I.).

Nakon to se odredi vrsta i fotografira primjerak, ivotinje valja vratiti natrag u vodu tako da ih se polako spusti u vodu s trbunom stranom prema gore, to omoguuje da zrak koji je uao pod karapaks (u podruje krga) izae van. Kad prestanu izlaziti mjehurii zraka ispod

14

karapaksa, raka se okrene trbunom stranom prema dolje i oslobodi ga se da potrai sklonite. U sluaju da se raka ne vraa u vodu na gore opisani nain, moe se desiti da zrak ostane zarobljen u podruju krga, to moe uzrokovati njegovo ugibanje. U sluaju ulova invazivnih alohtonih vrsta rakova, preporuuje se ne vraati ih u vodotok nego ih usmrtiti jer se na taj nain pomae pri us poravanju njihova irenja koje predstavlja opasnost za autohtone vrste, kao to je ve prije naglaeno.

15

3. BILJEENJE PODATAKA
Isto tako se za svaki lokalitet, ako postoji oprema, zabiljee koordinate, nadmorska visina (GPS ureaj) i neki fizikalno-kemijski parametri vode (pH-oksimetar, termometar) te parametri samog stanita prema proto kolu koji je izraen za potrebe terenskih istraivanja (Protokol) (Slika 6). U Tablici 1 prikazan je obrazac s tumaenjem svakog polja.
Slika 6. Mjerenje fizikalno-kemijskih parametara (pH) vode tijekom terenskog istraivanja. (Foto: Lajtner, J.)

Tablica 1. Tuma polja terenskog obrasca za popisivanje, procjenu i praenje stanja rakova nekog podruja
Polje Datum Istraiva Adresa Telefon/e-mail adresa Ime vodotoka Naselje Tuma polja Upisuje se datum terenskog istraivanja Upisuje se ime i prezime istraivaa koji je ispunio obrazac Adresa istraivaa Ostali podaci pomou kojih se s istraivaem moe uspostaviti kontakt Upisuje se ime istraivanog vodotoka Upisuje se ime najblieg naselja mjestu gdje je provedeno istraivanje U predviene rubrike upisuju se koordinate istraivane postaje (X - sjeverna geografska irina i Y - istona geografska duina) Nain odreivanja koordinate oznaava se znakom X: GPS odreeno GPS ureajem TK100 karta mjerila 1:100.000 TK50 karta mjerila 1:50.000 TK25 karta mjerila 1:25.000 Ostalo (upisuje se nain odreivanja koordinata)

Koordinate

Podrijetlo koordinate

16

Polje Nadmorska visina Kisik (%) i (mg/L) Temperatura (C) pH Brzina strujanja irina vodotoka Dubina vode Duina istraivanog poteza Supstrat dna Smjetaj vodotoka Utjecaj ovjeka na istraivanoj postaji Biljke oko vodotoka Natkrivenost vodotoka (%) Fotografije stanita Pretraivanje vodotoka rukama Pretraivanje vodotoka vrama Zabiljeene svojte

Tuma polja Upisuje se nadmorska visina istraivane postaje Upisuje se izmjerena koncentracija kisika u vodi (u mg/L), odnosno zasienje vode kisikom u postocima Upisuje se izmjerena temperature vode u C Upisuje se izmjereni pH (kiselost) vode Upisuje se oznaka X uz odgovarajuu ponuenu brzinu strujanja vode na istraivanoj postaji Upisuje se oznaka X uz odgovarajuu ponuenu irinu vodotoka na istraivanoj postaji Upisuje se oznaka X uz odgovarajuu ponuenu dubinu vode na istraivanoj postaji Upisuje se oznaka X uz odgovarajuu ponuenu duinu istraivanog poteza na vodotoku Upisuje se postotak pojedinog ponuenog supstrata koji se nalazi na dnu vodotoka Upisuje se oznaka X uz odgovarajui ponueni smjetaj potoka Upisuje se oznaka X uz odgovarajui ponueni utjecaj Upisuju se dominantne vrste biljaka koje okruuju vodotok Upisuje se postotak zasjenjenosti vodotoka na istraivanoj postaji Ako je stanite fotografirano, u predvienu se rubriku upisuje naziv datoteke u koju je fotografija pospremljena Upisuje se broj osoba, odnosno broj minuta pretraivanja vodotoka rukama Upisuje se broj vra, odnosno broj sati koliko su vre bile izloene Uz svaku zabiljeenu vrstu rakova u vodotoku upisuje broj ulovljenih rakova, ovisno o metodi istraivanja. Zasebno se upisuje broj enki i broj mujaka. Ako je vrsta fotografirana, u predvienu se rubriku upisuje naziv datoteke u koju je fotografija pospremljena Suradnici pri istraivanju, ostali podaci o lokalitetu, zanimljive vrste drugih skupina ili slino.

Fotografije rakova Napomena

17

Prilog 1.  Primjer ispunjenog (detaljnog) obrasca za popisivanje, procjenu i praenje stanja rakova nekog podruja

RAKOVI

Detaljan obrazac za popisivanje, procjenu i praenje stanja rakova

Podaci o istraivau
Molimo ispuniti itko, velikim slovima, crnim ili plavim pisalom. Ispunjen obrazac poslati na: Dravni zavod za zatitu prirode, Trg Maurania 5, 10000 Zagreb, e-mail: vrste@dzzp.hr, website: www.dzzp.hr

Broj obrasca:
Datum opaanja:

Ime i prezime: Adresa za kontakt: Telefon/Faks/ E-mail:

Ana Ani Rakova 23, Rakovec aani@gmail.com

22.

8. 2008.

Podaci o lokalitetu
Ime vodotoka: Naselje: Podrijetlo koordinate: Geografske koordinate: Temperatura: Brzina strujanja:

Blate Malinci
TK 100 X TK 50 TK 25 Y pH: GPS

Ostalo (upisati)

4544.403N

1521.303E

Nadmorska visina:

701 69,6

m %

13,2
brzo Ostalo (upisati):

8,31
sporo

Kisik:

6,8

mg/l

relativno brzo

relativno sporo

stoji

nejednoliko brzo - brzaci s ujezerenim dijelovima

Ostalo (upisati): 24m
do 100 m

irina vodotoka (na istraivanom potezu): Duina istraivanog poteza:

0,5 2 m do 50 m

46m

>6m

od 0,5 do 2,5 m

do 150 m

do 200 m

Dubina vodotoka (na istraivanom potezu): Supstrat dna:

do 10 cm do 20 cm Stijene (>500mm): Kamenje (>63mm): ljunak (>2mm):

do 30 cm do 50 cm

do 100 cm > 100 cm

Ostalo (upisati):

2 do 75 cm 30 2 3
% % %

10 15 40

% % %

Pijesak (0,063mm): Mulj, glina, blato: Korijenje drvea, listinac, srueno drvee:

RAKOVI INVENTARIZACIJA I PRAENJE STANJA Obrazac

18

Podaci o lokalitetu
Utjecaj ovjeka na istraivanoj postaji: prirodni vodotok kanalizirano betonirano Ostalo (upisati):

oneieno (kuni otpad) kemikalije ulijevanje otpadnih voda

uma Smjetaj vodotoka: Livada ikara Fotografije stanita:

Biljke oko vodotoka:

bukve
Nadkrivenost vodotoka:

95

Foto 001.jpg

Podaci o zabiljeenim svojtama

Pretraivanje vodotoka rukama: Zabiljeene vrste: Austropotamobius torrentium Austropotamobius pallipes Astacus astacus Astacus leptodactylus Pacifastacus leniusculus Orconectes limosus Fotografije rakova: broj osoba: broj minuta:

1 5 1 0

Pretraivanje vodotoka vrama:

broj vra: broj sati:

15 16

Lov rukama Broj mujaka Broj enki

Lov vrama Broj mujaka Broj enki

33

20

Foto 002.jpg

Napomena

U bazi podataka:

Unosilac:

Datum unosa:

RAKOVI INVENTARIZACIJA I PRAENJE STANJA Obrazac

19

Prilog 2.  Primjer ispunjenog (jednostavnog) obrasca za popisivanje rakova nekog podruja

RAKOVI

Jednostavni obrazac za popisivanje stanja rakova

Podaci o istraivau
Molimo ispuniti itko, velikim slovima, crnim ili plavim pisalom. Ispunjen obrazac poslati na: Dravni zavod za zatitu prirode, Trg Maurania 5, 10000 Zagreb, e-mail: vrste@dzzp.hr, website: www.dzzp.hr

Broj obrasca:
Datum opaanja:

Ime i prezime: Adresa za kontakt: Telefon/Faks/ E-mail:

Ana Ani Rakova 23, Rakovec aani@gmail.com

22.

8. 2008.

Podaci o lokalitetu
Ime vodotoka:

Blate Malinci
X

Naselje: Geografske koordinate: Fotografije stanita:

4544.403N

1521.303E

Foto 001.jpg

Podaci o zabiljeenim svojtama

Pretraivanje vodotoka rukama: Zabiljeene vrste: Austropotamobius torrentium Austropotamobius pallipes Astacus astacus Astacus leptodactylus Pacifastacus leniusculus Orconectes limosus Fotografije rakova: broj osoba: broj minuta:

1 5 1 0

Pretraivanje vodotoka vrama:

broj vra: broj sati:

15 16

Lov rukama Broj mujaka Broj enki

Lov vrama Broj mujaka Broj enki

33

20

Foto 002.jpg
RAKOVI INVENTARIZACIJA I PRAENJE STANJA Obrazac

20

Napomene:

U bazi podataka:

Unosilac:

Datum unosa:

RAKOVI INVENTARIZACIJA I PRAENJE STANJA Obrazac

21

Ulovljene rakove, posebice detalje rostruma, glavoprnjaka i klije ta, kao i samo stanite preporuljivo je i fotografirati (Slika 7, 8 i 9).
sitno granulirana klijeta

Slika 7. Detalj klijeta bjelonogog raka (Foto: Klobuar, G., Maguire, I.)

Slika 8. Detalj rostrum i podruja iza cervikalne brazde uskokarog raka (Foto: Klobuar, G., Maguire, I.)

Slika 9. Detalj stanita vidljive su brojne rupe koje su rakovi iskopali u obali kako bi se u njima zadravali preko dana. (Foto: Maguire, I.)

22

LITERATURA
 Crandall, K. A., Buhay, J. E. (2008): Global diversity of crayfish (Astacidae, Cambaridae, and Parastacidae Decapoda) in freshwater. Hydrobiologia, 595: 295301  Cukerzis, J. M. (1988): Astacus astacus in Europe. U: Holdich, D. M. i Lowerry, R.S. (eds.) Freshwater Crayfsih: Biology, Management and Explo itation. Croom Helm, London, 309340  Entz, G. (1914): ber die Flusskrebse Ungarns. Mathematische und Na turwissenschaftliche Berichte aus Ungarn, Leipzig, [1912] 30: 67127, 4 pls.  Faller, M., Hudina, S., Klobuar, G., Maguire, I. (2009): Spread of invasi ve spiny-cheek crayfish (Orconectes limosus) in Croatia: filling knowledge gaps and identifying confinement measures. Abstract book of Regional European Crayfish Workshop, Pisek, Chech Republic, 17  Froglia, C. (1978): Guide per il reconocimento delle specie animali delle acque interne Italiane - Decapodi (Crustacea Decapoda). Consiglio nazio nale delle ricerche, 2936  Gherardi, F. (2002): Behaviour. U: Holdich, D. M. (ed.) Biology of freshwa ter crayfish. Blackwell Science, Oxford, 258291  Hobbs, H. H., Jr. (1988): Crayfish distribution, adaptive radiation and evolution. U: Holdich, D. M. i Lowery, R. S. (eds.) Freshwater Crayfsih: Biology, Management and Exploitation. Croom Helm, London, 5282  Holdich, D. M. i Lowery, R. S. (1988): Freshwater crayfish biology, ma nagement and exploitation. University Press, Cambridge, 498  Holdich, D. M., Reader, J. P., Rogers, W. D., Harlioglu, M. (1995): Interac tions between three species of crayfish (Austropotamobius pallipes, Astacus astacus & Pacifastacus leniusculus). Freshwater crayfish, 10: 4656  Holdich, D. M. (2002): Biology of freshwater crayfish, Blackwell Science, Oxford  Hudina, S., Faller, M., Luci, A., Klobuar, G., Maguire, I. (2009): Distribu tion and dispersal of two invasive crayfish species in the Drava River ba sin, Croatia. Knowledge and management of aquatic ecosystems, in press  IUCN 2009. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2009.2. <http:// www.iucnredlist.org>. Downloaded on 13 November 2009.  Karaman, M. S. (1961): Slatkovodni rakovi Jugoslavije. Ribarstvo Jugosla vije, 3 (61): 133  Laurent, P. J. (1988): austropotamobius pallipes and A. torrentium, with observations on their interactions with other species in Europe. U Hol dich, D. M. i Lowery, R. S. (eds.) Freshwater crayfish. University Press, Cambridge, 341364

23

  Maguire, I., Klobuar, G. IV (2003): Appearance of Orconectes limosus in Croatia. Crayfish News, 3 (25): 7  Maguire, I., Gottstein-Matoec, S. (2004): The distribution pattern of fre shwater crayfish in Croatia. Crustaceana, 77 (1): 2549  Maguire, I., Klobuar, G., Mari, Z., Zanella, D. (2008): The first record of Pacifastacus leniusculus in Croatia. Crayfsih News, 30 (4): 4  Martin, J. W., Davis, F. E. (2001): An updated classification of the recent Crustacea. Natural history museum of Los Angeles county, Science series  Narodne novine (2005): Zakon o zatiti prirode. Narodne novine 70/05  Narodne novine (2008): Zakon o izmjenama i do punama Zakona o zatiti prirode. Narodne novine 139/08  Peay, S., Rogers, D. (1998): The peristaltic spread of signal crayfish (Pacifastacus leniusculus) in a Yorkshire river. Abstracts of papers of 12th Inter national Symposium of Astacology, Augsburg, Germany, 59  Pursiainen, M., Erkamo, E. (1991): Low temperature as limiting factor for the noble crayfish (Astacus astacus) populations. Finnish Fisheries Rese arch, 12: 179185  Riek, E. F. (1972): The phylogeny of the Parastacidae (Crustacea: Astacoi dea), and descriptions of a new genus of Australian freshwater crayfishes. Australian Journal of Zoology, 20: 369389  Rogers, D., Holdich, D. M. (1998): Scoping study for the eradication of alien crayfish populations. Abstracts of papers of 12th International Sym posium of Astacology, Augsburg, Germany, 64  Skurdal, J., Taugbl, T. (2002): Astacus. U: Holdich, D. M. (ed.), Biology of freshwater crayfish. Blackwell Science, Oxford, 467510  Souty-Grosset, C., Holdich, D. M., Nol, P. Y., Reynolds, J. D. i Haffner, P. (2006): Atlas of Crayfish in Europe. Publications Scientifiques du Musum national dHistorie naturelle, Paris, str. 187  Taugbl, T., Skurdal, J., Fjeld, E. (1988): Maturity and fecundity of Astacus astacus females in Norway. Freshwater crayfish, 7: 107114  Taylor, C. A. (2002): Taxonomy and conservation of native crayfish stocks. U: Holdich, D. M. (ed.) Biology of freshwater crayfish. Blackwell science, Oxford, 236257.

24