ZAKON

O EKSPROPRIJACIJI
I. OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
Ovim Zakonom ureuju se uvjeti, nain i postupak eksproprijacije nekretnina za izgradnju objekata od javnog interesa.
lan 2.
Eksproprijacija je oduzimanje ili ogranienje prava vlasnitva na nekretninama uz naknadu prema trinoj vrijednosti nekretnina.
lan 3.
Nekretnina se moe eksproprisati kada je to potrebno za izgradnju saobraajne infrastrukture, privrednih, komunalnih, zdravstvenih,
prosvjetnih i objekata kulture, objekata odbrane, uprave i drugih objekata od javnog interesa kada se ocijeni da e se koritenjem
nekretnine za koju se namjerava predloiti eksproprijacija u novoj namjeni postii vea korist od one koja se postizala koritenjem te
nekretnine na dosadanji nain.
Nekretnina se moe eksproprisati i kada je to potrebno radi izvoenja drugih radova od javnog interesa.
Zemljite se ne moe eksproprisati u cilju poljoprivredne obrade.
lan 4.
Predmet eksproprijacije su nekretnine u vlasnitvu fizikih i pravnih lica.

lan 5.
Nekretnina se moe eksproprisati nakon to je, na nain odreen ovim Zakonom, utvren javni interes za izgradnju objekta, odnosno
izvoenje drugih radova na toj nekretnini.
Izgradnja objekta, odnosno izvoenje radova mora biti u skladu sa planskim dokumentima prostornog ureenja.
lan 6.
Eksproprijacija se moe vriti za potrebe Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada, opine, javnih preduzea i javnih ustanova,
ako zakonom nije drukije odreeno (u daljnjem tekstu: korisnik eksproprijacije).
Izuzetno, eksproprijacijom se moe ustanoviti slunost u korist graana radi postavljanja vodovodnih i kanalizacionih cijevi,
elektrnih i telefonskih kablova, gasovoda i u drugim sluajevima odreenim zakonom.
lan 7.
Eksproprijacijom nekretnina postaje vlasnitvo korisnika eksproprijacije (potpuna eksproprijacija) osim u sluaju ako eksproprisana
nekretnina dobiva status dobra od opeg interesa.
Potpunom eksproprijacijom prestaju pored prava vlasnitva ranijeg vlasnika i druga prava na toj nekretnini.
Potpuna eksproprijacija zemljita obuhvata i zgradu i druge graevinske objekte koji se na njemu nalaze.
lan 8.
Eksproprijacijom se moe ustanoviti slunost na zemljitu i zgradi kao i zakup na zemljitu na odreeno vrijeme (nepotpuna
eksproprijacija).
Zakup se moe ustanoviti samo u sluaju kada se zemljite, s obzirom na svrhu za koju se zakup predlae, ima koristiti samo na
ogranieno vrijeme, a najvie do pet godina (u svrhu: istraivanja rudnog i drugog blaga, koritenja kamenoloma, vaenja gline,
pijeska i ljunka i sl.).
Zakup na poljoprivrednom zemljitu za povrinsku eksploataciju industrijskih i ostalih mineralnih sirovina ustanovljava se ako se to
zemljite nakon zavrene eksploatacije moe privesti prvobitnoj kulturi i ako je ustanovljenje zakupa drutveno i ekonomski

opravdanije od potpune eksproprijacije tog zemljita.

Odredbe ovog Zakona koje se odnose na postupak potpune eksproprijacije i postupak naknade za eksproprisanu nekretninu za potpunu
eksproprijaciju shodno se primjenjuju i za nepotpunu eksproprijaciju.
lan 9.
Na odreenoj nekretnini moe se dozvoliti vrenje pripremnih radnji u svrhu eksproprijacije.
Zemljite koje je potrebno za izgradnju objekta ili za izvoenje drugih radova od javnog interesa (smjetaj radnika, materijala, maina
i sl.) moe se privremeno zauzeti za vrijeme koje je potrebno za vrenje pripremnih radnji, ali ne due od jedne godine.
lan 10.
Eksproprijacijom nekretnine korisnik eksproprijacije stie pravo da tu nekretninu koristi u svrhu radi koje je eksproprijacija izvrena.
lan 11.
Na zahtjev vlasnika eksproprisat e se i preostali dio nekretnine ako se pri eksproprijaciji jednog dijela nekretnine utvrdi da vlasnik
nema privrednog interesa da koristi preostali dio, odnosno ako je usljed toga na preostalom dijelu onemoguena ili bitno pogorana
njegova dotadanja egzistencija ili mu je onemogueno normalno koritenje preostalog dijela nekretnine.
Slubeno lice koje vodi postupak eksproprijacije duno je upozoriti vlasnika da moe podnijeti zahtjev u smislu stava 1. ovog lana, a
to upozorenje unosi se u zapisnik o raspravi.
Zahtjev za eksproprijaciju preostalog dijela nekretnine moe se podnijeti do donoenja prvostepenog rjeenja o eksproprijaciji.
Eksproprijaciju preostalog dijela nekretnine vlasnik moe traiti i u albenom postupku, ako nije bio upozoren u smislu stava 3. ovog
lana.
lan 12.

Za eksproprisanu nekretninu vlasniku pripada naknada u drugoj nekretnini, a ako korisnik eksproprijacije ne moe osigurati takvu
nekretninu naknada se odreuje u novcu u visini trine vrijednosti nekretnine koja se eksproprie.
Ranijem vlasniku koji stanuje u stambenoj zgradi koja je predmet eksproprijacije ili u stanu kao posebnom dijelu te zgrade korisnik
eksproprijacije duan je prije ruenja zgrade osigurati drugu odgovarajuu stambenu zgradu ili stan u vlasnitvo.
Ranijem vlasniku eksproprisane poslovne prostorije u kojoj je obavljao poslovnu djelatnost korisnik eksproprijacije duan je prije
ruenja poslovne prostorije osigurati drugu odgovarajuu prostoriju u vlasnitvo.
Naknadu za eksproprisanu nekretninu snosi korisnik eksproprijacije.
lan 13.
Na podrujima zahvaenim elementarnim nepogodama veeg obima eksproprijacija nekretnina se provodi po posebnom postupku koji
je propisan ovim Zakonom.
II. UTVRIVANJE JAVNOG INTERESA
lan 14.
Odluku o utvrivanju javnog interesa za izgradnju objekta ili izvoenje radova (saobraajnice, dalekovodi, gasovodi,
telekomunikacije, vodoprivredni objekati i dr.) na osnovu podnesenog prijedloga korisnika eksproprijacije donosi Vlada Federacije
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada) kada se na podruju dvaju ili vie kantona namjerava graditi ili izvoditi radove u
skladu sa planskim dokumentima prostornog ureenja.
Odluku iz prethodnog stava donosi Vlada po prethodno pribavljenim miljenjima vlada kantona na ijim se podrujima namjerava
graditi objekat ili izvoditi radovi.
Odluku o utvrivanju javnog interesa za izgradnju objekta ili izvoenje radova na podruju dviju ili vie opina donosi vlada kantona
po prethodno pribavljenom miljenju opinskog vijea na ijim se podrujima namjerava graditi objekat ili izvoditi radovi.
Odluku o utvrivanju javnog interesa za izgradnju objekta ili izvoenje radova na podruju opine donosi opinsko vijee na ijem se
podruju namjerava graditi objekat ili izvoditi radovi u skladu sa planskim dokumentima prostornog ureenja.
lan 15.

Javni interes u smislu lana 14. ovog Zakona moe se utvrditi i zakonom.
Javni interes za izgradnju objekta ili izvoenje drugih radova na podruju za koje je donesen regulacioni plan ili urbanistiki projekt
smatra se utvren tim planom, odnosno projektom.
lan 16.
Prijedlog za utvrivanje javnog interesa za eksproprijaciju podnosi lice koje prema odredbama ovog Zakona moe biti korisnik
eksproprijacije.
Prijedlog za utvrivanje javnog interesa podnosi se Vladi, odnosno vladi kantona ili opinskom vijeu putem federalnog, kantonalnog
organa uprave ili opinske slube za upravu za imovinsko-pravne poslove, a sadri elaborat eksproprijacije (geodetsko-katastarski
plan podruja eksproprijacije, podatke o nekretninama za koje se predlae utvrivanje javnog interesa, procjenu vrijednosti nekretnina,
cilj eksproprijacije i druge podatke za utvrivanje javnog interesa).
Nadleni organ je duan o prijedlogu za utvrivanje javnog interesa odluiti u roku od 60 dana od dana prijema tog prijedloga.
Aktom o utvrivanju javnog interesa, u skladu sa odredbama ovog lana, odredit e se i korisnik eksproprijacije.
Protiv akta o utvrivanju javnog interesa moe se pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda osim u sluajevima iz lana 15. ovog
Zakona.
III. PRIPREMNE RADNJE ZA EKSPROPRIJACIJU
lan 17.
Korisnik eksproprijacije koji namjerava predloiti eksproprijaciju moe zahtijevati da mu se zbog izrade investicionog elaborata,
podnoenja prijedloga za utvrivanje javnog interesa ili podnoenja prijedloga za eksproprijaciju dozvoli da na odreenoj nekretnini
izvri potrebne pripremne radnje kao to su ispitivanje stabilnosti tla, premjeravanje zemljita i drugo.
lan 18.
U prijedlogu za dozvolu vrenja pripremnih radnji moraju se naznaiti: svrha radi koje se namjerava predloiti eksproprijacija,

nekretnina na kojoj e se vriti pripremne radnje, vlasnik nekretnine, priroda, obim i svrha radnji, kao i vrijeme njihovog trajanja.
O prijedlogu za dozvolu vrenja pripremnih radnji rjeava opinska sluba za upravu za imovinsko-pravne poslove (u daljnjem tekstu:
opinska sluba za upravu).
lan 19.
Ako podnosilac prijedloga za dozvolu vrenja pripremnih radnji uini vjerovatnim da su takve radnje potrebne za svrhu
eksproprijacije, opinska sluba za upravu dozvolit e takve pripremne radnje.
Pri donoenju rjeenja o dozvoli vrenja pripremnih radnji opinska sluba za upravu vodit e rauna o tome da se te radnje ne vre u
vrijeme nepodesno za vlasnika nekretnine, s obzirom na kulturu zemljita i na svrhu za koju se nekretnina koristi.
U rjeenju iz prethodnog stava moraju se, pored ostalog, navesti pripremne radnje koje predlaga moe vriti kao i rok do koga ih ima
izvriti.
Rjeenjem iz stava 2. ne moe se dozvoliti izvoenje graevinskih i drugih slinih radova.
Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana doputena je alba o kojoj odluuje Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove
(u daljnjem tekstu: Federalna uprava).
alba izjavljena protiv rjeenja o dozvoli vrenja pripremnih radnji ne odlae njegovo izvrenje.
lan 20.
Predlaga u iju je korist dozvoljeno vrenje pripremnih radnji duan je platiti naknadu vlasniku nekretnine na kojoj su dozvoljene
takve radnje.
Odredbe ovog Zakona o naknadi za privremeno zauzimanje i o postupku za odreivanje visine naknade iz stava 1. ovog lana
primjenjuju se i u sluaju dozvole vrenja pripremnih radnji.

IV. POSTUPAK EKSPROPRIJACIJE

lan 21.

Prijedlog za eksproprijaciju moe podnijeti korisnik eksproprijacije nakon utvrenog javnog interesa za izgradnju objekta ili izvoenje
radova.
Prijedlog za eksproprijaciju podnosi se opinskoj slubi za upravu.
Nadleno pravobranilatvo podnosi prijedlog za eksproprijaciju u ime pravnih lica koje zastupa prema zakonu.
Prijedlog za eksproprijaciju moe se podnijeti samo za vrijeme vaenja akta o izgradnji objekta (zakon, odluka, rjeenje i dr.),
odnosno regulacionog plana ili urbanistikog projekta.
Ako je javni interes utvren aktom Vlade, vlade kantona ili opinskog vijea prijedlog za eksproprijaciju se moe podnijeti u roku od
dvije godine od dana donoenja tog akta.
lan 22.
U prijedlogu za eksproprijaciju nekretnina moraju biti naznaeni:
1) korisnik eksproprijacije,
2) nekretnina za koju se predlae eksproprijacija,
3) vlasnik i posjednik nekretnine i
4) objekt, odnosno radovi zbog kojih se predlae eksproprijacija.
lan 23.
Prije podnoenja prijedloga za eksproprijaciju korisnik eksproprijacije je duan pokuati sa vlasnikom nekretnine sporazumno rijeiti
sticanje prava vlasnitva nad odreenom nekretninom.
lan 24.

Uz prijedlog za eksproprijaciju mora se podnijeti:

1) dokaz o utvrenom javnom interesu za izgradnju objekta ili izvoenje radova (akt o utvrivanju javnog interesa, izvod iz
regulacionog plana ili urbanistikog projekta),
2) izvod iz zemljinih i drugih javnih knjiga u kojima se upisuje vlasnitvo nad nekretninama koji sadri podatke o nekretnini za koju
se predlae eksproprijacija, kao i katastarske i druge podatke ako takve knjige ne postoje,

3) posjedovni list,
4) dokaz (zapisnik o sporazumu) da je korisnik eksproprijacije prethodno sa vlasnikom nekretnine pokuao sporazumno rijeiti pitanje
sticanja prava vlasnitva nad odreenom nekretninom (pisana ponuda, javni oglas i dr.) i
5) dokaz da su osigurana potrebna sredstva i poloena kod banke u visini priblino potrebnoj za davanje naknade za nekretnine
predloene za eksproprijaciju i trokove postupka eksproprijacije, odnosno dokaz o osiguranoj drugoj odgovarajuoj nekretnini.
lan 25.
Poslije prijema prijedloga za eksproprijaciju opinska sluba za upravu na zahtjev predlagaa eksproprijacije obavijestit e, bez
odlaganja, vlasnika da je podnesen prijedlog za eksproprijaciju njegovih nekretnina, uz upozorenje iz lana 48. ovog Zakona.
Na zahtjev predlagaa eksproprijacije izvrit e se zabiljeba eksproprijacije u zemljinim i drugim javnim knjigama u kojima se vode
podaci o nekretninama.
Otuenje nekretnine u pogledu koje je stavljena zabiljeba eksproprijacije kao i promjena drugih odnosa nad nekretninama (promjena
vlasnitva i dr.) nema pravno djelovanje prema korisniku eksproprijacije.
lan 26.
Korisnik eksproprijacije i vlasnik nekretnine mogu do pravomonosti rjeenja iz lana 27. ovog Zakona sporazumno rijeiti pitanje
prijenosa prava vlasnitva kao i naknade na odreenoj nekretnini.
Sporazum sadri naroito: oblik i visinu naknade i rok do kojeg je korisnik eksproprijacije duan ispuniti obavezu u pogledu naknade,
kao i odredbu o uknjibi prava vlasnitva nad nekretninama.
Sporazum se zakljuuje kod opinske slube za upravu i unosi se u zapisnik koji mora sadravati sve podatke neophodne za ispunjenje
obaveze korisnika eksproprijacije.
Sporazum ima snagu izvre isprave.
Ukoliko je zakljuen sporazum iz stava 1. ovog lana obustavit e se postupak eksproprijacije.
lan 27.

Rjeenje po prijedlogu za eksproprijaciju donosi opinska sluba za upravu na ijoj teritoriji se nalazi nekretnina za koju se
eksproprijacija predlae.
Prije donoenja rjeenja o eksproprijaciji organ iz stava 1. ovog lana sasluat e vlasnika nekretnine o injenicama u vezi sa
eksproprijacijom.
Ako postoji neslaganje zemljinoknjinog i faktikog stanja na nekretnini, opinska sluba za upravu raspravit e pravo vlasnitva kao
prethodno pitanje.
lan 28.
Ako su uz prijedlog za eksproprijaciju podneseni dokazi iz lana 24. ovog Zakona i ako su tim dokazima utvrene potrebne injenice,
opinska sluba za upravu usvojit e rjeenjem prijedlog za eksproprijaciju a u protivnom odbit e taj prijedlog.
lan 29.
Rjeenje kojim se usvaja prijedlog za eksproprijaciju pored ostalog sadri:
1) naznaenje akta na osnovu kojeg je utvren javni interes,
2) naznaenje korisnika eksproprijacije,
3) naznaenje objekta ili radova zbog ije se izgradnje, odnosno izvoenja nekretnina eksproprie,
4) naznaenje nekretnine koja se eksproprie uz navoenje podataka iz zemljinih i drugih javnih knjiga u kojima se vode evidencije o
nekretninama,
5) naznaenje vlasnika i drugog nosioca stvarnog prava eksproprisane nekretnine i njegovo prebivalite ili sjedite,
6) naznaenje da li vlasniku i za koje eksproprisane nekretnine pripada pravo na naknadu,
7) obavezu vlasnika da nekretninu preda u posjed korisniku eksproprijacije kao i rok predaje,
8) obavezu korisnika da vlasniku eksproprisane stambene zgrade ili eksproprisanog stana kao posebnog dijela zgrade, odnosno
eksproprisane poslovne prostorije prije predaje u posjed osigura odgovarajuu stambenu zgradu, stan, odnosno poslovnu prostoriju u
vlasnitvo, ako se stranke nisu drukije sporazumjele.
lan 30.

Protiv rjeenja iz lana 27. ovog Zakona doputena je alba o kojoj odluuje Federalna uprava.
lan 31.
Korisnik eksproprijacije stie pravo na posjed eksproprisane nekretnine danom pravomonosti rjeenja o eksproprijaciji ukoliko je do
tada ranijem vlasniku isplatio naknadu za eksproprisanu nekretninu, odnosno predao u posjed drugu odgovarajuu nekretninu, a u
protivnom danom isplate naknade, odnosno predajom u posjed druge odgovarajue nekretnine ukoliko se raniji vlasnik i korisnik
nekretnine drugaije ne sporazumiju.
Izuzetno, Vlada moe na zahtjev korisnika eksproprijacije koji je iznio valjane razloge za potrebu hitnog stupanja u posjed nekretnine
rijeiti da mu se ta nekretnina preda u posjed prije pravomonosti, odnosno konanosti rjeenja o eksproprijaciji ako utvrdi da je to
neophodno zbog hitnosti sluaja ili da bi se otklonila znatnija teta.
Prije donoenja rjeenja iz stava 2. ovog lana moraju se osigurati dokazi o stanju i vrijednosti eksproprisanih nekretnina (nalaz i
miljenje vjetaka i dr.).
Odredba stava 2. ovog lana ne odnosi se na sluajeve kada je predmet eksproprijacije stambena ili poslovna zgrada za koju korisnik
eksproprijacije nije osigurao drugu odgovarajuu nekretninu.
Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana ne moe se voditi upravni spor.
lan 32.
Ako je korisnik eksproprijacije stupio u posjed eksproprisane nekretnine prije pravomonosti rjeenja o eksproprijaciji, a prijedlog za
eksproprijaciju bude u daljnjem postupku pravomono odbijen, korisnik eksproprijacije duan je nadoknaditi tetu koju je vlasniku
prouzrokovao stupanjem u posjed nekretnine.
Rjeenje o odbijanju prijedloga za eksproprijaciju sadri i obavezu korisnika eksproprijacije za vraanje nekretnine u posjed vlasniku
u roku od 15 dana od dana pravomonosti rjeenja.
lan 33.

Korisnik eksproprijacije moe do pravomonosti rjeenja o eksproprijaciji potpuno ili djelimino odustati od prijedloga za
eksproprijaciju.
Nee se usvojiti djelimian odustanak od eksproprijacije ako bi time bila povrijeena prava vlasnika nekretnine iz lana 11. ovog
Zakona i ako vlasnik istakne takav prigovor.
Pravomono rjeenje o eksproprijaciji ponitit e se ili izmjeniti ako to korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik zajedniki zahtijevaju.
lan 34.
Na zahtjev ranijeg vlasnika eksproprisane nekretnine pravomono rjeenje o eksproprijaciji ponitit e se ako korisnik eksproprijacije
u roku od tri godine od pravomonosti tog rjeenja nije izvrio, prema prirodi objekta, znatnije radove na tom objektu.
Pravomono rjeenje o eksproprijaciji u sluaju iz stava 1. ovog lana ponitit e se i u dijelu ako se utvrdi da na dijelu eksproprisane
nekretnine nisu izvreni nikakvi radovi i da taj dio ne slui svrsi eksproprijacije.
Ako su u sluaju iz st. 1. i 2. ovog lana eksproprisane nekretnine bile u suvlasnitvu, pravomono rjeenje o eksproprijaciji ponitit e
se ako takav zahtjev podnesu suvlasnici veeg dijela eksproprisane nekretnine.
lan 35.
Zahtjev za ponitenje rjeenja o eksproprijaciji raniji vlasnik moe podnijeti po isteku tri godine od pravomonosti tog rjeenja, ako
korisnik eksproprijacije nije izvrio znatnije radove.
Po zahtjevu za ponitenje rjeenja o eksproprijaciji i po odustanku od prijedloga za eksproprijaciju rjeava opinska sluba za upravu
koja je po prijedlogu za eksproprijaciju rjeavala u prvom stepenu.
Imovinski odnosi izmeu korisnika eksproprijacije i vlasnika nekretnine iz stava 2. ovog lana rjeavat e se u sluaju spora pred
nadlenim sudom.
lan 36.
Privremeno zauzimanje zemljita koje je potrebno za izgradnju objekta ili za izvoenje radova od javnog interesa na drugom zemljitu
moe se zatraiti prijedlogom za eksproprijaciju ili posebnim prijedlogom.

U prijedlogu za privremeno zauzimanje zemljita moraju se naznaiti: svrha zbog koje se predlae privremeno zauzimanje zemljita,
nekretnina koja e se privremeno zauzeti, vlasnik te nekretnine kao i vrijeme trajanja privremenog zauzimanja.
Privremeno zauzimanje e se ukinuti im prestane potreba zbog koje je odreeno, a najkasnije do zavretka radova na glavnom
objektu.
Rjeenje o odreivanju privremenog zauzimanja zemljita donosi opinska sluba za upravu.
Protiv rjeenja iz stava 4. ovog lana doputena je alba o kojoj odluuje Federalna uprava a alba ne odlae izvrenje tog rjeenja.
Odredbe ovog Zakona koje se odnose na eksproprijaciju nekretnina primjenjuju se i na privremeno zauzimanje zemljita ako ovim
Zakonom nije drugaije odreeno.
lan 37.
Trokove postupka eksproprijacije snosi korisnik eksproprijacije.
lan 38.
Postupak provoenja eksproprijacije je hitan.
Postupak eksproprijacije radi izgradnje saobraajne infrastrukture je prioritetan u odnosu na druge postupke eksproprijacije.
V. EKSPROPRIJACIJA NA PODRUJIMA ZAHVAENIM ELEMENTARNIM NEPOGODAMA VEEG OBIMA
lan 39.
U sluaju eksproprijacije na podruju zahvaenom elementarnim nepogodama veeg obima (zemljotres, poplave, poar i sl.) zbog
izgradnje objekta i izvoenja radova kojima se otklanjaju posljedice prouzrokovane tim nepogodama, primjenjivat e se odredbe ove
glave.
Podruje na kojem e se primjenjivati odredbe ove glave kao i vrijeme za koje e se primjenjivati utvruje Vlada.
lan 40.

Utvrivanje javnog interesa u sluajevima iz lana 39. ovog Zakona vri opinsko vijee.
Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana ne moe se voditi upravni spor.
alba izjavljena protiv rjeenja kojim se ustanovljava privremeno zauzimanje zemljita ne odlae izvrenje rjeenja.
Rjeenje o privremenom zauzimanju zemljita ukinut e se im prestane potreba zbog koje je odreeno.
lan 41.
Korisnik eksproprijacije stie pravo na posjed eksproprisane nekretnine kada rjeenje o eksproprijaciji postane konano.
Izuzetno, opinsko vijee moe na zahtjev korisnika eksproprijacije rijeiti da mu se nekretnina preda u posjed prije nego {to rjeenje
o eksproprijaciji postane konano, ako utvrdi da je to neophodno zbog hitnosti sluaja.
Protiv rjeenja donesenog po stavu 2. ovog lana ne moe se voditi upravni spor.
lan 42.
Ako se eksproprie stambena zgrada ili stan kao poseban dio zgrade prije ruenja eksproprisane zgrade, korisnik eksproprijacije duan
je ranijem vlasniku te zgrade ili stana privremeno osigurati nuni smjetaj (odreeni broj prostorija, elektrino osvjetljenje, voda i sl.).
U sluaju iz stava 1. ovog lana privremeni smjetaj moe trajati najdue 18 mjeseci raunajui od dana iseljenja iz stambene zgrade
ili stana.
Korisnik eksproprijacije duan je u roku iz stava 2. ovog lana ranijem vlasniku zgrade ili stana osigurati drugu odgovarajuu zgradu
ili stan ukoliko se stranke drugaije ne sporazumiju.
lan 43.
Zemljite se moe privremeno zauzeti i kada je to potrebno i cjelishodno radi postavljanja i izgradnje privremenih objekata (poslovnih
objekata, objekata za smjetaj stanovnitva, imovine i sl.).
Rjeenje o potrebi i cjelishodnosti privremenog zauzimanja zemljita donosi opinsko vijee i ovo rjeenje ima znaaj rjeenja o
utvrivanju javnog interesa u smislu lana 40. ovog Zakona.

Na prijedlog korisnika eksproprijacije opinska sluba za upravu donosi rjeenje o privremenom zauzimanju zemljita, a alba
izjavljena protiv tog rjeenja ne odlae njegovo izvrenje.
Rjeenje o privremenom zauzimanju zemljita ukinut e se im prestane potreba zbog koje je odreeno.
lan 44.
Ukoliko odredbama ove glave nije drugaije odreeno na podrujima zahvaenim elementarnim nepogodama veeg obima
primjenjivat e se ostale odredbe ovog Zakona.

VI. NAKNADA ZA EKSPROPRISANU NEKRETNINU

lan 45.
Naknada za eksproprisanu nekretninu odreuje se, po pravilu, davanjem druge odgovarajue nekretnine koja odgovara visini trine
vrijednosti nekretnine koja se eksproprie u istoj opini ili gradu, kojom se vlasniku nekretnine koja se eksproprie omoguavaju
priblino isti uvjeti koritenja kakve je imao koristei tu nekretninu.
Za bespravno izgraene objekte graditelju ne pripada pravo na naknadu.
Graditelj moe poruiti zgradu i odnijeti materijal od te zgrade u roku koji odredi opinska sluba za upravu, a u protivnom uklanjanje
objekta e se izvriti o njegovom troku.
lan 46.
Ako vlasnik nekretnine koja se eksproprie ne prihvati na ime naknade drugu odgovarajuu nekretninu ili ako korisnik eksproprijacije
ne moe osigurati takvu nekretninu, naknada se odreuje u novcu u visini trine vrijednosti nekretnine.
Trina vrijednost je izraena u cijeni na podruju gdje se vri eksproprijacija, a koja se za odreenu nekretninu moe postii na tritu
i koja zavisi o odnosu ponude i potranje u vrijeme njezinog utvrivanja.

lan 47.
Line i porodine prilike ranijeg vlasnika eksproprisane nekretnine uzet e se u obzir kao korektiv uveanja visine utvrene naknade
ako su te prilike od bitne vanosti za materijalnu egzistenciju ranijeg vlasnika, a naroito u sluaju ako je zbog eksproprijacije veeg
dijela ili itavog zemljita ili poslovne prostorije u kojoj je raniji vlasnik obavljao dozvoljenu poslovnu djelatnost ugroena njegova
materijalna egzistencija, kao i u sluaju kad se zbog eksproprijacije lanovi poljoprivrednog domainstva moraju seliti iz podruja
gdje su prebivali ili boravili.
lan 48.
Raniji vlasnik nema pravo na naknadu trokova za ulaganje u zemljite i zgrade koje je izvrio nakon to je pisano obavijeten od
nadlenog organa o podnijetom prijedlogu za eksproprijaciju osim onih trokova koji su bili neophodni za koritenje nekretnine.
lan 49.
Naknada za eksproprisano zemljite pod vonjakom odreuje se u visini naknade koja bi se odredila za najbliu livadu istog poloaja.
Naknada za eksproprisano zemljite pod vinogradom i vonjakom intenzivnog uzgoja odreuje se u visini naknade koja bi se odredila
za najbliu oranicu istog poloaja.
lan 50.
Naknada za vona stabla i vinovu lozu odreuje se za:
1) vona stabla i vinovu lozu koji se nalaze u stadiju davanja plodova - u visini istog prihoda tog stabla, odnosno loze za onoliko
godina koliko je potrebno za podizanje te vrste vonog stabla, odnosno loze i njegov razvoj do stadija davanja plodova,
2) vona stabla i vinovu lozu koja nisu poela davati plodove - u visini trokova potrebnih za nabavke, saenje i uzgoj takvih sadnica.
Pored naknade iz take 2. stava 1. ovog lana odreuje se i naknada za tehniko drvo po mjerilima za davanje naknade za umsko
drvo ukoliko raniji vlasnik posjeena stabla ne zadrava sebi.

lan 51.
Naknada za eksproprisano zemljite pod umom odreuje se u visini naknade koja bi se odredila za najblii panjak istog poloaja.
lan 52.
Naknada za drvnu masu (zrelu ili priblino zrelu umu) odreuje se na osnovu vrijednosti drveta na panju utvrene u skladu sa
osnovama sistema cijena i aktima donesenim na osnovu tog sistema za proizvedene sortimente (po odbitku trokova proizvodnje).
Naknada za umske kulture koje nisu dostigle tehniku zrelost odreuje se za:
1) mlade sadnice kod kojih bi trokovi eksploatacije bili vei od vrijednosti prosjene drvne mase - naknada stvarnih trokova nabavke
sadnica, saenja i uzgoja,
2) ostala starija stabla - naknada za drvnu masu po mjerilima iz stava 1. ovog lana uveana za vrijednosti prirasta izgubljenog zbog
prijevremene sjee.
Trokovi podizanja mlade ume nastale vjetakim putem utvruju se u visini trokova poumljavanja, a trokovi podizanja mlade
ume nastale prirodnim putem - u visini trokova vjetakog poumljavanja sjemenom.
lan 53.
Naknada za eksproprisano poljoprivredno, graevinsko i gradsko graevinsko zemljite odreuje se u novcu prema trinoj cijeni
takvog zemljita.
Naknada za neplodno zemljite, kamenjar i slino odreuje se u visini naknade koja bi se odredila za panjak najnie klase u istoj
katastarskoj opini.
lan 54.
Raniji vlasnik ima pravo i na naknadu izgubljene koristi koju bi ostvario dotadanjim nainom iskoritavanja eksproprisane nekretnine

za vrijeme od dana predaje te nekretnine u posjed korisniku eksproprijacije do dana prijema u posjed nekretnine date u zamjenu ili do
isteka rokova odre|enih za isplatu novane naknade.
lan 55.
Raniji vlasnik eksproprisanog zemljita ima pravo sabrati usjeve i ubrati plodove koji su sazreli u vrijeme stupanja u posjed korisnika
eksproprisanog zemljita.
Ako do stupanja u posjed korisnika eksproprijacije raniji vlasnik nije bio u mogunosti sabrati usjeve i ubrati plodove pripada mu
pravo na naknadu za usjeve po odbitku potrebnih trokova koje bi imao do etve ili berbe.
lan 56.
U sluaju ustanovljenja slunosti naknada se odreuje u iznosu za koji je uslijed ustanovljene slunosti umanjena trina vrijednost
nekretnine kao i za nastalu tetu.
lan 57.
U sluaju ustanovljenja zakupa naknada se odreuje u visini zakupnine koja se postie na tritu.
Naknada se moe odrediti u obliku jednokratnog iznosa za cijelo vrijeme trajanja zakupa ili u povremenim davanjima koja se plaaju
u jednakim vremenskim razmacima.
Naknada se rauna od dana kada je korisnik eksproprijacije stupio u posjed zemljita.
Za eventualnu tetu nastalu ustanovljenjem zakupa zakupoprimac odgovara vlasniku zemljita po opim propisima o odgovornosti za
tetu.
lan 58.
Naknada za privremeno zauzimanje zemljita odreuje se u visini i na nain kako je to ovim Zakonom odreeno za naknadu u sluaju
ustanovljenja zakupa.

lan 59.

Ako se radi o eksproprijaciji nekretnina tolikog obima da se zbog toga znatan broj stanovnika mora iseliti iz kraja u kojem se
eksproprisane nekretnine nalaze posebnim zakonom se mogu propisati oblici i uvjeti naknade.
Raniji vlasnik moe zahtijevati da se naknada odredi prema odredbama ovog Zakona, ako je to za njega povoljnije.
Korisniku eksproprijacije ne moe se eksproprisana nekretnina predati u posjed dok prema ranijim vlasnicima ne ispuni obaveze u
pogledu naknade odreene na osnovu zakona iz stava 1. ovog lana.
lan 60.
Poslije pravomonosti rjeenja o eksproprijaciji opinska sluba za upravu duna je bez odlaganja zakazati i odrati usmenu raspravu
za sporazumno odreivanje naknade za eksproprisanu nekretninu.
Organ iz stava 1. ovog lana nastojat e da stranke postignu sporazum o naknadi upozoravajui ih na njihova prava i obaveze prema
odredbama ovog Zakona.
Radi pripremanja rasprave stranke mogu podnijeti svoje ponude a organ iz stava 1. ovog lana pribavit e pisana obavjetenja od
organa uprave i drugih organa o injenicama koje mogu biti od znaaja za odreivanje visine naknade.
lan 61.
Sporazum o naknadi za eksproprisane nekretnine mora sadravati oblik i visinu naknade i rok u kojem je korisnik eksproprijacije
duan ispuniti obaveze u pogledu naknade.
Sporazum o naknadi unosi se u zapisnik koji mora sadravati sve podatke neophodne za ispunjavanje obaveze korisnika
eksproprijacije.
Sporazum o naknadi ili dijelu naknade je zakljuen kad obje stranke potpiu zapisnik u koji je sporazum unesen.
Zapisnik u koji je unesen sporazum o naknadi ima snagu izvrnog rjeenja ije izvrenje provodi kada se radi o nenovanim
obavezama organ iz stava 1. lana 60. ovog Zakona.
lan 62.

Ako se ne postigne sporazum o naknadi u roku od dva mjeseca od dana pravomonosti rjeenja o eksproprijaciji opinska sluba za
upravu dostavit e, bez odlaganja, pravomono rjeenje o eksproprijaciji sa svim spisima nadlenom sudu na ijem podruju se nalazi
eksproprisana nekretnina zbog odreivanja naknade.
Organ iz stava 1. ovog lana moe i prije isteka roka od dva mjeseca dostaviti rjeenje o eksproprijaciji sa spisima nadlenom sudu
ako iz izjava i ponaanja stranaka zakljui da se ne moe postii sporazum o naknadi.
Ako opinska sluba za upravu u odreenom roku ne postupi prema odredbi stava 1. ovog lana, raniji vlasnik eksproprisane
nekretnine kao i korisnik eksproprijacije mogu se neposredno obratiti nadlenom sudu radi odreivanja naknade.
lan 63.
Visina naknade za eksproprisanu nekretninu odreuje se u sudskom postupku prema okolnostima koje su postojale u vrijeme
donoenja prvostepenog sudskog rjeenja o naknadi.
Ako je korisniku eksproprijacije predata nekretnina u posjed prije pravomonosti rjeenja o eksproprijaciji, vlasnik ima pravo birati da
mu se naknada odredi ili prema okolnostima u vrijeme predaje nekretnine ili u vrijeme donoenja prvostepenog sudskog rjeenja o
naknadi.
lan 64.
Nadleni sud po slubenoj dunosti u vanparninom postupku odluuje o visini naknade za eksproprisanu nekretninu.
Kod utvrivanja naknade za eksproprisanu nekretninu sud je duan uzeti u obzir visinu naknade utvrenu prilikom sporazumnog
utvrivanja naknade pred opinskom slubom za upravu, ako je veina stranaka zakljuila takav sporazum na odreenom podruju u
postupku eksproprijacije za izgradnju istog ili drugog objekta.
U postupku odreivanja naknade za eksproprisanu nekretninu sud ne moe odluivati o pravu ranijeg vlasnika na naknadu.
lan 65.
Postupak za odreivanje naknade za eksproprisanu nekretninu je hitan.

lan 66.
Trokove postupka za sporazumno odreivanje naknade za eksproprisanu nekretninu snosi korisnik eksproprijacije.
Trokove sudskog postupka za odreivanje naknade za eksproprisanu nekretninu odreuje sud srazmjerno uspjehu stranaka u tom
postupku.
lan 67.
Danom pravomonosti rjeenja o eksproprijaciji prestaju na eksproprisanoj nekretnini hipoteke, zakupi, line slunosti, svi stvarni
tereti osim stvarnih slunosti ije je vrenje mogue nakon privoenja namjeni eksproprisane nekretnine.
U sluaju iz prethodnog stava korisnik eksproprijacije duan je iznos naknade poloiti kod banke na poseban raun, a banka e
isplatiti naknadu ranijem vlasniku eksproprisane nekretnine, odnosno potraivanja imaocu stvarnog prava samo na osnovu njihovog
pisanog sporazuma ovjerenog od nadlenog suda ili sudske odluke.
lan 68.
Uknjiba prava vlasnitva i drugih stvarnih prava na eksproprisanoj nekretnini kao i na nekretnini koja je data na ime naknade ranijem
vlasniku izvrit e se na osnovu pravomonosti rjeenja o eksproprijaciji i dokaza o isplaenoj naknadi ukoliko je tim rjeenjem
odreena naknada u novcu, odnosno dokaza o sticanju prava vlasnitva ranijeg vlasnika na drugoj odgovarajuoj nekretnini, a na
zahtjev korisnika eksproprijacije ili ranijeg vlasnika nekretnine.
Nekretnine koje su eksproprisane u svrhu izgradnje dobra od opeg interesa uknjiit e se na nain propisan posebnim zakonom.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 69.
Odredbe ovog Zakona primjenjuju se na zapoete postupke eksproprijacije u kojima nije do stupanja na snagu ovog Zakona donijeto

konano rjeenje kao i na postupke odreivanja naknade u kojima nije donijeta pravomona odluka ili ako to rjeenje, odnosno odluka
bude ponitena ili ukinuta.
lan 70.
Odredbe ovog Zakona u pogledu odreivanja naknade za eksproprisane nekretnine primjenjivat e se i u sluajevima kada je
eksproprijacija izvrena na osnovu propisa o eksproprijaciji koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovog Zakona, ako naknada nije
isplaena, s time {to zakonske zatezne kamate teku od dana donoenja odluke o odreivanju naknade.
Naknada iz stava 1. ovog lana tereti korisnika eksproprijacije, odnosno njegovog pravnog sljednika.
Raniji vlasnik ima pravo podnijeti zahtjev za odreivanje naknade u smislu stava 1. ovog lana u roku od godinu dana od dana
stupanja na snagu ovog Zakona.
lan 71.
Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da vai Zakon o eksproprijaciji ("Slubeni list SRBiH", br. 12/87 i 38/89 i "Slubeni
list RBiH", br. 3/93 i 15/94) kao i drugi propisi koji su ureivali pitanje eksproprijacije u Federaciji Bosne i Hercegovine.
lan 72.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Federacije BiH".
Predsjedavajui
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Stjepan Krei

Predsjedavajui
Predstavnikog doma
Parlamenta Federacije BiH
Safet Softi.