Sveuilite u Rijeci, Tehniki fakultet, Zavod za raunarstvo Uvod u raunarstvo

Uvod u Linux
Unix je viekorisniki (eng. multiuser) i viezadani (eng. multitasking) operacijski sustav, kojeg odlikuje visoka kvaliteta, koja se reflektira kroz visoku pouzdanost, stabilnost i sigurnost. Tokom godina, nastajali su i drugi operacijski sustavi bazirani na Unixu, od kojih su najpoznatiji Linux i OpenBSD. Unix, a nakon njega i Linux, dugo su se vremena koristili uglavnom na posluiteljskim raunalima, ali se upotreba, prvenstveno Linuxa, sve vie iri te polako prodire i na desktop trite. Trenutno u svijetu Unix i Linux zajedno pokreu veinu internet posluitelja te je njihov zajedniki udio u porastu. Sa korisnike strane, za razliku od Windows sustava gdje se maksimalno pokuava sakriti relativno jednostavna i neefikasna komandna linija, u Unixu je ona znatno monija te se i dalje puno koristi, jer izuzetno olakava i pojednostavljuje posao iskusnijim korisnicima. Pored komandne linije (terminalski nain rada), korisnik moe birati izmedu vie grafikih korisnikih suelja (eng. GUI Graphical User Interface), ali e u ovim uputama biti objanjene samo naredbe koje se koriste na terminalu i mogu se na identian nain koristiti i na Unixu i na Linuxu. Jedna od (od cijelog niza) velikih prednosti Unix baziranih operacijskih sustava je i to to se svi podaci o konfiguraciji raunala (psoluitelja, pisaa, mree, programa itd.) zapisuju u obine tekstualne datoteke, to omoguuje jednostavno administriranje sustava i pronalazak uzroka eventualnih pogreaka u radu, sa lokalnog ili udaljenog raunala. Kada se navedenim karakteristikama sustava doda i injenica da su hardverski zahtjevi npr. Linux operacijskog sustava (koji je i besplatan) znatno nii od konkurentskih Windows sustava (NT, 2000, XP), postaje jasno da nema niti jednog razloga (osim neznanja ili neupuenosti) zato bi se netko odluio da na svoje posluiteljsko raunalo stavi skupe i vrlo nepouzdane Windows operacijske sustave. Upravo ta injenica objanjava iznimno brzi rast udjela Linux operacijskog sustava na tritu posluiteljskih raunala. Detaljnija usporedba ili pregled mogunosti ovih sustava izlazi iz okvira ovih uputa. Za primjenu na desktop raunalima, postoje jo neki problemi koji zaustavljaju proboj na to trite, od kojih su najvei: nedostatak kvalitetnih aplikacija koje postoje za Windows sustav (u nekim podrujima primjene je problem prevazien, a na mnogim drugima se pojavljuju sve kvalitetnija rjeenja) nemogunost interoperabilnosti izmedu datoteka kreiranih u razliitim programima (sve vei broj programa pak podrava najee koritene formate). Iako je i u prolosti bilo razliitih pokuaja proboja novih i konkurentskih ideja i tehnologija, ije je mnoge tvorce Microsoft, zloupotrebom svog monopolistikog poloaja financijski unitavao, u sluaju Linuxa, takav scenarij nije mogu, jer je Linux zasnovan na sasvim drugim prinicipima te ga se financijski ne moe unititi. Iz ovih se kratkih razmatranja moe doi do odgovora zato udio Unix baziranih operacijskih sustava sve vie raste i zato se i u budunosti oekuje sve vei rast u svim podrujima primjene.

Sveuilite u Rijeci, Tehniki fakultet, Zavod za raunarstvo Uvod u raunarstvo

1. Organizacija podataka na disku

Podaci su i pod Unix operacijskim sustavom, kao i u veini drugih, organizirani u stablastu strukturu direktorija. Poetni direktorij se naziva root direktorij (eng. root directory) i u operacijskom sustavu, njegovo ime je / (kosa crta, eng. slash). Za razliku od DOS-a, gdje se koristi \ (obrnuta kosa crta, eng. backslash), u Unixu se uvijek pri rukovanju direktorijima koristi /. Bitno je naglasiti da u Unixu ne postoji velika razlika u pristupu direktorijima i datotekama - direktorij je samo posebna vrsta datoteke i veina stvari koja vrijedi za datoteke, vrijedi i za direktorije. Sljedea bitna razlika u odnosu na DOS je potpuno drukiji pristup koritenju vrstih diskova, odnosno particija na njima: Unix omoguuje pristupanje svakoj pojedinoj particiji na nekom disku preko bilo kojeg direktorija (eng. mount point), a svaka particija i mnogi direktoriji imaju neku svoju namjenu, npr.: / sadri sve to je potrebno da se sustav moe podii i da se na raunalu moe raditi /usr sadri naredbe, biblioteke, stranice s uputstvima za upotrebu (eng. manual pages) i sline datoteke, koje se ne mijenjaju tokom rada na raunalu /var sadri datoteke koje se mijenjaju, privremene datoteke, log datoteke, spool direktorije za printere, e-mail i sl. /home sadri korisnike poddirektorije - svaki korisnik ima svoj direktorij, unutar kojega se smjetaju svi podaci vezani uz njegov rad - sve datoteke koje korisnik kreira (dokumenti, slike, projekti kreirani u razliitim razvojnim okolinama i sl.) i sve postavke programa koje koristi (adresari web preglednika, izgled desktopa, izgled grafikih programa, postavke razliitih grafikih i tekstuahih programa koje je korisnik koristio) Takav nain organizacije uvodi red u smjetaj podataka na disku, tako da se tono zna gdje se to nalazi i emu slui, nasuprot Windows pristupu, gdje uglavnom vlada prilino veliki kaos. Ovim su pristupom korisnici jedan od drugoga striktno odijeljeni i nemaju ni na koji nain uvid u privatne podatke drugog korisnika. Backup podataka se u ovom sluaju svodi na jednostavno komprimiranje i pohranu /home direktorija (za sve korisnike) ili vlastitog direktorija /home/moj_dir za svakog pojedinog korisnika i time je sauvano sve to je korisnik ikada radio. Ako doe do potrebe da se stari podaci i postavke vrate na disk ili da korisnik prede na drugo raunalo, sve to je potrebno uiniti je kreirati korisniki direktorij (ako nije kreiran) te presnimiti u njega sauvane podatke, i istoga trenutka korisnik moe nastaviti s normalnim radom, a da pri tome ne osjeti nikakvu promjenu! U sluaju Windows operacijskog sustava, backup kreiranih datoteka moe biti jednako jednostavan (ako se korisnik pridrava toga da sve snima unutar jednog direktorija), ali backup postavki programa (adresari, mail-ovi, postavke web preglednika i mail klijenata, postavke tekst procesora itd.) se pretvara u izrazito dugotrajan i mukotrpan posao pretraivanja interneta, dokumentacije i direktorija na disku kako bi se pronale sve datoteke koje je potrebno sauvati i vodila evidencija

Sveuilite u Rijeci, Tehniki fakultet, Zavod za raunarstvo Uvod u raunarstvo

gdje ih treba snimiti. Sauvati ba sve je gotovo nemogue, ali niti povratak postavki ili prelazak na drugo raunalo nije znaajno laki. Na slici 1. je prikazan primjer strukture direktorija Unix operacijskog sustava. Crtkanim linijama, oznaene su granice izmeu pojedinih particija na disku. Unutar osnovnog direktorija (/), koji predstavlja sadraj root particije nalaze se i poddirektoriji home, usr i var. Prilikom podizanja sustava, prvo se sa root particije podie operacijski sustav. Direktoriji home, usr i var su u tom trenutku prazni direktoriji (ne sadre niti jednu datoteku ili direktorij). Nakon poetnog podizanja sustava, svakome od tih direktorija se pridjeljuje odgovarajua particija diska te struktura direktorija izgleda kao to je to prikazano slikom 1. Iako se svi poddirektoriji direktorija home nalaze u strukturi direktorija root particije (/) oni su na disku fizii zapisani u nekoj drugoj particiji.

Slika 1: Primjer strukture direktorija i granica particija Unixa

2. Osnovne karakteristike
Linux kao operativni sustav dolazi u vie razliitih distribucija. Veina distribucija ima vrlo dobro grafiko suelje (a i grafiku instalaciju), tj. radno okruje slino danas najrairenijim MS Windowsima. Meutim vrlo je vjerojatno da e se korisnik u radu susresti i s radom u komandnoj liniji (npr. u terminalskom prozoru neto poput MS DOS prompt-a u Windowsima), za to e mu biti potrebno znanje nekih Linux naredbi. Prije nego to damo pregled nekih osnovnih naredbi, vano je napomenuti par injenica karakteristinih za Linux: Linux je case sensitive, tj. razlikuje velika i mala slova, pa su tako datoteke Primjer i primjer razliite datoteke, Nazivi datoteka u Linuxu nemaju ekstenzija, tj. ukoliko se neka datoteka zove npr. primjer.txt, dio .txt nije nastavak nego samo dio imena. Posljedica toga je da npr. Windows oznaka za sve datoteke *.* pod Linuxom zapravo znai sve datoteke koje u svom imenu sadre toku (u Linuxu je oznaka za sve datoteke samo *), Linux svoj datoteni sustav ne dijeli prema fizikoj (ili logikoj) podjeli (dakle ovdje ne postoje kao u Windowsima oznake a:\ za disketnu jedinicu ili c:\, d:\ za particije), nego sve direktorije dodaje na osnovni s oznakom /. Prilikom logiranja na raunalo sa Linux operativnim sustavom, korisnik e

Sveuilite u Rijeci, Tehniki fakultet, Zavod za raunarstvo Uvod u raunarstvo

se nai u svome home direktoriju (dakle u /root ako je logiran kao administrator- root ili u npr. /home/ucenik ako je logiran kao korisnik po imenu ucenik), Ovaj OS (operativni sustav) ima neke karakteristine direktorije, npr. podaci na disketi ili CD-u nalaziti e se u direktoriju /mnt/floppy odnosno /mnt/cdrom, itd., /dev Linux operativi sustavi koriste oznake datotenog sustava (file system) za oznaavanje ureaja prikljuenih na raunalo (npr. CD-ROM-ovi, tvrdi diskovi, tipkovnica, mi...). Te oznake se nalaze u direktoriju /dev, /dev/ttyS0 - ttySn su ekvivalenti COM1 do COMn portovima, /dev/psaux je ekvivalent PS2 miu hda oznaava da je va disk spojen kao primary master, tj. na prvom IDE kanalu. Po analogiji hdb oznaava primary slave, hdc secondary master itd., Deamon-i su programi koji rade u pozadini operativnog sustava i ekaju da budu pozvani, a onda se (prilikom poziva) aktiviraju i izvravaju funkciju za koju su namijenjeni, Vie o nainu koritenja pojedine naredbe moe se doznati ukucavanjem naredba --help ili man <ime_naredbe> (npr. ls --help odnosno man ls), Programi se pokreu utipkavanjem ./ prije imena programa. Sve distribucije u terminalskom prozoru, izvrne datoteke oznaavaju zelenom bojom (direktorije plavom bojom, a pakete crvenom bojom). Ukoliko direktoriji, datoteke, paketi,... nisu oznaeni razliitim bojama to se moe postii utipkavanjem naredbe ls --color (pogledajte opis naredbe ls: ls -help), Kako se ne bi moralo uvijek utipkavati ./ prije naredbe u trenutnom direktoriju ili zvati naredbu sa punim path-om (stazom) - recimo /usr/X11R6/bin/xterm, postoji environment varijabla PATH koja sadri direktorije u kojima se nalaze izvrni programi. Za razliku od nekih drugih operacijskih sustava, Linux (i Unix openito) dre veliku veinu programa u direktorijima /bin, /usr/bin, te /usr/local/bin, na istim putanjama mogu se nalaziti i /sbin direktoriji, ali u njima su veinom naredbe koje pokreu u pozadini neki posluiteljski proces ili slue root account-u za administraciju. Raunalo se ne gasi samo prekidaem ili iskljuivanjem iz struje, ve se koristi naredbu halt u konzoli ili npr. u Mandrake distribuciji prvo se stisne Logoff (u grafikom suelju), a potom (u prozoru za logiranje) se odabere Shutdown.

3. Poetak rada na raunalu

Prije poetka rada na raunalu, korisnik se mora logirati (na nekim sustavima se moe definirati i automatsko logiranje, pri emu se nakon paljenja raunala i podizanja sustava automatski prijavljuje default korisnik). To je proces prijave rada nekog korisnika operacijskom sustavu. Svaki korisnik ima svoje korisniko ime (eng. login, user name, user login) i zaporku (eng. password), s kojima se prijavljuje na raunalo.
4

Sveuilite u Rijeci, Tehniki fakultet, Zavod za raunarstvo Uvod u raunarstvo

Ukoliko se korisnik eli prijaviti na posluiteljsko raunalo, tada to moe napraviti i sa nekog drugog raunala (eng. remote computer) osim samog posluitelja (eng. local computer, localhost), koritenjem telnet ili ssh (eng. Secure SHell) klijenta. Telnet i ssh klijenti su programi koji komuniciraju sa telnet, odnosno ssh, posluiteljskim programom na posluiteljskom raunalu. Osnovna razlika izmedu telnet i ssh naina komunikacije je to telnet sve podatke alje u nekriptiranom (istom tekstualnom) obliku, dok ssh koristi kriptiranje. Ssh je iz tog razloga, po pitanju sigurnosti, znatno pogodniji za koritenje, jer pri koritenju telnet-a, zloudni korisnici, vrlo jednostavnim sluanjem prometa na mrei mogu doi do podataka o korisnikim zaporkama i svih drugih povjerljivih podataka. Obzirom da se do posluiteljskog raunala vrlo esto pristupa s raunala koje ima Windows operacijski sustav (u koji je ugraden telnet klijent, ali ne i ssh), to uzrokuje da se ee koristi telnet klijent, kojega bi radi sigurnosti trebalo maksimalno izbjegavati.

4. Linux GUI
Jo od vremena Windows 3.1 grafike nadogradnje za MS DOS operativni sustav i MacOS operativnog sustava koritenje raunala sve vie prelazi iz pisanja naredbi u naredbenoj liniji u point-and-click nain rada u grafikom suelju. Grafika suelja i point-and-click tehnologija pribliili su koritenje raunala irem krugu ljudi pojednostavljivanjem rada na i danas je moderan operativni sistem bez njih nezamisliv. Sustav koji omoguava grafiko okruenje za Linux zove se X Window. X Window je samo podloga za grafika suelja koja se mogu koristiti u Linux operativnom sustavu i kojih, za razliku od MS Windows operativnog sustava, ima nekoliko. X Windows sustav mora biti instaliran na raunalu na kojem se eli koristiti Linux grafiko suelje. Osim X Windows-a, na raunalu mora biti instalirano i samo grafiko suelje koje e se koristiti. Odabir grafikog suelja ovisi iskljuivo o afinitetima korisnika. Linux grafikih suelja ima vie, no najpopularnija su KDE i Gnome. Izgledom i nainom koritenja vrlo su slina MS Windows operativnom sustavu (korisnici MS Windows-a vrlo se brzo mogu naviknuti na bilo koje od ova dva suelja), besplatna su i mogu se skinuti s Interneta. KDE grafiko suelje samo je dio KDE paketa u koji su ukljueni i programi za konfiguraciju raunala u grafikom okruenju kao i paket uredskih aplikacija (KOffice) slinih MS Office paketu. Kao i u sluaju KDE paketa, s GNOME paketom uz samo grafiko suelje takoer dolazi i mnogo korisnikih programa, programa za grafiku konfiguraciju raunala i set uredskih aplikacija pod imenom GNOME Office. U nastavku je opisano KDE grafiko suelje. KDE je sloeno grafiko okruenje za Linux i Unix radne stanice. Osim same radne povrine (desktop), KDE sadri i mnotvo aplikacija potrebnih za svakodnevan rad na raunalu od npr. uredskog paketa i multimedijskih alata do mrenih klijenata i razvojnih alata. KDE grafiko okruenje ukljueno je u mnoge distribucije Linuxa i moe se instalirati pri instalaciji samog operativnog sustava ili naknadno pomou Software Manager-a.

Sveuilite u Rijeci, Tehniki fakultet, Zavod za raunarstvo Uvod u raunarstvo

Prilikom instalacije pomou Software Manager-a, mogue je odabirati pojedinane pakete koji predstavljaju odreene komponente KDE-a. Najvaniji paketi od kojih se sastoji KDE su sljedei: kdebase - osnova KDE-a i set najvanijih aplikacija (npr. Konqueror) kdeutils - razni pomoni programi kdegraphics - grafiki alati kdemultimedia - multimedijalni alati (zvuk i video) kdenetwork -mrene aplikacije kdeaddons - dodatni plugin-ovi za KDE aplikacije kdeartwork - dodatni zvukovi i desktop teme kdegames - igre za KDE grafiko okruenje koffice - paket uredskih aplikacija

Konfiguracija
KDE Control Center je mjesto gdje se podeavaju postavke KDE grafikog okruenja. Program se moe pokrenuti iz Start izbornika odabirom Start -> Control Center, to e otvoriti glavni prozor (Slika 2) sa grupama postavki za podeavanje. Mogue je pristupiti i svakoj od postavki izravno, bez pokretanja KDE Control Center-a, jednostavnim odabirom u Start -> Configuration -> KDE izborniku.

Slika 2: KDE Control Center

Sveuilite u Rijeci, Tehniki fakultet, Zavod za raunarstvo Uvod u raunarstvo

Postavke za podeavanje podijeljene su u grupe: FileBrowsing, sadri postavke za podeavanje Konqueror upravitelja datotekama (File Manager), a ovdje se takoer podeava koja aplikacija otvara koji tip datoteke (File Associations), Information, ovdje se nalaze korisne informacije o stanju sustava i ureaja, LookNFeel je najzanimljivija grupa za veinu korisnika. U ovoj grupi parametara mogue je u potpunosti podesiti izgled i neke funkcije KDE suelja. Izmeu ostalog, ovdje se podeavaju boje, podloga, izgled prozora, screensaver, zvukovi, teme itd., Network grupa sadri najosnovnije postavke vezane uz mreu. Veina mrenih KDE aplikacija koristi ovdje unesene parametre, Peripherials grupa slui za podeavanje mia, tipkovnice i podrke za digitalne kamere. Ovdje se odabire podrka za Hrvatsku tipkovnicu, koja je neophodna za pravilan prikaz naih () i nekih specifinih znakova kao npr. @, |, na ekranu. Na istom mjestu podeavaju se postavke tipkovnice i mia vezane uz osjetljivost i brzinu, Personalization grupa sadri postavke vezane uz jezik, set znakova (charachter set) provjeru pravopisa, kao i neke parametre vane za pojedine drave (valuta, format datuma i vremena itd.). Uz pravilno podeenu tipkovnicu u grupi Peripherials, za prikaz naih znakova potrebno je podesiti i set znakova na iso-8859-2, PowerControl sadri postavke za kontrolu tednje energije, kao npr. iskljuivanje monitora i standby mod. U ovoj grupi nalaze se i parametri za praenje statusa baterije, koji su vrlo korisni kod prijenosnih raunala, Sound grupa sadri parametre vezane uz reprodukciju zvuka u KDE grafikom okruenju. Sve KDE audio aplikacije uzimaju ove parametre kod reprodukcije zvuka, System grupa slui za konfiguraciju printera, login menadera, datuma, izgleda konzole i jo nekih parametara vezanih uz sustav. Za promjenu veine parametara u ovoj grupi korisnik mora imati root ovlasti, WebBrowsing grupa definira parametre vane za web preglednike.

Opa svojstva
KDE suelje je svojim izgledom i rasporedom elemenata vrlo slino MS Windows grafikom suelju. Ikone se na radnu povrinu postavljaju pritiskom na desni gumb mia, a sve aplikacije se pokreu iz Start izbornika koji se nalazi u donjem lijevom uglu i oznaen je velikim slovom K. Ikone za pokretanje aplikacija u Start izborniku razvrstane su (ovisno o njihovoj funkciji) u odgovarajue grupe: Amusement - igre i ostali programi namijenjeni za zabavu, Applications - vanije aplikacije za upravljanje datotekama, tekst editori, alati za kompresiju, komunikaciju itd., Configuration - sve aplikacije za konfiguraciju sustava, Documentation - pomo i upute za rad s programima, Multimedia - multimedijalne aplikacije (slika, zvuk i video), Networking - mreni klijenti (web, mail, news grupe), Office - uredski alati,

Sveuilite u Rijeci, Tehniki fakultet, Zavod za raunarstvo Uvod u raunarstvo

Terminals - terminali.

Prilikom instalacije aplikacija iz distribucije i ostalih aplikacija napisanih za KDE grafiko okruenje, ikone tih aplikacija automatski e se pojaviti u odgovarajuoj grupi u Start izborniku. Ukoliko se ikona nakon instalacije ne pojavi u Start izborniku potrebno je izdati naredbu update-menus koja e osvjeiti izbornike.

Slika 3: KDE grafiko suelje Aplikacije Trash i Internet vrlo su sline aplikacijama Recycle Bin i Internet iz MS Windows operativnog sustava, tj. slue za povratak obrisanih datoteka i spajanje na Internet. Ukoliko prije prvog pokretanja aplikacije Internet nije podeen nain spajanja na Internet, otvoriti e se arobnjak za konfiguraciju veze koji e nakon ispravnog podeavanja nekoliko opcija pokrenuti vezu. Aplikacija Xkill slui za uklanjanje programa koji su se "zamrznuli", a Control Center slui za podeavanje operativnog sistema. U samom dnu ekrana nalazi se traka s pokrenutim aplikacijama i ikonama za najvanije aplikacije (KDE Panel), a tu su takoer sat i ikone za odabir virtualnih radnih povrina koje su opisane kasnije. Ikone za pokretanje aplikacije mogu se dodavati u traku pomou Start ->Configure Panel-> Add->Button, a u Configure Panel izborniku nalaze se i ostale opcije za podeavanje izgleda i funkcionalnosti KDE trake s aplikacijama. Detaljne upute za rad u KDE suelju i svim prateim aplikacijama nalaze se u Start -> Documentation -> Help. KDE grafiko suelje je vrlo stabilan i dobar proizvod, s kojim dolazi mnotvo kvalitetnih aplikacija koje su veini korisnika dovoljne za svakodnevan rad na raunalu. Za razliku od nekadanjih grafikih suelja za Linux operativni sustav, KDE

Sveuilite u Rijeci, Tehniki fakultet, Zavod za raunarstvo Uvod u raunarstvo

kao i Gnome suelje slijedi filozofiju MS Windowsa, pa je korisnicima naviknutima na rad u MS Windows-ima prijelaz na KDE prilino bezbolan.

Pokretanje raunala, login

1. Ukoliko je trenutno aktivan neki drugi operativni sustav (OS), potrebno je ponovo pokrenuti raunalo (restart). U izborniku OS-ova odabrati Debian. 2. Nakon podizanja operativnog sustava Debian potrebno je ukucati korisniko ime student i zaporku student.

Sveuilite u Rijeci, Tehniki fakultet, Zavod za raunarstvo Uvod u raunarstvo

Zadaci za vjebu
1. Pokrenuti aplikaciju Konqueror te nauiti koristiti: kreiranje, preimenovanje, kopiranje, premjetanje, brisanje datoteka direktorija razliite izglede prikaza podataka, sortiranje podataka odabir vie datoteka/direktorija pregled karakteristika objekata uz koritenje iskljuivo mia/tipkovnice 2. Znati opisati emu slui koji sistemski direktorij 3. Isprobati traenje datoteka i direktorija uz razliite wildcard-ove 4. Isprobati kreiranje preica (eng. shortcut) 5. Isprobati sve opisane mogunosti KDE kontrolnog centra 6. Pokrenuti i prouiti aplikacije (znati emu slue) Xcalc KWord K3b XMMS OpenOffice.org Writer Xeyes FrozenBubble znati odigrati barem 1. razinu xine Gimp znati nacrtati smajlija :)

10