KONSTRUKCIJSKI ELEMENTI I

Boidar Krian Soba 1-103 Tel. 651526 E-mail: krizan@riteh.hr

Saa Zelenika Soba 1-106 Tel. 651538 E-mail: sasa.zelenika@riteh.hr

S. Zelenika

KE I 1.ppt

Boidar Krian: Roen 1946. u Zagrebu. Diplomirao 1971. u Rijeci. Magistrirao 1981. u Zagrebu. Doktorirao 1990. u Rijeci. ivio i uio u Makedoniji i Hrvatskoj, uio i radio u HR. Od 1974. na TFR, od 2006. redoviti profesor u trajnom zvanju. Saa Zelenika: Roen 1966. u Rijeci. Diplomirao 1991. u Rijeci. Doktorirao 1996. u Torinu (I). ivio, uio i radio u HR, USA, I i CH. Od poetka 2004. na TFR (od 01. 09. 2005. na 100%, od 2010. red. prof.).
S. Zelenika KE I 1.ppt

Obvezna literatura: B. Krian: Osnove prorauna i oblikovanja konstrukcijskih elemenata, kolska knjiga, 2008. B. Krian, R. Basan: Polimerni konstrukcijski elementi, Zigo & TFR, 2009.
Knjiga se moe nabaviti u skriptarnici TFR.

Pomona literatura: Strojarski prirunik, Sajema, 2010. K.-H. Decker: Elementi strojeva (novo izdanje 2006., staro 1987.). Inenjerski prirunik (I dio 1996.). Roloff/Matek: Maschinenelemente, 2003. Katalozi proizvoaa www
S. Zelenika KE I 1.ppt

http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/ zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/ kolegiji/ke1/ke1_info.htm

S. Zelenika

KE I 1.ppt

Studijski program i ishodi uenja Izvedbeni plan Ocjenjivanje et al. (prema pravilnicima o studijima) Pitanja za obvezne pismene kolokvije (dozvoljena maksimalno dva popravna) Kolegij je vrijedan 7 ECTSa, tj. 175-210 sati vaeg rada (od kojih je 75 na predavanjima/vjebama na faksu). Zavrni ispit se sastoji od pisanog dijela s rjeavanjem zadataka i usmenog dijela iz teorije. Demonstrature: Jelena Srnec.
S. Zelenika KE I 1.ppt

R. BR. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Objasniti proces konstruiranja

OEKIVANI ISHODI

Razlikovati vrste optereenja i naprezanja Definirati izraze za proraunavanje naprezanja Okarakterizirati statiko i dinamiko optereenje Definirati izraze za odreivanje doputenih naprezanja Razlikovati konstrukcijske elemente Objasniti nain prorauna elemenata za spajanje te osovina i vratila Skicirati konstrukcijske elemente za spajanje te osovine i vratila Implementirati steena znanja u rjeavanju konstrukcijskih zadataka

S. Zelenika

KE I 1.ppt

Ocjena:

VRSTA AKTIVNOSTI Pohaanje nastave Kolokviji

ECTS i 2,5 1,5

ISHODI UENJA 1-9 1-8

SPECIFINA AKTIVNOST Prisutnost studenta 4 kolokvija (parcijalnih ispita) Izrada 2 konstrukcijska zadatka na vjebama i kod kue Pisani ispit s rjeavanjem zadataka i usmeni ispit iz teorije

METODA PROCJENJIVANJA Evidencija prisustva Max. 10 bodova po kolokviju 1. konstrukcijski zadatak max. 15 bodova 2. konstrukcijski zadatak max. 10 bodova Bodovanje ispita

BODOVI MAX. 5 40

Konstrukcijski zadaci

25

Zavrni ispit

1-8

30

UKUPNO

100

S. Zelenika

KE I 1.ppt

PRAVILNIK O STUDIJU TEHNIKOG FAKULTETA lanak 30. (1.) Pohaanje je nastave (predavanja, vjebi i drugoga) obvezno za redovite studente. (2.) Nastavnici su duni voditi evidenciju prisustva studenata na nastavi. (3.) Ako redoviti student neopravdano izostane s nastave vie od 20% fonda sati predavanja ili vjebi pojedinog kolegija, smatrat e se da nije ispunio svoje obveze te nema pravo na drugi potpis. PRAVILNIK O STUDIJIMA SVEUILITA U RIJECI lanak 31. Redoviti i izvanredni studij (2) Optereenje studenata koji studiraju u punom radnom vremenu tijekom akademske godine moe biti najmanje 38, a najvie 42 tjedna, odnosno 1500 do 1800 radnih sati, ukljuujui i ispite. (3) Ukupne obveze redovitih studenata mogu biti najvie 48 sati tjedno a ne manje od 40 sati tjedno, od ega aktivne nastave najmanje 15, a najvie 25 sati tjedno. Iznimno, obveze studenata mogu biti i vee ako je rije o poveanoj praktinoj nastavi, ali ne vie od dva tjedna uzastopce tijekom semestra. lanak 33. (2) ECTS bodovi su numerika vrijednost pridodana pojedinom predmetu (modulu) koja odraava rad studenata potreban za ispunjavanje svih predvienih obaveza. (3) 1 ECTS bod iznosi 2530 radnih sati studenta, ukljuujui nastavu, samostalan rad, ispite i sve aktivnosti potrebne za polaganje ispita. (4) ECTS bodovi stjeu se nakon uspjenog ispunjavanja svih predvienih obveza i primjene odgovarajuih metoda za procjenjivanje utvrenih ishoda uenja, odnosno poloenog ispita.

S. Zelenika

KE I 1.ppt

Ispiti lanak 38. Ispit (2) Ispitu moe pristupiti student koji je ispunio sve obveze propisane studijskim programom. (4) Praktini dio ispita moe se obaviti odvojeno od teorijskog, a cjelokupni ispit mora zavriti za pet radnih dana. (5) Ispiti su javni i studenti imaju pravo prisustvovati ispitivanju drugih kandidata. Rezultati ispita su javni. (6) Ispiti su besplatni. lanak 39. Ispitni rokovi (1) Student moe polagati ispit iz istog predmeta najvie tri puta u jednoj godini. lanak 41. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata (1) Rad studenata na predmetu (modulu) vrednuje se i ocjenjuje tijekom nastave i na zavrnom ispitu sukladno studijskom programu. (2) Ocjenjivanje studenata vri se primjenom Europskog sustava prijenosa bodova (ECTS) i brojanog sustava. lanak 42. Ocjenjivanje unutar Europskog sustava prijenosa bodova (1) Uspjeh studenta za svaki predmet izraava se ECTS skalom ocjenjivanja u postocima od 0 do 100% pri emu prolazna ocjena na preddiplomskom studiju ne moe biti nia odi 40% a na diplomskom studiju ne moe biti nia od 50%.

S. Zelenika

KE I 1.ppt

(2) Praenje i ocjenjivanje studenata za svaki predmet (modul) obavlja se tijekom nastave i na zavrnom ispitu kako slijedi: - ukupan postotak uspjenosti studenata tijekom nastave (nazonost na nastavi, kolokviji, meuispiti i druge aktivnosti na nastavi utvrene studijskim programom) ini do 70% ocjene i ukupan postotak uspjenosti studenata na zavrnom ispitu ini 30% ocjene. (3) Studenti koji su tijekom nastave ostvarili: - od 0 do 29,9% ocjene na preddiplomskom, odnosno 0 do 39,9% ocjene na diplomskom studiju ocjenjuju se ocjenom F (neuspjean) i ne mogu stei ECTS bodove, - od 30 do 39,9% ocjene na preddiplomskom, odnosno 40 do 49,9% ocjene na diplomskom studiju ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan) i mogu izai na popravni ispit na kojem mogu ostvariti od 0 do 10% ocjene ili ponovo upisati predmet i - vie od 40% ocjene na preddiplomskom i vie od 50% ocjene na diplomskom studiju mogu pristupiti zavrnom ispitu. (4) Studenti koji na popravnom ispitu ostvare vie od 40% ocjene na preddiplomskom studiju, odnosno vie od 50% na diplomskom studiju, ocjenjuju se ocjenom E. (5) Studenti na zavrnom ispitu mogu ostvariti do 30% konane ocjene. Ispitni prag na zavrnom ispitu ne moe biti manji od 50% uspjeno rijeenih zadataka. (6) Konana ocjena je zbroj postotka ostvarenog tijekom nastave i postotka ostvarenog na zavrnom ispitu. lanak 43. Ocjenjivanje u odnosu na grupu (1) Rasporeivanje studenata prema uspjehu u svladavanju predmeta u odnosu na grupu obavlja se nakon utvrivanja konane rang-liste uspjeha svih studenata na sljedei nain: - A 10% studenata, - B 25% studenata, - C 30% studenata, - D 25% studenata i - E 10% studenata.
S. Zelenika KE I 1.ppt

(2) U studijskim grupama s manje od 40 studenata, odnosno u dvopredmetnim studijima, rasporeivanje se moe vriti na temelju konanog postignua (zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na zavrnom ispitu) kako slijedi: - A 80 do 100% ocjene na preddiplomskom, odnosno 90 do 100% ocjene na diplomskom studiju, - B 70 do 79,9% ocjene na preddiplomskom, odnosno 80 do 89,9% ocjene na diplomskom studiju, - C 60 do 69,9% ocjene na preddiplomskom, odnosno 70 do 79,9% ocjene na diplomskom studiju), - D 50 do 59,9% ocjene na preddiplomskom, odnosno 60 do 69,9% ocjene na diplomskom studiju) i - E 40 do 49,9% ocjene na preddiplomskom, odnosno 50 do 59,9% ocjene na diplomskom studiju. lanak 44. Brojani sustav ocjenjivanja (1) Brojani sustav ocjena usporeuje se s ECTS sustavom ocjena kako slijedi: - ocjena izvrstan (5) odgovara ocjeni A u skali ECTS, - ocjena vrlo dobar (4) odgovara ocjeni B u skali ECTS, - ocjena dobar (3) odgovara ocjeni C u skali ECTS, - ocjena dovoljan (2) odgovara ocjeni D u skali ECTS, a ocjene D i E u skali ECTS prevode su u ocjenu dovoljan (2) i - ocjena nedovoljan (1) odgovara ocjeni F i FX u skali ECTS. (2) Prolazne ocjene su: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3) i dovoljan (2). (3) U indeks i prijavnicu unosi se brojana ocjena, ECTS ocjena i postotak usvojenog znanja, vjetina i kompetencija.

S. Zelenika

KE I 1.ppt

S. Zelenika

KE I 1.ppt

S. Zelenika

KE I 1.ppt

Treba traiti prethodno doputenje za: - odsustvo; - kanjenje s konstrukcijskim zadacima. Podrazumijeva se: - rad mora biti rezultat vlastitog zalaganja (prepisivanje itsl. zabranjeno); - i kod timskog rada individualni doprinos mora biti jasan; - svi zadani konstrukcijski i ostali zadaci moraju se predati; - u svim kategorijama aktivnosti koje se ocjenjuju student mora imati prolaznu ocjenu.

S. Zelenika

KE I 1.ppt

S. Zelenika

KE I 1.ppt

Konstrukcijski elementi I Osnove konstruiranja. Proces konstruiranja. Vrste optereenja. Naprezanja i deformacije konstrukcijskih elemenata. Statiko optereenje. Dinamiko optereenje. Karakteristike materijala. Doputena naprezanja. Whlerov dijagram. Smithov dijagram. Koncentracija naprezanja. Elementi za spajanje. Privrsni vijani spojevi. Pokretni vijani spojevi. Zavareni, lemljeni, lijepljeni i zakovini spojevi. Zatici, svornjaci. Spojevi osovina i vratila s glavinama. Opruge. Osovine i vratila. Kritina brzina vrtnje. Vjebe: Zavareni spremnik. Vijani spoj. Pripremni zadaci za ispit. Konstrukcijski elementi II i III Spojke. Valjni i klizni leajevi. Remenski i lanani prijenosi. Prijenosi sa zupanicima. Tribologija i podmazivanje.
S. Zelenika KE I 1.ppt

S. Zelenika

KE I 1.ppt

S. Zelenika

KE I 1.ppt

Zavod za konstruiranje u strojarstvu:

S. Zelenika

KE I 1.ppt

Konstruiranje i mehatronika (KM)

INENJERSKA MATEMATIKA METODIKO KONSTRUIRANJE
PREC. KONSTR. I TEH. MIKRO SUSTAVA

NAUKA O VRSTOI II HIDRAULIKA I PNEUMATIKA I

NAUKA O TOPLINI II

KONSTRUKCIJSKI ELEMENTI III PROJEKT I

NUM. METODE U KONSTR.

INENJERSKA VIZUALIZAC. STRUNA PRAKSA II 2.SLOBODNI kolegij

1. IZBORNI KOLEGIJ

1.SLOBODNI kolegij PROJEKT II

ELEMENTI TRANSP. TEH. 6. IZBORNI KOLEGIJ

2. IZBORNI KOLEGIJ 3.SLOBODNI kolegij

3. IZBORNI KOLEGIJ

4. IZBORNI KOLEGIJ

5. IZBORNI KOLEGIJ

DIPLOMSKI RAD

1. IZBORNI KOLEGIJ

MEHANIKI KONSTRUKCIJ. PRIJEN. SNAGE EL. ROBOTA SUSTAVI KONTROLE

2.i 3.IZBORNI KONSTR. HIDRAULIKA I ELEKTRON. KOMP. MEHAT. SUST. KOLEGIJ I OBLIKOVANJE PNEUMAT. II 4.6. IZBORNI KOLEGIJ 1. SLOBODNI kolegij 2. SLOBODNI kolegij 3. SLOBODNI kolegij PROJEKT I PROJEKT II TRANSPORTNI SUSTAVI CAE U RAZV. PROIZVODA

MODELIRANJE LAB. VJEBE B LAB. VJEBE A MIKRO I NANO Konstr. i tr. teh. ELEKTROMEH.S. MEHATRON. SU. Mehatron. i robot.

Svi ostali neupisani kolegiji izborne skupine i drugih izbornih skupina svih diplomskih studija Tehnikog fakulteta Sveuilita u Rijeci u 2. semestru Svi ostali neupisani kolegiji izborne skupine i drugih izbornih skupina svih diplomskih studija Tehnikog fakulteta Sveuilita u Rijeci u 3. semestru Svi ostali neupisani kolegiji izborne skupine i drugih izbornih skupina svih diplomskih studija Tehnikog fakulteta Sveuilita u Rijeci u 4. semestru Numerike metode u konstruiranju, Inenjerska vizualizacija, Konstrukcijski elementi III, Metodiko konstruiranje, Hidraulika i pneumatika I, Mehaniki prijenosnici snage, Konstrukcijski elementi robota Precizne konstrukcije i tehnologija mikro sustava, Elementi transportne tehnike, Konstruiranje i oblikovanje, Hidraulika i pneumatika II, Elektronike komponente mehatronikih sustava, Sustavi kontrole

Konstruiranje = Machine design = Maschinenkonstruktion = Progettazione e costruzione di macchine ovladavanje procesom razvoja proizvoda tj. znanjima potrebnim za sustavno kreiranje i razvoj strojarskih konstrukcija. konstrukcija.
S. Zelenika KE I 1.ppt

Puno znanosti ima i u obinom vijku

Ispitivanje naprezanja u navoju vijka fotoelastinim metodama

Vrsta vijka, dimenzije, vrsta navoja, razredi vrstoe, materijal, ...

S. Zelenika KE I 1.ppt

Antikitera: analogno raunalo za proraun astronomskih poloaja iz 150-100 BC; 33 x 17 x 9 mm, 33 zupanika
S. Zelenika KE I 1.ppt

Metodiko konstruiranje
Kako izraditi razliite proizvode upotrebom jednakih modula (elemenata ili sklopova)? Odgovor: Kao pomou LEGO-kocki!

Konstruiranje i oblikovanje

S. Zelenika

KE I 1.ppt

Inenjerska vizualizacija

Flow over surface of car - from CIRA, Italy

S. Zelenika

KE I 1.ppt

Numerike metode i Konstrukcijski elementi robota

FEM analiza sudara

BEM Analiza buke u avionu

S. Zelenika

KE I 1.ppt

Mehaniki prijenosnici snage

Jednostupanjski puni prijenosnik

Jednostupanjski planetarni prijenosnik

5 brzinski automatski automobilski planetarni mjenja brzina

S. Zelenika

KE I 1.ppt

Elementi transportne tehnike i Transportni sustavi

Transportne trake

Kruni ovjesni transporter

S. Zelenika

KE I 1.ppt

Hidraulika i pneumatika

S. Zelenika

KE I 1.ppt

Precizne konstrukcije i tehnologija mikro sustava te MEMS I NEMS sustavi

U proizvodnom i konstrukcijskom strojarstvu su evidentne tendencije ka smaller, faster, cheaper, tj. ka: automatizaciji proizvodnji s visokim preciznostima. Razvoj precizne mehanike (odnos tolerancije-dimenzije = 10-4 10-5) te mikromehanike i nanotehnologija (komponente ije dimenzije su reda veliine mikrometra m ili nanometra nm ultra-precizna mehanika). Investicije u mikro i nano: Svijet: 1997. < 500 M USD; 2004. > 4.109 USD USA: 2001. 464 M USD; 2007. 1.300 M USD Trite (procjene Nexus - ESPRIT Network of Excellence on Multifanctional Microsystems): 2000. 30.109 ; 2004. 33,5.109 ; 2009. 57.109 ; (33% Europa; godinji rast u iduih 5 god.: 16% na god.); 2015 1,5.1012 USD
S. Zelenika KE I 1.ppt

ISI Web of Science References - keywords "Precision", "Nano*" & "Micro*"

500000

No. of publications

450000 400000 350000 300000 250000 200000 150000 100000 50000 0

28359 1237 40645 492 1414 58077 75393 78785 16225 14280

413451

Precision Micro* Nano*

Since 2003 > 100000/year

300505

198014 124278

721 1586

894 1935 1019 1914 1406

43132 30098 22710

30676

66-70

71-75

76-80

81-85

86-90

91-95

96-00

01-05

06-09

Year

Strukovne udruge: EUSPEN, ASME, ASPE, JSPE Znanstveni programi: EU FP 6&7 (7. program: 3,5 G eura, tj. 500 M eura godinje) EU (D, NL, CH, UK, ...), National Nanotechnology Initiative USA Znanstveni asopisi: Nanotechn., J. Exp. Nanosci., Prec. Eng., J. Micromech. & Microengin.; 2014.: u svijetu 4 nano-konferencije na tjedan Zavodi i programi na sveuilitima: MIT - USA, ETHZ, EPFL CH, Oxford UK, ANU Australija, vie joint degree studies ali ve i visoke kole
S. Zelenika KE I 1.ppt

100 m

MIKRO TURBINA

Desktop tvornica (63 x 49 x 38 cm, 34 kg)

S. Zelenika

KE I 1.ppt

Cornell NANOGITARE
10 m Fender Stratocaster

40 m Gibson Flying V

ice: Si elastine grede debljine 150 nm koje se sviraju laserskom svjetlou i uju pomou interferencije

[www.eurekalert.org/pub_releases/200311/cuns-np111803.php]

S. Zelenika

KE I 1.ppt

CAE u razvoju proizvoda i Modeliranje mehatronikih sustava

S. Zelenika

KE I 1.ppt

a b

o r a t o r i j s k

v j e

be

Hrapavost. Fotoelastinost. Industrijska akustika. Hidraulika. Elektronika. Stroboskopija. Tenzometrija. Izabrane vjebe iz termodinamike. Industrijska robotika. Mjerenje pomaka visokih preciznosti. Karakterizacija mikro i nano elektro-mehanikih sustava. Hidraulika. Elektronika. Kontrolni sustavi. Vibracije (modalna analiza). Buka.
S. Zelenika KE I 1.ppt

OSNOVE KONSTRUIRANJA
Engineering is a human activity aimed at creating new artifacts, algorithms, processes and systems that serve humans. Design is a thought process comprising the creation of an entity. Konstruiranje je misaoni proces tijekom kojega se oblikuje ideja o tehnikom proizvodu za koji se zatim izrauje tehnika dokumentacija kako bi se moglo pristupiti proizvodnji i koritenju gotovog proizvoda. Why do you like to design machines? It is the pitting of ones brain against bits of iron, metals and crystals and making them do what you want them to do. When you are successful, that is all the reward you want. Albert A. Michelson (USA, 1852-1931)
(fiziar, 1. ameriki Nobelovac (1907.); mjerenje brzine svjetlosti, interferometar)
S. Zelenika KE I 1.ppt

Engineering is not a science. Science studies particular events to find general laws. Engineering design makes use of these laws to solve particular problems. In this it is more closely related to art or craft; as in art, its problems are under-defined, there are many solutions, good, bad, or indifferent. The art is, by a synthesis of ends and means, to arrive at a good solution. This is a creative activity, involving imagination, intuition and deliberate choice. choice . Ove Arup
S. Zelenika KE I 1.ppt

Temelji za uspjeno konstruiranje - znanja iz temeljnih znanosti: matematike, fizike (mehanike, nauke o toplini, elektrotehnike), kemije i dr. - znanja o svojstvima i obradi materijala, - znanja o elementima strojeva, mehanizmima i prijenosnicima, - znanja iz metodikog konstruiranja - znanja i iskustva u podruju na koje se konstrukcija odnosi, - intuicija, stvaralaka sposobnost i - odlunost, upornost, optimizam i volja za suradnjom (KORISTITI TUA ISKUSTVA!!!).
S. Zelenika KE I 1.ppt

Arhimedov (287 212 BC) vijak

S. Zelenika KE I 1.ppt

Leonardo Da Vinci (1452 1519)

S. Zelenika KE I 1.ppt

Boeing List of Desired Attributes of an Engineer

- A good understanding of engineering science fundamentals (mathematics (including statistics), physical and life sciences, IT (far more than computer literacy)). - A good understanding of design and manufacturing processes (i.e. understands engineering). - A multi-disciplinary, systems perspective. - A basic understanding of the context in which engineering is practiced (economics (including business practice), history, the environment, customer and societal needs). - Good communication skills (written, oral, graphic, listening). - High ethical standards. - An ability to think both critically and creatively independently and cooperatively. - Flexibility: the ability and self-confidence to adapt to rapid or major change. - Curiosity and a desire to learn for life. - A profound understanding of the importance of teamwork.
Note: This is a list of basic, durable attributes into which can be mapped specific skills reflecting the diversity of the overall engineering environment in which we in professional practice operate. In specifying desired attributes (i.e., desired outcomes of the educational process), we avoid specifying how a given university goes about meeting industry needs. Curriculum development is viewed as a university task to be done in cooperation with their "customers," and in recognition of their own local resources and constraints. Industry, as an important customer, must be an active partner in this process.
S. Zelenika KE I 1.ppt

In educating engineers, we probably have the largest challenge of any educational component because we expect them to be technically competent, good managers, good economists, good businesspeople, good communicators, good citizens and international leaders leaders. . Other than that the job is easy. Winfred M. Philips Dean of engineering University of Florida in Gainesville
S. Zelenika KE I 1.ppt

Hrvatsko izdanje (Profil, 2008.): Odvanost nade Razmiljanja o obnavljanju amerikog sna: str. 24: Volio bih kada bi u ovoj zemlji bilo manje odvjetnika, a vie inenjera. str. 143: U Kini svake godine diplomira 8 x vie inenjera nego u SADu udvostruiti savezno financiranje istraivanja u sljedeih 5 god. obuavajui jo 100.000 inenjera (za to treba 42 milijuna USD).
S. Zelenika KE I 1.ppt

Br. internet ureaja:

1984.: 1.000 1992.: 1.000.000 2006.: 600.000.000 Internet se veliinom udvostrui svakih 5,32 godine. 47.000.000 laptopa/god. 2,7 milijardi upita mjeseno na Google. Optika vlakna mogu prenositi istodobno 150.000.000 telefonskih poziva (10e12 bit/s) to se udvostruuje svakih 6 mjeseci. 2013.: super-raunalo jae od ljudskog mozga. 2023.: kotati e 1.000 USD. 2049.: bit e jae od svih ljudskih mozgova.
S. Zelenika KE I 1.ppt

Koliina tehnikih informacija se udvostruuje svake 2 godine (1/2 onoga to student naui na prvoj godini je zastarjelo na 3. godini) ... 2010. e to biti svaka 72 sata, a generira se 1,5e18 (exa) bytova informacija na godinu. Dananji uenik moe oekivati 10-14 zaposlenja ... do svoje 38. godine (US dept. of labour). 10 najtraenijih poslova 2010. nisu postojali 2004. Mi pripremamo (ili bi barem trebali) uenike i studente za poslove koji jo ne postoje i za koritenje tehnologija koje jo nisu izmiljene (besmrtnost, eutanazija, epapir, automatizirani automobili, GMO, genetska manipulacija, ...) da bi rjeavali probleme (i etike, pravinosti, drutvene odgovornosti, ...) za koje jo ne znamo da postoje!
S. Zelenika KE I 1.ppt

Briga za ovjeka i njegovu sudbinu mora uvijek biti u prvom planu svih nastojanja strunjaka ... kako bi stvaralatva naeg uma bila blagoslov, a ne nesrea za ovjeanstvo. ovjeanstvo Imajte to uvijek na umu kad radite na svojim dijagramima i jednadbama. Albert Einstein Caltech, 1931
S. Zelenika KE I 1.ppt

Zahtjevi pri konstruiranju Tehniki zahtjevi: - Funkcionalna ispravnost: u odreenom vijeku trajanja. - Tehnoloka ispravnost: oblik konstrukcije treba biti prilagoen postupku proizvodnje da bi izrada i obrada bile to jednostavnije i jeftinije. Zahtjevi ekonominosti: to manji trokovi konstruiranja, izrade/obrade, montae i kontrole, transporta i skladitenja, eksploatacije (energija, materijal) i odravanja. Zahtjevi trita: oblik, boja, veliina, izgled,
S. Zelenika KE I 1.ppt

Proces konstruiranja:

Konstrukcijski zadatak

1. Razjanjavanje zadatka Izrada liste zahtjeva

2. Koncipiranje

3. Projektiranje

4. Konstrukcijska razrada

Proizvodnja (follow-up)
S. Zelenika KE I 1.ppt

Konstrukcijski zadatak

Tko, to, (do)kad, gdje, zato, kako Interdisciplinarnost razliita terminologija koju treba prevesti. Zahtjevi koje proizvod mora ispuniti, a koje je poeljno da ispuni; mogunosti za izradu. Vie varijanti rjeenja koja se vrednujuuodnosunazahtjevepri konstruiranju (state-of-the-art). Konkretizacija naelnog(ih) rjeenja i utvrivanje konanog rjeenja; ITERATIVNO teh. dokumentacija. Odreivanje oblika, izmjera, svojstva povrina, materijala, naina izrade, proizvoda tehnika dokumentacija. Uenje iz vlastitih greaka!!!
KE I 1.ppt

1. Razjanjavanje zadatka Izrada liste zahtjeva

2. Koncipiranje
Design reviews

3. Projektiranje

4. Konstrukcijska razrada Proizvodnja (follow-up)

S. Zelenika

S. Zelenika

KE I 1.ppt

Functional Requirements (Events) Words A list of independent functions that the design is to accomplish. Series (1,2,3) and Parallel (4a, 4b..) FRs (Events) can be listed to create the Function Structure

Design Parameters (Idea) Words & Drawings Ideally independent means to accomplish each FR. AN FR CAN HAVE SEVERAL POTENTIAL DPs. The best one ultimately must be selected

Analysis Experiments, Words, FEA, Equations, Spreadsheets Economic (financial or maximizing score etc), time & motion, power, stress EACH DPs FEASABILITY MUST BE PROVEN. Analysis can be used to create DPs!

References Historical documents, www Anything that can help develop the idea including personal contacts, articles, patents, web sites.

Risk Words, Drawings, Analysis High, Medium, Low (explain why) risk of development assessment for each DP

Countermeasures Words, Drawings, Analysis Ideas or plan to mitigate each risk, including use of off-the-shelf known solutions

A. Slocum, MIT
S. Zelenika KE I 1.ppt

Primjer iterativnog projektiranja:

ne

Zadatak: konstruirati vratilo uz odreene zahtjeve Izbor materijala Grubi proraun osnovnih dimenzija d

Materijal da zadovoljava Geometrijsko oblikovanje uz izbor tehnologije izrade Kontrola vrstoe u kritinim presjecima A, B, C, D i E ne Kriterij vrstoe zadovoljen da Kontrola ostalih kriterija (zahtjeva) ne Ostali kriteriji zadovoljeni da Konstrukcijska razrada
KE I 1.ppt

AB C D

S. Zelenika

H. Maudslay (Engl., 1771-1831 1. tokarski stroj za rezanje navoja, te mjerni mikrometar): 1. Get a clear notion of what you desire to accomplish, then you will probably get it. 2. Keep a sharp look-out upon your materials: get rid of every pound of material you can do without. Put yourself to the question, what business has it there? Avoid complexities and make everything as simple as possible. 3. Remember the get-ability of parts. Adaptacija postojeih rjeenja. Sustavna analiza procesa. Koristiti prirodu kao model (biljke, ptice, ribe, ). Ravnotea izmeu prorauna i eksperimenata. Brainstorming (timski rad).
S. Zelenika KE I 1.ppt

Izbor materijala Tehniki zahtjevi: - Funkcionalna ispravnost: svojstva materijala (Rm, Re (Rp0.2), Rd, E, G, tvrdoa, , , cp, , ) moraju odgovarati radnim uvjetima (naprezanja, temperature, reim rada, ). - Tehnoloka ispravnost: omoguiti to bolju i laku izradu i obradu (pogodnost materijala za lijevanje, preanje, zavarivanje, strojnu obradu, toplinsku obradu, ) ovisi i o broju izradaka:

S. Zelenika

KE I 1.ppt

Zahtjevi ekonominosti: to manji trokovi ovisni o materijalu (trokovi sirovine standardizirani profili, izrade, obrade, transporta, ) kompromisno rjeenje

Svojstva materijala: knjiga, strojarski prirunik (Kraut), Dubbel Handbook of ME (Springer, 1994),
S. Zelenika KE I 1.ppt

Obrada materijala Povrina konstrukcijskog elementa je hrapava, tj. karakterizirana nizom neravnina (posljedica obrade materijala) koje mogu izazvati: - smanjenje dinamike vrstoe, - trenje i habanje tarno (triboloki) optereenih povrina, - smanjenje stezanja izmeu osovina i glavina manja nosivost - ubrzavanje korozije, Fina obrada pak poskupljuje proizvodnju potrebno je pronai optimum funkcionalnosti i ekonominosti: povr povr ina mora biti to hrapavija kako bi obrada bila jeftina, ali obavezno mora ispuniti zahtjeve funkcionalnosti. funkcionalnosti .
S. Zelenika KE I 1.ppt

S. Zelenika

KE I 1.ppt

S. Zelenika

KE I 1.ppt

Izbor tolerancija Razne proizvodne tehnologije proizvodi raznih tonosti i raznih hrapavosti povrina. Ponekad promjena konstrukcije moe tu dovesti do znatnog smanjenja trokova.
Realtivna cijena

Temeljno pravilo: Grubo koliko je mogue, fino koliko je potrebno! 300%

Pr.: smanjenje tolerancije sa 20 na 10 m (25H7 na 25H6) poveanje trokova obrade za ak 80%.
200% 100%

0% 0
S. Zelenika

10

20

30

40
KE I 1.ppt

Tolerancija [ m]

PITANJA?

S. Zelenika

KE I 1.ppt

to smo nauili - to emo uiti u KE1 i to se od vas oekuje. - to je konstruiranje i konstrukcijsko strojarstvo. - emu to slui. - Temelji za uspjesno konstruiranje: znanja iz prirodnih znanosti, o obradi materijala, o elementima strojeva te o primjeni, ali i intuicija, stvaralatvo, odlunost, upornost, optimizam i timski rad. - Zahtjevi pri konstruiranju: tehniki, ekonomski i trini. - Proces konstruiranja (iterativan) i njegova svojstva. - Vanost izbora materijala (tehniki i ekonomski parametri), njegove obrade te izbora tolerancija (grubo koliko je mogue, fino koliko je potrebno).
S. Zelenika KE I 1.ppt