Zastita Okolisa-Pogled Iz Prakse-Mario Zovko

ZATITA OKOLIA
POGLED IZ PRAKSE
KOL
MAR I O ZO VKO
Okoli je sve ono to nisam ja.

Albert Einstein
MARIO ZOVKO
ZATITA OKOLIA - POGLED IZ PRAKSE

Posveeno mojim kerima Neli i Ines
Mario Zovko ZATITA OKOLIA POGLED IZ PRAKSE

Nakladnik Ekoloka udruga Lijepa naa apljina Za nakladnika Marinko Dalmatin Recenzenti prof. dr. sc. Nevenko Herceg doc. dr. sc. Gordan Prskalo Grafiko oblikovanje CONNECT-Agencija za trine komunikacije Mostar Tisak ???????? Tisak dovren u rujnu, 2011. Naklada 500 primjeraka Mario Zovko Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoavati, fotokopirati ni na bilo koji nain reproducirati bez pismenog doputenja autora i nakladnika. ISBN
MARI O ZO VKO
POGLED IZ PRAKSE
ZATITA OKOLIA
CIP
2011. Mostar
Predgovor
Namjera ove knjige nije dati sve odgovore na sva pitanja glede zatite okolia. To naravno nije niti mogue. Moja su promiljanja ila drugim smjerom Budui da se ve petnaestak godina, u uem i irem smislu, bavim problematikom zatite okolia i to prvenstveno u Federaciji Bosne i Hercegovine, elja mi je dio praktinog iskustva i neka osobna promiljanja o ovoj problematici podijeliti s drugima. Kao i svi drugi, i ja gotovo svaki dan uim neto novo i drim da je velika dra rada u zatiti okolia upravo ta potreba za stalnim saznavanjem neega novog, za novim spoznajama i makar malim utjecajem na poboljanja u odnosu spram okolia. Osobno sam imao sreu da vidim mnogo dobrih stvari i aktivno sudjelujem u njima. Naalost, u naem svakodnevnom odnosu spram okolia postoje mnoge loe stvari koje su nam svima itekako poznate da ih ne treba ak niti naglaavati. Polugodinji studijski boravak i rad u TV Kaiserslautern, Abteilung Umweltschutz u SR Njemakoj i Sveuilitu Kaiserslautern tijekom 1999. definitivno je usmjerio moj profesionalni rad ka podruju zatite okolia. Tamo mi je omoguen uvid u najnovija saznanja iz okoline problematike. Osim toga, jo vaniji je bio zajedniki rad na mjerenjima zagaenja zraka i buke od velikih zagaivaa odnosno uvid u probleme otpada i deponija. Nita nije skrivano od mene, ak su ih jako zanimala moja iskustva koja su u usporedbi s njihovim tada bila minorna. Spomenuo bih samo sudjelovanje u radu mjerne ekipe za mjerenje zagaenja zraka od spalionice otpada u Pirmasensu ili cijelonona mjerenja buke u susjedstvu uzrokovana radom nonog kluba itd. Naalost, kod nas je jako mali broj ljudi koji se bave okolinom problematikom, a imali su mogunost da dobiju tako solidan (praktian) temelj. Naravno, moj studijski boravak i rad u SR Njemakoj bio je samo dobar temelj na kome sam gradio dalje, uei nove stvari i itajui strane asopise i literaturu, pratei domae zakonodavstvo, posjeujui seminare, razmjenjujui iskustva s drugima itd. Tek u zadnjih nekoliko godina odluio sam svoja praktina iskustva dopuniti i pisanjem raznih strunih lanaka koji se bave problematikom zatite okolia. Tako sam objavio vie desetaka lanaka na nekoliko meunarodnih konferencija i u raznim strunim asopisima. Nakon toga sama po sebi dola je i ideja objedinjavanja veeg broja tih radova u jednu knjigu. Svi objavljeni radovi prezentirani su u formi lanaka kako su ve bili objavljeni. Uz svaki od radova dani su i podatci o eventualnim koautorima, kojim se i ovom prilikom zahvaljujem na suradnji, kao i vrsti, mjestu i vremenu objavljenog rada.
Moj savjet svima koji itaju ovu knjigu, a osobito onima koji su na neki nain profesionalno vezani uz zatitu okolia je pitajte, itajte, posjeujte. Uvijek se raspitujte za dobre i loe prakse drugih, kako bi dobre prakse mogli i sami preuzeti u svom radu, a na loe ukazati svojim klijentima. I najmanji korak naprijed je neto Velika je stvar probuditi svijest. Naravno da pravna drava mora, uvjetno reeno natjerati zagaivae na potivanje propisa, ali prvi pravi veliki korak je probuditi njihovu i nau svijest. Nakon toga treba omoguiti da se dio troka uinjenog za razne mjere zatite od strane odreene tvrtke vrati u dotinu tvrtku obliku priznanja drutva visokoj okolinoj svijesti pojedinca odnosno te tvrtke. A time se i trino ojaava pozicija takve tvrtke... Autor
M A R I O
Z O V K O / Z A T I T A
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
Izvod iz recenzije
Knjiga Zatita okolia - pogled iz prakse autorski je prvijenac dipl. ing. Maria Zovke, koji svoja teoretska i praktina znanja stavlja na raspolaganje najirem itateljstvu, a ponajprije onima koji se aktivno bave zatitom okolia. Namjera autora, kako i sam kae, nije dati odgovore na sva otvorena pitanja zatite okolia, jer to uistinu nije mogue niti je kome do sada to polo za rukom. Meutim, ukazivati na koristi koje donosi primjena znanja u praksi, u razumijevanju procesa koji se dogaaju unutar okolia i to je jo znaajnije u upravljanju tim procesima, namjera je i ujedno najsnanija poruka autora koji smjelo i bez imalo sujete savjetuje svoje itatelje: pitajte, itajte, posjeujte Knjiga Zatita okolia pogled iz prakse strukturirana je kroz osam meusobno povezanih cjelina i niza lanka koji obrauju neka od temeljnih pitanja od zatite zraka, vode, tla, preko buke i zbrinjavanja otpada do koritenja obnovljivih izvora energije. Autor vrlo odmjereno i do kraja profesionalno pristupa svakoj od navedenih tema stalno naglaavajui kako je zatita sastavnica okolia i uspostava odrivog razvoja dug i sloen proces koji u prvom redu polazi od pojedinca, ali proces koji nema alternativu. Naravno, pri tome autor ne zagovara apsolutnu zatitu koja bi zaustavila gospodarski razvoj nego poziva pravnu dravu da natjera zagaivae na potivanje propisa utirui tako put odrivom razvoju. U tom dijelu za praktiare zatite okolia, ali i za sadanje i potencijalne zagaivae, vrlo su korisne informacije koje autor u vie cjelina donosi o Planovima aktivnosti s mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija i za usuglaavanje s najboljom raspoloivom tehnikom to je za postojea postrojenja jedan od preduvjeta za dobivanje integrirane okoline dozvole, prvog pravog instrumenta koji je uveden u domau praksu kao prepreka tzv. prljavim tehnologijama. S pozicije osobe koji se u trenutku uvoenja u praksu okoline dozvole nalazila na poziciji ministra okolia i turizma u Vladi Federacije BiH, mogu potvrditi navode autora da su neki zagaivai teko prihvatili uvoenje okoline dozvole tumaei to kao hir zakonodavca koji njima donosi samo dodatna optereenja. I opet ispravno, autor uoava kako su ti zagaivai do uvoenja okoline dozvole bili privilegirani na raun okolino svjesnih tvrtki jer su novac koji nisu uloili u zatitu okolia imali na raspolaganju kao ekstra profit i zato su, to autor dobro primjeuje, mogli na tritu dodatno profitirati svojim niim cijenama. Na sreu, takav je stav pojedinih zagaivaa promijenjen i okolina je dozvola u punom svom znaenju zaivjela u
praksi, zahvaljujui prije svega upornom radu institucija, ali i stavovima pojedinaca kao to je i sam autor knjige Zatita okolia pogled iz prakse, koji su kroz svoj svakodnevni profesionalni rad ustrajali na promicanju ovog pravnog instrumenta koji nama i naoj djeci jami siguran, kvalitetniji i bolji ivot. Onima koji moebitno jo dvoje o opravdanosti uvoenja okoline dozvole, a takvih je sve manje, moda i knjiga Zatita okolia pogled iz prakse autora Maria Zovke kroz tridesetak to duih to kraih lanaka moe posluiti kao informativna literatura, a zbog niza smjernica koje autor daje i kao praktini prirunik za njihove profesionalce zatite okolia. Ipak, najznaajnije od svega je da knjiga Zatita okolia pogled iz prakse snano zagovara koncept ouvanja i zatite istog okolia odnosno zatitu svega onog to nismo mi kako autor parafrazira poznatu Einsteinovu misao Okoli je sve ono to nisam ja. U svakom sluaju knjiga Zatita okolia pogled iz prakse predstavlja dobitak ne samo za domai sektor okolia nego i za iri krug korisnika kojem zatita okolia nije ue struno i profesionalno usmjerenje, ali kojima je stalo do nae zajednike budunosti. prof. dr. sc. Nevenko Herceg
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
Izvod iz recenzije
Zatita okolia integrira mnogobrojne znanstvene discipline te ukazuje na meusobnu povezanost i nedjeljivost ive i neive prirode kao i ovisnost ljudskog drutva i njegovog okolia. Nije pogreno rei da je zatita okolia polazna toka trajno odrivog razvitka i istinskog drutvenog napretka. Zbog toga, pravilno gospodarenje prirodnim resursima, opim prirodnim dobrima, te sve vee koritenje obnovljivih izvora energije i obnovljivih sirovina, iznalaenje i primjena uinkovitijih tehnologija za proizvodnju i poboljanje ivotnih uvjeta jesu jedini mogui put u stvaranju prosvijeene, pravine i gospodarski razvijene drutvene zajednice. Knjiga Zatita okolia pogled iz prakse autora Maria Zovke moe biti u mnogoemu iznimno zanimljivo tivo za sve koji se bave razliitim oblastima znanstvenog i strunog rada vezano za ovu temu. U knjizi autor promilja teme kljune za shvaanje filozofije zatite okolia. Osnovno naelo autora jeste da je strategija zatite okolia vrijedna tema za prouavanje sama po sebi, ali i radi zahtjeva to se postavljaju pred iru drutvenu zajednicu. Propitivanje odnosa izmeu ljudi i prirode unutar ekoloke filozofije prikazuje se iz nekoliko razliitih perspektiva koje autor znalaki prezentira nizom zanimljivih radova svrstanih po odgovarajuim kategorijama. Autor nam na samom poetku izraava svoje opredjeljenje da e se, bez politike optereenosti, boriti na svoj nain za ciljeve zatite okolia. No, jasno mu je da se to moe ostvariti jedino postupno, kako kae, kao i sve u ivotu temeljeno na mnogim kompromisima. Ova je knjiga, svakako, jedan od naina kako se ustvari treba odnositi prema ovoj temi, odnosno znanstveno i struno utemeljeno prezentiranje problematike putokaz je za nove izazove na podruju zatite okolia. Ovo jo vie i iz razloga to nam ova knjiga daje na uvid stvarne probleme iz prakse i upuuje nas na provediva rjeenja. Vrijednost knjige za nas koji ovdje ivimo i svakako je, svakako, njena upuenost u primjeni na podruje Bosne i Hercegovine koristei pozitivna iskustva iz svijeta, posebice Europske Unije. Naglasak je, takoer, stavljen na problematiku zakonske regulative iz ove oblasti odnosno, ova se knjiga moe smatrati vrijednim pregledom postojeih zakonskih rjeenja i odgovarajuih propisa i pravilnika koji se trenutno koriste kod nas, u EU i svijetu.
U knjizi je obraen, pored ostalog, i problem odlaganja krutog otpada gdje se daje odgovor zato je potrebno graditi sanitarne deponije te je prezentirana sanacija, na ovim prostorima, jedne vee sanitarne deponije. Knjiga sadrava, pored standardnih tema vezanih za zatitu okolia, i nekoliko radova o temama koje se rjee spominju u slinim sadrajima te se obrauju vrlo aktualne teme kao npr. prognoza razvoja automobila na elektropogon, tihe gume ili ptice i vjetroelektrane. Ovakav pristup knjizi daje zanimljivost za itatelje kojima zatita okolia nije dovoljno bliska. Knjiga Zatita okolia pogled iz prakse autora Maria Zovke je interesantna je, pouna i sadrajna za proitati, ali takoer, i vrijedna za imati je pri ruci prilikom bavljenja temama vezanim za zatitu okolia. doc. dr. sc. Gordan Prskalo, dig.
10
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
11
Iako je cijela situacija vrlo kompleksna, pokuat emo je objasniti u kratkim crtama. Prije svega, nema radikalnih rjeenja. Nije mogue zatvoriti sva postrojenja koja ne ispunjavaju visoke norme EU glede okolia i odmah zatim otvoriti nova koja te uvjete odnosno granine...
Poglavlje 1 / Zatita okolia - luksuz ili potreba?
Zatita okolia, sloen ali neophodan proces

Jednu od najboljih definicija okolia (okoline, ivotne sredine, okolice) dao je slavni Albert Einstein. Po njemu okoli je sve ono to nisam ja . Na alost tu prestaje nekakav jedinstveni pogled na okoli odnosno ue gledano na njegovu zatitu (ouvanje). Tu svi mi imamo razliite poglede ovisno o godinama, stupnju obrazovanja, interesima, regiji u kojoj ivimo, ivotnom standardu koji imamo, o tome jesmo li mi ili lanovi nae obitelji uposleni ili ne, ukoliko smo uposleni jesmo li uposleni kod tvrtke koja znatno zagauje okoli, itd. Sve su to imbenici koji oblikuju nas kao i na pogled na sve moderniju temu koja izvorno nije politika (Neu politiku u svoju butigu!), ali u svojoj biti to je tema koja zadire u ivot svakog od nas i koja bez dobre (okoline) politike ne moe biti rijeena na zadovoljavajui nain. Na samom poetku odmah se dijelimo na nas i njih. Mi smo protiv, oni su za. Mi smo protiv: - velikih zagaivaa (teke industrije, lake industrije, pivara, prehrambene industrije) - deponija otpada - termoelektrana, hidroelektrana, atomskih elektrana - autocesta, magistralnih cesta, regionalnih cesta (u naoj neposrednoj blizini) - kamenoloma, asfaltnih baza, betonara - preistaa otpadnih voda i otpadnog mulja (u naoj neposrednoj blizini) - izvora buke (kafia, disko klubova, prodajnih centara) - skladita nafte, plina, benzinskih crpki - plinovoda, naftovoda - tankera to je samo dio onoga zbog ega smo mi protiv. Naravno i kad smo protiv svega naprijed navedenog mi smo za odnosno zahtijevamo: - istu vodu, zrak, tlo - neometanost bukom - iste gradove i sela od krutog i svakog drugog otpada - zdrave ume - punu zaposlenost - visok standard ivljenja. Naravno, kao i sve ostalo u ivotu i ova se oblast zasniva na mnogim kompromisima. Ne moe se sve imati, a pogotovo ne moe odjednom. Kao primjer moe posluiti jedna vijest iz SR Njemake odnosno iz njihovog Saveznog ministarstva okolia, zatite prirode i sigurnosti reaktora.
12
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
13
Z A T I TA O K O L I A S LO E N A L I N E O P H O D A N P R O C E S
Bundesminsterium fr Umwelt, Naturschutz und Reaktorsicherheit, Nr. 248/09, Berlin, 29. 07. 2009 Gabriel frdert umweltgerechte Modernisierung des Stahlwerks Eisenhttenstadt mit 30 Millionen Euro: Einem schnellen Start steht nichts mehr im Weg Das Bundesumweltministerium stellt 30 Millionen Euro aus dem Umweltinnovationsprogramm fr eine umweltgerechte Modernisierung des Stahlwerks der ArcelorMittal Eisenhttenstadt GmbH zur Verfgung. Im Rahmen eines internationalen Kooperationsprojektes soll in dem Stahlwerk ein neuartiges Verfahren zur Reduktion des CO2-Ausstoes in der Stahlproduktion erstmals im grotechnischen Mastab eingesetzt werden. Mit diesem ambitionierten Vorhaben werde nicht nur ein wichtiger Beitrag zum Klimaschutz, sondern auch zum Erhalt der Arbeitspltze geleistet, betonte Bundesumweltminister Sigmar Gabriel beim gemeinsamen Besuch mit Bundesauenminister Frank-Walter Steinmeier anlsslich der bergabe des Frderbescheids. Der Bescheid wurde von Dr. Axel Nawrath, Vorstandsmitglied der KfW Bankengruppe, an Thorsten Brand, den Vorsitzenden der Geschftsfhrung der ArcelorMittal Eisenhttenstadt GmbH bergeben. Das Unternehmen plant die Umrstung eines Hochofens, so dass das bei der Roheisenerzeugung entstehende Gichtgas in den Produktionskreislauf zurckgefhrt wird. Dabei erlaubt der hohe Kohlenmonoxid-(CO)-Anteil eine deutliche Minderung des Koksbedarfs im Hochofen, was zu weniger klimaschdlichen Kohlendioxid-(CO2)-Emissionen fhrt. Gabriel: Das Vorhaben hat einen ganz auerordentlichen Modellcharakter. Ich freue mich, dass es uns gelungen ist, die notwendigen Frdermittel im Bundeshaushalt bereitzustellen. Aus Sicht der Bundesregierung steht einem schnellen Start des Projekts nichts mehr im Weg. Der Bundesumweltminister appellierte an die Konzernleitung, das Projekt mit internationaler Dimension zgig zu realisieren. In Eisenhttenstadt soll die Gichtgasrckfhrung bei der Roheisenerzeugung erstmalig im grotechnischen Mastab realisiert werden. Bisher wurde das Verfahren im Rahmen des Forschungsprojekts Ultra Low CO2 Steelmaking (ULCOS) der europischen Plattform fr Stahlindustrie (ESTEP) an einem kleinen Versuchsofen im schwedischen Lulea erfolgreich realisiert. Die mit der Gichtgasrckfhrung erreichte Minderung der CO2-Emissionen resultiert vor allem aus dem deutlich geminderten Koksbedarf fr den Hochofenprozess. Durch die neue Technologie knnen mindestens 16 Prozent CO2-Emissionen vermieden werden. Bei flchendeckender Umsetzung dieses Verfahrens in der deutschen Roheisenerzeugung wrde das gesamte CO2-Minderungspotential 6,9 Millionen Tonnen CO2 pro Jahr betragen (bei gleicher Roheisenerzeugung wie im Jahr 2007).
Slika 1 Shema jedne visoke pei
Radi se o donaciji u iznosu od trideset milijuna privatnoj eliani ArcelorMittal Eisenhttenstadt GmbH od strane njemake vlade. Sredstva e se utroiti za modernizaciju proizvodnje u jednoj visokoj pei to e uzrokovati veliko smanjenje emisije CO2 (staklenikog plina). Ukoliko se taj postupak pokae uspjenim i primjeni na sve njemake eljezare i eliane, na godinjoj razini smanjit e se emitiranje CO2 za 6,9 milijuna tona. Osim toga, ukupna e proizvodnja elika ostati ista uz ono najvanije u cijelom tom projektu: odrat e se sva radna mjesta. Koliko je ova vijest bitna ili ne bitna za nas, graane Bosne i Hercegovine? Izaziva li ona uope potrebu za diskusijom ili je nama sve ve jasno? Naravno, opet je mogue podijeliti se u dvije grupacije: za i protiv. Odmah dolaze komentari tipa: Lako je Nijemcima ulagati tolike novce u zatitu okolia kad su bogati. Kako mi da se mjerimo sa njima? Na drugoj strani su oni koji bi odmah, istog trenutka eljeli imati zapadne standarde. Razumljivi su pogledi i elje i jednih i drugih (iskreno reeno svi mi skoro svakodnevno smo na jednoj pa na drugoj strani). Moe se rei da je kao i uvijek istina negdje u sredini. Bez razvoja, bez stvaranja novih radnih mjesta, bez proizvodnje niti jedno drutvo ne moe opstati, pa tako ni nae. Naravno, razvoj se ne smije planirati nautrb zdravog i ouvanog okolia. Prljave tehnologije nisu put u svijetlu budunost. Ali isto tako treba biti svjestan injenice da je preko noi mogue samo neto sruiti. Za izgradnju je potrebno vrijeme za razne aktivnosti: za planiranje, kontrolu, nadzor pa tek onda slijedi proces izgradnje. U Bosni i Hercegovini se krenulo pravim putem prema rjeavanju ove problematike. Ilo se na to da se koriste loa tua iskustva, kako se ne bi pravile iste greke. Kako svi (deklarativno) teimo ka lanstvu u Europskoj Uniji onda je i logino preuzimati njihova dobra iskustva i dijeliti iste ciljeve glede zatite okolia. Jedna od bitnih karika u cijelom lancu zatite okolia je pravna regulativa ove oblasti. Potrebno je stvari posloiti tako da svi znaju koja su pravila igre. Set okolinih zakona, donesen 2003. godine u Federaciji BiH (2002. godine u Republici Srpskoj), dao je temelj za donoenje ostale podzakonske regulative i poetak izrade tehnikih propisa iz ove oblasti. Sljedee EU-direktive ugraene su u Zakon o zatiti okolia (Slubene novine Federacije BiH, broj 33/03, 39/09): 1. IPPC Direktiva 96/61/EZ (IPPC Integrirano spreavanje i kontrola oneienja) 2. EIA Direktiva 85/337/EEZ dopunjena Direktivom 97/11/EZ (Procjena utjecaja na okoli velikih industrijskih i infrastrukturnih objekata) 3. Sevezo II Direktiva ( Spreavanje nesrea veih razmjera ) 4. Konvencija o procjeni utjecaja na okoli preko dravnih granica (Espoo konvencija
14
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
15
donesena u Espoo-u Finska 25. sijenja 1991.) 5. Konvencija o dostupnosti informacija, sudjelovanja javnosti u donoenju odluka i pristupu pravosuu u oblasti okolia (Aarhus, 1998. Danska) 6. Standardi iz oblasti okolia ISO/BA (standardi serije 14000 i drugi). Vrlo vana stvar, regulirana ovim Zakonom, je razdvajanje na stara i nova postrojenja. Pod starim postrojenjima vode se sva ona postrojenja koja su postojala i imala dozvole za rad prije donoenja Zakona o zatiti okolia odnosno prije 2003. godine. Za ta stara postrojenja, koja su tu u odreenom prostoru, koja ve rade, proizvode, zapoljavaju ljude, plaaju poreze i doprinose, predviena je olakana procedura za dobivanje okoline dozvole. Za nova postrojenja, ovisno o njihovoj veliini i planiranom kapacitetu, predviena je Procjena utjecaja na okoli, odnosno izrada Studije utjecaja na okoli. Iako je cijela situacija vrlo kompleksna, pokuat emo je objasniti u kratkim crtama. Prije svega, nema radikalnih rjeenja. Nije mogue zatvoriti sva postrojenja koja ne ispunjavaju visoke norme EU glede okolia i odmah zatim otvoriti nova koja te uvjete odnosno granine vrijednosti ispunjavaju. Nije mogue niti ii u drugu krajnost i svima dozvoliti da bez ogranienja zagauju okoli. Mora se omoguiti neka prijelazna faza. Ali takva faza koja e biti otvorena za javnost te pod nadzorom i kontrolom od strane dravnih institucija, faza koja gospodarske subjekte nee opteretiti toliko da im onemogui poslovanje. Naravno da je nemogue preko noi provesti sve mjere smanjenja utjecaja na okoli postojeih postrojenja (zrak, voda, tlo, buka, otpad). Zato je doneseno sljedee rjeenje. Potrebno je da svako postojee postrojenje pojedinano napravi tzv. Plan aktivnosti za svoj rad. Taj se Plan pravi za razdoblje od pet godina i u svojoj biti to je Plan prilagodbe, znai ne neki dokument koji bi bio trajna vrijednost nego onaj koji definira jedno prijelazno razdoblje. U njemu se u najkraim crtama pravi cjelokupni inventar postrojenja: ulazi sirovina i energije, izlazi robe i otpada (vrstog, tenog, plinovitog) i predlau mjere za postupno smanjivanje postojeih zagaenja, koje e vlasnik u tom razdoblju poduzeti u cilju smanjenja utjecaja na okoli. Sve je to propisano u Pravilniku o uvjetima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okoline dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdane dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia (Slubene novine Federacije BiH, broj 68/05, 29/08). Osim toga, bitno je pripomenuti jo jednu injenicu. Okoline dozvole se izdaju na razdoblje od 5 godina. Za cijelo to razdoblje vlasnik se postrojenja mora pridravati Plana koji je sam izradio (a koje je dopunilo mjerodavno ministarstvo ukoliko nije bio potpun). Vlasnik mora vriti cijeli propisani monitoring i rezultate dostavljati mjerodavnom ministarstvu (federalnom ili upanijskom/kantonalnom). Ukoliko vlasnik u ovom razdoblju ne izvrava svoje Planom aktivnosti utvrene obveze glede zatite okolia, mjerodavno ministarstvo ukida izdanu Okolinu dozvolu. Isto tako nakon isteka 5 godina ponovo su svi operatori (vlasnici postrojenja) duni zatraiti izdavanje nove Okoline dozvole. Ovim pristupom ostvareno je vie stvari: - gospodarskim subjektima omoguava se opstanak i razvoj, odravanje radnih mjesta, izvravanje obveza prema iroj drutvenoj zajednici, - prua im se mogunost planiranja i provoenja svjetski prihvaenih mjera zatite okolia u jednom prijelaznom razdoblju od 5 godina, uz nadzor realizacije planiranih mjera od strane mjerodavnih okolinih ministarstava i inspekcija,
- javnosti se omoguuje uvid o utjecaju ovih gospodarskih subjekata na okoli kako je i propisano u Zakonu o zatiti okolia, - smanjuje se tetni utjecaj na okoli i tei dostizanju razine zatite koju propisuju direktive i smjernice EU. Sigurno da svako rjeenje nekog problema moe stvoriti neke nove probleme pri svojoj implementaciji. Ti su mogui problemi ovim rjeenjima kanalizirani, mogue ih je pratiti i na njih pravovremeno reagirati. Utvreno je stanje u pojedinim postrojenjima i onima koji su zadovoljili sve zakonske uvjete izdana je Okolina dozvola. Samo po sebi razumljivo je da ta okolina dozvola nije papir na kome samo pie dozvoljava se rad ovog postrojenja i time je problem rijeen za sva vremena. Ne, to je dokument koji moe imati i vie desetina stranica teksta u kojima je konkretno navedeno to operator (vlasnik postrojenja) u narednom razdoblju treba uraditi, na primjer: izraditi separator otpadnih ulja i masti, ugraditi filtre na pei, skupljati otpad, vriti monitoring itd. Sve navedene mjere za njega su obvezujue. Zato se i govori o integriranoj ili objedinjenoj Okolinoj dozvoli. Ne dozvoljava se prebacivanje problema s jednog na drugi okolini sektor. Okolinu mjerodavnost u Federaciji Bosne i Hercegovine imaju Federalno ministarstvo okolia i turizma i deset upanija/kantona. Po podatcima Federalnog ministarstva okolia i turizma, zakljuno sa 2008. na podruju Federacije Bosne i Hercegovine izdano je ukupno 519 okolinih dozvola. Znai isto toliko poduzea pokazalo je, osim ispunjavanja zakonske obveze, i svijest o neophodnosti ouvanja i zatite istog okolia. Odnosno, da parafraziramo poetak ovog teksta - zatiti sve ono to nismo mi. To je hvale vrijedan poetak. Taj poetak stvara preduvjete da u ne ba dalekoj budunosti dobra vijest o ulaganju sredstava od strane Vlade u zatitu okolia s poetka ovog teksta ne bude vijest iz Njemake nego iz Bosne i Hercegovine.1
1 Dijelovi izvornog lanka autora Zovko M., aravanja K.,Environmental Protection in B&H a Complex But Essential Process, The 4TH International Conference Business Systems Management UPS-2009, 3-5th December 2009, Mostar, BiH, Danube adria association for automation & manufacturing vienna, Volume 20, No. 1, ISSN 1726-9679, ISBN 978-3-901509-70-4, Vienna 2009 (na engleskom jeziku) Zovko M., aravanja K., Zatita okolia-sloen ali neophodan proces, m-Kvadrat broj 17, oujak 2010., Struni asopis za graevinarstvo i arhitekturu, 2010 (prijevod)
16
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
17
Prednost Bosne i Hercegovine je njezin centralni poloaj i mogunost koritenja sklopljenih sporazuma o bescarinskoj zoni sa susjednim dravama na Balkanu. To daje dobar okvir za investicije i onim poduzeima koja planiraju irenje na okolna trita jugoistone Europe....
Zelene tehnologije potrebne Balkanu

Pri spominjanju Bosne i Hercegovine mnogi odmah pomisle na rat. Prava je istina da tragovi rata u ovoj zemlji ubrzano nestaju. Ova zemlja polako, ali sigurno ide naprijed i u smislu zatite okolia. Mnoga njemaka poduzea ovdje su ve prisutna. Bosna i Hercegovina u bivo Jugoslaviji ubrajana u gospodarski nerazvijeba podruja. Nakon kraja u Bosni i Hercegovini dolazi do neprekidnog rasta gospodarstva drave. Politika jake valute, kojom je konvertibilna marka vrsto vezana uz euro, doprinijela je stabilnosti ove valute i omoguila malu inflaciju. Prednost Bosne i Hercegovine je njezin centralni poloaj i mogunost koritenja sklopljenih sporazuma o bescarinskoj zoni sa susjednim dravama na Balkanu. To daje dobar okvir za investicije i onim poduzeima koja planiraju irenje na okolna trita jugoistone Europe. Stanje zatite okolia u dravi je takvo da zahtijeva veliku modernizaciju. Nedostaju moderni proistai otpadnih voda, sanitarne deponije, a vrlo je mala i koliina recikliranog otpada. Meutim postoji volja da se situacija promjeni.
Mjere za zatitu okolia

2003. zakonodavac je uz pomo sredstava EU donio set okolinih zakona koji podruje zatite okolia reguliraju prema EU propisima. Na snagu su stupili Zakon o zatiti okolia, Zakon o zatiti vode, Zakon o zatiti zraka, Zakon o otpadu i Zakon o zatiti prirode. Prema IPPC, EIA, SEVESO II i drugim EU direktivama utvren je i dokument nazvan Okolina dozvola. Taj dokument odreuje da svako poduzee koje ima veliki utjecaj na zagaenje okolia mora napraviti jedan Plan aktivnosti za razdoblje od pet narednih godina. Potrebno je nanovo ograniiti sve neeljene utjecaje na vodu, zrak, tlo, neeljenu buku, otpad itd. Opine imaju velike probleme u oblasti vodoopskrbe, kao i u obradi otpadnih voda i odlaganju otpada. U dravi su jako veliki i problemi oko zbrinjavanja otpada. Otpad se odlae na divlje deponije ili kompostira i nekontrolirano spaljuje. Kreditom IDA banke u vrijednosti od oko 18 milijuna poelo se sa saniranjem divljih deponija kao i gradnjom sanitarnih deponija u Bijeljini, Banja Luci, Bihau, Sarajevu, Tuzli i Zenici. Nakon to je Svjetska banka bila zadovoljna provedbom projekta odobrila je jedan novi kredit za iste namjene u visini od 27 milijuna . On e se koristiti za drugu fazu projekta u 2009. godini i to za opine Livno, Visoko, Gorade, Prijedor, Doboj i Zvornik. U Mostaru, najveem gradu u Hercegovini, koji lei u junom dijelu Bosne i Hercegovine, planirana je izgradnja veeg proistaa otpadnih voda. Zemljite u ovom podruju skoro potpuno je kr propusno tlo koje jako brzo upija vodu. U podruju oko rijeke Neretve, najvanije
18
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
19
ZELENE TEHNOLOGIJE POTREBNE BALK ANU
ZELENE TEHNOLOGIJE POTREBNE BALK ANU
rijeke u Hercegovini, u ijoj zoni utjecaja ivi oko 300 tisua stanovnika, trenutno nema niti jednog proistaa otpadnih voda! Poto se ue ove rijeke nalazi u Republici Hrvatskoj mogua je i poeljna meugranina suradnja. Za tu suradnju izmeu Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, postoje osigurana dovoljna novana sredstva preko programa IPA 2009, a osigurala ih je Europska Unija.
Koritenje dostupnih izvora energije

Vodena snaga i ugalj trenutno su najvaniji izvori energije u Bosni i Hercegovini. Danas ova drava izvozi vie energije nego to uvozi. Razliite studije pokazale su da Bosna i Hercegovina raspolae velikim potencijalom energije vjetra koja se ne koristi. To je pokazala i i studija koju je radio GTZ Energiepolitische Rahmenbedingungen fr Strommrkte und erneuerbare Energien 21 Lnderanalysen, koja daje procjene o mogunostima proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije za 21 dravu. Prvi vjetropark, koji se sastoji od 22 pojedinana postrojenja, s ukupnom snagom od 44 MW, nastaje u blizini mjesta Mesihovina u junoj Hercegovini. Trokovi izgradnje procjenjuju se na 78 milijuna . 72 milijuna osigurat e KfW banka uz pomo sredstva iz prorauna SR Njemake, a ostalih 6 milijuna osigurava lokalni proizvoa elektrine energije. Razvijaju se i projekti Public Private Partnership (privatno javno partnerstvo). Ve od 1999. godine Alba grupa prisutna je na tritu Bosne i Hercegovine. Skupa sa opinom Zenica ovo veliko poduzee iz Berlina osnovalo je prvo privatno poduzee za zbrinjavanje otpada u dravi. Bavi se zbrinjavanjem kunog i industrijskog otpada, ienjem ulica, zimskim odravanjem cesta kao i odravanjem gradskih zelenih povrina. Planirana su i nova zajednika ulaganja. Njemaka firma Environmental&Renewable Energy Plc i Conad d.o.o. Sanski Most skupa grade postrojenje za preradu organskog otpada u Sanskom Mostu. Radi se o projektu vrijednom 12 milijuna koji se izvodi po narudbi opine Sanski Most. Sredstva osiguravaju oba partnera u projektu uz pomo sredstava koja su dobivena iz EU fondova. Velika je potranja za tehnikom i tehnologijama kojima se zatiuje okoli. Tu njemaka poduzea imaju velike anse da se etabliraju na tritu Bosne i Hercegovine. Procjene su kako je drava pred gospodarskim rastom tako da se otvaraju velike mogunosti za gospodarsku suradnju.
20
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
21
Sreom, unatrag nekoliko desetljea raste svijest obinog ovjeka o potrebi osiguranja istog i zdravog okolia za budue generacije. Uslijed ovog trenda koji nastaje u zemljama najveim zagaivaima (a najee i najrazvijenijim zemljama) dolo je do zaokreta...
Integrirana zatita okolia

Ubrzanom industrijalizacijom u XIX. i XX. st. dolo je do velikih (uglavnom tetnih) promjena u okoliu. Dovoljno je spomenuti svima poznate fenomene kiselih kia, ozonskih rupa, pomor biljnog i ivotinjskog svijeta, zagaenja mora, umiranje rijeka, a kao najstranije primjere moemo uzeti stotine i tisue ljudi umrlih uslijed raznih ekolokih katastrofa uzrokovanih ljudskim nemarom, nepanjom, neznanjem ili eljom za brzim profitom bez obzira na posljedice. Sreom, unatrag nekoliko desetljea raste svijest obinog ovjeka o potrebi osiguranja istog i zdravog okolia za budue generacije. Uslijed ovog trenda koji nastaje u zemljama najveim zagaivaima (a najee i najrazvijenijim zemljama) dolo je do zaokreta. Sada se najvee tvrtke trude objasniti svojim potroaima to sve rade i namjeravaju raditi kako stanje okolia u najmanju ruku ne bi bilo loije danas nego to je bilo juer. Zatita okolia vie nije troak, neto to treba zaobii, nego neto ime se proizvodno poduzee moe ponositi, neto to oni duguju svojim potroaima, svojim uposlenicima i sami sebi. Sam razvoj naina razmiljanja i djelovanja u ovoj oblasti shematski je predstavljen na sljedee tri skice : 1. Zatita okolia po sektorima 2. Zatita okolia u okviru procesa proizvodnje 3. Integrirana zatita okolia ukljuen krajnji potroa. Na prvoj skici prikazan je shematski prikaz prvobitnog odnosa prema problemu zatite okolia, odnosno zatiti okolia po sektorima. Iz skice je vidljivo da dovoenjem sirovina i energije na mjesto proizvodnje dolazi do proizvodnje odnosno stvaranja novog proizvoda kao i neizbjenog otpada, koji zavisno od njegovog agregatnog stanja, dospijeva u atmosferu, vodu ili tlo. U ovom, prvom razdoblju rasta svijesti o potrebi zatite okolia prilo se koritenju preistaa zraka u cilju zatite atmosfere, preistaa otpadnih voda i odvozu krutog otpada na posebno izgraena mjesta odnosno nadzirane deponije. Izgledalo je kao da je time sve rijeeno.
22
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
23
I N T E G R I R A N A Z A T I TA O K O L I A
I N T E G R I R A N A Z A T I TA O K O L I A
Na treoj skici prikazan je takozvani integrirani nain zatite okolia ukljuenjem krajnjeg potroaa. Sve dobre strane dosadanjih pristupa zatite okolia prihvaene su, s tim da je dodana jedna nova karika u lancu - krajnji potroa. On svjesno bira proizvode koji nisu opasni po okoli (recimo one koji su bioloki razgradivi) ak i ako su oni skuplji, i tako nagrauje okolino svjesnog proizvoaa. On vri i razdvajanje otpada u dio koji se moe reciklirati i na bioloki razgradiv dio, na staklo, metal, papir, PVC itd.
Slika 2 Zatita okolia po sektorima (1. koritenje preistaa zraka; 2. preiavanje otpadnih voda; 3. nadzirane deponije)
Dubljim ulaenjem u problem raznih vrsta zagaenja, a i rastom svijesti obinog graanina o neophodnosti zatite okolia, koja znai i zatitu samog ovjeka, prelo se na sljedeu fazu koja je prikazana na drugoj skici i poznatija kao zatita okolia u okviru procesa proizvodnje. Ono to karakterizira ovaj oblik zatite okolia je odreeni kruni tok. Sirovine se obogauju recikliranjem, znai manje se troe prirodni resursi, koristi se energija otpada tako da se opet tede prirodni resursi. Znaajna panja posveuje se proizvodnji proizvoda koji nisu opasni po okoli .
Slika 4 Integrirana zatita okolia ukljuen krajnji potroa (1. tednja sirovina; 2. poboljanje procesa; 3. koritenje sporednih produkata; 4. otpadna toplina; 5. djelimina obrada; 6. proizvodi koji nisu opasni po okoli; 7. recikliranje; 8. lagerovanje bez opasnosti za okoli; 9. koritenje preistaa zraka; 10. preiavanje otpadnih voda; 11. energija iz otpada; 12. nadzirane deponije)
Kao to se iz prethodnog jasno vidi injenica je da samo integrirana zatita okolia u koju je ukljuen i krajnji potroa, odnosno svi mi, moe dati zadovoljavajue rezultate u zatiti okolia. Svima nam je poznato kako su prirodni resursi ogranieni, te se antropogeni utjecaji na okoli moraju smanjiti to je vie mogue, kako bi sljedeim generacijama ostavili okoli u barem onakvom stanju u kakvom smo ga i mi zatekli. Dugorono to je mogue ostvariti jedino integriranom zatitom okolia. Jedino sazrijevanjem svijesti o cjelokupnoj povezanosti zbivanja u prirodi, o vezanosti svih procesa moemo natjerati u prvom redu sebe pa onda i ostale na promjenu ponaanja. Promjenu ponaanja u kui, na poslu u cjelokupnom drutvu nije lako preko noi ostvariti. Sve to je jedan proces, ali proces koji u prvom redu mora polaziti od pojedinca. A to smo mi sami1
Slika 3 Zatita okolia u okviru procesa proizvodnje (1. tednaj sirovina, 2. poboljanje procesa; 3. koritenje sporednih produkata; 4. otpadna toplina; djelimina obrada; 6. proizvodi koji nisu opasni po okoli; 7. koritenje preistaa zraka; 8. preiavanje otpadnih voda; 9. energija iz otpada; 10. nadzirane deponije)
1 Dijelovi izvornog lanka autora Zovko M., Integrirana zatita okolia, m-Kvadrat, broj 19, svibanj 2010., Struni asopis za graevinarstvo i arhitekturu, 2010
24
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
25
Sve prethodno naveo sam kao osobna iskustva iz moje profesionalne prakse. Poto radim kao konsultant pri izradi planova aktivnosti i ostalih okolinih dokumenta, a osim toga angairan sam i u radu strunih povjerenstava za ocjenu i kontrolu planova aktivnosti, sve nabrojano...
Plan aktivnosti s mjerama i rokovima...

Plan aktivnosti s mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno zagaenja i za usuglaavanje s najboljom raspoloivom tehnikom kako dalje? Svima koji se bave zatitom okolia, a i onima koji su na to prisiljeni zakonom i podzakonskim propisima, poznato je to je Plan aktivnosti. Za sve ostale samo kratko pojanjenje. Radi se o dokumentu iju je izradu propisao Pravilnik o uvjetima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinog doputenja za pogone i postrojenja koja ima 0 0ju izdana doputenja prije stupanja na snagu Zakona o zatiti o okoliu(Slubene novine Federacije BiH, broj 45/09 od 15. srpnja 2009.), a podlijeu mu sva postrojenja koja su pobrojana u Pravilniku o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinu dozvolu (Slubene novine Federacije BiH broj 19/04 od 10. travnja 2004.). Kako ne bi bilo zabune, ovo se odnosi na postrojenja koja su izgraena prije donoenja seta okolinih zakona 2003. godine. Zakonodavac je dozvolio i mogunost da uz profesionalne konzultante iji je to svakodnevni posao, ovakve vrste planova mogu izraivati i sami vlasnici postrojena kojih se to tie. Mjerodavnost je podijeljena izmeu federalnog i upanijskih ministarstava okolia, ovisno o kapacitetu postrojenja. To je zakonska osnova. A to se dogaa u praksi? Vlasnik postrojenja poprilino je pogoen, da ne kaemo ozlojeen, svim trokovima ove vrste koji ga pogaaju. Kao prvo duan je napraviti Plan aktivnosti. U sklopu izrade tog plana duan je platiti i mjerenja nultog stanja. Nakon predaje Plana u mjerodavno ministarstvo (federalno ili upanijsko), to ministarstvo formira struno povjerenstvo (sastavljeno od djelatnika ministarstva i strunjaka iz prakse) koji kontroliraju i odobravaju (ili odbacuju) jedan takav plan. Za rad povjerenstva operator plaa naknadu. Osim toga, operator plaa odreena sredstva i u Fond zatite okolia. Ukoliko je sve zadovoljeno, nakon sve provedene procedure, operator dobiva okolinu dozvolu na razdoblje od 5 godina i nakon toga se ponovo mora upustiti u slinu proceduru i izraditi novi Plan aktivnosti Da razjasnimo: Plan aktivnosti moemo usporediti s Glavnim projektom pri izgradnji nekog objekta. Prava investicija tek slijedi u tom navedenom razdoblju od 5 godina koji je opisan u Planu aktivnosti. Ne moe se nita prigovoriti ni logici zakonodavstva: tvrtke koje su ve poduzele mjere zatite okolia i svoje tetne utjecaje na zrak, vodu i tlo smanjile u zakonom propisan okvir, nemaju veih (investicijskih) trokova osim odravanja sustava i trokova monitoringa. Nasuprot njima, tvrtke koje nisu nita poduzimale, a svojim radom i dalje tetno djeluju na okoli, teko shvaaju (prihvaaju) injenicu da su do sada bile privilegirane na raun okolino svjesnih tvrtki: novac koji nisu uloile u zatitu zajednikog nam okolia imale su na raspolaga-
26
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
27
PLAN AKTIVNOSTI
PLAN AKTIVNOSTI
nju kao ekstra profit i ak mogle na tritu (koje jo nije okolino osjetljivo koliko bi trebalo biti) dodatno profitirati svojim niim cijenama. Sve se to zaboravlja i u prvi se plan istie nepravda da oni sad moraju ulagati desetine tisua maraka u: izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda, izgradnju septikih jama, ugradnju filtara zraka, ugradnju talonika, plaati odvoz otpada, opasni otpad dokumentirano odlagati, ozeleniti i rekultivirati okoli, imati obzira prema stambenim naseljima u blizini (ne raditi nou, smanjiti buku), itd., itd. Sad se sve to imaginarno predstavlja kao neki hir zakonodavca, kao neija elja da se otea rad postojeim tvrtkama i nametnu im se dodatni (po njihovom miljenju nepotrebni) trokovi. Naalost, u cijelom ovom sluaju ima i nekih ozbiljnih razloga koji prelaze okvire ovog lanka, ali daju (djelomino) za pravo sljedeim razmiljanjima. Primjer iz prakse: radei na izradi Plana aktivnosti za jedan kamenolom imao sam priliku primijetiti frustraciju i nezadovoljstvo ne samo vlasnika nego i mnogih djelatnika tog kamenoloma. Oko kamenoloma koji je ve petnaestak godina u eksploataciji i ima sve prijavljene djelatnike, izraene rudarske i ostale projekte, sve suglasnosti itd., u njegovoj neposrednoj blizini nalaze se jo etiri slina pogona koja nemaju nita od toga, ali koji na tritu prodaju svoj kamen i izravna su konkurencija okolino svjesnoj tvrtci. Odgovor inspekcijskih slubi uvijek je isti: nelegalnoj tvrtci ne mogu nita narediti niti je zatvoriti. Kazne i nameti mogu se pisati samo na legalne Naravno, gornji problem predstavlja iri problem samog sustava, cijele drave i nije ga mogue rijeiti primjenom okolinog zakonodavstva. Naveden je samo kao primjer koji je prisutan u praksi.
poslova, a posao oko izrade Plana moe se jako rastegnuti jer posao nije gotov samom izradom dokumenta nego i vrlo vjerojatnim dopunama godinu, dvije nakon same izrade ili jo puno drugih razloga). Ipak, u svakom sluaju vei ili manji broj tvrtki poslat e vam svoju ponudu i apsolutno sam uvjeren kako e se cijena ponuda za izradu jednog takvog dokumenta kretati u nevjerojatnom rasponu od 1:10 ? Takva e biti i kvaliteta konanog dokumenta. Ozbiljne se tvrtke ne kockaju svojim imenom i ugledom te skoro da je pravilo da e ti dokumenti biti uraeni prema Pravilniku i nee izazvati ni puno primjedbi od strane strunog povjerenstva koje e biti u situaciji ocjenjivati takav dokument. Oni e se drugi bazirati samo na niskoj cijeni, a takva e biti i kvaliteta dokumenta. Neki od tih dokumenata moda e, ukoliko budu vie puta dopunjavani prema sugestijama i primjedbama strunog povjerenstva, i biti prihvaeni, ali veina nee. Nakon toga operator e imati dodatne trokove angairanja drugog konzultanta za isti posao. Ukoliko ste voljni sami uraditi Plan aktivnosti zakonodavac vam je ostavio i tu mogunost. Prema mojim saznanjima nekoliko velikih tvrtki postupilo je tako, ali uz jednu napomenu: one su bile dovoljno velike da imaju dovoljan broj strunih ljudi koji su osim svog redovitog posla sudjelovali na izradi Plana aktivnosti. To je kod manjih privatnih tvrtki u praksi gotovo nemogue ostvariti: broj uposlenih je obino nedovoljan i za redovite aktivnosti, a ne za dodatne radnje na izradi vanog dokumenta. Ali otvorena je i takva mogunost.
Prijedlog za budunost
Sve prethodno naveo sam kao osobna iskustva iz moje profesionalne prakse. Poto radim kao konsultant pri izradi planova aktivnosti i ostalih okolinih dokumenta, a osim toga angairan sam i u radu strunih povjerenstava za ocjenu i kontrolu planova aktivnosti, sve nabrojano mi je poznato iz moje profesionalne prakse. Zbog toga mislim da je potrebno radikalno mijenjati nain izrade ovih planova. Drim da je trokove izrade planova aktivnosti potrebno skinuti s operatora postrojenja kako bi on bio usmjeren u stvarna okolina poboljanja u samoj praksi: izgradnju separatora, filtra itd. Takoer, drim da se treba okrenuti sredstvima iz europskih okolinih fondova koji ve i sami nude pomo (recimo EBRD TAM/BAS Programme), ali nedovoljno su poznati i koriteni. Moj je prijedlog na pregledan nain prikazan na sljedeoj shemi.
Trenutna situacija pri izradi Planova aktivnosti

Ukoliko podlijeete zakonskoj obvezi izrade Plana aktivnosti za vae postrojenje na raspolaganju su vam dvije opcije: 1. angairati konzultantsku firmu da taj posao uradi za vas ili 2. da sami uradite traeni dokument (to je zakonodavac odobrio). Oba puta imaju svojih mana i prednosti, a svim operaterima je ostavljena mogunost izbora. Krenimo prvo od toga da se izrada Plana aktivnosti povjeri konzultantu iji je to osnovni posao. Koga odabrati? Pa najsigurnije je prethodno se informirati. Po sadanjem stanju stvari Federalno ministarstvo okolia i turizma izdalo je listu tvrtki kojima je dozvoljeno izraivanje Studije utjecaja na okoli, a to je okolini dokument mnogo ozbiljniji i mnogo tei za izradu. Logika nam kae kako su takve tvrtke u stanju napraviti i nama potrebni Plan. Po zadnjim podatcima (2010.) trenutno se na toj listi nalazi 27 tvrtki, a vrlo je vjerojatno da je taj broj u meuvremenu porastao. Sljedei je korak, naravno, zatraiti od ovih tvrtki okvirnu ponudu za izradu Plana aktivnosti vaeg postrojenja. E tu ve dolazimo do prvog u cijelom nizu problema. Apsolutno sam uvjeren da vam barem polovina navedenih tvrtki nikada nee niti poslati ponudu (oni su moda na listi jer su u sklopu nekog velikog posla sudjelovali i na izradi neke Studije utjecaja na okoli, a niti imaju stalno uposlene strune ljude niti su se time bavili, ili imaju previe velikih
28
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
29
PLAN AKTIVNOSTI
PLAN AKTIVNOSTI
30% avansno, 50% nakon predaje Plana aktivnosti i ostatak od 20% nakon izvrenih (eventualnih) dopuna i izdavanja okoline dozvole. Trokovi koji bi teretili operatera postrojenja bili bi trokovi rada strunih povjerenstava i trokovi mjerenja nultog stanja. Moda e u kasnijem razdoblju biti mogue podmiriti i trokove mjerenja nultog stanja, ali drim da je to sada neostvarivo. Tek kada se akreditira kritian broj od barem pet tvrtki, drim da treba sav ovaj model proiriti na isti nain samo u svrhu mjerenja nultog stanja. to bi se jo dobilo ovim nainom financiranja? Dobilo bi se ono to je jako bitno u cijeloj prii: kvalitetni projekti zatite okolia, a to Planovi aktivnosti u svojoj biti i jesu. Operator pogona donekle bi promijenio svoj pogled na problem i sve to bi mu pomoglo da shvati da je pet godina sasvim dovoljno vremena da se izvre neka poboljanja na njegovom postrojenju. Poboljanja o kojima e on moi informirati i blie susjedstvo kao i iroku javnost. Mislim da to nije zanemariv dobitak za bilo koga. Sredstva za to postoje, a apliciranjem i dobivanjem tih sredstava ostvarilo bi se vie ciljeva: skinuo bi se odreeni teret s gospodarstva, smanjio bi se negativni utjecaj na okoli, podigla bi se razina tvrtki koje se bave konzaltingom pa i zaposlio odreen broj ljudi. A to zasigurno nije malo1
Slika 5 Shema financiranja izrade Planova aktivnosti
S prethodne sheme jednostavno se moe iitati sutina mog prijedloga: sredstva iz EU fondova koje je mogue nepovratno dobiti kao i dio sredstava iz Fonda za zatitu okolia Federacije BiH iskoristila bi se za izradu Planova aktivnosti ime bi se operator postrojenja rasteretio barem za taj troak. Federalno ministarstvo okolia i turizma bilo bi koordinator cijelog procesa. Skupa s Fondom osigurala bi se potrebna sredstva. Onda bi se raspisao eliminatorni natjeaj za formiranje liste strunih konzultanata. Eliminatorni uvjeti bi bili: broj stalno uposlenih konzultanata s visokom strunom spremom (minimalno 5), dosadanja iskustva pri izradi Planova aktivnosti, kapaciteti koliko godinje mogu izraditi planova, reference i predloena paualna cijena za izradu jednog Plana aktivnosti na federalnoj razini. Na temelju konzultanata koji bi proli eliminatorni dio i njihovih ponuda formirala bi se neka srednja cijena za izradu jednog Plana aktivnosti i ona bi bila ponuena na prihvaanje svim konzultantima koji bi proli natjeaj. Nakon toga formirala bi se otvorena lista koja bi bila dostupna na stranicama Federalnog ministarstva okolia i turizma. Svi vlasnici postrojenja koji imaju obvezu izrade planova aktivnosti bili bi pozvani da podnesu zahtjev za sponzoriranje izrade istih. Nakon to bi se to uinilo, Federalno ministarstvo okolia i turizma dodijelilo bi svakom pojedinanom operateru konzultanta s liste, a Fond bi sa svakim pojedinano sklopio ugovor. Ugovor bi sadravao odredbu da se iznos uplati u tri dijela:
1 Dijelovi lanka autora Zovko, M., u fazi objavljivanja
30
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
31
Nemogue je napraviti kvalitetan Plan aktivnosti bez kvalitetnog mjerenja nultog stanja odnosno izrade Studije zagaenosti u nultom stanju - poglavlja 6. propisanog Pravilnikom. Ukoliko zatraite ponudu za jednu takvu Studiju odnosno mjerenje iznenadit e vas raspon...
Studija o zagaenosti u nultom stanju...

Studija o zagaenosti u nultom stanju najvaniji dio Plana aktivnosti s mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno zagaenja i za usuglaavanje s najboljom raspoloivom tehnikom. Nemogue je napraviti kvalitetan Plan aktivnosti bez kvalitetnog mjerenja nultog stanja odnosno izrade Studije zagaenosti u nultom stanju - poglavlja 6. propisanog Pravilnikom. Ukoliko zatraite ponudu za jednu takvu Studiju odnosno mjerenje iznenadit e vas raspon cijena u ponudama koje dobivate. Da bi se shvatilo kako dolazi do toga potrebno je razjasniti neke temeljne principe. Prvo je potrebno razjasniti razliku izmeu: akreditacije i izdavanja ovlatenja. Akreditacija je dobrovoljan in (koji prouzrokuje jako velike trokove) koji jedna tvrtka poduzima kako bi dokazala svoju strunost u nekom poslu (u ovom sluaju mjerenju zagaenja zraka, vode, tla i buke). Na razini drave Bosne i Hercegovine postoji Institut za akreditaciju koji vri takva akreditiranja. Nakon to jedna tvrtka dobije takvu akreditaciju dokumenti o mjerenju koje ona izdaje validni su u svim dravama s kojima matini Institut ima potpisanu suradnju. E tu opet ima jedna kvaka 22 - do sada (poetak 2011.) niti jedna tvrtka na podruju BiH nije akreditirana od strane dravnog Instituta za mjerenja zagaenja zraka, vode, tla i buke. Drugi imbenik je stvar ovlatenja. Ovlatenja izdaju mjerodavna dravna tijela (ministarstva) na svim razinama: entiteta i upanija. Po zakonu bi bilo vrlo jednostavno dobiti ta ovlatenja: prvo se akreditirate i zatraite od mjerodavnog entitetskog ministarstva ovlatenje za rad. Ne bi vam trebali praviti probleme. Ali sada ministarstva imaju problem: ne postoje akreditirane tvrtke, a po zakonu se mjerenja moraju vriti. Tu dolazimo do raznih rjeenja: Federalno ministarstvo okolia i turizma nikome nije dalo takvo ovlatenje, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva izdaje ovlatenje za mjerenje zagaenja u otpadnim vodama i na svojim stranicama ima popis ovlatenih tvrtki. Pojedina upanijska/kantonalna ministarstva izdaju pojedinim tvrtkama privremena ovlatenja za mjerenje razine buke, zagaenja zraka itd. Stvoreno je prilino konfuzno stanje koje kao i obino koriste lovci u mutnom. Prosjean vlasnik postrojenja nee primijetiti razliku jesu li mu mjerenja vrena instrumentom koji kota desetine tisua maraka ili neodgovarajuim instrumentom od par stotina maraka. Uostalom to i nije njegov posao. On svu okolinu priu shvaa kao dodatni namet i tako se prema njoj i odnosi. Najbolje je da strunjaci (ija ponuda je najee i najnia iako nije uvijek pravilo) dou i izmjere kako njegovo postrojenje radi ie nego je radilo prije dvadeset-trideset godina kada je kupljeno. Tako ne mora investirati u nove filtre i sve je u redu. Prosjean inspektor pretrpan je brojem predmeta i umoran od broja onih koji ama ba nita ne poduzimaju u cilju
32
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
33
S T U D I J A O Z A G A E N O S T I U N U LT O M S T A N J U
S T U D I J A O Z A G A E N O S T I U N U LT O M S T A N J U
zatite okolia pa mu je i takav dokument (dodatno pojaan injenicom da ga je izdala tvrtka s ovlatenjem) dobrodoao da s njim moe mahati onima koji mu nisu u stanju prikazati nikakav dokument Ministarstva koja su izdala ovlatenja bez akreditacije (upravo je akreditacija kljuna jer se kontrole obavljaju godinje i poprilino su sveobuhvatne) raunaju kako su izdali samo privremena rjeenja, a nisu ni struno osposobljeni da nadgledaju i kontroliraju rad tvrtki kojima su ista izdali I tako situacija nepovratno tone .. ak i oni okolino svjesni gube volju da stvarno utjeu na poboljanje istoe okolia jer im je to na koncu troak pa ak vremenom i neopravdan troak. to uiniti da se opisana situacija popravi ? Stvar je jasna, pokuati pomoi ozbiljnim tvrtkama da se akreditiraju, a nakon toga izdati im ovlatenja za rad. U okolinim fondovima EU postoje sredstva za tu namjenu i potrebno ih je ciljano iskoristiti kao pomo ve postojeim ili onim tvrtkama koje se ele profesionalno i odgovorno baviti ovom djelatnou. Ve sada postoje stotine tvrtki koje imaju okoline dozvole i koje ele izvravati svoje obveze vrei propisane monitoringe zagaenja zraka, vode, tla i buke. Njima, ali i svima ostalim, potrebno je omoguiti da biraju izmeu barem pet akreditiranih mjernih laboratorija. Potrebno je prekinuti praksu izdavanja ovlatenja tvrtkama koje nisu akreditirane. Izdana ovlatenja sa svih razina treba skupiti na jedno mjesto, u registar ovlatenja i osigurati njegovo javno objavljivanje na stranicama Federalnog ministarstva okolia i turizma. Samo uvidom javnosti moe se izbjei da nekompetentne, neprofesionalne tvrtke koriste priliku za lov u mutnom. Monitoring je ozbiljna stvar i osim skupih instrumenata, koje treba redovito badariti i odravati, zahtijeva i strunu radnu snagu kao i stalno uenje i usavravanje. To nije posao kojim se netko usput moe baviti. Postoji samo kratkotrajna korist za par pojedinaca ukoliko baratamo pogrenim podatcima o stupnju zagaenja zraka, voda, tla, a velika teta za sve ostale pa i one koji svojim nestrunim i neprofesionalnim radom i sebe dovode u opasnost.1
1 Dijelovi lanka autora Zovko M., u fazi objavljivanja
34
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
35
Izgradnja jedne deponije otpada sloen je i dugotrajan posao. Jedan od problema prije donoenja konane odluke o gradnji je precizno utvrivanje postojeeg stanja zagaenosti zraka na iroj lokaciji uslijed ve postojeih zagaivaa (promet, kamenolomi, industrija)...
Poglavlje 2 / Zrak
Taloni prah - mjerenje nultog stanja

Izgradnja i rad deponije otpada izazivaju veliki utjecaj na okoli na uem i irem podruju njene izgradnje. Zbog potrebe utvrivanja odgovarajue minimalne udaljenosti deponije od naseljenih mjesta [4], uz sve ostale utjecaje (utjecaj na tlo, vodu, floru i faunu) javlja se i problem pravilne procjene utjecaja na zagaenost zraka (talonog praha) na uem i irem podruju oko deponije otpada nakon njene izgradnje i putanja u pogon. U literaturi postoje neke preporuke glede ove udaljenosti, ali u praksi je za svaki pojedinani sluaj potrebno izvriti mjerenja zagaenosti. Pokuati u ukazati na znaaj i nain pravilnog mjerenja nultog stanja zagaenosti zraka odnosno dijela zagaenja koje se odnosi na taloni prah na podruju planiranom za izgradnju deponije otpada. Pri tome je potrebno ukazati na iskustva i praksu zemalja EU koje ovom problemu pridaju veliki znaaj, ali i detaljno opisati cijeli postupak (Bergerhoff) i metode uzimanja mjernih proba, njihovih analiza i usporeivanje dobivenih podataka s vaeim graninim vrijednostima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Kvaliteta zraka zakonskI TEMELJ [7]

Definiranje kvalitete zraka u Federaciji Bosne i Hercegovine vri se na temelju Pravilnika o graninim vrijednostima kvalitete zraka (Slubene novine Federacije BiH, broj 12/05). Pravilnik odreuje granine vrijednosti kvalitete zraka (GV) i ciljane vrijednosti kvalitete zraka (CV), koje su indikatori planiranja kvalitete zraka u prostoru, pragovi upozorenja i pragovi/ granice uzbune za pravovremeno djelovanje u sluaju kratkotrajnih pojava prekomjerne zagaenosti zraka. Granine vrijednosti kvalitete zraka odnose se na otvoreni prostor pojedinog podruja vodei rauna da prirodni sadraji (ljudi, biljke i ivotinje) kao i izgraena dobra ne budu ugroeni djelovanjem zagaujuih tvari. Ove se vrijednosti, dakle, ne primjenjuju na zatvoreni prostor radnog mjesta na kojem radi radno sposobni (zdravi) dio stanovnitva i gdje je izloenost zagaenom zraku znatno kraa, a dozvoljene vrijednosti tetnih tvari znatno su vee od graninih vrijednosti kvalitete zraka (GV). Ukoliko su vrijednosti kvalitete zraka za danu zagaujuu tvar nie od vrijednosti graninih vrijednosti kvalitete zraka GV, odnosno od ciljanih vrijednosti kvalitete zraka (CV), postoji mogunost unoenja novih zagaujuih tvari u dani prostor. Pravilnikom je izmeu ostalih zagaujuih tvari reguliran i sadraj talonog praha u zraku. Granine vrijednosti kvalitete zraka mogu imati razliite vrijednosti u zavisnosti od vremena uzorkovanja; to je vrijeme uzorkovanja krae via je brojana vrijednost granine vrijednosti. Duina uzorkovanja standardizirana je na 30 minuta, jedan sat, osam sati, 24 sata ili jedan mjesec (ovisno od vrste zagaujue tvari i koritene metode uzorkovanja). Openito gledano za ocjenu vrijednosti kvalitete zraka podruja koje se usporeuje s graninim vrijed-
36
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
37
T A L O N I P R A H - M J E R E N J E N U LT O G S T A N J A
nostima kvalitete zraka (GV) odnosno s ciljanim vrijednostima kvalitete zraka (CV) potrebno je promatrati razdoblje od 1. sijenja do 31. prosinca tekue godine. Za ocjenu trenda kvalitete zraka minimalno razdoblje praenja je pet godina. Izuzetno kod mjerenja na temelju pritube graana, razdoblje mjerenja moe biti krae. Granine vrijednosti kvalitete zraka (GV) u cilju zatite ljudi uslijed djelovanja talonog praha (sedimentne praine) dane su u sljedeoj tablici.
Tablica 1 Granine vrijednosti za taloni prah [7]
blju od godinu dana (prema Bergerhoff-u) i izvriti kemijske analize talonog praha. Osim toga, jako je vano pravilno postaviti raster odnosno prostorni raspored mjernih mjesta. Svi podatci dobiveni mjerenjem slue za odreivanje stvarnog stanja odnosno pravilno utvrivanje potrebnih mjera zatite kao i mjera monitoringa pomou kojih e se pratiti i viegodinji rad deponije otpada. Kasnijom analizom klimatskih i svih ostalih prostornih imbenika moi e se napraviti odgovarajui matematiki modeli ponaanja zranih masa koje prenose zagaenja s prostora planirane deponije otpada. Nekad je mogue da jedna jako banalna stvar kao to je na primjer orijentiranje deponije (sjever - jug ili istok - zapad) [4,5,6] ima jako veliki utjecaj na lokalnu mikroklimu odnosno da ista poremeti postojee strujanje zraka na taj nain da se emisija ve postojeih zagaivaa preusmjeri i predstavlja dodatni problem pri kasnijem radu deponije otpada. Zbog toga je znaajno da se, prije gradnje i donoenja konane odluke o pozicioniranju deponije, ide na prostorno modeliranje te ispitaju mogui utjecaji rada ne samo budue deponije otpada kao izvora buduih emisija nego i kao prostornog imbenika koji predstavlja prepreku u prostoru. [4,5]
Zagaujua tvar Taloni prah - ukupno Pb u talonom prahu Cd u talonom prahu Zn u talonom prahu Tl u talonom prahu
Razdoblje uzorkovanja Jedan mjesec Jedan mjesec Jedan mjesec Jedan mjesec Jedan mjesec
Prosjena godinja vrijednost (mg/m2/dan) 200,00 0,1 0,002 0,4 0,002
Visoka vrijednost (mg/m2/dan) 350,00* ---------------
* odnosi se na mjesec u godini s najviim vrijednostima depozicije/taloga
Bergerhoff - mjerna metoda za mjerenje talonog praha [1,2]

Kontrola kvalitete zraka znaajna je mjera u okviru djelotvorne zatite okolia. Pri ocjeni kvalitete zraka najznaajnije je odrediti koliinu stranih krutih i plinovitih sastojaka u zraku. Ocjena krutih sastojaka u zraku odnosno prainastih zagaenja zraka vri se prema podatku o koncentraciji (masa po jedinici zapremine) ili masi sedimentirane praine po jedinici povrine i vremena (taloni prah). Ovakva vrsta mjerenja dokazala se kao jako znaajna, a mjerenje talonog praha nalo je primjenu osobito pri mjerenju zagaenja za vee prostore obuhvata na primjer za podruje izgradnje deponije otpada. [5] Postupak koji se koristi za ovu vrstu mjerenja u strunoj se literaturi zove Bergerhoff-ov postupak.
irenje i taloenje praine [4,5, 6]

Na jednoj deponiji otpada do irenja i taloenja praine dolazi iz vie razloga: nastajanje vrtloga praine uslijed kretanja vozila, istovara materijala i unutarnjeg transporta tog materijala na samom prostoru deponije i podizanja praine uslijed vjetra. Na emisiju praine djeluju sljedee veliine [4]: - veliina zrna - oblik povrine - stabilnost okolne atmosfere - brzina vjetra - sadraj vlage u materijalu. Sve su navedene veliine bitne i one se razlikuju od mjesta do mjesta. Osim toga, bitna je i mikrolokacija planirane deponije odnosno meteoroloke i klimatoloke znaajke podneblja. Te podatke, ukoliko nisu dostupni, takoer treba mjeriti za vrijeme mjerenja talonog praha pri ispitivanju nultog stanja za podruje planirane deponije otpada. [4]
Bergerhoff sedimentator mjerenja talonog praha

Za mjerenje talone praine koristi se postupak prema VDI smjernici 2119, list 2. [1,2] Cilj je odreivanja koliine praine izmjeriti koliko e se za tono odreeno vrijeme nataloiti vrstog i tenog taloga (s izuzetkom vode) iz atmosfere depozicija. Mjerenje praine vri se takozvanim Bergerhoff postupkom. Pri tome se koristi jedna staklena ili plastina posuda (sedimentator) zapremine 1 2 dm3 u koju se sipa oko 0,25 dm3 tenosti od 10% rastvora izo-propilnog alkohola kako bi se sprijeilo zagaenje rastvora insektima i eventualno smrzavanje. Posuda s otvorom prema gore postavi se na nosa visine 1,5 metar od povrine zemlje, vodei rauna da u blizini postavljanja nema prirodnih niti umjetnih prepreka koje bi onemoguile ili utjecale na transport i taloenje sedimenta. U posudu se taloi padajua praina iz zraka kao i kinica. Vrijeme ekspozicije iznosi 28 2 dana. Nakon toga nakupljeni se sadraj premjesti u vatrostalnu posudu i u sunici ukloni sva vlaga. Ostatak odnosno nataloena praina precizno se izvaga. Rezultat, drugaije nego kod mjerenja koncentracije, odnosi se na razdoblje od 28 dana i povrinu od metra etvornog. U nastavku je detaljno prikazan ovaj postupak mjerenja.
M A R I O Z O V K O / Z A T I T A O K O L I A P O G L E D I Z P R A K S E
Metodologija
Kao minimalno razdoblje mjerenja nultog stanja talonog praha zraka u blizini jedne planirane deponije odnosno izrade svih razliitih mjerenja i analiza, u principu se ne moe uzimati razdoblje manje od jedne godine. U tom razdoblju dolazi do promjene svih godinjih doba, a mogue je pratiti ponaanja vjetra, padalina itd. Ova mjerenja treba vriti kontinuirano u razdo-
38
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
39
Tablica 2 Bergerhoff opis postupka mjerenja [1, 2]
Vrsta ureaja Kratki opis mjerenja Probna posuda Analitika vaga Sunica Vrijeme ekspozicije Prema normi Donja granica osjetljivosti postupka Tonost odreivanja Standardno odstupanje za malo optereenje za srednje optereenje za visoko optereenje
BERGERHOFF - sedimentator Atmosferski taloni prah skuplja se u posude i gravimetrijski mu se odreuje koliina Staklena posuda sa zatitom od ptica pomou dodatka u obliku lijevka Tonost : 0,1 mg. Laboratorijska U pravilu 28 2 dana VDI 2119/2 1,5 mg / po ureaju 5-8 mg/md 10 mg/md za podruje od 6 530 mg/m2/ danu 14 mg/m/danu 23 mg/m/danu 33 mg/m/danu 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
Slika 6 i 7 Izgled sedimentatora po Bergerhoff u [6]
Postupak mjerenja
Postupak poiva na injenici da se uslijed sile tee i turbulentne difuzije sedimentni udio u zraku (prah, grublja praina) nakon odreenog vremena nataloi u za tu svrhu postavljene posude. Skupljeni se prah osui kako bi se uklonila vlaga te se vri njegovo vaganje. Za skupljanje uzoraka slui posuda od stakla ili plastike zapremine od 1,5 litara s otvorom od 9 cm. Ukoliko je planirano daljnje kemijsko ispitivanje nataloene praine (udio tekih metala i slino), u konkretnom sluaju potrebno je provjeriti meusobne utjecaje materijala koritene posude i ispitivanog materijala. Posude se stavljaju na nosa koji na gornjem dijelu ima ianu zatitu u obliku lijevka (zatita od ptica). Na dnu ice postoji donja ploa. Otvor posude za skupljanje mora imati vertikalnu udaljenost od tla u iznosu od 150 10 cm. Posebna panja mora biti posveena tome da je otvor posude strogo horizontalan. Idue slike prikazuju opisani ureaj.
Za daljnji rad na analizi potrebno je imati sljedeu opremu i ureaje: [1] Transportnu kutiju za mjerne posude Porculansku laboratorijsku posudu Stakleni tapii s gumenim etkicama Sito od nehrajueg elika, otvora 1,1 mm Eksikatore sa silikagelom Laboratorijsku sunicu Preciznu laboratorijsku vagu, preciznosti 0,1 mg.
Postavljanje mjernog mjesta

Prema mogunostima terena treba izbjegavati mogue zapreke koje mogu utjecati na kretanje zraka (kao to su drvee i zgrade) odnosno ti objekti moraju biti deset puta vie udaljeni od sedimentatora za visinu za koju nadvisuju mjerno mjesto. U gradovima, naseljima i umama ovaj zahtjev jedva da se moe ispuniti. Kod mjerenja mjerno se mjesto moe postaviti na livadama, u vrtovima i proirenjima, ali ne na krovovima, izravno pored drvea, u blizini gradilita ili uz neasfaltirane ceste odnosno staze. [1,3]
Gustoa rasporeda mjernih mjesta

Najmanja gustoa rasporeda mjernih mjesta je jedno mjerno mjesto na 4 km2. Poeljna je mjerna mrea s rasterom od 1 km. U gradskom podruju i ostalim optereenim podrujima ovaj raster treba biti manji odnosno mrea mjernih mjesta gua. Ukoliko je za ocjenu ukupne
40
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
41
situacije potrebno manje mjernih mjesta, tada treba na svako mjesto staviti tri sedimentatora, kako bi se osigurao precizniji rezultat po mjernom mjestu. Podatci iz prakse pokazuju da se pri izgradnji deponije otpada obino preporuuje raster stranice od oko 500 metara. [3,5,6]
Opis postupka ispitivanja tekih metala u talonom prahu

Osim depozicije ukupne praine, na ovim je mjernim mjestima potrebno vriti i analizu sastava praine na teke metale i to one koji su navedeni u Pravilniku o graninim vrijednostima zagaenja zraka (Slubene novine F BiH, broj 12/05). Ukoliko se nakon Bergerhoff-ovog postupka vri analiza tekih metala u skupljenoj praini, postupak treba vriti paljivo kako ve pri suenju probe ne bi dolo do kontaminacije mjerne probe. Posudu treba isprati sa 10 ml koncentrirane duine kiseline (65% Suprapur). Osobito paziti da se spere praina na stjenkama posude. Nakon toga sadraj presuti u vatrostalnu posudu s poklopcem i drati je u sunici na temperaturi od 160 180 0C dok sadraj ne bude potpuno suh. Nakon hlaenja po praini preliti 1% otopinu duine kiseline osobito pazei da se otope i ostatci koji se nalaze na stjenkama posude. Ova se suspenzija ulije u posudu definirane zapremine i nakon to se istaloe neistoe moe se ispitati na atomskom spektrometru. Za odreivanje tekih metala primijeniti postupak plamene apsorpcije gdje se odabrana proba atomizira uslijed djelovanja plamena sastavljenog od mjeavine zraka i acetilena. [1,2,6] Kao orijentacijski primjer mogu posluiti podatci iz prakse [5,6] o izvrenim dodatnim mjerenjima talonog praha prije izgradnje tamonje deponije otpada. Za odreivanje koliine i sadraja sedimentirane praine na promatranom podruju u razdoblju od godinu dana koriteno je 20 Bergerhoff sedimentatora. [1] Osim koliine talonog praha raena su i sljedea kemijska ispitivanja.
Tablica 3 Izvrena mjerenja na deponiji Hagen [5, 6]
Ekspozicija
Prije izlaganja sedimentatore zajedno s poklopcima treba dobro oprati sredstvima za ienje i isprati destiliranom ili deioniziranom vodom. Za ienje nije dozvoljeno koristiti abrazivna sredstva. Nakon pranja sedimentatore paljivo zatvoriti i transportirati samo u zatvorenom stanju. Tek na mjernom mjestu skinuti poklopac i posudu staviti u zatitnu ianu korpu. U principu sedimentator se moe postaviti suh ili mu se moe dodati neka tenost. U zimskim mjesecima mogu se dodati organske kemikalije za smanjenje toke smrzavanja, kao to su metilglikol ili izopropanol. Za sprjeavanje nastajanja algi dovoljno je dodati nekoliko centimetara bakrene ice (ukoliko se ne vri daljnje kemijsko istraivanje sedimenta). Vrijeme izlaganja (ekspozicije ) iznosi 30 2 dana.
Transport i uvanje proba

Nakon zavretka ekspozicije posude se zatvore i takve transportiraju. Posude sa sedimentiranom prainom nije dozvoljeno uvati dulje od 14 dana i to dobro brtvljene, u tamnom i hladnom prostoru. Time se sprjeava stvaranje algi, gljivica i drugih mikroorganizama.
Priprema porculanske laboratorijske posude

Paljivo oprane porculanske laboratorijske posude drati 1 sat u sunici pri temperaturi od 105 0C , nakon toga ohladiti u eksikatoru preko silikata ili kalcij klorida. Poslije toga izvagati na preciznoj analitikoj vagi sa tonou 0,1 mg.
Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6.
Mjerni uzorak praine dobiven iz sedimentatora po Bergerhoffu analiziran na sadraj primjesa nitrati (NO3-) sulfati (SO4 )
2-
Redni broj 7. 8. 9. 10. 11.
Mjerni uzorak praine dobiven iz sedimentatora po Bergerhoffu analiziran na sadraj primjesa kalcij (Ca) cink (Zn) nikl (Ni) olovo (Pb) kadmij (Cd)
kloridi (Cl-) natrij (Na) kalij (K) magnezij (Mg)
Obrada proba odreivanje talonog praha

Uz pomo destilirane vode i staklenog tapia s gumenom etkicom kompletan sadraj talonog praha iz sedimentatora preko sita se izlijeva u pripremljenu laboratorijsku posudu. U sluaju da postoje neke grube neistoe (lie, insekti) treba ih podii pincetom, isprati s njih nataloenu prainu, a uoene grube neistoe odstraniti. Nakon toga posudu treba staviti u sunici osuiti na 105 0C do dobivanja konstantne mase. Ohladiti u eksikatoru preko silikagela ili kalcij klorida i izvagati. Koliina talone praine X u gramima po metru etvornom i danu izraunava se iz izvagane mase G (u gramima) talone praine, pripadajue povrine F (m2) i vremena ekspozicije T (dani) prema formuli: [2]
Vidljivo je kako su se vrila detaljnija istraivanja nego ih propisuje na Pravilnik. Odluku o tome treba li vriti detaljnija istraivanja od propisanih, za svaki konkretan sluaj donosi Federalno ministarstvo okolia i turizma. Neki od razloga za dodatna ispitivanja mogli bi biti na primjer preporuka izraivaa Studije utjecaja na okoli zbog posebno osjetljivog tla, postojanja nesaniranih odlagalita nepoznatog sastava u neposrednoj blizini, poljoprivrednog zemljita, zahtjeva lokalnog stanovnitva, itd.
X = G / (F T ) (1)
42
M A R I O Z O V K O / Z A T I T A O K O L I A P O G L E D I Z P R A K S E M A R I O Z O V K O / Z A T I T A O K O L I A P O G L E D I Z P R A K S E
43
ZAKLJUCI
Izgradnja jedne deponije otpada sloen je i dugotrajan posao. Jedan od problema prije donoenja konane odluke o gradnji je precizno utvrivanje postojeeg stanja zagaenosti zraka na iroj lokaciji uslijed ve postojeih zagaivaa (promet, kamenolomi, industrija). Meu vanije potrebne podatke spada i koncentracija talonog praha. Podatci dobiveni mjerenjima trebaju posluiti kao ulazni podatci za kasnija numerika modeliranja budueg zagaenja zraka tog podruja nakon eventualne izgradnje planirane deponije otpada odnosno kao usporediva (referentna) veliina za kasnija mjerenja pri radu deponije. Prema iskustvima iz svakodnevne prakse u naoj zemlji te analizom strane literature [1,2,34,5,6] smatramo da je potrebno donijeti odgovarajue smjernice kojima bi bilo mogue standardizirati dobivanje ovih jako vanih podataka. Naravno da je i sada prema Pravilniku o graninim vrijednostima zagaenja zraka mogue izvriti navedena ispitivanja. To je uostalom i zakonska obveza, ali u praksi se upravo tu javlja problem. Zbog raznih razloga: nedovoljnog znanja, nedovoljnog broja ljudi u nadlenim slubama, itd., negdje se ispitivanja vre, negdje ne. Nedostaje cjelovit pristup promatranoj problematici, nedostaje neki dokument, bila to tehnika smjernica, bio to BAT ali neto bitno za sustavan i standardiziran pristup ovom problemu. Namjera ovog rada je poeti razmiljati i djelovati u tom smjeru i izraditi odgovarajui dokument smjernice za definiranje nultog stanja zagaenosti zraka na podruju planirane deponije otpada (talonog praha u ovom sluaju) i zahtijevati od svih izraivaa okoline dokumentacije obvezno postupanje prema tom dokumentu. Ti se zahtjevi mogu i proiriti jer ovi podatci mogu postati osnova za izradu modela rasprostiranja zagaenja u sluaju izgradnje deponije otpada. To bi bilo na pragu slinih postupaka u zemljama EU. [ 4] Naravno da se ova istraivanja u konanici ne trebaju ograniiti samo za planiranje podruja deponija otpada nego i za mnoge druge velike objekte koji moraju dobiti Okolinu dozvolu. Ali bitno je napraviti poetak. Zato ne poeti s deponijama otpada? Ovakvim pristupom u velikoj bi se mjeri olakao posao i investitorima i projektantima i izraivaima odgovarajuih okolinih dokumenata (Studija utjecaja na okoli), a bilo bi mogue i efikasnije i jednostavnije predstaviti rezultate zainteresiranoj javnosti na primjer na javnim raspravama.1
1 Dijelovi izvornog lanka autora Zovko M., aravanja K., Taloni prah-mjerenje nultog stanja na podruju planirane deponije otpada, Meunarodna konferencija o upravljanju opasnim i neopasnim otpadom u regiji, BiH, Zenica, 11-13.2.2010, Zbornik radova
44
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
45
Naalost, stacionarne mjerne stanice za kontinuirano mjerenje zagaenosti zraka postoje samo u nekoliko gradova na podruju cijele Bosne i Hercegovine. Nabavka i odravanje tih stanica jako je skupa pa je malo vjerojatno da e se u tom pogledu u iduih par godina neto...
Poglavlje 2 / Zrak
Pasivni mjerai - Praktine mogunosti imisijskih mjerenja

Zahtjevi za istoom zraka kao i ocjenjivanjem kvalitete zraka u Europskoj Uniji proizlaze iz Direktive 96/62/EG koja obrauje podruje kvalitete zraka. Donoenjem nove Direktive 2008/50/EG, koja je stupila na snagu u lipnju 2008. godine, dolo je do sjedinjavanja dosadanje Direktive 96/62/EG kao i tri od etiri direktive koje su donesene na temelju Direktive 96/62/EG i to Direktiva 1999/30/EG, 2000/69/EG i 2002/3/EG dok je etvrta 2004/107/EG ostala vaea. Bitni zahtjevi vaee direktive su: - tono propisivanje graninih, alarmantnih, ciljnih i informacijskih vrijednosti - propisima za ocjenjivanje kvalitete zraka odreeno je koritenje zajednikih jedinstvenih metoda - propisana je obvezna dostupnost javnosti informacijama o kvaliteti zraka - propisana je obveza za odranje dobre kvalitete zraka i za poboljanje kvalitete zraka tamo gdje je ona loa. Za zatitu stanovnitva kao i ekosustava donesene su norme o kvaliteti zraka kojih se sve lanice EU moraju pridravati. U tablici 1 dan je izvod iz zahtjeva koje proizlaze iz nove direktive o zatiti zraka.
Tablica 4 Granine vrijednosti u EU [5] (obiljeene vrijednosti mogue je mjeriti pasivnim mjeraima)
Zatita ljudi Zagaujua tvar NO2 SO2 O3 Benzol PM10 5 40 50 Godinja vrijednost (g/m3) 40 125 120 (8h) Dnevna vrijednost (g/m3) Kratkotrajna visoka (g/m3) 200 350 180/240
Zatita ekosustava Godinja vrijednost (g/m3) 30 (NOx) 20 40
Kako bi se zadovoljili zahtjevi navedeni u Direktivi potrebno je mjeriti trenutno stanje, oznaiti problematina podruja i reducirati zagaenja donosei planove odnosno mjere sanacije pogoenih podruja. Na slici 8 prikazan je ciklus aktivnosti koje imaju povratnu spregu i omoguuju ostvarivanje temeljnog cilja - zadravanja visoke kvalitete zraka tamo gdje ona ve postoji i rad na poboljanju kvalitete zraka tamo gdje je to narueno raznim emisijama zagaivaa.
46
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
47
PA S I V N I M J E R A I - P R A K T I N E
MOGUNOSTI IMISIJSKIH MJERENJA
stvarno stanje
IZVORI EMISIJE kontrola
MJERENJE KVALITETA ZRAKA
PLAN MJERA
vremenski
prostorna - zakonska regulativa - planiranje prometa - tehnike mjere - smanjenje industrijskih emitenata
meteorologija, topografija
PROGNOZA modeliranje, prioriteti
Slika 9 Pasivni mjerai razliite izvedbe za razliite namjene
Slika 10 Zatitna kuita u koja se montiraju mjerne cjevice
Slika 8 Nain ostvarivanja traene kvalitete zraka [4]
Izvori emisije uzrokuju zagaenje zraka odnosno smanjenje kvalitete zraka. Potrebno je vriti kvalitetna mjerenja imisije i vremenski i prostorno uzimajui u obzir i razne druge imbenike (meteoroloke, klimatoloke, topografske). Na temelju dobivenih podataka moe se napraviti prognoza o buduem stanju odnosno putem modeliranja rasprostranjenosti zagaenja odrediti prioriteti: tamo gdje je loa kvaliteta zraka, ograniiti to podruje, nai uzroke oneienja i pripremiti plan mjera za saniranje tog stanja. U svemu tome treba se koristiti izmjenama zakona, novim tehnikim mjerama zatite, mjerama prostornog i dugoronog planiranja pa i smanjenjem industrijskih emitenata s nekog jako ugroenog prostora kao krajnjom mjerom. Nakon svega provedenog ostaje zavrni korak kojim se zatvara odnosno otvara cijeli ciklus: ponovno mjerenje imisije odnosno kontrola efikasnosti provedenih mjera.
Princip rada pasivnih mjeraa temelji se na kretanju molekula prema apsorbirajuim povrinama. Zbog razlike u koncentraciji (difuzija) dolazi do kretanja molekula iz okolia u sam mjera (cjevica ili membrana ) gdje je poetna koncentracija zagaivaa jednaka nuli. Nakon to proe odreeno vrijeme dolazi do izjednaavanja koncentracija izmeu ambijentalnog zraka i apsorpcijske povrine na kojoj je u poetku koncentracija zagaujue tvari bila jednaka nuli. Tako je mogue (nakon laboratorijske analitike) tono izmjeriti kolika je bila koncentracija zagaivaa u mjernom razdoblju na mjernom mjestu.
PASIVNI MJERAI
Pasivni su mjerai [1] u principu cjevice koje bez ikakvog izvora energije preuzimaju tetne tvari iz zraka sve do trenutka kad je koncentracija tih tvari u zraku jednaka koncentraciji u cjevici. One se montiraju u zatitna kuita, privrste na odreenu visinu i nakon odreenog vremena skidaju i analiziraju u laboratoriju. Praksa je pokazala da se vrlo zgodno mogu privrstiti na rasvjetne stupove ili na stupove vertikalne prometne signalizacije. Montaa se obavlja na visini od 2,5 do 4 metra iznad povrine tla kako bi se izbjegla sluajna oteenja pasivnih mjeraa. Bitno je napomenuti da se uvrivanje zatitnih kuita vri plastinim uzicama kako bi se izbjegao kontakt dva metalna dijela. Mjerai su zanemarivih dimenzija i ne predstavljaju bitno naruavanje prostora u smislu smanjivanja estetskih vrijednosti podruja u kojem se mjerenje vri.
Slika 11 Princip difuzijskog mjerenja [2]
Kao primjer prorauna dano je raunanje koncentracije duinog dioksida u ambijentalnom zraku. Proraun okoline koncentracije ciljnog zagaivaa (spoja) vri se prema sljedeem obrascu c = Q x l DNO2 x A x t = Q SR x t (1)
48
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
49
c Q D A l t
gdje je okolina koncentracija NO2 [mg/m3] koliina apsorbiranog zagaivaa [mg ] koeficijent difuzije u zraku [cm2/min ] popreni presjek [cm2] put difuzije [cm] vrijeme ekspozicije [min].
Protok kroz cjevicu u principu se odreuje velikim brojem laboratorijskih ispitivanja. To je specifina konstanta za svaki pojedini pasivni mjera.
PRAKTINA UPORABA PASIVNIH MJERAA

Za praktinu uporabu pasivni se mjerai ispituju u laboratorijskim i slobodnim vanjskim uvjetima. Prema kojim se kriterijima ta ispitivanja vre propisano je u EU normi 13728, list 2. Izmjerene vrijednosti tone su toliko koliko je tona analitika koja iza njih stoji. Preduvjet za pravilno odraena analitika mjerenja eksponiranih pasivnih mjeraa je akreditiranje ispitnog laboratorija prema ISO/IEC 17025.
Tablica 5 Podatci o pojedinanim pasivnim mjeraima [4] Slika 12 Usporedba preciznosti mjerenja pasivnih mjeraa za mjerenje duinog dioksida i stalnih mjernih stanica u Francuskoj [3]
Pasivni mjerai
Protok (ml/min)
Mjerno podruje (g/m3) 1-150 1-150 3-240 3 0,2
Vrijeme ekspozicije (dan) 28 28 7 28 28 28
Preciznost mjerenja (g/m3) 0,2 0,2 3 0,2 0,2 0,02
Skladitenje prije koritenja (mjesec) 12 12 6 12 4 6
Skladitenje do analize (mjesec)
Duini dioksid Sumpor dioksid Ozon Benzol Amonijak Sumpor vodik
0,8536 11,9 6,4 31,5 10,9
6 6 4 6 2 3
Slika 13 Usporedba preciznosti mjerenja pasivnih mjeraa za mjerenje sumpor dioksida i stalnih mjernih stanica u Francuskoj [3]
Odluujua su usporeivanja s neovisnim mjernim metodama pri vanjskim uvjetima mjerenja. Pri tome na mjerenje utjeu promjenjivi klimatski imbenici. Na slikama 12 i 13 prikazan je usporedni odnos mjerenja NO2 i SO2 raen u Francuskoj.[3] Rezultati mjerenja dobiveni pasivnim mjeraima kao to se i sa slike vidi jako su bliski mjerenjima koja su vrena na stalnoj mjernoj stanici.
U veini europskih zemalja postoje mjerna mjesta na kojima se kontinuirano mjeri zagaenost zraka raznim tvarima. Ta su mjerenja jako precizna i njima se moe kontrolirati jesu li prekoraene propisane granine vrijednosti pojedinih zagaivaa. Naravno da se mora imati na umu kako mjerne stanice pokrivaju manji broj mjesta odnosno samo ona na kojima su instalirane. Pasivni mjerai mogu biti vana dopuna postojeim mjernim stanicama i tako omoguiti dobivanje informacija o imisiji vrlo velikih podruja. Pri tome se mora biti svjestan neto manje preciznosti ovih mjeraa u odnosu na fiksno postavljene mjerne stanice. Meutim, na gradskim podrujima gdje su uslijed zagaenja izmjerene vrijednosti daleko iznad doputenih
50
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
51
granica ili u seoskim podrujima gdje su granine vrijednosti daleko ispod dozvoljenih, neto nia preciznost mjerenja u odnosu na konvencionalne mjerne stanice s kontinuiranim radom moe se tolerirati s punim pravom. Kao vaan instrument u cilju zatite zraka od zagaenja pasivni su mjerai svoju svrhu i korisnost dokazali na raznim poljima. Ve su se uspjeno koristili i koriste za : - imisijska mjerenja, na primjer NO2 - kontroliranje uspjenosti mjera poduzetih zbog ouvanja kvalitete zraka - monitoring uslijed izgradnje novih prometnica - odreivanje problematinih podruja i utjecaja razlike u nadmorskoj visini - pomo pri odreivanju poloaja fiksnih mjernih stanica - praenje viegodinjih trendova - praenje dugotrajnog utjecaja na vegetaciju - ocjenjivanje tonosti modela rasprostiranja zagaivaa - osobna ekspozicija pri unutarnjem i vanjskom zraku.
Uz pomo softwerskog paketa ArcGiS uraena je vizualizacija rezultata. Time je omogueno odreivanje kritinih zona unutar i izvan tvornikog kruga. Nakon toga moe se krenuti s donoenjem plana mjera za podizanje kvalitete zraka na opisanom podruju.
Primjer 2. Rafinerija
Mjerenje imisije sumpor vodika oko prostora rafinerije.
Primjeri koritenja
Pored cestovnog prometa industrija je najvaniji emitent zagaenja zraka. U principu ta zagaenja moemo opisati kao plinoviti otpad kojeg prije isputanja u atmosferu treba filtriranjem odvojiti i nakon toga u ovisnosti o kojoj se vrsti tvari radi postupiti prema odgovarajuim propisima koji odreuju postupanje prema razliitim vrstama otpada.
Slika 15 Rafinerija i kartografsko prikazivanje rasprostiranja sumpor dioksida
Primjer 1. eliana
U priloenom primjeru radi se o eliani koja isputa velike koliine sumpornog dioksida i benzola u okoli. Za vrijeme jedne godine vrena su mjerenja pasivnim mjeraima unutar i izvan podruja tvornikog kruga. Na temelju tih mjerenja uraeno je i kartografsko predstavljanje rasprostiranja i koncentracije zagaujuih tvari.
ZAKLJUAK
Postojei Pravilnik o graninim vrijednostima kvalitete zraka (Slubene novine Federacije BiH, broj 12/05) koji je na snazi u Federaciji BiH gotovo u potpunosti pokriva zahtjeve najnovije Direktive EU 2008/50/EG, koja je stupila na snagu u lipnju 2008. ( vidi lanke 9., 12. ,15. i 16. Pravilnika). [5] To je jo jedan dokaz u prilog svrsishodnosti i dalekovidnosti zakonodavca pri donoenju seta okolinih zakona iz 2003. godine i na temelju njih ostalih podzakonskih akata koji tretiraju podruje zatite okolia u ovom sluaju zatite zraka. Naalost, stacionarne mjerne stanice za kontinuirano mjerenje zagaenosti zraka postoje samo u nekoliko gradova na podruju cijele Bosne i Hercegovine. Nabavka i odravanje tih stanica jako je skupa pa je malo vjerojatno da e se u tom pogledu u iduih par godina neto znaajnije promijeniti. Moguu pomo pri rjeavanju ovog problema pruaju nam pasivni mjerai. Njihovim pravovremenim koritenjem, osobito pri planiranju novih postrojenja koja su duna imati okolinu dozvolu (monitoring nultog stanja) kao i kod ve postojeih postrojenja (eliana, eljezara, rafinerija, autocesta, monitoring pri eksploataciji postrojenja, analize zagaenja u gradovima), mogue je znatno jeftinije napraviti i kartirati zagaenja zraka. Nakon toga na temelju tih podataka mogue je izraditi prognozu zagaenja odnosno planove mjera za smanjenje zagaenja
Slika 14 eliana i kartografsko prikazivanje rasprostiranja sumpor dioksida
52
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
53
te postupkom kontrolnih mjerenja provjeriti postignute uinke. I za kraj navedimo samo najznaajnije prednosti pasivnih mjeraa: 1. za njihov rad nije potreban prikljuak na elektrinu mreu ili bilo kakav akumulator 2. pri osnovnom rukovanju nije potrebna visokoobrazovana radna snaga (postavljanje, skidanje, slanje na analizu) 3. mala veliina mjeraa mogu se slati potom u ovlateni analitiki laboratorij 4. istovremeno se na velikim povrinama mogu vriti mjerenja zagaenja zraka. Ove prednosti pasivnih mjeraa kao relativno novog naina mjerenja zagaenja zraka ve su uoene u mnogim europskim zemljama. Tako se u Njemakoj, Austriji i vicarskoj za mjerenje imisije u blizini eliana, autocesta, u gradovima, zatienim podrujima (na primjer Tirol) ve godina koriste pasivni mjerai od strane dravne uprave kao kontrola (razvijene) mree mjernih stanica koje kontinuirano rade, ali i ako dopuna pri mjerenju imisije koja je u praksi pokazala jako dobre rezultate.1
1 Dijelovi izvornog lanka autora Hangartner M., Zovko M., Pasivni mjerai praktine mogunosti imisijskih mjerenja Meunarodna konferencija o upravljanju opasnim i neopasnim otpadom u regiji, BiH, Zenica, 11-13.2.2010, Zbornik radova Hangartner M., Zovko M., Pasivni mjerai praktine mogunosti imisijskih mjerenja, m-Kvadrat broj 18, travanj 2010., Struni asopis za graevinarstvo i arhitekturu, 2010
54
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
55
U javnosti je jako zastupljeno miljenje da metan nije tako bitan stakleniki plina kao to je CO2. To je totalno pogreno miljenje jer svojim staklenikim potencijalom, koji je 25 puta vei od potencijala CO2, metan predstavlja estinu vrijednosti antropoloki izazvanih staklenikih...
Poglavlje 2 / Zrak
Metan, podcjenjeni stakleniki plin

Stakleniki plinovi su plinovi koji apsorbiraju infracrvene zrake, prirodni ili sintetiki, koji uglavnom u atmosferu dospijevaju emisijom plinova, a djelomino nastaju u atmosferi kemijskim reakcijama. U najopasnije po klimu na planetu Zemlji spadaju: 1. ugljini dioksid (CO2), 2. metan (CH4), 3. duini dioksid (N2O), 4. djelomino halogenizirani fluor ugljikohidrat (H-FCKW/HFC), 5. fluorom prevueni ugljikohidrati (FKW/PFC) i 6. sumporni heksafluorid (SF6).
Slika 16 Udio metana u ukupnoj emisiji staklenikih plinova (izvor International Energy Agency 2008.)
Metan CH4 jako ZNAAJAN, a zanemaren stakleniki plin

Europska Unija, skupina G8 kao i Major Economies Forum on Energy and Climate sloili su se da cilj zatite klime u svjetskim razmjerima bude projektirano poveanje prosjene temperature za manje od dva stupnja Celzija u odnosu na pred industrijsko razdoblje. Naalost, ukoliko se dananji trend zagaenja nastavi taj cilj nije ostvarljiv. Prosjena globalna povrinska temperatura je od pred industrijskog razdoblja porasla za 0,8 0C s velikim ubrzanjem zagrijavanja
56
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
57
M E TA N , P O D C J E N J E N I S TA K L E N I K I P L I N
u posljednjih 50 godina. Da bi se eljeni cilj od 2 0C ostvario, isputanje staklenikih plinova trebalo bi svoj vrhunac ostvariti u razdoblju izmeu 2015. i 2020. godine, a zatim stalno imati opadajui trend. Do 2050. godine potrebno je globalno smanjenje emisije staklenikih plinova za 50 do 85% u usporedbi sa 2000. godinom. Glavni su napori naravno usmjereni ka smanjenju emisije najveeg zagaivaa ugljinog dioksida. U javnosti je jako zastupljeno miljenje da metan nije tako bitan stakleniki plina kao to je CO2. To je totalno pogreno miljenje jer svojim staklenikim potencijalom, koji je 25 puta vei od potencijala CO2, metan predstavlja estinu vrijednosti antropoloki izazvanih staklenikih plinova. Metan se podcjenjuje osobito pri konkretnim akcijama koje imaju za cilj zatitu klime. Ve uz neznatne trokove mogue je znatno smanjiti emisije metana. Emisije metana ne nastaju samo u stoarstvu nego i u podruju transporta prirodnog plina, u podruju deponiranja otpada kao i u rudarstvu. U svim ovim sektorima mogue je, uz prihvatljive trokove, smanjiti velike koliine emitiranog metana. Osim toga prikupljeni se metan moe energetski iskoristiti. Drugim rijeima: usporedivo s tonom CO2 odgovarajua koliina metana moe se mnogo jeftinije izbjei. Izazov se sastoji u tome da se smanjenje emisije metana uvrsti kao bitan sastojak strategije za spas klime.
Antropogeni izvori su: polja rie, uzgoj stoke ( bakterije u elucu jedne krave dnevno proizvedu 100 l metana), deponije otpada, eksploatacija, transport i distribucija zemnog plina, rudnici uglja, otpadne vode. Jako se razlikuju emisioni udjeli nastalog metana u pojedinim zemljama. U podruju uzgoja stoke Kina, Brazil i Indija spadaju u najvee emitente. U podruju eksploatacije, transporta i distribucije zemnog plina potrebno je spomenuti Rusiju, SAD kao i zemlje Bliskog istoka i June Amerike. Emisije iz deponija otpada najveim dijelom potiu iz SAD i zemalja OECD-a, ali i nekih afrikih i azijskih zemalja. Uzgoj rie osobito je veliki emitent u Kini i zemljama June Azije. Emisije iz podruja otpadnih voda potjeu najvie iz zemalja u razvoju koje veinom nemaju sustave preiavanja otpadnih voda. Rudnici uglja iz Kine i SAD veliki su emitenti metana.
Slika 18 Movara - prirodni izvor emisije metana
Slika 19 Oceani prirodni izvori emisije metana Slika 17 Emisije metana period 1970. 2005. godina u milijunima tona (izvor EDGAR - Emmission Database for Global Atmospheric Research)
Mjere za smanjenje emisije metana

Mjere za smanjenje emisija metana idu na to da se ili izbjegne nastajanje metana ili se ve nastali metan skuplja i koristi kao energent. Time se postiu dvojaki efekti: smanjuje se koncentracija metana u atmosferi i smanjuje se potronja drugih fosilnih goriva uporabom na ovaj nain sakupljenog metana. Zbog toga je, uvijek kad je mogu, bitno zadrati metan na mjestu nastanka i energetski ga iskoristiti. U nastavku je nabrojano est najznaajnijih antropogenih izvora nastanka metana i prijedlozi i mogunosti smanjenja emisije metana.
Izvori nastanka emisije metana

Metan nastaje razgradnjom organskih tvari izazvanih bakterijama pod anaerobnim uvjetima. Prirodni izvori metana su: movare (vlana podruja); oceani; ivotinje, termiti probavljaju drvo uz pomo bakterija koje proizvode metan.
58
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
59
Slika 20 Termiti - prirodni izvori emisije metana
Slika 21 Izgled termita (Australija)
Slika 23 Eksploatacija, transport i distribucija plina - antropogeni izvor emisije metana
na oteenim plinovodima, kompresorima ili uz radove na odravanju ovih objekata. Najznaajnije strategije za smanjenje ovakve vrste emisija sastoje se u optimiranju odravanja cjelokupnih postrojenja, izmjeni dijelova koji ne brtve i osobito na zamjeni starih kompresora. Naftna industrija sama mora nai svoj interes u tome da gubitci metana iz njenih plinovoda u prvom redu predstavljaju nepotreban troak za njih same.
Uzgoj stoke
U sektoru uzgoja stoke nastajanje metana ne moe se izbjei jer je on otpadni proizvod nastao pri samoj prehrani preivaa. Postoje ipak neke mjere za smanjenje nastale koliine metana, na primjer odreeni naini hranjenja stoke i njenog uvanja, dodatci hrani koji uzrokuju smanjenje proizvodnje Slika 22 Uzgoj stoke - antropogeni izvor emisije metana metana kao i poveanje proizvodnje mesa i mlijeka uz istu koliinu nastalog metana. Naravno da se pri ovim mjerama mora voditi rauna da ne doe do neke vrste muenja ivotinja nego da se one uzgajaju na nain koji iskljuuju svaku mogunost njihovog zlostavljanja. Pri uzgoju stoke metan nastaje i razgradnjom ivotinjskog gnojiva uslijed manjeg prisustva kisika. Za izbjegavanje ove vrste nastajanja emisija metana moe se primijeniti poboljano skladitenje i pravovremeno iznoene gnoja kao i koritenje postrojenja za dobivanje bio-plina. Tako nastali bio-plin moe se energetski iskoritavati za proizvodnju topline i struje. Postoji i jo jedna, ne tako popularna mogunost - ograniavanje konzumiranja ivotinjskih proizvoda u prvom redu goveeg mesa i mlijenih proizvoda.
Deponije otpada
Na deponijima otpada nastaje deponijski plin koji se velikim dijelom sastoji od metana pri anaerobnom raspadu organskog otpada. Za smanjenje nastavka ovakve vrste emisije mogue je organski otpad, koji se treba odloiti, predobraditi tako da ne doe do nastajanja metana. Ovo je mogue ostvariti mehaniko-biolokom ili termikom obradom otpada. Ve nastali metan mogue je, gradnjom sanitarnih deponija s posebSlika 24 Deponije otpada antropogeni izvori emisije metana nim nepropusnim barijerama pri gradnji, tako osigurati da je mogue skupljanje nastalih plinova i njihovo energetsko iskoritavanje. Daljnji nain rjeavanja ovog problema zahtijeva veu logistiku potporu. Radi se o tome da se odvaja organski otpad i izravno kompostira. Tako se uslijed aerobnih uvjeta proizvodi kompost, a ne dolazi do nastanka metana. Naalost u svim zemljama u razvoju jo uvijek dolazi do zajednikog odlaganja organskog i neorganskog otpada na neureenim odlagalitima.
Eksploatiranje, transport i distribucija zemnog plina

Pri eksploatiranju, transportu i distribuciji zemnog plina na mnogim mjestima u ovom lancu moe doi do prekida i neeljene emisije metana u atmosferu. To se osobito esto dogaa
Uzgoj rie
Pri uzgoju rie na potopljenim poljima nastaje metan. Ove se emisije mogu znatno smanjiti na primjer boljim upravljanjem vodom, s niom razinom vode koja potapa riina polja ili ak za
60
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
61
Rudnici uglja
U rudnicima uglja oslobaa se metan jer se jamski plin velikim dijelom sastoji od metana. Iz sigurnosnih razloga u rudnicima uglja jamski se plin usisava. Ali ne bi ga trebalo jednostavno ispustiti u atmosferu. Ovisno o koncentraciji metana u jamskom plinu on se moe energetski iskoristiti. Mogua je takoer i rafinacija jamskog plina i njegova prodaja drugim korisnicima.
Slika 27 Rudnici uglja - antropogeni izvori emisije metana Slika 25 Polja rie antropogeni izvori emisije metana
odreeno vremensko razdoblje ostaviti ova polja bez vodene pokrivke. Djelomino je mogu i prelazak na drugi nain uzgoja rie bez poplavljivanja polja.
Otpadne vode
Emisije metana u podruju otpadnih voda nastaju uslijed anaerobnih procesa truljenja organskog dijela u nesreenim kanalizacijskim sustavima u mnogim zemljama u razvoju. Ove se emisije mogu smanjiti izraivanjem odgovarajueg kanalizacijskog sustava i sustava za preiavanje otpadnih voda. Naravno da bi glavni razlozi pokretanja izgradnje velikih i skupih infrastrukturnih objekata trebali biti zdravstveni i higijenski uvjeti u tim zemljama. Smanjenje emisije metana u tom bi sluaju globalno gledajui bio samo dobro doao bonus.
P O G L E D I Z P R A K S E
U svim navedenim izvorima emisija metana diljem svijeta postoje mnoge i jako jeftine mjere kojima se emisija metana u atmosferu moe smanjiti. Potreba za smanjivanjem emisije moe naii na razliite probleme u praksi kao to su nedostatak informacija, institucijske barijere kao i nedovoljne tehnike i financijske mogunosti.
Emisije CO2 najvie potjeu od pojedinanih velikih industrijskih i energetskih postrojenja, dok su antropogene emisije metana suta Slika 28 Globalne antropogene emisije metana suprotnost. Izvori emisije (izvor United States Environmental Protection Agency 2006.) metana su najee mali, geografski raireni po prostoru i nisu ogranieni na energetski sektor. Kod takvih izvora potreban je veliki administrativni i logistiki napor za nadzor i kontrolu mjera za smanjenje emisije. To je razlog da se glavni ciljevi smanjena emisije metana usmjere kao velikim izvorima koji se mogu nadzirati. Tu spadaju u prvom redu deponije otpada i rudnici uglja.
Slika 26 Otpadne vode - antropogeni izvori emisije metana
62
M A R I O
O K O L I A
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
63
Zavrni komentar
Emitirane koliine staklenikog plina metana u znatnim koliinama mogu se relativno brzo i jeftino smanjiti. To je rezultat aktualne studije koju je izradio DIW Berlin. Gledajui globalne utjecaje na efekt staklenika metan je jako podcijenjen. U nekim je podrujima nelogino i preskupo smanjivati emisiju CO2 ukoliko se isti efekt na klimu jeftinije moe smanjiti ograniavajui emisije metana na ugroenim podrujima. Metan se kratko zadrava (oko 12 godina) odnosno raspada u atmosferi pa je i sa te strane jako pogodan za ostvarenje brzih pozitivnih efekata na klimu. Pri sagorijevanju metana i nastanku ugljinog dioksida znatno se smanjuje potencijal staklenika, a na drugoj strani oslobaa se energija. Kroz sve to zamjenjuju se fosilna goriva to opet pozitivno utjee na svjetsku klimu i poveava sigurnost opskrbe energijom. Od ukupne koliine emitiranih staklenikih plinova koje prouzrokuje ovjek otprilike jedna estina otpada na metan. Metan je nakon CO2 drugi najvaniji stakleniki plin i znatno doprinosi poremeaju klime. Ukoliko kao raunsko podruje uzmemo vremenski interval od stotinu godina, utjecaj metana na promjenu klime po najnovijim izraunavanjima IPPC-a, 25 puta je vei nego utjecaj iste koliine CO2. Najvee emisije metana uzrokovane antropogenim utjecajima su uzgajanje stoke, a slijede proizvodnja zemnog plina i deponije otpada. Najvei i najjeftiniji sektori izbjegavanje nastanka odnosno emisije metana nalaze se u proizvodnji zemnog plina, deponiranja otpada i rudnicima uglja. U ovim podrujima do 2020. godine mogue je ostvariti ogromne utede. Ukoliko te utede emisije metana preraunamo u izbjegnute emisije CO2 onda bi ti trokovi iznosili do 15 amerikih dolara po toni CO2-ekvivalenta. U praksi se moe jako jeftino postii smanjenje koliina emitiranog metana, na primjer poboljanjem samih procesa u poduzeu. Meutim, samo smanjenjem emisije metana nee biti mogue spasiti svjetsku klimu. Ipak, u svakom sluaju to e smanjenje omoguiti odnosno doprinijeti tome da se jeftinije ostvare zacrtani ciljevi u smjeru spaavanja klime. Osim toga, u svakom sluaju mora se raditi na tome da se izbjegnu novi izvori emisije. Ovdje se posebno misli na odgovarajue propise koji trebaju drati u okvirima eksplozivni rast proizvodnje, koritenja i distribucije ukapljenog naftnog plina u svjetskim okvirima.1
1 Dijelovi izvornog lanka autora Zovko M., Metan-zanemareni stakleniki plin, Fondeko svijet broj 32, godina XIV, Nauno popularna revija o prirodi, ovjeku i ekologiji, Sarajevo 2010 Objavljena skraena verzija.
64
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
65
Veliina estica praine i njihov kemijski sastav odreuju njihove fizikalne i kemijske osobine. Promjer estica kree se u rasponu od nekoliko nanometara (nm) do 100 mikrometara (m). Poto razne tvari u zraku imaju razliite oblike teko im je dodijeliti defini...
Poglavlje 2 / Zrak
Nove metode smanjenja koncentracije L10 (PM10) uzrokovane automobilskim prometom

Kao lebdee estice opisuju se svi vrsti i tekui djelii u atmosferskom zraku koji ne padaju odmah na tlo nego ostaju izvjesno vrijeme lebdjeti u atmosferi. Kod nas se ove estice oznaavaju kao L dok je u svijetu uobiajeno ove estice oznaavati kao Particulate Matter ili skraeno PM. [7] Veliina estica praine i njihov kemijski sastav odreuju njihove fizikalne i kemijske osobine. Promjer estica kree se u rasponu od nekoliko nanometara (nm) do 100 mikrometara (m). Poto razne tvari u zraku imaju razliite oblike teko im je dodijeliti definiran promjer. Iz tog razloga je uveden pojam aerodinamiki promjer i on predstavlja odgovarajuu veliinu pomou koje je mogue definirati razliite procese (vrijeme raspadanja, odnos povrine estice prema volumenu itd). On odgovara onom promjeru koji mora imati estica oblika kugle s gustoom od 1 g/cm3 i s istom brzinom propadanja kao i promatrana estica. [7] Najvaniji procesi koji se zbivaju sa esticama u atmosferi primarno su odreeni promjerom estice. estice s aerodinamikim promjerom veim od 10 m brzo sedimentiraju i brzo su odstranjene iz zraka. Jako fine estice (< 0,1 m) imaju visoku brzinu difuzije i za par sati koaguliraju s veim esticama ili se poveavaju kondenzacijom. estice veliine 0,1-2,5 m ine glavni dio aerosola na mjestima koja nisu skroz blizu velikih izvora estica. Ove estice ostaju u atmosferi i po vie dana i mogu prevaliti jako dug put pri svom zranom transportu. [7] Veliina estica odreuje vrijeme zadravanja estica u atmosferi kao i mogui jako dugi transport tih estica. Tako na primjer, sasvim male estice za samo nekoliko dana mogu prei put dug nekoliko tisua kilometara. Poznati primjer je praina iz Sahare koju ponekad moemo nai i na naim autima. Te estice praine, ovisno o smjeru vjetra, mogu doi ak i do Europe ili Amerike. [8]
66
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
67
NOVE METODE SMANJENJA KONCENTRACIJE L10
Tablica 6 Izvori i veliina lebdee praine [8]
ZAKONSKA REGULATIVA
Veliina L (m) 1 150 1 150 0,005 150 1 20 0,005 30 2 50 0,005 2,5 0,005 2,5 0,1 - 30 0,005 2,5 10 150 0,02 - 10 Granine vrijednosti nekog polutanta mogu se definirati tek onda kad se znanstveno utvrdi kako jedna tono definirana supstanca djeluje na ljudski organizam i u kojoj koliini ta supstanca ne uzrokuje nikakvu tetu. To znai kad se ne prelaze granine vrijednosti koncentracije te supstance moe se pouzdano rei kako od te nie koncentracije ne postoje opasnosti po ljudsko zdravlje. Poto kod L ne postoji neka bezopasna vrijednost (No effect level) opi je zahtjev koncentraciju ovog zagaenja smanjiti to je vie mogue. Granine vrijednosti za L10 daju odreenu ali ne potpunu zatitu. Po najnovijim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO - World Health Organization) preporuena je granina vrijednost za PM10 (godinja) od 20 g/m, a godinji broj dozvoljenih prekoraenja je 7. U narednoj usporednoj tablici je prikazana ova regulativa za Federaciju Bosne i Hercegovine, Europsku Uniju i uz preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.
Tablica 7 Usporedne granine vrijednosti koncentracije PM10 [1], [2], [11], [14], [15]
IZVORI EMISIJE PRAINE Erozija tla Pjeane oluje Vulkanski pepeo Morski aerosoli (morska so) Pepeo uslijed umskih poara ivi organizmi (peludni prah, spore gljiva) Stacionarna loita (grijanje, energetika) Automobilski promet eljezare Industrijski procesi (obrada metala) Pretovari rasutog tereta Dim cigarete
Prirodni izvori
Antropogeni izvori
Granine/ciljne vrijednosti koncentracije L10 (PM10) u zraku F BIH, Pravilnik o graninim vrijednostima kvaliteta zraka (Slubene novine F BiH, broj 12/05) EU Direktiva 1999/30/EG (vaee vrijednosti od 1.1.2010) (g/m3) GV granina vrijednost (godinja vrijednost u cilju zatite ljudi, vrijeme usrednjavanja 24 sata) (g/m3) 20 WHO , Svjetska zdravstvena organizacija (g/m3) GV granina vrijednost (godinja vrijednost u cilju zatite ljudi, vrijeme usrednjavanja 24 sata) (g/m3) 20
Kao to je vidljivo iz tablice 6, automobilski je promet uzrok nastanka malih i jako malih estica.[9] Koliko su L (PM) opasnost za zdravlje ovisi o raznim parametrima. Osim njihove same koncentracije u zraku, vaan je i njihov kemijski sastav, povrina estica, sadraj nekih tvari (teki metali, policikliki aromatski ugljikovodici, a osobito je vana veliina pojedinih estica). [8] Veliina estice odluujui je parametar koji odreuje hoe li neka estica biti unesena u ljudsko tijelo i gdje e se zadrati ukoliko ue u dini sustav. to je estica krupnija to prije e se zadrati u vanjskom dijelu sustava za disanje. estice iznad 10 m jedva da mogu proi predio usta i drijela, dok od manjih estica skoro iskljuivo estice veliine 2-3 m (torokalna frakcija) mogu prodrijeti u alveolno podruje. Vee estice se pri udisaju filtriraju (dlaicama u nosu) dok manje estice dopiru izravno u plua. Nagomilavanje estica u dinim putovima u izravnoj je ovisnosti o veliini estica. Najsitnije estice pri udisaju dopru do najsitnijih i najvanijih dijelova plua alveola. Pri jako poveanoj koncentraciji finih lebdeih estica u zraku jako se pogorava funkcija plua i mogue je da doe do raznih bolesti tipa astme. Osobito su ugroene bolesne i starije osobe te djeca. Razliite provedene studije su pokazale kako dugotrajno izlaganje velikoj koncentraciji L u zraku jako poveava rizik od sranih udara, raka plua, oboljenja srca i plua kao i oboljenja dinih putova (na primjer kronini bronhitis).[7], [8], [9] ,[10]
Slika 29 Izgled plua ovjeka, L10 mogu prodrijeti u alveole [9]
GVgranina vrijednost CVciljna vrijednost (godinja vrijednost u cilju zatite ljudi, (godinja vrijednost u cilju zatite vrijeme usrednjavanja 24 sata) ljudi, vrijeme usrednjavanja 24 sata) (g/m3) (g/m3) 50 40
Visoka dnevna vrijednost obzirom na ljudsko zdravlje (g/m3) 100 (< 7 puta godinje smije biti prekoraena) 60 (< 7 puta godinje smije biti prekoraena) 50 (< 7 puta godinje smije biti prekoraena) 50 (< 7 puta godinje smije biti prekoraena)
PROJEKT SPAS [12]

Uslijed antropogenih izvora, L10 nastaju tamo gdje se neto spaljuje, dakle u automobilskim motorima, u industrijskim postrojenjima i u postrojenjima za grijanje. Drugi znaajan izvor je na mjestima gdje dolazi do finog mljevenja estica. Dakle, habanjem automobilskih guma, habanjem koionih diskova ili mljevenjem frakcija kamena za graevinske potrebe (asfalt, beton). L10 ne produciraju se samo zimi nego tijekom cijele godine. Ipak je zimi koncentracija ovog zagaivaa bitno vea nego ljeti iz sljedeih razloga. Veina gradova je smjetena u ko-
68
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
69
tlinama. Ljeti se jako ugrije prizemni zrak u gradovima i podie se navie. Uslijed djelovanja vjetra rasprostire se preko velikih povrina. Poto se i lebdee estice podiu skupa s toplim zrakom uslijed toga je i zagaenje gradskog podruja zbog ovog zagaivaa relativno malo. Za razliku od ovog procesa zimi se u kotlinama (gradovima) formira podruje pothlaenog zraka. Zrak dugo miruje i sve vie se obogauje lebdeim esticama. Samo rijetki jaki vjetrovi i jake padaline (kia ili snijeg) mogu ga oistiti. Osim toga zimi je i izvor zagaenja (osobito uslijed grijanja) vei nego ljeti. Cilj okolinog projekta SPAS (Sound and Particle Absorbing System) bio je dokazati da se kombinacijom konvencionalnih barijera za zatitu od buke novom tehnikom filtriranja moe smanjiti zagaenje uslijed L10. Testirane su kombinirane zvune barijere s dodanim filtrima. Cilj je bio za sve stanovnike koji ive uz prometnicu smanjiti zagaenje L10 uz ouvanje ve postojee zvune zatite. U okviru projekta eljelo se demonstrirati i trajno optimizirati tehnike mjere koje omoguuju da se L10 filtriraju na mjestu nastajanja i osjetno smanji njihova ukupna koncentracija. Projekt je neprekidno trajao u razdoblju od listopada 2006. godine do kraja 2009. godine. Smanjenje koncentracije lebdee praine najuinkovitije je napraviti na izvoru njenog nastajanja. Onaj dio koji se odnosi na cestovni, automobilski promet, moe se smanjiti boljom tehnikom izrade motora i ugradnjom filtara za vezanje estica praine odmah iza motora. Na alost, na onaj dio fine praine koji nastaje habanjem konica, kvaila i same prometnice, teko se moe tako jednostavno utjecati. Osnovna ideja kojom se eli umanjiti ovaj problem polazi od toga kako bi najelegantnije rjeenje bilo vezati nastalu prainu odmah nakon njenog nastanka. Time se izbjegava daljnje irenje te praine, njeno vrtloenje i transport na vee udaljenosti jer ona zahvaljujui svojoj maloj masi jako dugo moe ostati lebdjeti u zraku. Najblii postojei objekti koji bi mogli vezati uz sebe nastalu prainu ve sada postoje na mnogim mjestima uz prometnice. To su protuzvuni zidovi ili zvune barijere. Njih treba tako opremiti da funkcioniraju kao filtri i u sebe veu finu prainu. Pri tome je bitan uvjet da se taj proces vezanja fine praine u protuzvune barijere odvija bez utroka dodatne energije. U sklopu ovog EU projekta ova ideja je razraena uz sudjelovanje raznih dravnih slubi i privatnih tvrtki. Razvijeno je i u praksi ispitano rjeenje kojim bi se lebdea praina vezala u zvune barijere. Ono omoguuje vezanje nastale fine praine odmah na mjestu nastajanja i smanjuje njenu ukupnu koncentraciju. Prije same izgradnje u laboratorijima su vrene simulacije ponaanja lebdeih estica pri prolasku automobila pored barijere. Uslijed prolaska automobila stvara se nadtlak koji fine estice pritie uz barijeru. Simulaciju je
O K O L I A P O G L E D I Z P R A K S E
potrebno vriti i da se moe analizirati stupanj iskoritenja odnosno uspjenost filtra u cijelom procesu. Filtri koji se stavljaju ispred zvune barijere sastavljeni su od vie slojeva. U jednom nosau filtara poredani su dijelovi filtra uz ostavljanje malog razmaka meu njima. Prvi sloj filtara sastoji se od mineralne vune male gustoe i funkcija mu je da zatiti fini filtar od Slika 31 Dodatno opremljene zvune barijere krupnijih estica praine, ali filtrima za skupljanje L10 [12] i od vlage i snijega. Posebno se ova vrsta zatite odnosi na preveliko habanje same povrine finih filtara. Drugi dio filtra je fini filtar, onaj dio koji iz zraka filtrira sve estice praine iji je promjer manji od 10 mikrometara. U tu svrhu izabrane su mree materijala koji ima dvije znaajke: moe uspjeno filtrirati tako sitne estice i istovremeno predstavlja to manji otpor strujanju zraka. U laboratorijskim pokusima utvreno Slika 32 Mjerenje pada tlaka zraka nakon prolaska kroz je koji materijali omoguuju kontrolirane filtre [12], [13] spajanje ove dvije znaajke i napravljene su najbolje kombinacije tih materijala. Osim toga, akustinim mjerenjima kontrolirano je da navedeni filtri skupa sa zvunom barijerom moraju zadovoljiti (osim preuzimanja lebdeih estica) i traeno neutraliziranje zvunog zagaenja odnosno propisanu apsorpciju zvuka. Filtri su razvijeni za viestruke primjene: - kao ve integrirani elementi u nove zvune barijere - kao mogunost nadogradnje na postojee zvune barijere - kao varijanta za ugradnju u tunel. U 2008. i 2009. godini ovi su filtri testirani na vie mjesta u Austriji. Terenskim mjerenjima zagaujuih tvari u zraku i ambijentalne buke, utvren je stupanj djelovanja filtara u ovisnosti o razini prometnice, uvjetima strujanja i njihove trajnosti. Tako su skupljeni podatci potrebni za odabir odgovarajue kombinacije filtara za dugotrajnu praktinu primjenu. Filtri su neprekidno poboljavani. Mjerenja su koncipirana tako da su usporediva. Mjeri se dio uz prometnicu koji je
Slika 30 Zvuna barijera sa integriranim filtrom u Viktring-u, projekt SPAS [12]
70
M A R I O
71
obloen zvunim barijerama i dodatno opremljen filtrima te dio opremljen samo zvunim barijerama. To isto je raeno mjerenjima na ulazu i izlazu iz tunela. Uz ostale aktivnosti na testnim dionicama vreno je i brojanje prometa . U globalu moe se rei da su dva odluujua imbenika koji odreuju redukcijski potencijal predviene tehnologije : - broj automobila koji prou pored barijere/filtra, veliina automobila i njihova brzina - aktivni smjer vjetra prema barijeri/filtru. Zajedno ova dva imbenika bitno pojaaju strujanje kroz zvunu barijeru i tako poboljavaju stupanj filtriranja lebdeih estica praine. Prema provedenim rezultatima stupanj filtriranja na obje komponente filtara za L10(PM10) u ovisnosti o sastavu same praine iznosi izmeu 70 i 90%. Treba naglasiti da se ovaj procent odnosi na koliinu koja je dola na filtar, a ne na ukupnu nastalu koliinu lebdeih estica uslijed prometa. Protok zraka kroz filtar i koncentracija L10(PM10) u zraku odreuju apsolutnu koliinu filtrirane mase estica praine. Jako visoka uinkovitost ovih filtara oekuje se na gradskim prometnicama velike frekvencije kao i u tunelima i podvonjacima odnosno prolazima u gradovima.
filtri izraeni prema SPAS projektu filtriraju 80 do 90% ukupnog optereenja. To bi prema ovoj simulaciji znailo da 17% ukupno nastale koliine uslijed prolaska jednog teretnog vozila ostaje u filtrima dopunjene zvune barijere. Ovi podatci dobiveni raunarskom simulacijom jako se dobro podudaraju sa stvarno izmjerenim podatcima na terenu gdje je taj odnos iznosio od 10 pa do 20% ukupno nastalih L10. Ovo je potvreno time to je nakon godinu i pol uporabe na filtrima ponovo mjeren pad tlaka. Poveanjem pada tlaka na filtrima moe se izraunati koliina praine koju je filtar vezao za sebe. I ovaj se rezultat slae sa simulacijom kad se iskoristi podatak o broju vozila koji su u danom vremenu proli pored ove dionice. Projekt SPAS omoguio je djelotvornu mjeru za smanjenje lebdeih estica L10 uz same prometnice. Potencijal smanjenja jako je ovisan od mnogih imbenika: frekvencije prometa na tom mjestu, odstojanja filtara od ivice prometnice i od ukupne koncentracije zagaenja sa L10. Ovisno o situaciji smanjenja, ukupna koliina L10 iznosi izmeu 10 i 20% ukupno nastale koliine lebdeih estica. Predvia se da se ovakvi filtri koriste u viegodinjim ciklusima. Tada bi najpovoljnija varijanta daljnjeg rada bila potpuna izmjena ovih filtara.
Primjer prorauna uspjenosti tehnologije koritene u projektu SPAS

Pretpostavljena koliina nastalih lebdeih estica praine za jedan teretni kamion iznosi oko 0,2 grama po kilometru. Raunarskom CFD simulacijom koja je koritena u projektu SPAS dolazi se do podatka od 0,166 m3 zraka po metru zvune barijere koji proe kroz filtre a koji se uz minimalno pretpostavljeni postranini vjetar brzine 1 m/s poveava na 0,728 m3/m. Daljnja pretpostavka je da se u tom zraku nalazi 50 g/m3 lebdeih estica praine. Prema podatcima
ZAKLJUAK
Jako je znaajno na vrijeme poeti razmiljati i planirati praktino koritenje najnovijih znanstvenih dostignua. Bosna i Hercegovina se nalazi pred jednim velikim investicijskim ciklusom izgradnje suvremenih prometnica, a koridor Vc je glavni prioritet. Ve sada u zavrnom procesu izrade velikog dijela Glavnih projekata treba razmiljati o mogunosti primjene novih metoda u cilju zatite okolia (odnosno stanovnitva uz prometnice) od poviene koncentracije lebdeih estica L10. Projekt SPAS, odnosno njegovi rezultati i njihovo pravovremeno ukljuivanje u izvedbene projekte zatite od buke, moe biti dio i naeg okolia te poboljati kvalitetu zraka koji udiemo ili emo udisati.1
1 Dijelovi izvornog lanka autora
Slika 33 Raspodjela tlaka zraka pri prolasku teretnog vozila brzinom 80 km/h (plavo podruje podtlak, crveno podruje nadtlak, zeleno atmosferski tlak )[12], [13]
Zovko M., aravanja K., Nove metode smanjenja koncentracije L10 (PM10) uzrokovane automobilskim prometom , u fazi objavljivanja
72
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
73
Gledajui zadimljene tvornike dimnjake, veina je ljudi prilino skeptina prema njihovom radu i prema mogunosti da oni emitiraju emisije zagaujuih tvari u granicama koje su podnoljive za na okoli odnosno da te emisije praine i plinova reduciraju na nekodljivu razinu....
Poglavlje 2 / Zrak
Principi i najbolje raspoloive tehnologije proiavanja otpadnih plinova kratki pregled

Gledajui zadimljene tvornike dimnjake, veina je ljudi prilino skeptina prema njihovom radu i prema mogunosti da oni emitiraju emisije zagaujuih tvari u granicama koje su podnoljive za na okoli odnosno da te emisije praine i plinova reduciraju na nekodljivu razinu. Iako to na prvi pogled tako ne izgleda, sami principi proiavanja otpadnih plinova prilino su jednostavni i laki za shvatiti. Naravno, daleko od opisa jednostavan je tehnologija koja iz stoji iza njihove izrade, zahtijevane preciznosti i kontrole kvalitete, odravanja. Ovdje sam pokuao samo ukratko izloiti osnove principe i tehnologije proiavanja koje danas spadaju u najbolje raspoloive tehnologije. Podjela je uvjetna, gruba ali drim da je svrsishodna. Grubo gledajui podjela je izvrena na odvajae praine i aerosola te na odvajae plinova. U nastavku je ukratko opisan svaki od navedenih postupaka. Odvajai praine i aerosola te principi na kojima se zasniva njihov rad: 1. Ciklon gravitacija (princip rada) 2. Vodeni toranj gustoa estica (princip rada) 3. Koncentrirano pranje gustoa estica (princip rada) 4. Rotaciono pranje gustoa estica (princip rada) 5. Venturijev princip gustoa estica (princip rada) 6. Vreasti filtar veliina estica (princip rada) 7. Elektrofiltar elektrostatiko privlaenje (princip rada). 1. 2. 3. 4. 5. Odvajai plinova te principi na kojima se zasniva njihov rad su: Absorpcija rastvor u tenoj fazi (princip rada) Bioloko pranje mikrobioloka razgradnja u vodenoj otopini (princip rada) Adsorpcija taloenje i koncentracija na vrstom tijelu (princip rada) Termiko izgaranje oksidacija u plamenu (princip rada) Katalitiko izgaranje oksidacija i redukcija na katalizatoru (princip rada).
74
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
75
PRINCIPI I NA JBOL JE RASPOLOIVE TEHNOLOGIJE
Shema 1 Ciklon
ODVAJAI PRAINE I AEROSOLA Ciklon gravitacija

Kao to se jasno vidi sa sheme, princip rada ciklona je jednostavan: otpadni plin bogat esticama praine (Ro) dovodi se na ulaz ciklona. Uslijed sile gravitacije i centrifugalnih sila dolazi do taloenja praine na dno ciklona odakle ju je lako ukloniti, a proieni plin (Re) moe se ispustiti u atmosferu ili u daljnju fazu preiavanja. Ovakvi ureaji odavno su u koritenju te se u zadnje vrijeme najvie koriste kao prethodno proiavanje prije ulaska plina u vreaste filtre. Mogue je koritenje nakon operacija suenja, drobljenja, mljevenja i kalciniranja, prikladno je i za dimne plinove. Protonost ovakvih ureaja je od 100.000 pa do 180.000 Nm3/h. Sadraj praine u otpadnom plinu moe biti do 16.000 g/Nm3. Najmanja veliina estica do PM2.5. Ulazna temperatura otpadnih plinova ovisno o materijalu komore moe biti i iznad 1200 0C .
S praina, Ro otpadni plin, Re - proieni plin
Shema 2 Vodeni toranj gustoa estica
Shema 3 Koncentrirano pranje gustoa estica
Stupanj efikasnosti proiavanja raznih veliina zrna praine: PM PM10 PM5 PM2.5 80-99% 60-95% 80-95% 20-70%.
W - tenost za pranje, Ro - otpadni plin, Re - proieni plin
Shema 4 Rotaciono pranje gustoa estica
Shema 5 Venturijev princip gustoa estica
Za sva etiri sljedea principa gdje se odvajanje vri na temelju razlike u gustoi estica (vodeni toranj, koncentrirano pranje, rotaciono pranje i Venturijev princip) moe se dati zajedniki opis postupka. Znai radi se o izdvajanju mase iz plinovite u tekuu fazu. U svim ovim postupcima imamo tenost za pranje kojom se na neki nain (ovisno o rasporedu mlaznica, koliinama, sastavu otpadnog plina itd.) ispire praina i aerosoli iz otpadnog plina i odvode kao tekua faza dok se proieni plin isputa u okoli ili u daljnju fazu preiavanja. Nastala suspenzija zahtijeva daljnju obradu separacijom. Mogue je odvajanje estica praine manjih od PM2.5. Protonost je najvie do 170.000 Nm3/h. Pri radu je prisutna znaajna emisija buke. Ostvariv uspjeh odvajanja: PM SO2 50-99% (ovisno o varijanti) 80-99%
76
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
77
Vreasti filtar veliina estica

Ovdje se koristiti tehnika mehanikog filtriranja uz postojanje obloge poboljane uinkovitosti. Koristi se kao zavrna obrada za uklanjanje estica praine manjih od PM2.5. Velike estice treba skupiti prije ulaska otpadnog plina u ovaj fini odvaja.
Shema 6 Vreasti filtar
Kao to se sa sheme jasno vidi princip rada elektrostatskog filtra je separacija elektrinim poljem: otpadni plin bogat esticama praine (Ro) dovodi se na ulaz. Uslijed elektrostatskog privlaenja dolazi do taloenja praine na dno elektrofiltra odakle ju je lako ukloniti, a proieni plin (Re) moe se ispustiti u atmosferu. Obino se koristi kao zadnje najfinije preiavanje. Mogue je koritenje nakon rada energana, u kemijskoj industriji, rafinerijama, sustavima spaljivanja i ubrizgavanja. Protonost je vrlo visoka do 1.800.000 Nm3/h. Sadraj praine otpadnog plina do 10 g/ Nm3. Radna temperatura do 700 0C . Stupanj efikasnosti : PM PM10 PM5 99-99,2% 97,1-99,4% 96-99,2%
ODVAJAI PLINOVA
S - praina, Ro - otpadni plin, Re - proieni plin
Absorpcija rastvor u tenoj fazi

Shema 8 Absorpcija
Stopa protonosti mu je 180.000 Nm3/h sa sadrajem praine do 230 g/Nm3. Pri koritenju ovog ureaja treba izbjegavati ljepljivu prainu jer tada dolazi do zaepljenja finih pora u filtrima. Ostvariv uspjeh odvajanja praine od ak 99 - 99,9%. Ostvarive razine emisija ovim postupkom kod praine iznose 2 -10 mg/Nm3, a uporabom keramikog filtra ostvariva je vrijednost od samo 1 mg/Nm3.
Elektrofiltar elektrostatiko privlaenje

Shema 7 Elektrofiltar
Kod ovog postupka dolazi do prijenosa mase iz plinovite faze u tekuu fazu. Koristi se za odvajanje HOS-a (hlapljivih organskih spojeva), anorganskih spojeva kao i praine, ovisno o varijanti i tekuini za pranje (voda, kisele ili alkalne otopine). Postupak se koristi se na temperaturama ispod 40 0C. Potroni materijal je voda za pranje, voda za hlaenje, kemikalije (kiselina, kaustina soda, oksidant), energija. Otpadnu vodu treba proistiti.
S - praina, Ro - otpadni plin, Re - proieni plin
78
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
79
Ostvariv uspjeh odvajanja: HOS Anorganski spojevi SO2 HF HCl SO2 50-99 % 90-99 % 80- 99 %
Ostvariv uspjeh odvajanja HOS Anorganski spojevi Miris 75-99 % (hlapivi organski spoj) 80-95 % 70- 95 %
Dostine razine emisija primjenom ovakvog naina preiavanja < 1 mg/ Nm3 < 10 mg/ Nm <
3
Adsorpcija taloenje i koncentracija na vrstom tijelu

Shema 10 Adsorpcija
40 mg/ Nm3
Bioloko pranje mikrobioloka razgradnja u vodenoj otopini

Shema 9 Bioloko pranje
Ro - otpadni plin, Re - proieni plin
U samom se postupku dogaa prijenos materijala iz plinovite faze na vrstu povrinu. Dogaa se odstranjivanje HOS-a, mirisnih tvari, dioksina. Spada u zavrna obradu otpadnih plinova. Stopa protonosti iznosi do 100.000 Nm3/h. Temperatura manja od 80 0C odnosno manja od 250 0C kad se koriste zeoliti. Potroni materijal: para ili duik (desorpcija), voda za hlaenje (kondenzacija), potroena energija. Ostvariv uspjeh odvajanja
W tenost za pranje, Ro otpadni plin, Re - proieni plin
HOS Miris H2S Dostine razine emisija Hg dioksini < <
80-95 % 80-95 % 80- 95 % 0,05 mg/ Nm3 0,1 ng/ Nm3
Ovdje se odvija bioloka degradacija (razgradnja) mikroorganizmima. Primjenjuje se za odstranjivanja niskih koncentracija oneiujuih tvari topivih u vodi. NH3, amini, ugljikovodici, H2S, tulen, stiren, miris odvajaju se na ovakav nain odnosno smanjuje im se prisutnost u otpadnom plinu. Ogranienje uporabe je zbog NH3 koji u velikim koncentracijama moe uzrokovati probleme. Postupak nije prikladan ni u sluaju promjenjivog sastava otpadnog plina. Osim toga, i mraz, kia i visoka temperatura okoline utjeu na materijal filtra. Potroni materijal su voda, kemikalije (nutrijenti, pH prilagodba), troi se energija.
80
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
81
Termiko izgaranje oksidacija u plamenu

Oksidacija kisikom (zrakom) grijanjem toka plina iznad njegove toke samozapaljenja odvija se prema ovom principu. Primjenjivo za emisije iz svih HOS izvora. Stopa protoka do 80.000 Nm3/h. Raspon temperature od 800 - 1000 0C. Potroni materijal: gorivo za vrijeme poetnih i ne autotermalnih uvjeta, potroena energija. Ostvariv uspjeh odvajanja HOS 95-99 %
Shema 11 Termiko izgaranje
Oksidacija s kisikom (zrak), koristei katalizatore da se snizi toka samozapaljenja. Primjena za emisije iz svih HOS izvora. Stopa protoka do 80.000 Nm3/h. Raspon temperature od 300 500 0C. Potroni materijal: gorivo za vrijeme poetnih i ne autotermalnih uvjeta, utroena energija. Ostvariv uspjeh odvajanja HOS CO Neugodni mirisi 90-99 % iznad 98 % 80- 95 %.1
Katalitiko izgaranje oksidacija i redukcija na katalizatoru

Shema 12 Katalitiko izgaranje
1 Dijelovi izvornog lanka autora Zovko M., u fazi objavljivanja
82
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
83
Energiju za kretanje u prometu dananja cestovna motorna vozila dobivaju iskljuivo putem motora s unutarnjim sagorijevanjem, koji pri tome uglavnom koriste tekua fosilna goriva. Ova vrsta pogona ostat e dominantna i u blioj budunosti, svakako uz tehnika poboljanja...
Poglavlje 2 / Zrak
Ukratko o aerozagaenju uslijed prometa

Promet je jedan od najveih emitenata oneiujuih tvari sa znaajnim utjecajem na zdravlje ljudi i vegetaciju, ali i mnogo irim, globalnim efektom (stakleniki plinovi i zatopljenje, oteenje ozonskog omotaa). Na prometnicama s intenzivnim, gustim cestovnim prometom prizemne koncentracije polutanata mogu dosei izrazito visoke razine, dok je u ruralnim podrujima ova pojava esto beznaajna jer se radi o otvorenim prometnicama. U urbanim sreditima, naroito u gusto izgraenim ulicama, pojavljuje se tunel-efekt poveanja i nakupljanja izrazito visokih koncentracija oneiujuih tvari zbog velikog zaguenja i nemogunosti dobrog provjetravanja. Najee emisije koje su produkt intenzivnog prometa, odnosno izgaranja goriva iz vozila su : - CO (benzinska vozila) - SO2 (dizel-motori) - CO2 - NOx - estice - NMVOC ( nemetanski hlapivi organski spojevi) - olovo.
KVALITETA ZRAKA ZAGAENOST ZRAKA SPECIFINIM TVARIMA PODRIJETLOM OD ISPUNIH PLINOVA MOTORNIH VOZILA
Energiju za kretanje u prometu dananja cestovna motorna vozila dobivaju iskljuivo putem motora s unutarnjim sagorijevanjem, koji pri tome uglavnom koriste tekua fosilna goriva. Ova vrsta pogona ostat e dominantna i u blioj budunosti, svakako uz tehnika poboljanja i sve vee koritenje raznih vrsta plinova kao goriva. Za ovakav nain dobivanja pogonske energije karakteristino je isputanje veeg broja otpadnih tvari najveim dijelom plinovitih s manjim ili veim tetnim utjecajem na okoli i ljude. Zagaivanje zraka sagorijevanjem goriva u motornim vozilima postaje najvaniji problem gradova irom svijeta. Emisija zagaujuih tvari iz mobilnih izvora uvjetovana je: - sagorijevanjem goriva u motorima - stupnjem prometa - prohodnou prometnica - meteorolokim uvjetima.
84
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
85
U K R AT K O O A E R O Z A G A E N J U U S L I J E D P R O M E TA
Sljedea tablica prikazuje sastav ispuih plinova jednog Otto-motora bez katalizatora.
Tablica 8 Sastav tetnih plinova iz auspuha
praine, dimove, plinove, magle, pare ili vlakna u koliinama koje mogu dovesti do oteenja zdravlja osoba koje s njima dolaze u dodir. Bioloka granina vrijednost predstavlja upozoravajuu razinu tetnih tvari ili njihovih metabolita u tkivima, tjelesnim tekuinama ili izdahnutom zraku, bez obzira je li tetna tvar unesena u organizam inhalacijom, ingestijom ili preko koe. Gore spomenutim pravilnikom propisane su bioloke granine vrijednosti za 38 kemijskih tetnih tvari. Pod radnim prostorijama smatraju se prostorije u kojima se obavljaju proizvodni procesi odnosno kojima se kreu ili preteni dio dnevnog radnog vremena zadravaju osobe na radu. Pod radnim prostorom smatra se radni prostor izvan radnih prostorija u kojima se obavlja rad, odnosno u kojima se kreu ili preteni dio dnevnog radnog vremena zadravaju osobe na radu. Maksimalno dopustiva koncentracija (MDK) tetnih tvari je najvia granica koncentracije tetnih plinova, para i aerosola pri temperaturi 20 0 C i tlaku 1013 mbar u zraku radnih prostorija i prostora, koja prema sadanjim saznanjima ne dovodi do oteenja zdravlja pri svakodnevnom osmosatnom radu, a izraena je u ml/m3 (ppm ) odnosno mg/m3 ili u broju vlakana/cm3. Vrijednost MDK za plinove i pare u ml/m3 (ppm) mogu se preraunati u mg/m3 i obrnuto prema formulama
Sastav tetnih plinova iz auspuha ( vol % ) CO2 CO NOx SO2 CH Aldehidi 87,6 10,3 0,6 ( pri normalnoj vonji ) 0,06 1,07 ( ne sagoreni ugljikovodici ) 0,4
Potpuno sagorijevanje
Benzin i dizel gorivo su smjese ugljikovodika koju ine atomi vodika i ugljika. GORIVO (ugljikovodici) + ZRAK (O2 i N2) > UGLJINI DIOKSID + H20 + N2
mg/m = M / 24,04 x ml / m3 Tipino sagorijevanje u motoru

GORIVO (ugljikovodici) + ZRAK (O2 i N2) > NESAGORIVI UGLJOVODICI + DUIKOVI OKSIDI + UGLJINI MONOKSID + UGLJINI DIOKSID + H20
ml/m = 24,04 / M x mg / m3
gdje je M = molekulska masa u gramima. KDK (kratkotrajno dopustiva koncentracija) je ona koncentracija tetnih i opasnih tvari kojoj zaposlenik moe bez opasnosti od oteenja zdravlja biti izloen kroz krae vrijeme. Izloenost KDK tetnih tvari moe trajati najvie 15 minuta i ne smije se ponoviti vie od 4 puta tijekom radnog vremena. Izmeu dvije izloenosti toj koncentraciji mora proi najmanje 60 minuta. Ugljini monoksid (CO) je plin bez boje, mirisa i okusa. On je opasan otrov. Njegova opasnost je poveana i time to je to plin bez boje, okusa i mirisa te se njegova prisutnost u zraku ne moe osjetiti. Maksimalno dozvoljena koncentracija (MDK) ovog plina u radnom prostoru je 50 ppm odnosno 58 [mg /m3] (prema JUS Z.BO.001/71). Duini dioksid (NO2) je bezbojna kruta tvar, ukasta tekuina ili plin crveno smee boje. Spada u nadraljivce. Maksimalno dozvoljena koncentracija (MDK) ovog plina u radnom prostoru je 5 ppm odnosno 9 [mg/m3] (prema JUS Z .BO.001/71). Sumporni dioksid (SO2) je bezbojan plin ili tekuina otrog mirisa. Spada u nadraljivce. Maksimalno dozvoljena koncentracija (MDK) ovog plina u radnom prostoru je 4 ppm odnosno 10 [mg/m3] (prema JUS Z.BO. 001/71). Ozon (O3) je alotropska modifikacija kisika. To je bezbojan plin ili tamnoplava tekuina.
MJERENJE KONCENTRACIJE ONEIENJA U ZRAKU

Koncentracija pojedinih oneienja u zraku moe se utvrditi mjerenjem (ispitivanjem) je li utvreni udio u granicama dopustivih koncentracija. Svaki se zagaiva mora prije ispitivanja posebno identificirati. Metoda ispitivanja odabire se u ovisnosti o oekivanoj koncentraciji te mogunostima metode. Danas se najee koriste metode plinske kromatografije, infracrvene spektrofotometrije, atomske apsorpcije, ali i jo uvijek klasine kemijske analitike metode. Vrlo su este i detekcijske metode. Pravilnikom o maksimalno dopustivim koncentracijama tetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biolokim graninim vrijednostima, propisuje se MDK pojedinih tetnih tvari aerosola u zraku radnih prostorija i prostora, koje prema sadanjem stupnju saznanja ne izazivaju oteenje zdravlja zaposlenih i ne zahtijevaju primjenu posebnih pravila zatite na radu, odnosno primjenu osobnih zatitnih sredstava. tetne tvari su sve one tvari koje za vrijeme proizvodnje, rukovanja, transporta, skladitenja ili koritenja isputaju ili stvaraju infektivne, iritirajue, zaguljive, toksine ili druge tetne
86
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
87
Jako je nadraujue sredstvo. Maksimalno dozvoljena koncentracija (MDK) ovog plina u radnom prostoru je 51 ppb odnosno 0,1 [mg/m3] ( prema JUS Z.BO.001/71 ).
gorijevanjem. Ovaj plin u uobiajenim koncentracijama uz prometnice nije kodljiv, ali je globalno najodgovorniji za pojavu efekta staklenika. Ugljini monoksid (CO) nastaje nepotpunim sagorijevanjem u motorima i moe se uporabom katalizatora u potpunosti ukloniti iz ispunih plinova. Ovaj plin u uobiajenim koncentracijama uz prometnice nije kodljiv za ljude i okoli, ali u zatvorenim prostorima moe vrlo brzo dostii koncentraciju otrovnu za ljude, pa je mjerodavan za dimenzioniranje ventilacijskih ureaja garaa i tunela. Prema MLUS-92 srednja godinja koncentracija ugljinog dioksida izvan naselja (uzdu trasa autocesta) iznosi 1,2 1,8 mg/m3. Duikovi oksidi (NOx) nastaju sagorijevanjem pri visokim temperaturama. U samim motorima nastaje uglavnom duikov monoksid (NO) koji se pod utjecajem atmosfere veim dijelom pretvara u toksiniji duikov dioksid (NO2). Ovaj nadalje u ovisnosti o temperaturi i prisutnosti ultraljubiastog svjetla sudjeluje u formiranju prizemnog ozona to predstavlja poseban problem u gradovima. Globalno, duikovi oksidi takoer sudjeluju u formiranju kiselih kia i efekta staklenika. Kod pojedinih vrsta bilja duikovi oksidi mogu uzrokovati usporavanje procesa fotosinteze i druge tetne pojave dok kod drugih djeluju povoljno u nekim fazama rasta. Prema MLUS-92 srednja godinja koncentracija duikovog dioksida izvan naselja (uzdu trasa autocesta) iznosi 0,04 0,06 mg/m3. Na ljude duini dioksid djeluje kao plin otrog mirisa koji nadraujue djeluje na dine putove. Za osjetljive vrste bilja prema nekim istraivanjima srednja koncentracija NO2 tijekom razdoblja vegetacije ne bi smjela biti via od 0,05 mg/m3. Sumporni dioksid (SO2) u prometu nastaje preteno u dizel motorima, koritenjem goriva koje sadri sumpor, ali u globalnoj emisiji udio cestovnog prometa iznosi samo oko 5% (glavni izvor sumpornog dioksida su industrija i kuna loita). U koncentracijama uobiajenim uz otvorene prometnice ovaj plin nije izravno kodljiv za ljude i okoli, ali je u naseljima mogue zbrajanje koncentracije plina od prometa s osnovnim optereenjem od kuanstva i industrije. Sumporni dioksid je globalno najodgovorniji za pojavu kiselih kia. Ozon (O3) je bezbojni plin jakog mirisa koji nastaje u stratosferi, na visini od 20 do 40 kilometara. U tim slojevima on apsorbira tetna zraenja iz svemira. Ukoliko se kroz utjecaj ovjeka (promet, industrija) povea koncentracija ozona u niim slojevima atmosfere, to dovodi do takozvane inverzije vremenskih uvjeta odnosno do pojave smoga. Dizelska aa nastaje sagorijevanjem u dizel motorima pod visokim optereenjem. U veim koncentracijama zajedno s ostalim lebdeim esticama (prainom) moe zbog taloenja na listove i iglice biljaka nepovoljno djelovati na fotosintezu i ostale funkcije biljaka. Postoje pretpostavke da dizelska aa kod dugotrajne izloenosti na ljude djeluje kancerogeno i to samostalno te u kombinaciji s ugljikovodicima nataloenim na estice ae. Ove pretpostavke nisu jednoznano dokazane te nisu usvojene jedinstvene granine vrijednosti doputene emisije. Olovo (Pb) je jedini teki metal iju emisiju u znaajnim koliinama uzrokuje promet, to je posljedica koritenja olova u motornom benzinu. Prelaskom na bezolovni benzin ovaj bi problem bio trajno rijeen. Kod toga treba napomenuti da se danas pretena imisija olova kod ljudi u razvijenijim zemljama ne odvija zranim putem nego preko hrane od ranije deponiranog olova u tlu. Toksino djelovanje olova na ljude oituje se prema sadanjim saznanjima prvenstveno kroz oteavajue sinteze hemoglobina te utjecajem na ivani sustav.
VRIJEDNOSTI IMISIJE ZA VANJSKI PROSTOR

Prethodno dane vrijednosti odnose se na radne prostore pa su zato i propisane granice zagaenja vie nego to je to sluaj s vrijednostima imisije za vanjski prostor. Ipak ih ovdje dajemo za ilustraciju njihovog utjecaja na zdravlje ljudi. Vrijednosti imisije za vanjski prostor (okoli) u Federaciji Bosne i Hercegovine definira Zakon o zatiti zraka (Slubene novine F BiH, broj 12/05) s podzakonskim aktima odnosno njih definira Pravilnik o graninim vrijednostima kvaliteta zraka (Slubene novine F BiH, broj 12/05). Granine vrijednosti kvalitete zraka GV u cilju zatite zdravlja ljudi prikazane su u tablici 9.
Tablica 9 Granine vrijednosti kvalitete zraka
Zagaujua tvar SO2 SO2 NO2 NO2 L10 UL Dim (aa) CO O3
Razdoblje uzorkovanja 1 sat 24 sata 1 sat 24 sata 24 sata 24 sata 24 sata 8 sati 8 sati
Prosjena godinja vrijednost (g/m3) 90 90 60 60 50 150 30 ---
Visoka vrijednost (g/m3) 500 (napomena 1) 240 (napomena 2) 300 (napomena 3) 140 (napomena 2) 100 (napomena 2) 350 (napomena 2) 60 (napomena 2) 10.000 150 (napomena 4)
Napomena 1: ne smije biti prekoraena vie od 24 puta u kalendarskoj godini Napomena 2: ne smije biti prekoraena vie od 7 puta u kalendarskoj godini (98-i percentil) Napomena 3: ne smije biti prekoraena vie od 18 puta u kalendarskoj godini Napomena 4: ne smije biti prekoraena vie od 21 put u kalendarskoj godini (98-i percentil)
Osobine odnosno opis utjecaja polutanata na vanjski otvoreni prostor

Ugljikovodici nalaze se u gorivu te nastaju nepotpunim sagorijevanjem i ostalim procesima u motorima. Upotrebom katalizatora mogu se najveim dijelom ukloniti iz ispunih plinova. Veina ugljikovodika koji u uobiajenim koncentracijama dospijevaju u okoli relativno se brzo razgrauju i ne djeluju tetno. Iznimka su policikliki aromatski ugljikovodici (PAH) od kojih benzen, formaldehid i jo neki kancerogeno djeluju na ljude. Preporuena vrijednost imisije benzola iznosi 2 g/m3. Ugljini dioksid (CO2) predstavlja najvei dio otpadnih plinova motora s unutarnjim sa-
88
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
89
Osim navedenih, u ispunim je plinovima motornih vozila sadran i cijeli niz drugih komponenti zastupljenih u znatno manjim koliinama. U emisije prometa treba ubrojiti i estice krupne i sitne praine nastale prvenstveno troenjem guma (krupna a), kolnikog zastora, te obloga konica i spojki. U podruju gdje se cesta zimi esto posipa smjesom protiv smrzavanja (sol i kameni agregati) nastaju posebno velike koliine krupne praine sastavljene od ovih komponenti. Taloenjem praine na biljke smanjuje se prodor svjetla i intenzitet fotosinteze. Osim toga, taloenje praine na naliju lista prijei normalnu transpiraciju i uzrokuje fizioloke poremeaje. Posljedica je smanjeni rast biljke. Komponente krupne praine, kao i olovo, najveim se dijelom taloe u neposrednoj blizini autoceste (10 do 30 metara od ruba ceste), dok se fina praina prenosi na vee udaljenosti.
ZAKLJUNO RAZMATRANJE
Zakljuno, oneienje zraka je najoitija posljedica prometa, a udio oneienja zraka izazvanog prometom u ukupnom oneienju zraka procjenjuje se na skoro 50% CO, vie od 20% C02, oko 10% SO2, gotovo 50% NMVOC, vie od 60% NOX, preko 90% olova, te neodreeni udio oneienja benzenom, poliaromatskim ugljikovodicima i prainom. Najvei postotak NMVOC-a, nemetanskih hlapivih organskih spojeva (benzen, toluen, ksilen, itd.) je iz prirodnog izvora (ume), dok je od antropogenih izvora, najvei upravo promet. Ovi spojevi stvaraju fotooksidativne plinove i neizravno, osim na zdravlje, utjeu na zakiseljavanje i globalno zatopljenje. Emisije SO2 i olova izravno ovise o kakvoi goriva, dok je emisija CO2 dobar pokazatelj utroka goriva. Zbog emisije NOx iz prometa stvara se prizemni ozon koji najvie koncentracije obino dosegne na rubnim dijelovima urbanog podruja i neto podalje od mjesta najintenzivnijeg prometa, jer se kemijske reakcije ne uspiju jo dogoditi na samom podruju grada. Pojedini polutanti u okoliu stvaraju odreeno kemijsko meudjelovanje i mogu utjecati na procjenu kretanja drugih oneiujuih tvari u zraku. Tako smanjenje emisije CO2 ujedno utjee na smanjenje emisije SO2, NOx i CO i time doprinosi boljem stanju u pogledu smanjenja zakiseljavanja, pojave troposferskog ozona i kvalitete zraka openito u urbanim sredinama. S druge strane, aerosoli sumpora imaju rashladni uinak u atmosferi pa, na neki nain, njihovo smanjenje ne doprinosi umanjenju globalnog zatopljenja. 1
90
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
91
Pitka se voda generalno dijeli na dvije velike klase: povrinske i podzemne vode. Povrinske vode su vode u rijekama i jezerima. Ove vode u principu imaju samo mali postotak minerala i radi toga...
Poglavlje 3 / Voda
Voda nemilosrdno rasipanje izvora ivota

Tek oko 2,5% sve vode na Zemlji je slatka voda. Od toga je 68,9% te vode zamrznuto u polarnim kapama, podzemne vode predstavljaju 30,8%, a samo 0,3% pitke vode nalazi se u rijekama i jezerima! Ili kad to predstavimo pojedinano: - 97,5 % slana voda - 0,075 % slatka voda u rijekama i jezerima - 0,77 % slatka voda u podzemnim vodama - 1,7225 % slatka voda u gleerima. Pitka se voda generalno dijeli na dvije velike klase: povrinske i podzemne vode. Povrinske vode su vode u rijekama i jezerima. Ove vode u principu imaju samo mali postotak minerala i radi toga se nazivaju mekim vodama. Povrinske vode su izloene raznim vrstama zagaivaa kao to su otpadne vode od domainstava, sredstva za zatitu bilja, industrijske otpadne vode, alge, organski spojevi i sl. Zbog toga je vrlo vano obratiti panju na zatitu ovih voda. Podzemne vode su vode koje dospiju u tlo i nakon Slika 34 Procjena koliine i raspodjele toga dospiju u podzemlje. vode na Zemlji Nadopunjavaju se kinicom, otapanjem snijega, kroz izvore koji se nalaze u zemlji ili kroz tekue vode koje bivaju upijene. Podzemne vode na temelju raznih izvora nastajanja sadre sva oneienja koja imaju povrinske vode s tim da je koliina otopljenih minerala u ovakvim vodama vea zbog dueg zadravanja u tlu. Voda s veim postotkom otopljenih minerala opisuje se kao tvrda voda. Zbog toga to je voda otapalo, u stanju je otopiti materijale s kojima doe u kontakt, ovisno o njihovoj topivosti. U podrujima gdje podzemne vode dolaze u kontakt sa sedimentnim stijenama kao to su kalk ili gips, tvrdoa vode jako raste. Tvrdi minerali su kalcij, magnezij i kalij. Tvrdoa vode
92
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
93
V O D A N E M I LO S R D N O R A S I PA N J E I Z V O R A I V O TA
izraava se u stupnjevima njemake tvrdoe oznaka 0dH. Ova veliina obuhvaa sumu svih tvrdih spojeva, koji se kao pojedinani sastojci mogu analitiki utvrditi. Prema statistikim podatcima svaka osoba u SR Njemakoj dnevno potroi 127 litara pitke vode. Najvei dio pitke vode prema ovoj statistici potroi se na sljedee aktivnosti : - 46 litara za tuiranje i kupanje - 34 litra za ispiranje toaleta - 13 litara za pranje rublja - 9 litara za zalijevanje vrta i pranje auta - 7 litara za pranje sua - 13 litara za razne druge aktivnosti - 5 litara za pie i kuhanje. Samo 5 od 127 litara koristi se za pie i kuhanje to je manje od 4% potroene koliine! Naalost ne postoje precizni podatci o potronji pitke vode u Bosni i Hercegovini, ali se sa sigurnou moe rei da je ukupna koliina potroene pitke vode po osobi sigurno viestruko vea nego u razvijenijim zemljama. Uzroci tome su loe gospodarenje vodom kao i loe navike pri koritenju pitke vode. Prema statistikama agencija za prehranu iz tri zemlje njemakog govornog podruja (Njemaka, Austrija, vicarska) na ovom podruju pije se u prosjeku samo 1,84 litara po osobi dnevno. To je 20% manje nego to lijenici preporuuju. Treba biti svjestan injenice da gubitak tenosti u iznosu 2% od tjelesne Slika 35 Potronja pitke vode teine moe dovesti do znaajnih zdravstvenih smetnji: krv tee sporije, miii i mozak su loije opskrbljeni kisikom i hranjivim sastojcima, pojaavaju se glavobolje i dolazi do brzog umaranja, smanjuje se sposobnost koncentracije, usporavaju se reakcije i poveava se vrijeme potrebno za shvaanje problema. Dva postotka nisu mnogo, kod jednog 70 kilograma tekog ovjeka to je 1,4 litara. Ovu koliinu pri normalnim uvjetima tijelo izgubi svaki dan samo preko procesa disanja, preko koe i odlaskom na toalet. Ovisno o starosti i spolu razlikuje se udio vode u ukupnoj teini ovjeka: dojene ima oko 75% vode, dok odrasli ljudi tek oko 53%. to je netko miiaviji, to je kod njega udio vode vei.
Tako je udio vode openito vei kod mukaraca nego kod ena. Jedan 60 kilograma teak ovjek ima 32 litra vode u sebi. Tri etvrtine ove vode, dakle 24 litra zatvorena su u elijskoj grai. Ostalih osam litara tee u krvi i limfnom sustavu. Voda ima ulogu u skoro svim procesima u ljudskom tijelu. Krv se sastoji od 80% vode, mozak od 75%. Plua trebaju Slika 36 Vodena instalacija (Atelier Dreiseitl) vodu kako bi mogla funkcionirati. Samo ako je dovoljno vode u naim stanicama koa je puna i ima pravu boju. Da bi mogle regulirati tjelesnu temperaturu znojne lijezde moraju imati dovoljno vode na raspolaganju. Kao dovoljna koliina vode koju treba popiti (u mm vode) preporua se umnoak tjelesne teine (u kilogramima) sa faktorom 30 odnosno jo bolje sa faktorom 40. Jedna 60 kilograma teka osoba treba dnevno piti izmeu 1,8 i 2,4 litra vode. Naravno, ukoliko se osoba vie znoji (tei rad, sport, sauna) ona mora i vie piti. Ve nakon par sekundi nakon gutljaja vode dogaaju se vane stvari uzrokovane tim gutljajem vode: preko sluzokoe u drijelu tijelo preuzima vodu i izravno je transportira u stanice. Najvei dio gutljaja vode zavri u stomaku ime se razrijedi eluana kiselina. Radu stomaka moe se mnogo pomoi ispravnim unoenjem vode. Popiti veliku au vode pola sata prije jela pomae stomanim lijezdama da neutraliziraju kisele probavne sokove pri njihovom ulasku u crijeva. Za vrijeme jela i do dva, tri sata nakon jela ne bi trebali nita piti, kako se stomana kiselina ne bi previe razblaila inae e se jelo sporije probavljati.
Slika 37 aa vode
94
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
95
Nakon dva i pol sata jedna do dvije velike ae vode vrlo mnogo pomau: za transport hrane kroz crijeva tijelo treba mnogo vode, dnevno oko devet litara koje ono preuzme iz stanica i tjelesnog tkiva. Ta voda se na kraju ponovo filtrira i vraa u organe, ali na to se troi previe snage. aa vode popijena u pravo vrijeme olakava rad cijelog sustava.
Slika 38 ovjek i voda neraskidivo povezani
koliine umjetnih gnojiva (nitrati) u tlo. Uz to injenica da razne male praonice auta svoje vode isputaju izravno u rijeke, a veina septikih jama nije propisno napravljena itd. dovoljno jasno pokazuje u kojem se pravcu kao drutvo kreemo. Samo za ilustraciju o koliko se znaajnom segmentu ivota radi u nastavku je dana lista vaeih propisa o vodama za podruje Federacije Bosne i Hercegovine. Kad bi praksa bila u skladu s teorijom (zakonodavstvom) bilo bi puno lake razmiljati o budunosti novih generacija i o tome hoe li one imati dovoljno pitke vode.
Vaei propisi o vodama u Federaciji BiH

1. 2. 3. 4. Zakon o inspekcijama u Federaciji BiH (Slubene novine F BiH, broj 69/05) Zakon o prekrajima F BiH, (Slubene novine F BiH, broj 31/06, 41/07) Zakon o vodama (Slubene novine F BiH, broj 70/06) Odluka o granicama rijenih bazena i vodenih podruja na teritoriji Federacije BiH (Slubene novine F BiH, broj 41/07) 5. Odluka o visini posebnih vodnih naknada, (Slubene novine F BiH, broj 46/07) 6. Pravilnik o sadraju, obliku, uvjetima, nainu izdavanja i uvanja vodnih akata (Slubene novine F BiH, broj 92/07) 7. Pravilnik o nainu obraunavanja, postupku i rokovima za obraunavanje i plaanje i kontroli izmirivanja obaveza na osnovu ope vodne naknade i posebnih vodnih naknada (Slubene novine F BiH, broj 92/07) 8. Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za tehnoloke otpadne vode prije njihovog uputanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik (Slubene novine F BiH, broj 50/07) 9. Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih tetnih materija za vode koje se nakon preiavanja iz sistema javne kanalizacije isputaju u prirodni prijemnik (Slubene novine F BiH, broj 50/07) 10. Pravilnik o odreivanju zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita vode koja se korite i planiraju da koriste za pie (Slubene novine F BiH, broj 51/02) 11. Uredba o planovima odbrane od poplava (Slubeni glasnik BiH, broj 3/02) 12. Uredba o klasifikaciji voda i obalnog mora Jugoslavije u granicama SR Bosne i Hercegovine (Slubeni list SR BiH, broj 19/80 13. Uredba o klasifikaciji voda meurepublikih vodotoka, meudravnih voda i voda obalnog mora Jugoslavije (Slubeni list SR BiH, broj 6/78) 14. Uredba o kategorizaciji vodotoka (Slubeni list SR BiH, broj 42/67 15. Pravilnik o minimumu sadrine opeg akta o odravanju, koritenju i promatranju vodoprivrednih objekata (Slubene novine F BiH, broj 11/07) 16. Odluka o glavnom planu operativnih mjera odbrane od poplava za 2007. godinu (Slubene novine F BiH, broj 18/07) 17. Uredba o opasnim i tetnim materijama u vodi (Slubene novine F BiH, broj 43/07).
U tankom crijevu voda je potrebna za transport, ali i kao otapalo za soli, hormone, eer, proteine i vitamine. U vodi se otapaju vitamini B i C vani za kou, kosu, ivce, sposobnost koncentracije i za imunoloki sustav. Kao otopina hranjive tvari prolaze kroz elijsku membranu crijeva. Koliko hranjivih tvari treba stanica odreeno je preko osmoznog tlaka. On izjednauje koncentraciju hranjivih tvari izmeu unutarnjeg i vanjskog prostora stanice. Voda regulira ovaj tlak. Kod nedostatka vode ovaj sustav vie ne funkcionira. Bubrezi reguliraju osmozni tlak, pa tako reguliraju koliinu vode u tijelu. Kroz bubrege dnevno protjee 2000 litara vode, a oni iste krv od otpadnih tvari. Ukoliko nedostaje vode, mnoge otpadne tvari ostaju u tijelu. Voda koja vie nije potrebna tee kroz dvije cjevice u mokrani mjehur. im se tamo skupi koliina od 300 do 500 mm odlazimo na toalet. Tijelo dnevno izgubi litar do litar i pol vode na ovaj nain. Ona se spere u kanalizaciju sa 34 litra vode! esto nismo ni svjesni ogromnog znaaj vode za na ivot. Bolno uoavamo tek njen nedostatak. Iako smo zemlja bogata vodom to svoje bogatstvo nemilosrdno rasipamo. Kao to smo vidjeli, rezerve vode nisu nepresune. Osobito ukoliko se uzme u obzir zagaenje voda nastalo uslijed ljudskog nemara ili pohlepe za profitom. Poznato je da su otpadne vode sve one vode koritene u domainstvu, poljoprivredi i industriji kojima se kroz to koritenje mijenja sastav. One mogu sadravati brojne organske spojeve (masti, proteine, ugljine hidrate). Poto bi odreivanje svih ovih parametara bilo ekonomski neisplativo, najee se koriste tri sumarna parametra koja daju dovoljan broj relevantnih informacija o stupnju zagaenja vode: 1. biokemijski potreban kisik (BPK) 2. kemijski potreban kisik (KPK) 3. ukupni ugljik ( TOC). Naalost, dovoljno se samo prisjetiti podatka da u slivu rijeke Neretve ne postoji niti jedan preista komunalnih otpadnih voda. Takoer, industrija veinu svojih otpadnih voda izravno bez obraivanja isputa u vodotoke, a poljoprivrednici esto zbog neznanja unose ogromne
96
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
97
Podzakonski propisi o vodama koji se na temelju lanka 242. stavak 2. Zakona o vodama primjenjuju na teritoriju F BiH do donoenja novih podzakonskih propisa 1. Uredba o klasifikaciji voda meurepublikih vodotoka, meudravnih voda i voda obalnog mora Jugoslavije (Slubeni list SFRJ, broj 6/78) 2. Odluka o maksimalno doputenim koncentracijama radionuklida i opasnih materija u meurepublikim vodotocima, meudravnim vodama i vodama obalnog mora Jugoslavije (Slubeni list SFRJ, broj 8/78) 3. Uredba o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama SR BiH (Slubeni list SR BiH, broj 19/80) 4. Uredba o kategorizaciji vodotoka (Slubeni list SR BiH, broj 42/67) 5. Pravilnik o opasnim materijama koje se ne smiju unositi u vode (Slubeni list SFRJ, broj 3/66, 7/66) 6. Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za pie (Slubeni list SFRJ, broj 33/87) 7. Pravilnik o nainu uzimanja uzoraka i metodama za laboratorijsku analizu vode za pie (Slubeni list SFRJ, broj 33/87) 8. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (Slubeni list broj SR BiH broj 2/92) koji zamjenjuje Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za pie (Slubeni list SFRJ, broj 33/87 i 23/91) i Pravilnik o nainu uzimanja uzoraka i metodama laboratorijske analize pitke vode (Slubeni list SFRJ, broj 33/87 i 23/91). Najvanija stvar koja se tie pitke vode je njeno racionalno koritenje. Pitku vodu nije lako sauvati. Puno je lake tu istu vodu rasipati i zagaivati. Uvjet opstanka cjelokupnog ovjeanstva je njegov odnos prema vodi. Onoj vodi u nama i onoj vodi oko nas. 1
1 Dijelovi izvornog lanka autora Zovko M., Voda-nemilosrdno rasipanje izvora ivota, m-Kvadrat broj 20, lipanj 2010., Struni asopis za graevinarstvo i arhitekturu, 2010
98
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
99
Pokretaka snaga kruenja vode u prirodi je energija sunevog zraenja. Povrine oceana se zagrijavaju pod utjecajem topline sunevog zraenja tako do dolazi do procesa isparavanja voda (evaporacija). Isparena voda u vidu vodene pare postaje dio atmosfere koji se naziva...
Poglavlje 3 / Voda
Hidroloki ciklus
Voda se nalazi u neprekidnom kruenju izmeu tla i atmosfere. To se beskonano kruenje vode naziva hidroloki ciklus, a sastoji se od raznih putova kojima voda pada na povrinu Zemlje i s te se povrine slijeva u ocean odakle se isparavanjem ponovo vraa u atmosferu te se tako ponavlja cijeli proces. Pokretaka snaga kruenja vode u prirodi je energija sunevog zraenja. Povrine oceana se zagrijavaju pod utjecajem topline sunevog zraenja tako do dolazi do procesa isparavanja voda (evaporacija). Isparena voda u vidu vodene pare postaje dio atmosfere koji se naziva i atmosferska vlaga. Ona se kree zajedno s pomjeranjem zranih masa i tako se formiraju oblaci. Kad se u atmosferi ostvare odgovarajui fiziki uvjeti, u oblacima dolazi do kondenzacije i stvaraju se padaline. Padaline se vraaju u oceane ili izravno ili zaobilazno preko kopna. U polarnim predjelima ili na visokim planinama voda se moe akumulirati u led i jako dugo ostati u tom obliku. Kia koja dospije do povrine zemlje moe otjecati po povrini ili se moe infiltrirati u zemljite. Voda koja je dospjela u zemljite doprinosi poveanju koliine zemljine vlage. Ona se troi na biljke koje e je kasnije vratiti u atmosferu kroz proces transpiracije. Infiltrirana voda moe tei kroz nezasiene slojeve tla kao podpovrinski tok i doi do rijeka neto sporije nego povrinskim tokom. Iz nezasienih slojeva tla voda se moe procijediti u dublje slojeve i tako
Slika 39 Hidroloki ciklus - globalno
100
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
101
HIDROLOKI CIKLUS
HIDROLOKI CIKLUS
dospjeti do razine podzemnih voda odnosno do zasienog tla, a zatim se ponovo moe pojaviti na povrini u obliku izvora ili moe tei kao podzemni tok i prihranjivati povrine vode. Svi se ovi tokovi spajaju u povrinskim tokovima rijekama i potocima i mogu se privremeno zadravati i u jezerima, ali na kraju ipak dolaze do oceana kako bi se nastavio hidroloki ciklus. Na prethodnoj slici taj je ciklus pojednostavljeno prikazan sa danas pretpostavljenim koliinama vode koja se nalazi u ovom ciklusu.
da voda bude zadovoljavajueg kvaliteta, a s druge strane da se to je mogue bolje zatiti od tetnog djelovanja vode. Hidrologija se bavi planiranjem, projektiranjem i upravljanjem radom hidrotehnikih objekata, vodovodnih sustava, preiavanjem i isputanjem otpadnih voda, navodnjavanjem i odvodnjom, koritenjem vodnih snaga, zatitom od poplava, plovidbom, erozijom i kontrolom nanosa, zatitom od oneienja voda, rekreativnim koritenjem voda i zatitom ivog svijeta u vodama. U globalnom hidrolokom ciklusu ukupna koliina vode uglavnom ostaje konstantna. Meutim vano je shvatiti kao globalni hidroloki ciklus nije samo jedan ciklus. To je vie meusobno povezanih ciklusa kontinentalne, regionalne i lokalne razine. To je i razlog zato se raspodjela vode na kontinentima i unutar slivnih povrina stalno mijenja, kako kroz prostorno tako i kroz vremenski nejednoliku raspodjelu. Pored prirodnih oscilacija u raspodjeli vode, na reim voda utjeu i ljudske aktivnosti. Ljudi obrauju velike povrine zemlje, kre ume, navodnjavaju poljoprivredne kulture, unose kemikalije u zemljite, crpe podzemne vode, grade brane, bacaju otpad u rijeke, jezera i oceane, i rade jo mnoge stvari koje su konstruktivne ili destruktivne, ali koje mijenjaju dinamiku ravnoteu hidrolokog ciklusa i pokreu nove procese koji se kasnije ne mogu kontrolirati. Jedan od problema je i urbanizacija jer dolazi do betoniranja povrine tla koje je nekad bilo ruralno i slobodno za otjecanje voda. Izgradnjom hidrotehnikih objekata mijenja se hidroloki ciklus jer se voda ne kree prirodnim nego putovima koji su joj nametnuti.
Slika 40 Hidroloki ciklus - lokalno
ovjek je oduvijek imao potrebe za vodom. Na poetku su te potrebe bile veoma niske gledajui koliine vode koje krue u globalnom hidrolokom ciklusu. ovjek je vodu trebao za odranje ivota i proizvodnju hrane. Razvojem ovjeanstva i poveavanjem njegove brojnosti ire se podruja ovjekovih potreba za vodom. Tako se danas voda koristi za snabdijevanje stanovnitva i industrije vodom, navodnjavanje, proizvodnju elektrine energije iz hidroelektrana, za rekreaciju, kao transportni put itd. Osim problema dostupnosti, ljudska civilizacija odavano ima problem i zatite od voda (recimo poplave koje su uvijek izazivale velike tete i unitenja). U novije vrijeme na alost sve vie dolazi do izraaja odnos ljudi i voda i javlja se kao pitanje zatite voda odnosno zatite kvalitete voda od zagaenja koje u veini sluajeva izaziva ovjek. Naravno, ovjek oduvijek tei kontroli nad vodama i to tako da ima dovoljno vode za sve svoje potrebe (bile one opravdane ili ne) i
Slika 41 Utjecaj ljudskih aktivnosti na reim voda
Na prethodnoj slici prikazan je dio ljudskog mijeanja u hidroloki ciklus. Voda se zahvata iz vodotoka i koristi za navodnjavanje, za snabdijevanje stanovnitva vodom, za industrijsku potronju i za proizvodnju elektrine energije. Sve se to uzima, a u vodotok se vraaju samo otpadne vode. Akumulacije znaajno mijenjaju vremensku raspodjelu voda u slivu. Sutina
102
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
103
HIDROLOKI CIKLUS
HIDROLOKI CIKLUS
njihovog rada je izravnati prirodne neravnomjernosti u reimu voda. Skoro svaka akumulacija se koristi za zatitu od poplava kao objekt za ublaavanje poplavnih valova, a u sunim razdobljima ona osigurava minimalne koliine vode za nizvodne korisnike. Osnovna karakteristika urbanih sredina jeste znaajno uveano sudjelovanje nepropusnih povrina (ulica, krovova i velikih asfaltiranih povrina). Prirodi putovi dreniranja voda se mijenjaju i dopunjuju sustavima kanalizacije. U poetnoj fazi urbanizacije (mala naselja) koritene vode iz domainstava odvode se u septike jame. Daljnjim razvojem i poveanjem broja stanovnika grade se sustavi kanalizacije. Poto te vode sadre i velike koliine zagaujuih tvari potrebno ih je proistiti na postrojenjima za proiavanje otpadnih voda i tek nakon toga ispustit u lokalne vodotoke ili mora i oceane. 1
104
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
105
Pri mijeanju dviju neagresivnih voda stvara se mjeavina koja je najee agresivna. Ako obje vode imaju razne karbonatne tvrdoe, tada je uvijek produkt nastajanja agresivna voda. ak i onda kad je jedna meka voda potpuno kiselinski neutralna...
Poglavlje 3 / Voda
Korozija izazvana vodom i tvarima otopljenim u vodi

Korozija je proces nenamjernog razaranja konstrukcijskih materijala, uzrokovan fizikalnim, kemijskim i biolokim agensima. To je spontan proces koji nanosi ogromne tete gospodarstvu. Ustanovljeno je da godinji trokovi zbog korozije metala, ukljuujui i mjere za zatitu od korozije, u visokoindustrijaliziranim zemljama iznose do 1.000,00 $ po stanovniku. Ovi podatci nisu potpuni jer ne obuhvaaju sekundarne tete nastale zbog korozije, na primjer nesree, ugroenost zdravlja ljudi, gubitke u proizvodnji, teke ekoloke katastrofe, propadanje spomenike batine i dr. Iz navedenog proizlazi veliki znaaj pravovremene i kvalitetne zatite od korozije. Korozija moe nastupiti u cijevima i instalacijama za vodu (najee na metalnim dijelovima) zato to metali nisu zastupljeni u njihovoj stabilnoj formi. Pri kontaktu s nekim oksidacijskim sredstvom oni se tee spajaju u neke druge spojeve na primjer okside.
Slika 42 Korozija metalnog mosta
Slika 43 Korodirana cijev
Njemaka norma DIN 50900 definira koroziju na sljedei nain: Pod korozijom podrazumijevamo unitavanje radnih materijala kroz kemijske ili elektrokemijske reakcije sa njihovom okolinom. Znaajno je spomenuti da se ovdje ne podrazumijeva samo razaranje metala nego i na primjer betona ili plastike. Razlikujemo dvije vrste korozije: suhu i mokru koroziju. Kod suhe korozije metali stvaraju spojeve na svojoj povrini sa plinovima kao to su: zrak, kisik, vodena para ili ugljini dioksid. Kad metali u formi iona uz prisutnost jednog elektrolita na temelju elektrinog potencijala sa elektrolitom budu odvedeni dolazi do mokre korozije. U mokrim sustavima vaniju ulogu ima mokra, elektrokemijska korozija. Znaajno je takoer praviti razliku izmeu korozije i tete od korozije. teta od korozije uvijek je uzrokovana nekom korozijom, ali neka korozija ne mora uvijek izazvati tetu. Tako je na primjer koristan ravnomjerni sloj od bakarnog karbonata u bakrenim cijevima koji takoer nastaje procesom korozije.
106
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
107
KO R O Z I J A I Z A Z VA N A V O D O M I T VA R I M A OTO P L J E N I M U V O D I
Korozija u instalacijama vode

U ovim sustavima bitna je podjela na: - koroziju kroz ravnomjerno povrinski zahvaen sloj - koroziju kroz neravnomjerno zahvaen sloj.
Stajaa voda stvara u cijevima jau koroziju nego tekua. Uopeno moe se rei i da je vea korozija to je nia brzina protoka. Pri sporijem protjecanju vidi se opadanje koliine kisika. Na krajevima cijevne mree zato dolazi do oteenja cijevi zbog manjka kisika i do stvaranja uto smeih zamuenja kod vode za pie. To je razlog zato je kao optimalna granica za protok uzeta brzina protjecanja 0,5 m/s.
Uzroci nastajanja korozije u instalacijama vode

- - - - - - -
Slika 44 Vaniji efekti korozije u sustavima za vodu - Prilagoeno prema DIN 50 930
Korozija nastaje iz sljedeih razloga: zbog razliitosti koritenih metala kemijskih ili fizikalnih neravnomjernosti koje se nalaze na povrini metala taloenjem stranih estica na gornjoj povrini metala odnosno stvaranjem zatitnih slojeva zbog raznih sastojaka u legurama zbog mjestimino razliite koncentracije elektrolita zbog mjestimino razliite koncentracije plinova u istom protoku zbog promjenjive pH vrijednosti.
Erozivne korozije uzrokovane lokalno prevelikom protonom brzinom i naponima korozije kroz stvaranje pukotina uzrokovanim statikim naponom na razvlaenje bitno ne utjeu na proces korozije. Ravnomjerno habanje vodi kod pocinanog elika kontinuiranom nestajanju sloja cinka, tako da nastaje jedan povrinski sloj sastavljen od produkata korozije cinka. Nakon toga, meufaza izmeu cinka i elika korodira i tako raste procent eljeza u zatitnom sloju. U idealnom sluaju produkti korozije stvaraju jednu trajnu zatitu od korozije. Habanje je u normalnom sluaju vrlo sporo; moe biti ubrzano preko agresivne vode i uzrokovati vodu boje re, zaepljenje cijevi, a takoer i pucanje zidova cijevi. Kod cijevi od bakra otopljeni kisik iz vode stvara zatitni sloj od bakar (I) oksida. To vodi ka stvaranju zelenog zatitnog sloja sastavljenog od bakarnog karbonata. Ioni bakra pri koroziji neprekidno dospijevaju u vodu. Ovo je manje zdravstveni, a vie tehniki problem jer pri kontaktu s pocinanim elinim cijevima ioni bakra ubrzavaju njihovu koroziju i to ve od 0,1 mg/l (bakar u vodi). Vie problema najee pravi neravnomjerno korodiranje, koje vodi ka heterogenostima na i oko radnog materijala i vodi ka stvaranju rupa. Kod pocinanog elika to se dogaa uz pomo lokalnog cijepanja sloja cinka esto uzrokovanog prozraivanjem. Pri tome je sprijeen lokalni pristup kisika na povrinu metala. Ovo moe biti uzrokovano kroz unesene estice pijeska i djelie uzrokovane korozijom. Tada se stvara potencijal izmeu dijelova (koji imaju kontakt s kisikom katoda) i onih koji taj kontakt nemaju (anoda). Takoer, mjehurii zraka na povrini metala, razni parametri protjecanja i visoki sastavi klorida mogu pojaati nastajanje rupa. Kod bakarnih cijevi teta uzrokovana korozijom skoro uvijek rezultira kao rupianje, i to ili kroz lokalno pojaano nastajanje karbonata bakra ili stvaranje brojnih najee bakar (I) oksidom punjenih mjesta nastajanja pukotina, koje u poetku nastajanja nisu vidljive.
Svi navedeni uzroci stvaraju na povrini metala jedan mozaik anodnih i katodnih podruja, koji uz prisutnost nekog elektrolita vode ka koroziji. Nain, veliina i jaina napada na metal odreeni su otopljenim plinovima, solima i temperaturom elektrolita. Kod plinova radi se kod obine vode o kisiku i ugljinom dioksidu, a kod soli preteno o takvima iji su anioni hidrogeni karbonati, kloridi ili sulfati. iste povrine metala tee ka jakoj koroziji, dok se pri stvaranju zatitnih slojeva iz produkata korozije ili soli moe usporiti proces korozije. Jedan elektrokemijski element korozije uvijek se sastoji iz anode i katode gdje u anodnom podruju metali ostavljaju svoje elektrone u elektrolitu i pri tome se anoda rastae. Elektroni odlaze u katodna podruja i stupaju tamo u razne reakcije. Bez vode kao posrednika korozije ove se reakcije ne mogu odvijati. Razlog lei u dipolnom karakteru vode koja omoguuje razlaganje jonskih spojeva preko hidracije iona. Hidratizirani ioni su elektro izolirani, tako da nije mogue izvriti izjednaavanje napona.
Korozija uzrokovana otopljenim kisikom

Koncentracije kisika u vodi za pie lee izmeu 4 mg/l i koliine zasienja. Minimum od 4 mg/l je obvezan jer: - ne formira se kalk koji titi od korozije - zatita od korozije inhibacijom nije efikasna - ukus vode bio bi bljutav. Kod korozije uzrokovane kisikom eljezo se na primjer otopi u Fe2+. Slobodni se elektroni kreu ka povrini metala u katodno podruje sve dok ne nau nekog s kim mogu stupati u reakcije. To moe biti kisik (O2) i vodi ka sljedeim reakcijama:
O2 + H2O + 4 e- = 4 OH O2 + 4H+ + 4 e- = 2 H 2O
108
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
109
U oba ova sluaja raste pH vrijednost i OH joni stvaraju sa Fe2+ teko topljive spojeve. Zbog toga ne moe doi do stanja ravnotee i korozija napreduje sve dok ne doe do potpunog nestanka metala.
naini zatite metala od korozije su: - Elektrokemijska zatita (katodna i anodna) - Zatita obradom korozivne sredine (uklanjanjem aktivatora korozije i uvoenjem inhibitora korozije u agresivnu sredinu) - Zatita prevlakama (metalne prevlake, anorganske nemetalne prevlake i organske prevlake). 1
Korozija zbog suvinog CO2

Topljivost CO2 u vodi je vie od 200 puta vea nego O2. Zbog toga se zasienje u vodi za pie ne moe dostii. CO2 s vodom (H2O) stvara ugljinu kiselinu koja vri korodiranje veih povrina metala. Sve vode koje nemaju ravnoteu kalk ugljina kiselina i zbog toga imaju niu pH-vrijednost napadaju materijal cijevi i materijal spremnika. One otapaju metal iz zidova cijevi kao i kalcij karbonat iz betona i maltera (recimo kod bazena za vodu). Kod eljeza i olova veliku ulogu igra kisik iz zraka s tim da voda s malo ili nimalo kisika eljezo napada, ali olovo ne. Vrlo meke vode s mnogo agresivne ugljine kiseline i pH-vrijednou ispod 7,0 posebno su agresivne za metale i rastvaraju velike koliine metala. Ovo je posebno opasno kod olova i cinka jer su oba metala opasna po zdravlje. Pored pH-vrijednosti i slobodne ugljine kiseline vana je i karbonatna tvrdoa od ije visine ovisi i nastajanje zatitnog sloja. Pri postojanju ravnotee kalka i ugljine kiseline nema suvinog CO2 i moe se formirati sloj kalka koji titi od re.
Korozija zbog estica prljavtine

Ova vrsta korozije nastupa bez sudjelovanja iona vodika ili otopljenog kisika. Ako se u cijevima za vodu estice praine ugnijezde, to je najee poetak rupiaste korozije. Takve estice prljavtine ne moraju biti metalne. Mogu biti i nemetalni djelii na primjer pijesak. Oni odvlae ispod njih leee metalne povrine ione i slue kao prihvatai elektrona. Time se mjestimino ogranieni ioni metala odvlae u spojeve.
Korozija nakon mijeanja voda

Pri mijeanju dviju neagresivnih voda stvara se mjeavina koja je najee agresivna. Ako obje vode imaju razne karbonatne tvrdoe, tada je uvijek produkt nastajanja agresivna voda. ak i onda kad je jedna meka voda potpuno kiselinski neutralna i ne posjeduje uope ugljinu kiselinu, nastaje pri mijeanju s nekom tvrdom vodom mjeavina koja ima agresivne osobine. Pri centralnom sustavu snabdijevanja vodom mora se prvo provesti mijeanje voda, a tek onda vriti njihovo neutraliziranje. Agresivne vode mijeanjem ne gube svoju agresivnost to znai da nije mogue razblaiti agresivnu vodu.
Zakljuak
Istraivanja su pokazala da se etvrtina teta od korozije moe sprijeiti uporabom suvremenih tehnologija. Metal se moe zatititi od procesa korozije razliitim metodama. Najei
1 Dijelovi izvornog lanka autora Zovko M., Korozija izazvana vodom i tvarima otopljenim u vodi, m-Kvadrat broj 32, lipanj 2011., Struni asopis za graevinarstvo i arhitekturu, 2011
110
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
111
Danas u svijetu ivi preko dvije milijarde ljudi koji nemaju pristup potrebnim koliinama pitke i sanitarne vode. Samo oko 5% otpadnih voda na svijetu se proiava to je izravni uzrok da svaki drugi stanovnik zemalja u razvoju boluje od bolesti iji je uzrok zagaena voda...
Poglavlje 3 / Voda
Otpadne vode i njihovo preiavanje

Nikad nisam zaustavljao vode Nila, nikad toj vodi nisam zagradio put, nikad nisam oneistio Nil. Ramzes III. Odnos prema vodi - crpljenje, odvoenje, koritenje, odravanje istom i obrana od vode, obiljeio je povijest ljudske civilizacije. Taj odnos prema vodi i danas je jedan od najveih izazova koji stoji pred ovjeanstvom u cjelini. Danas u svijetu ivi preko dvije milijarde ljudi koji nemaju pristup potrebnim koliinama pitke i sanitarne vode. Samo oko 5% otpadnih voda na svijetu se proiava to je izravni uzrok da svaki drugi stanovnik zemalja u razvoju boluje od bolesti iji je uzrok zagaena voda. Pet milijuna ljudi umire godinje samo zbog neiste vode koju piju. Kako bi se odgovorilo na potrebe za vodom u svijetu trenutno postoji oko 40.000 akumulacijskih jezera, a svaki se dan izgradi jo jedno. Zapremina vode u ovim jezerima je pet puta vea nego zapremina vode svih rijeka na Zemlji! I vie nikoga ne ude najave buduih ratova koji e se voditi za pravo na vodu i pristup vodi. Iako mi u Bosni i Hercegovini imamo velike rezerve pitke vode, na alost samo oko 56% ukupnog stanovnitva obuhvaeno je javnim vodovodom (94% u gradovima i 35% u selima), a javnom kanalizacijom tek 35% (80% gradskog i 11% seoskog stanovnitva). ak i u sluajevima veih opinskih centara, obodna su naselja najee bez kanalizacijske mree. Broj gradskih postrojenja za preiavanje otpadnih voda u BiH je jako mali. Po dostupnim podatcima postrojenja koja su u pogonu nalaze se u Trebinju, Ljubukom, Grudama, Gradacu, elincu, Neumu i Srebreniku, dok su postrojenja u Sarajevu, Trnovu i Odaku izgraena, ali su jo izvan funkcije.
Otpadna voda openito

Koritenjem vode iz vodoopskrbnih sustava za odreene namjene nastaju otpadne vode. Pri koritenju vode dolazi do promjena njenih osobina - fizikalnih, kemijskih i mikrobiolokih. U otpadne vode spadaju: 1. sanitarne otpadne vode (kuanske, gradske) 2. tehnoloke otpadne vode (industrijske) 3. oborinske otpadne vode.
112
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
113
OT PA D N E V O D E I N J I H O V O P R E I AVA N J E
Sanitarne otpadne vode

Sanitarne otpadne vode nastaju uporabom sanitarnih instalacija u kuanstvima, hotelima, uredima itd., ali i u objektima industrijskih i drugih proizvodnih pogona koji imaju izgraene sanitarne vorove. Ovdje se openito moe rei kako se ova skupina voda sastoji od voda koje slue za vodoopskrbu stanovnitva, sanitarne i komunalne potrebe. Ove otpadne vode optereene su organskim tvarima i njihova je temeljna karakteristika biorazgradivost. Bioloki razgradivu tvar u otpadnoj vodi koriste mikroorganizmi kao hranu, a pri tom se procesu troi kisik. Parametar koji ukazuje na koliinu razgradive organske tvari koja se nalazi u otpadnoj vodi definiramo kao BPK biokemijska potronja kisika. Za praktine potrebe uveden je pokazatelj o petodnevnoj biolokoj potronji kisika BPK5. U tom se sluaju uzorak otpadne vode ostavi 5 dana na temperaturi od 20 0C, a mjerna jedinica je mg/lO2. U strukturi otpadnih voda nekad se nalaze i tvari koje ometaju biokemijske postupke razgradnje organskih tvari. Uz uvjet da se i to uzme u obzir dobiju se toniji podatci o koliini organskih tvari i to se oznaava parametrom KPK kemijska potronja kisika koja se takoer izraava u mg/lO2. Od ega e se sastojati otpadna voda iz kuanstva ovisi o mnogo faktora: o nainu ivota (standard), o klimatskim prilikama, o raspoloivim koliinama vode za vodoopskrbu stanovnitva, o izgraenosti sustava vodoopskrbe, itd. Razgradnja organskih tvari u kuanskim otpadnim vodama moe se podijeliti na tri stupnja. Svjea voda je otpadna voda u kojoj je biorazgradnja tek poela. Koncentracija otopljenog kisika u takvoj vodi nije puno manja od koncentracije kisika u istoj vodi za pie iz vodovoda. Odstajala voda je ona voda u kojoj je sav sadraj kisika potroen zbog procesa bioloke razgradnje. Trula voda je ona u kojoj se biorazgradnja dalje odvija, ali bez kisika (anaerobno). Pojava trule vode je opasna za kanalizacijske sustave jer dovodi do korozije betona i oteenja objekata kanalizacijske mree. Anaerobnom razgradnjom stvara se ugljini dioksid i sumpor vodik. Sumpor vodik (H2S) u vodi dalje oksidira i tvori sumpornu kiselinu (H2SO4) koja razara kanalizacijske sustave. Ova se pojava moe izbjei veim protokom u kanalu ili veim brzinama protoka kako bi se sprijeilo taloenje u kanalizacijskoj mrei. Ovakve otpadne vode sadre veliki broj mikroorganizama (bakterija i virusa) od kojih su neki i patogeni. U usporedbi sa vodom iz vodovoda zbog tople vode iz kupatila, kuhinja odnosno uslijed procesa biorazgradnje temperatura otpadne vode je poviena. Povienjem temperature ubrzavaju se bioloki procesi razgradnje. Tako se bre potroi postojei otopljeni kisik u vodi, a sve to poveava opasnost od truljenja u kanalskoj mrei. Glavni pokazatelji stanja otpadne vode iz domainstava su: 1. biokemijska potronja kisika, BPK5 2. kemijska potronja kisika, KPK 3. koliine krutih tvari (ukupne, talone, suspendirane, rasprene) 4. ukupni organski ugljik 5. duik (ukupni, organski, amonijak, nitriti, nitrati) 6. fosfor (ukupni, organski, anorganski) 7. temperatura 8. pH vrijednost 9. ukupna ulja i masnoe te sadraj mikroorganizama fekalnog podrijetla.
Industrijske otpadne vode

Tehnoloke otpadne vode nastaju uporabom vode u radnim procesima, u industrijskim pogonima, a to su i rashladne vode poviene temperature itd. Zbog ogromne razlike izmeu raznih industrijskih grana nastaje isto tako velika razlika u sastavu otpadnih voda iz raznih industrija. Ipak gruba se podjela moe izvriti na vode koje su bioloki razgradive i one koje nisu bioloki razgradive. Prva skupina voda moe se mijeati s gradskim otpadnim vodama i odvoditi zajednikom kanalizacijom. Druga skupina su vode koje se moraju prethodno proistiti prije mijeanja sa gradskom otpadnom vodom (to su najee vode iz kemijske, preraivake ili metalne industrije). Pojedine industrije koriste ogromne koliine vode kao rashladnu vodu. Tada dolazi do povienja temperature vode i isparavanja, a kao posljedica ostaje poveana koncentracija raznih soli u otpadnoj vodi i temperaturno oneienje. Svaka industrija ini specifian problem svojim sastojcima u otpadnoj vodi. Takve vode mogu sadravati otrovne ili teko razgradive sastojke. Tu spadaju teki metali, kiseline, luine, nafta i naftni derivati, masti i mineralna ulja, radioaktivni izotopi, sintetiki kemijski spojevi. Sve su to sastojci kojih nema u prirodnim vodama. U praksi se otpadne industrijske vode odvode istim sustavom kanalizacije sa kuanskim vodama. Optereenje industrijskim otpadnim vodama izraava se EBS-om, ekvivalentnim brojem stanovnika koji se rauna prema BPK5 (biolokoj potronji kisika u pet dana). U kanalizacijama kojima se zajedno odvode kuanske i industrijske otpadne vode odnos izmeu KPK i BPK pokazuje nam utjecaj industrijske otpadne vode. Tako se dolo do sljedeih zakonitosti u mijeanim otpadnim vodama: 1. vee koliine duika upuuju na znatan utjecaj industrije 2. gradske vode imaju pH vrijednost u granicama 7-7,5 dok velika odstupanja od ovih vrijednosti upuuju na utjecaj industrijske otpadne vode 3. pojava tekih metala karakteristika je odreenih industrijskih otpadnih voda 4. odnos hranjivih soli (osobito duika i fosfora) u gradskoj vodi iznosi 15-20% BPK , dok je u industrijskim vodama est nedostatak duika i fosfora 5. visok salinitet i njegove nagle promjene ukazuju na industrijske vode 6. znatnija promjena temperature takoer ukazuje na industrijske vode.
Oborinske vode
Oborinske otpadne vode nastaju uslijed oborina koje se zagauju u doticaju s niim slojevima atmosfere, povrinom tla, krovova itd. Samo uvjetno se vode mogu smatrati istim vodama. One na svom putu ispiru atmosferu i otapaju ili transportiraju prema povrini zemlje sve sastojke koji se isputaju u atmosferu na tom podruju ili su pod utjecajem vjetrova doneseni sa drugih podruja (kisele kie, crvene ili ute kie). Zagaenje oborinskih voda koje sa gradskog podruja dolaze u kanalizaciju ovisi o mnogo imbenika: o vrsti povrinskog pokrova, intenzivnosti i vrsti prometa, utjecaju industrije, trajanju kie odreene jaine, zagaenosti zraka, trajanju sunog razdoblja koje je prethodilo kii itd.
114
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
115
Koncentracija zagaenja u oborinskoj vodi mijenja se tijekom trajanja oborine. Utvreno je kako u prvom dotoku oborinske vode koncentracija suspendirane tvari bude i do 10 puta vea nego u zavrnim fazama otjecanja. Pri jakim i dugotrajnim kiama ta razlika moe biti vea ak i do 20 puta. S obzirom na BPK prvi su dotoci obino 2 do 5 puta vie optereeni nego zavrni. U ovu skupinu spadaju i vode koje potjeu od topljenja snijega, a imaju karakteristike veoma zagaenih voda. Posebno su zagaeni dotoci koji se javljaju pri naglom zatopljenju kad se sva neistoa prikupljena tijekom razdoblja niskih temperatura oslobaa i dospijeva u kanalizaciju (posljedica ienja ulica).
Tako se ne moe obaviti prirodno filtriranje neistoa iz vode. Ta voda u podzemlje dolazi i dalje kao otpadna, zagaena voda. U drugim vrstama tla, kod kojih postoji tzv. intergranulacijska poroznost dolazi do biolokog proiavanja samim prolaskom vode kroz tlo. To je samo jedan pokazatelj koliko su osobito krko tlo i njegovi podzemni vodonosnici ugroeni uslijed neadekvatnog odnosa prema otpadnim vodama.
Zagaenje podzemnih voda

Naalost postoji jako mnogo naina kojima je mogue zagaditi podzemne vode. Na sljedeoj je slici prikazan openiti nain na koji dolazi do zagaivanja podzemlja.
Slika 46 Prirodno proiavanje otpadnih voda u kr i ostala podruja
Naini preiavanja otpadnih voda

Dva najvanija naina u cilju proiavanja otpadnih voda su pojedinani (individualni) nain koji se ogleda kroz gradnju septikih jama za pojedinane objekte i kolektivni nain koji se bavi skupljanjem otpadnih voda sa ireg podruja i njihovim transportom do centralnog proistaa otpadnih voda. U nastavku su opisana oba naina preiavanja otpadnih voda.
Slika 45 Zagaivanje podzemnih voda
Vidljivo je kako je jako irok krug procesa i djelovanja koji izazivaju zagaivanje podzemnih voda: od procjeivanja divljih odlagalita otpada, preko koritenja previe kemikalija u poljoprivredi i njihovog sapiranja u podzemlje, preko nepropisno izgraenih septikih jama, podzemnih spremnika otpada, prometnih nezgoda itd. Idua slika zorno prikazuje opasnosti koje osobito pogaaju naa krka podruja koja su veinom locirana u Hercegovini. Krka tla odlikuje pukotinska poroznost odnosno voda brzo otjee bez mogunosti zadravanja u tlu.
Septike jame individualni nain prihvata otpadnih voda

Septika jama je najei oblik za prihvat sanitarnih otpadnih voda iz pojedinanih objekata koji nisu spojeni na kanalizacijski sustav. U septikoj jami se proiava voda i tako otklanja opasnost po zdravlje pa se vode iz septike jame mogu uputati u vodotoke ili okolni teren. Jako je znaajno naglasiti kako su nepravilno izvedene septike jame esti uzrok zagaenja okolia i izvor zaraze. Ukoliko izvedena septika jama nije vodonepropusna ona gubi smisao i postaje koncentrirani izvor zagaenja podzemnih voda i tla.
116
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
117
Osnovno znaenje septikih jama je to se u njima izdvajaju suspendirane tvari taloenjem i nastavlja daljnje truljenje istaloenog mulja. Prema nainu na koji se vri taloenje razlikujemo: jednostavne septike jame (trulita) i dvokatne talonice (Emerovi septici ili Imhoffov tank). Septike se jame prave tako da se sastoje od dvije ili tri komore pri emu je prva komora najvanija. Obino je dvostruko vea od ostalih i ima glavnu funkciju u izdvajanju talonih tvari. Druga odnosno trea komora samo su preljevne te su stoga manjeg volumena, a nekad i manje dubine. Septika jama mora uvijek biti puna vode, a tok vode odvija se po zakonu o spojenim posudama. Pri dotoku svjee otpadne vode u prvu komoru nastaje prelijevanje iz prve u drugu, iz druge u treu a viak se vode izlijeva iz septike jame vani. Komore se izvode na nain da se sprijei tok vode od ulaza do izlaza, tako da voda prelazi dui put, dulje se zadrava i u tom vremenu potpuniji je proces taloenja. Istaloena organska tvar na dnu, pod djelovanjem anaerobnih bakterija, dalje trune. Poetni proces je kiselo vrenje, dalje se nastavlja metansko vrenje koje postupno zahvata cijeli volumen komore, mulj i vodu, a na vrhu se oblikuje kora koja sprjeava pristup zraku.
glinovitim materijalom. Jama se sa gornje strane osigurava armiranobetonskom ploom, a nad njom je obino sloj zemlje debljine 0,5 metara zbog zatite od utjecaja vanjske temperature. Pregrade u komorama izvode se sa cca 20 cm iznad razine vode, a slobodni prostor iznad razine vode trebao bi biti visok 0,5 metara. Svaka komora ima okno za ienje najee veliine 60 cm (ili pravokutni 60 x 60 cm). Ulijev otpadne vode i preljevi u komoru izvode se potopljeno od keramikih cijevi i fazona, a u malim sepSlika 48 Septika jama tikim jamama prelijevanje se odvija putem otvora u pregradama koji su veliine cca 20 x 20 cm. Radi lakeg pranjenja dno se jame izvodi zakoeno s nagibom u jednom smjeru. ienje i pranjenje obavlja se obino svakih est mjeseci. U posljednje vrijeme pojavile su se plastine septike jame koje su tipske izrade i kontrolirane gradnje. Praktino su zamjena klasinim radovima pri zidanju septikih jama.
Slika 47 Septika jama popreni presjek
Nain rada postrojenja za preradu otpadne vode

Postupak proiavanja otpadne vode, prije nego to se ispusti u prirodnu vodnu sredinu, ovisi prvenstveno o koliini i sastavu otpadne vode, ali i o zahtijevanoj kakvoi vode na mjestu isputanja. Postupci proiavanja otpadne vode najee se dijele na:
U septikoj se jami tijekom procesa truljenja razvijaju plinovi (ugljini dioksid, duik, metan, sumpor vodik). Zbog toga se septike jame ventiliraju kako bi se otklonila opasnost za ljude pri odravanju jama. Uslijed metanskog vrenja i stvaranja plinova smanjuje se volumen mulja tri do etiri puta. Septike jame se grade pod zemljom najee od betona koji mora biti vodonepropusan ili se s unutarnje strane obuka cementnom bukom do crnog sjaja. Ako su visoke podzemne vode potrebno je obraditi vanjski sloj oko jame debljine 20 do 30 cm vodonepropusnim
Slika 49 Plastina septika jama

M A R I O Z O V K O / Z A T I T A
118
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
119
0. 1. 2. 3.
Prethodno proiavanje Prvi stupanj proiavanja Drugi stupanj proiavanja Trei stupanj proiavanja.
radi uklanjanja mulja (viak mulja). Nakon prolaska mehanike i bioloke faze preiavanja, otpadna voda je oko 90% preiena od biorazgradivih tvari.
Prethodno proiavanje i prvi stupanj podrazumijevaju postupke: reetanja, usitnjavanja, taloenja, isplivavanja i cijeenja. Ovi se postupci veinom nazivaju mehaniki postupci jer se njima uklanjanju krupne plivajue tvari, rasprene tvari, pijesak i masnoe. Drugi stupanj proiavanja podrazumijeva bioloke postupke proiavanja otpadne vode. Ovdje se iskoritava aktivnost mikroorganizama za uklanjanje biorazgradivih tvari. Treim stupnjem proiavanja otpadne vode postie se i uklanjanje duika i fosfora, uklanjanje postojane organske tvari kao i tekih metala i otopljene anorganske tvari. To su najee fizikalno-kemijski postupci. U nastavku je prikazana shema rada jednog postrojenja za preradu otpadne vode. Preduvjet za svaku preradu otpadnih voda jeste prikupljanje otpadne vode u mreu kanala, iz kojih se otpadne vode slijevaju u postrojenje za preradu otpadne vode.
1. S obzirom da otpadne vode sadre biljne hranljive tvari (na primjer fosfatne i duine spojeve), koje u vodama dovode do sekundarnog zagaenja, treba poduzeti jo jedan stupanj preiavanja otpadnih voda. Otpadna voda koja jo sadri fosfate iz sekundarnog talonika (5) dospijeva prvo u bazen za flokulaciju (6). 2. Sa dozirne stanice za flokulante (7) otpadnoj vodi se uz snano mijeanje istovremeno dodaje sredstvo za flokulaciju. 3. Preostale neistoe se time okrupnjavaju i mogu se taloiti u sekundarnom taloniku (8) u vidu mulja, koji se zgusnut (10) odvodi u trulite (11). Tehnologija otpadnih voda danas sve vie prelazi na bioloke postupke za smanjenje fosfata u otpadnoj vodi. Na taj se nain moe znatno ograniiti dodavanje kemikalija za flokulaciju. Trea faza preiavanja obuhvata uz to i uklanjanje duinih spojeva. Za to se na primjer bioloki bazen dijeli u zone sa razliitim sadrajem kisika. U zoni bogatom kisikom vri se prijelaz spojeva amonijaka u nitrat (nitrifikacija). Nitrat se za stvarno uklanjanje duika u zonama s niskom koncentracijom duika mikrobioloki pretvara u atmosferski duik (denitrifikacija). U preradi otpadnih voda neophodne su jo neke faze preiavanja (npr. filtracija). 1. Preiena voda moe se sada ispustiti u prirodni vodotok (prijemnik) (9).
Trei stupanj preiavanja uklanjanje fosfata
Prvi stupanj preiavanja mehaniko preiavanje vode

Kod mehanikog stupnja preiavanja oko 30% neistoe iz otpadnih voda uklanja se putem reetke, pjeskolova i primarnog talonika. 1. Otpadna voda najprije prolazi kroz reetku (1) koja zadrava grubu prljavtinu (papir, boce, granje itd.) i istu uklanja automatskim skidaem. 2. U pjeskolovu (2) odvodni kanal postaje iri, ime se smanjuje brzina protoka otpadne vode te se grube mineralne talone tvari poput ljunka i pijeska mogu istaloiti na dnu i ukloniti. 3. U primarnim talonicima (3) voda se zadrava oko dva sata. U ovim velikim pravokutnim ili krunim bazenima mogu se na dnu u vidu mulja taloiti fine plivajue i suspendirane tvari. Ovaj se mulj usisava, zgunjava (10) i transportira na trulite (11).
1. Prethodno preiena otpadna voda iz primarne obrade uvodi se na drugi stupanj preiavanja, koji se naziva i bioloko preiavanje. Ovdje se koristi jedan potpuno prirodan proces, tako to se dovodom kisika u bazenu za aeraciju (4) stvaraju povoljni uvjeti za ivot mikroorganizama - uglavnom bakterija. Ovi su u stanju da rastvorene organske tvari otpadnih voda preko kisika iz zraka prihvate kao hranu i da ih pretvore u anorganske spojeve (ugljini dioksid, voda, soli), a umnoavaju se stvaranjem mulja. Ta se mjeavina mulja i vode nakon odreenog vremena sprovodi u sekundarni talonik. 2. Pahuljice mulja u sekundarnom taloniku (5) padaju na dno i potom se ili pumpaju jo jednom nazad u bazen za aeraciju (4) (povratni mulj) ili se transportiraju u zgunjiva (10)
Drugi stupanj preiavanja bioloko preiavanje otpadnih voda
Slika 50 Shema rada postrojenja za preiavanje otpadne vode
120
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
121
Tretman i uklanjanje mulja

Mulj koji se stvara u tokama 3, 5 i 8 ima sadraj vode od oko 98%. 1. Ovaj se sadraj uz pomo zgunjivaa (10) smanjuje i tako se zapremina prepolovi. 2. Mulj se potom transportira u septiki tank (11), gdje bakterije truljenja uz odsustvo zraka u procesu fermentacije na 35 C stvaraju bioplin, koji se sastoji od oko dvije treine metana i oko jedne treine ugljinog dioksida. 3. Ovaj se plin moe skladititi u spremnik plina i koristi se za pokrivanje energetskih potreba postrojenja za preradu otpadnih voda. 4. Mulj je nakon otprilike etiri tjedna istrulio, bez mirisa je i moe se ili strojno putem filtracije ili centrifugiranjem ili prirodnim putem transportirati u bazen za suenje mulja (13). Ukoliko mulj ne sadri previe tekih metala moe se koristiti za melioraciju zemljita u poljoprivredi. esto se samostalno ili zajedno s kunim otpadom spaljuje i u termoelektranama.
122
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
123
Zvuk nastaje pravilnim kretanjem (titranjem, osciliranjem) estica tvari i moe se iriti samo kroz materijalnu sredinu, dok kroz vakuum ne prolazi. Izvor zvuka moe biti zategnuta ica, membrana i slino koje svojim titranjem vre udare na estice...
Poglavlje 4 / Buka
Buka nastanak, mjerenje, zatita

Prema uobiajenim definicijama iz literature buka je svaki zvuk ija razina prekorauje najvie dozvoljene razine propisane zakonom s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi borave i rade. Izvorom buke smatra se svaki objekt sa sredstvima za rad i transport, ureajima, instalacijama, te bune aktivnosti i drugi objekti i radnje od kojih se iri zvuk, a koji prelazi doputene razine. Sredinom u kojoj ljudi borave i rade smatraju se svi otvoreni i zatvoreni prostori u naseljima i izvan naselja u kojima se ljudi zadravaju radi boravka, odmora i rekreacije. Svi mi znamo to je to buka. To je jednostavno zvuk koji nam pravi problem, koji nas ometa, ne da nam da se odmaramo, koncentriramo, radimo itd. Najee dolazi iz naeg ivotnog i radnog okolia: buka prometa, buka iz ugostiteljskih objekata, buka od stare klime, od kompresora iz oblinje hladnjae, vika djece itd. Velika veina nas zna i to da su s bukom povezani i neki decibeli, mjerenja buke, sudski sporovi, pa ak i fiziki sukobi uz intervencije policije itd. Iz mog profesionalnog iskustva mogu samo da spomenem sluaj zajapurenog ovjeka koji je za sebe traio 0 decibela i ni jedan vie uz prijetnje orujem svima koji bi se usudili i pomisliti da njemu putaju te vraje decibele. Nula i nikakve tolerancije! Na alost, u praksi je jako visok stupanj neinformiranosti ljudi glede buke i zatite od buke, a tu se prvenstveno misli na ambijentalnu buku, odnosno buku iz susjedstva. Zatita od buke na radu je sasvim drugaiji pojam koji se tie tono odreene grupacije ljudi i za svako podruje rada postoje druga pravila koja ga ureuju. Cilj ovog lanka je na (nadam se) razumljiv nain ukratko objasniti pojmove koje je veina ljudi ula, ali im u principu ne zna znaenje iako bi svi trebali znati poneto o problemu buke. Kako bi se mogao shvatiti problem buke treba razumjeti pojmove: zvuk, zvuni tlak, intenzitet zvuka, snaga zvuka, frekvencija zvuka, glasnoa zvuka, decibel (Bel), ekvivalentna razina buke.
Zvuk
Zvuk nastaje pravilnim kretanjem (titranjem, osciliranjem) estica tvari i moe se iriti samo kroz materijalnu sredinu, dok kroz vakuum ne prolazi. Izvor zvuka moe biti zategnuta ica, membrana i slino koje svojim titranjem vre udare na estice zraka i izazivaju pravilne promjene u zraku. Ovakvi titraji mogu nastati u tekuinama i plinovima, ali budui da je ovjek okruen zrakom primarno prima zvuk iz zraka. Zbog tih promjena u zraku nastaju zgunjavanja i razrjeenja koja se kroz materijal ire u obliku zvunih valova. Neto slino kao kad bacimo kamen u mirnu vodu i vidimo irenje koncentrinih krugova. Brzina rasprostiranja zvuka ovisi o vrsti materijala i njegovoj temperaturi, a razliita je za razne vrste materijala. Kod temperature od 20 C brzina zvuka je - zrak 343 [m/s] - voda 1460 [m/s]
124
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
125
B U K A N A S TA N A K , M J E R E N J E , Z A T I TA
- guma - pluto - elik
40-50 [m/s] 500 [m/s] 5000 [m/s]
I = p2 /410 [W/m2] (2)

Prema ovoj formuli, ako se umjesto p uvrsti referentni zvuni tlak (20x10-6 Pa), moe se izraunati i referentni zvuni intenzitet
Zvuni tlak
Svima nam je poznato to je to atmosferski tlak (pritisak). To je teina stupca zraka (atmosfere) podijeljena sa povrinom na koju djeluje. Jedinica za izraavanje atmosferskog tlaka je 1 Paskal odnosno kolinik sile od 1 N na povrini od 1 metra etvornog. Samo radi usporedbe recimo da atmosferski tlak otprilike iznosi oko 100.000 Pa (105). Atmosferski tlak mjeri se barometrom. Ukoliko izazovemo kretanje neke elastine stvari (recimo ice na gitari) ona e poeti vibrirati i tako gurati okolni zrak. Sam poremeaj atmosferskog tlaka prouzroen zvukom nazivamo zvuni tlak. Jako je bitno napomenuti da je taj tlak u odnosu na atmosferski tlak jako, jako mala veliina, a najmanji zvuni tlak koje ljudsko uho moe uti kao zvuk iznosi oko20 Pa (20x10-6). Tu je vrijednost Internacionalna standardizacijska organizacija (ISO) odabrala (standardizirala) kao referentnu veliinu referentni zvuni tlak. Najvei zvuni tlak kojega ljudsko uho moe podnijeti (bez bola) je milion puta vei od referentnoga i iznosi 20Pa (prema umnoku 106x20x10-6). Atmosferske promjene su tako spore da ih uho ne moe registrirati, ali zvuni tlak moe. Znai ovdje je bitno shvatiti da je zvuni tlak fizika veliina koja se moe objektivno mjeriti! Ljudsko uho ga moe uti u rasponu od 20 Pa pa sve do 20 Pa. To je raspon od 106 odnosno ukoliko bi te brojeve predstavljali linearno imali bi raspon brojeva od 1 do milijun! Zamislite samo probleme koji bi nastali da kaete nekome, tko ivi blizu nekog diska ili nonog bara, kako je izmjereni zvuni tlak kod njega 0,001 Pa, kod prvog susjeda 0,01, a preko puta ulice 19,0001!
I = p2 /410 = ( 20 x10-6)2 / 410 = 400 x 10-12/ 410 = 0,976 10-12 ~ 10-12 [W/m2]
Na isti nain, uvrstimo li u formulu za intenzitet maksimalnu veliinu zvunog tlaka kojeg ovjek moe podnijeti (bez nastanka boli u uhu) dobit emo zvuni intenzitet od 1[W/m2]. Treba istaknuti kako je dinamika sluha velika: najmanji i najvei zvuni tlak kojeg uho moe registrirati odnose se kao 1:106, a zbog toga to intenzitet zvuka ovisi o kvadratu zvunog tlaka, najmanji i najvei zvuni intenzitet odnose se kao 1:1012.
Snaga zvuka
Snaga (P) zvuka definira se kao koliina energije koja u sekundi prostruji kroz plohu veliine S, izraava se watima (W), a rauna se kao proizvod intenziteta i veliine povrine na kojoj taj intenzitet djeluje.
P = I S [W] (3)
Iz toga slijedi kako se snaga izvora zvuka moe izraunati na temelju izmjerenog zvunog tlaka i podatka o udaljenosti od izvora na kojoj je izmjeren zvuni tlak. O veliini zvunog tlaka zavisi intenzitet zvuka. Uz pretpostavku kuglastog irenja (u svim smjerovima) zvunog vala od izvora do mjesta na kojem se mjeri zvuni tlak, povrina na koju se rasporeuje zvuni intenzitet rauna se prema formuli za povrinu kugle prema
Intenzitet (jaina) zvuka

Zvunim se valom prenosi mehanika energija (koju mjerimo u vatima [W]). Koliina energije koja u jednoj sekundi prostruji kroz plohu veliine 1 m2, okomito postavljenu na smjer irenja zvuka, naziva se intenzitet ili jaina zvuka. Intenzitet zvuka moe se izraunati pomou poznate veliine zvunog tlaka i poznatih svojstava medija (zraka) prema
S = 4r2 [m2] (4)

Prema tome, ako na primjer elimo znati koju zvunu snagu mora imati izvor zvuka da na udaljenosti od 10 metara moe proizvesti zvuni intenzitet od 1 W/m2 (nastajanje bola u uhu), prvo raunamo koja je povrina oploja kugle radijusa 10 metara
I = p2/(oxc) [W/m2] (1)

pri emu je p zvuni tlak o gustoa zraka c brzina zvuka u zraku S obzirom na to da za zrak umnoak (oxc) iznosi 410 (specifini akustini otpor), prva se formula moe pojednostaviti kao:
S = 4x102 = 400 x = 1.256 m2

Prema tome, izvor zvuka mora imati snagu od 1.256 W (prema 1256x1) da na udaljenosti od 10 metara djeluje intenzitetom zvuka od 1 W/m2 (naravno pretpostavlja se slobodno irenje zvuka bez ikakvih prepreka).
Frekvencija zvuka
Frekvencija je broj titraja u sekundi, a mjeri se hercima. Jedan Hz jednako je jedan titraj/s.
126
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
127
Razliite frekvencije ljudsko uho osjeti kao razliite visine tonova. Zvukove male frekvencije osjeamo kao duboke, a zvuk visoke frekvencije kao visoke tonove. Ljudsko uho moe uti frekvencije od 16 do 20.000 Hz (odrastao ovjek do 16.000 Hz) to podruje nazivamo ujno podruje. Infrazvuk je zvuk frekvencije ispod 16 Hz (ovjek ga osjea kao potresanja), a ultrazvuk ima frekvenciju iznad 20.000 Hz. Za ocjenjivanje psiholokog utjecaja buke, vano je znati da nije samo jaina imbenik smetnje nego i visina (frekvencija) zvuka. Visoki tonovi se uju neprijatnije od niskih.
se specijalnim mjernim ureajima zvukomjerima mogla dobiti jedna izmjerena integrirana vrijednost ba onakva kako je na sluni sustav doivljava. Glasnoa zvuka je subjektivna jaina zvuka odreene frekvencije izraena phonima.
Decibel
Bel se definira kao veliina koja predstavlja logaritam odnosa dvaju intenziteta. Tako definirana veliina je nazvana prema Grahamu Bellu, izumitelju telefona, a za praksu je previe velika. Prikladnija, deset puta manja jedinica zove se decibel (dB).Broj decibela izraunava se prema
Glasnoa zvuka
Uho je prijemnik zvuka koji radi na istom principu kao i mikrofon: zvunu energiju pretvara u elektrinu i te impulse predaje mozgu. Ali uho ne uje sve tonove jednako! Zvukove niskih frekvencija uho vrlo slabo uje, srednje registrira podjednako kao mjerni instrument, a zvukove visokih frekvencija uje slabije. Isto tako za svaku ujnu frekvenciju postoji najnii zvuni tlak koji uho moe uti. Razlikuju se objektivna jaina zvuka izmjerena instrumentom i subjektivni dojam. Razina glasnoe nekog zvuka (loudness level) jest razina zvunog tlaka (sound preassure level, SPL) tona frekvencije 1 kHz koji je isto glasan kao taj zvuk. Jedinica takve dimenzije zove se fon (phon). Razina glasnoe moe se izmjeriti i izraziti za bilo koji zvuk. Najee se ilustrira za iste tonove razliitih frekvencija. Linije krivulje koje povezuju mjesta iste razine glasnoe zovu se izofone. Prema definiciji, sve krivulje neke razine glasnoe na mjestu koje oznaava frekvenciju od 1000 Hz imaju isti broj fona i decibela. Kod standardnog tona od 1000 Hz glasnoa i intenzitet zvuka su isti.
n = 10 log (I1/I2) (dB) (5)

gdje n predstavlja broj decibela, a I1 i I2 su bilo koja dva intenziteta zvuka (10 u jednadbi dolazi zbog toga to je decibel deseti dio bela, a definicija se odnosi na bel !). Na taj nain dinamika slunog polja, odnos najjaeg i najslabijeg zvuka kojega ovjek moe uti,od odnosa 1012 : 1 svodi se na 120dB prema
N = 10 log (1012/1) = 120 (dB)

Ovo je najvanije shvatiti u cijeloj dosadanjoj prii! Znai umjesto baratanja veliinama koje se kreu u milijunima i milijardama, uvodei decibele prikazano podruje smo sveli na raspon od 0 do 120 (naravno to se odnosi na podruje koje ovjek moe uti. Svjedoci smo postojanja i mjerenja jaine zvuka vee od 120 dB, ali takav zvuk ve izaziva fiziku bol.) Prema tome, ako se dva intenziteta (ili dvije snage) zvuka odnose kao 2:1, u decibelima izraeno to predstavlja odnos od 3 dB prema n = 10 log (2/1) zato to je log 2 oko 0,3. Na isti nain, 10 puta vei intenzitet predstavlja 10dB, 100 puta vei 20dB itd. Budui da je decibel definiran preko odnosa intenziteta, a intenzitet zvuka ovisi o kvadratu zvunog tlaka, u sluaju kad se u decibelima eli izraziti odnos dvaju zvunih tlakova, formula poprima oblik
n = 20 log (p1/p2) (6)

Zbog toga dvostruki intenzitet predstavlja poveanje intenziteta od priblino 3 dB, a dvostruki zvuni tlak predstavlja poveanje zvunog tlaka od 6 dB. Ovo je stvar za koju iz prakse znam kako stvara veliku zabunu i ljudima je teko shvatljiva. Treba se sjetiti samo jedne stvari: radi se o dogovoru kako bi se komplicirane stvari jednostavnije predstavile! Znai 0 dB ne znai da ne postoji nikakav intenzitet zvuka (zvuni tlak) odnosno zvuk! To samo znai kako ljudi ne uju taj zvuk (pa nam onda nije niti bitan) i dogovoreno je da je se taj mali intenzitet zvuka obiljeava kao nula dB. Meutim to nije algebarska nula pa da milijun takvih nula ako se zbrajaju ostane nula kao konana suma! Ne, nego
Slika 51 Krivulje jednake glasnoe (fon)
Ove krive su napravljene eksperimentalno i to uz pomo velikog broja mjerenja na velikom broju ljudi (standardiziranim uzorcima). Dobivena saznanja su iskoritena za tzv. filtre kako bi
128
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
129
po definiciji pri raunanju decibelima ukoliko imamo neki tihi izvor buke koji je nula decibela onda DVA takva izvora (jednaka) ako se primaknu jedan drugom skupa imaju intenzitet od 3 dB! To pravilo vrijedi za sve intenzitete zvuka izraene u decibelima! Znai dva bubnja koja emitiraju 90 dB pojedinanog intenziteta zajedno emitiraju ukupni intenzitet od 93 dB! Ovo je jako vano shvatiti!
UHO KAO MJERNI INSTRUMENT

Iz prethodnog izlaganja postaje jasno o kakvom sloenom problemu se radi, a koji najee svi lakonski nazivamo samo buka. Da ponovimo jo jednom: buka je praktino zvuk kome pored fizikog tumaenja treba dodati i psihofizika tetna djelovanja i utjecaje. Svojim mehanikim titranjem (osciliranjem) zvuni izvor stvara oko sebe promjenjivo fiziko stanje - zvuk. Da bi ovo promjenjivo fiziko stanje nastalo, mora se utroiti energija. Ta energija je energija zvuka ili akustina energija. Ona nastaje pretvaranjem mehanike energije zvunog izvora u akustinu i emitirana od zvunog izvora troi se na pokretanje molekula elastine sredine. Pokretanje molekula karakterizira naizmjenino pretvaranje kinetike energije u potencijalnu i obrnuto. Psiholoki utjecaji buke ocjenjuju se na temelju reagiranja ljudi koja se manifestiraju razliito i tijesno su povezana sa ivanim sustavom i psihikim stanjem ovjeka. Psiholoka reagiranja na visinu i jainu zvuka povezana su sa slunim mehanizmom uha. Uho je kao to je ve spomenuto neka vrsta mjernog instrumenta, ali ne objektivni nego subjektivni mjerni instrument! To stalno moramo imati na umu ukoliko se bavimo definiranjem ili mjerenjem ili planiranjem (zonama) bunih podruja. Svaki ovjek ne uje isto, ali se na temelju mnogobrojnih praktinih ispitivanja osoba raznih ivotnih dobi dobio jedan model koji nam pokazuje kako uho funkcionira odnosno kako doivljava zvuk razne jaine i frekvencije. Dolo se do sljedeih zakljuaka. Ljudsko uho je najosjetljivije na frekvencije od 1000 do 5000 Hz. Za frekvencije ispod 16 odnosno iznad 20000 Hz, fizioloki je neosjetljivo. Je li zvuk prijatan ili neprijatan ovisi o tome kako djeluje na osobu koja ga slua. Poznato je da buka dosauje, smeta, uznemirava, zamara Ovo je povezano s jainom i frekventnim spektrom buke odnosno s vremenskim trajanjem izlaganja buci.
Razina zvunog intenziteta i razina zvunog tlaka u dB

Razina zvunog intenziteta je u decibelima izraen odnos nekog intenziteta zvuka prema referentnom zvunom intenzitetu. Analogno tome, razina zvunog tlaka (sound presure level - SPL) je u decibelima izraen odnos nekog zvunog tlaka prema referentnom zvunom tlaku. Jednostavnim uvrtavanjem u formulu dobivamo da je razina intenziteta referentnog zvunog intenziteta - nula decibela. Drugim rijeima, zvuni intenzitet od 10-12 [W/m2] po definiciji predstavlja veliinu od nula decibela razine zvunog intenziteta. Analogno tome, razina zvunog tlaka od0,00002 Pa takoer predstavlja nula decibela. Ako se jaina nekog zvuka izrazi u decibelima i ne kae se eksplicitno koja se dva intenziteta usporeuju, onda se podrazumijeva da je jedan od intenziteta referentni zvuni intenzitet, 1012[W/m2]. Isto vrijedi i za razinu zvunog tlaka.
Ekvivalentna razina buke

Budui da je zvuk oblik energije, potencijalno oteenje sluha u odreenom zvunom polju nee ovisiti samo o razini zvuka ve i o duljini trajanja tog zvuka. Na primjer, izlaganje glasnom zvuku u trajanju od etiri sata tetnije je nego izlaganje istom zvuku samo jedan sat. Da bi se odredilo potencijalno oteenje sluha u zvunom polju, mora se odrediti primljena energija na temelju razine zvuka i vremena ekspozicije. Primljenu energiju je lako odrediti za konstantnu razinu zvuka. Ako je razina zvuka promjenjiva, mjerenje se mora ponavljati tijekom odreenog razdoblja uzorkovanja (neprekidno, na primjer minimalno 15 minuta na jednom mjestu po mjerenju kako bi se dobila srednja vrijednost izmjerenih mjernih vrijednosti). Na temelju ovih uzorkovanja mogue je dobiti ovu vrijednost poznatu kao ekvivalentna neprekidna razina zvuka (Leq) koja ima isti sadraj energije i isto potencijalno oteenje sluha kao promjenjiva (stvarna) razina zvuka.
Slika 52 Ekvivalentna razina buke Slika 53 Sluna ploha ljudskog sluha
130
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
131
Prethodna slika pokazuje priblian matematiki odnos do kojeg se dolo objektivno mjerei slunu plohu ljudskog sluha. Znai jedan zvuk frekvencije 20 Hz koji ima jainu od 70 dB za nae uho imat e glasnou od 0 dB odnosno neemo ga moi registrirati! Djeluje malo zbunjujue pa se na ovo ovjek mora koncentrirati i pokuati naviknuti na ovakav nain obiljeavanja. Znai na krivoj liniji oznaenoj kao donja granica ujnosti (prag ujnosti) uho ne uje zvuk jaine 20 dB i frekvencije 100 Hz, niti zvuk jaine 1 kHz i jaine 0 dB. Ove, totalno razliite (objektivno) veliine po glasnoi, uho uje priblino isto. Na drugoj, crtkanoj krivoj oznaena je granica bola (prag bola). Znai u osjetljivom frekventnom podruju od 100 do 5000 Hz ona je priblino ista za sve jaine zvuka iznad 120 dB (odnosno na zvuni tlak jer je jaina zvuka izvedena iz zvunog tlaka). Na narednoj slici prikazane su tipine razine buke. Znai one se u svakodnevnom ivotu oekivano kreu u rasponu do 80 dB. Tek u disku, pri radu s bunim alatima ili u blizini mlaznih motora te razine oekivano prelaze 90 dB i nalaze se u podruju koje (zavisno o duljini izloenosti) izaziva nastanak nepovratnih oteenja na slunom aparatu. Kao prilino dobra usporedba kako jednostavno shvatiti ovaj problem moemo uzeti da se u uhu nalaze tisue dlaica od kojih svaka uje zvuk odreene frekvencije. Dugotrajnim izlaganjem buci odreenih frekvencija te dlaice otpadaju, bivaju unitene i ne mogu vriti svoju funkciju. ovjek postaje gluh u Slika 54Tipine razine buke odreenom zvunom spektru odnosno ne moe uti zvuk odreenih frekvencija. Na poetku procesa ovjek ovoga nije svjestan jer se pokriva time da uje skoro sve, ali vremenom dolazi do trajnog gubitka sluha uslijed preduge izloenosti prejakom zvuku.
Slika 55 Teinske krivulje filtri A,B,C i D simuliranje rada ljudskog uha
Kako bi pri mjerenju razine buke dobili zadovoljavajuu sliku, odnosno kako bi mjerni instrument mjerio razinu buke na nain kako to ini i nae uho dolazi do sljedeeg dogovora. U sam mjerni instrument instaliraju se takozvani frekventni filtri: A, B, C i D. Oni simuliraju ponaanje uha . Znai onaj dio koji uho slabo uje (ali koji realno postoji) oni pojaavaju kako bi se dobila po nas i nae uho stvarna zvuna slika. Ovo je odreeno meunarodnim standardima kojih se pridravaju sve zemlje koje su potpisale dokument o suradnji na podruju mjera i mjerenja. Ocjena po frekvencijama vri se po krivuljama A, B,C ili D. Krivulja A odgovara ponaanju ljudskog ula sluha. Ova najee koritena kriva pri obradi frekvencija uzima u obzir da niske frekvencije (manje od 500 Hz) i visoke frekvencije (vie od 4 kHz) od ula sluha bivaju loije shvaene od onih zvukova koji lee u posebno osjetljivom podruju od 1 kHz do 4 kHz.
ZVUKOMJERI - KARAKTERISTIKE INSTRUMENATA ZA MJERENJE BUKE

Instrument za mjerenje buke (zvuka) je zvukomjer. Konstruiran je tako da prima zvuk priblino na isti nain kao ljudsko uho i da daje objektivna, reproducibilna mjerenja razine zvunog tlaka. Osnovna veliina koju mjerimo kod buke je razina zvunog tlaka. Podruje zvunih tlakova koje zamjeuje ljudsko uho je veliko pa je uvedena logaritamska skala prikazivanja tog tlaka.
Lp = 20 log (p1/p0) (dB)

p1 promatrani zvuni tlak p0 20 mPa (referentna vrijednost zvunog tlaka, odnosno zvuni tlak na pragu ujnosti pri frekvenciji 1000Hz)
132
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
133
Druga temeljna veliina buke je frekvencija titranja. Podruje frekvencija od 16 Hz do 20 kHz mogue je podijeliti na frekvencijske intervale ili opsege. U praksi se to postie elektronikim filtrima, koji se ugrauju u zvukomjere, a koji odbacuju sve zvukove s frekvencijama izvan odabranog frekvencijskog intervala. Frekvencijski intervali imaju irinu bilo jedne oktave ili 1/3 oktave (tj. terce). Oktava je frekvencijski pojas kojega se granine frekvencije odnose kao 1:2 tj. najvia frekvencija je dvostruko vea od najnie frekvencije. Mjerenjem razine zvunog tlaka ne dobivamo veliinu koja odgovara subjektivnom osjetu buke. Da bi se to izbjeglo, zvukomjeri imaju ugraene elektronine krugove kojih osjetljivost varira s frekvencijom na isti nain kao uho, tako simulirajui jednake krivulje glasnoe. Rezultat ovoga su etiri razliito standardizirana korekcijska filtra A, B, C i D. Filtar A mjeri signal na nain koji je obrnuto proporcionalan krivulji glasnoe kod niske razine zvunog tlaka. Korekcijski filtar B odgovara krivulji glasnoe kod srednje razine zvunog tlaka. Korekcijski filtar C je ustvari linearan od 30 do 8000Hz, a D je namijenjen za mjerenje buke zrakoplova. Zato se danas najvie koristi korekcijski filtar A budui da namjena na B i C ne odgovaraju subjektivnom osjetu buke zato to su izraeni za isti ton, a buka se gotovo uvijek sastoji od sloenih tonova. Veina buke koja se eli izmjeriti ima promjenjivu razinu. Pri mjerenju elimo mjeriti ove promjene to je mogue tonije. Zato su standardizirane dvije brzine detekcije odaziva, oznaene kao F (brzo) i S (sporo). Ako se zvuk sastoji od odvojenih impulsa ili sadri visok razmjer udarne buke, tada vremenski odzivi F i S nisu dovoljno kratki da mjerenje ini subjektivan osjet. Za takva mjerenja zvukomjeri imaju I karakteristiku koja omoguava detekciju i prikaz kratkotrajne buke na nain na koji ovjek opaa impulsne zvukove.
trajanja. Na primjer izlaganje glasnom zvuku u trajanju od 4 sata tetnije je nego izlaganje istom zvuku samo 1 sat. Kako bi se odredilo potencijalno oteenje sluha u zvunom polju, mora se odrediti primljena energija na temelju razine zvuka i vremena ekspozicije. Primljenu energiju je lako odrediti za konstantnu razinu zvuka. Ako je razina zvuka promjenjiva, mjerenje se mora ponavljati tijekom odreenog razdoblja uzorkovanja. Na temelju ovih uzorkovanja mogue je izraunati vrijednost poznatu kao ekvivalentna neprekidna razina zvuka (Leq) koja ima isti sadraj energije i isto potencijalno oteenje sluha kao promjenjiva razina zvuka. Oznaka naina i vrste mjerenja pie se u indeksu (primjer LAF znai da je mjerenje izvreno po ocjeni frekvencija A, a po vremenu Fast). Srednja razina zvuka (energetski ekvivalentan trajni nivo zvuka ) LAFm dobiva se kao srednja vrijednost pri odreenom koraku (na primjer 0,2 s).
Slika 57 Izgled jednog integriranog zvukomjera Tip 1
Za profesionalno mjerenje buke mora se koristiti odgovarajui, zakonom propisani ureaj Integrating sound level meter koji zadovoljava zahtjeve IEC 60 651 i 60 804, Tip 0 ili Tip 1. Potrebno je vriti mjerenja preciznim ureajem kakav je propisan i starim propisima (ovlatenje za mjerenje buke): (1) Mjerenje buke vri pravno ili fiziko lice koje je ovlateno za obavljanje te djelatnosti, a ima u stalnom radnom odnosu specijalistu za mjerenje buke i opremu koja odgovara preporukama IEC 651 i 804 Type 1., i EN 60804 mjera zvuka sa integriranjem i usrednjavanjem. Pravilnik o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i uma (Slubeni list SR BiH, broj 46/89 koji je jo vaei do donoenja novog odnosno do donoenje Zakona o zatiti od buke na federalnoj razini) propisuje sljedee: integriranim zvukomjerom vriti minimalno 15-minutna mjerenja ekvivalentne razine buke po mjernom mjestu (lanak 4. Pravilnika). Mjerenja vriti za razdoblje dana ( 6 22 ) i noi (22-6). Ako po podatcima od operatora tvornica radi i treu smjenu onda je neophodno i nono mjerenje razine buke. Osim toga odgovarajui integrirani zvukomjeri imaju mogunost istovremenog mjerenja i vrnih razina (L10 i L1) koje su propisane odnosno njihovo mjerenje se zahtijeva u Tablici 10. citiranog pravilnika. Osim toga u Zapisniku o strunom nalazu treba navesti i serijski broj koritenog instrumenta kao i kalibratora.
Slika 56 Konstanta vremenske integracije
Premda je nii osjeaj glasnoe buke koja traje kratko od buke koja traje kontinuirano, rizik oteenja sluha nije manji. Iz toga razloga neki zvukomjeri sadre krug za mjerenje vrne vrijednosti (peak) zvuka, neovisno o trajanju zvuka. Budui da je zvuk oblik energije, potencijalno oteenje sluha u odreenom zvunom polju nee ovisiti samo o razini zvuka ve i o duljini
134
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
135
Iz priloenog opisa standardiziranih zvukomjera oito je da nije svaki decibel jednak! Trenutno u F BiH ne postoji jedinstven zakonski akt koji regulira podruje zatite od buke. Neke su upanije donijele svoje zakone o zatiti od buke, ali jo uvijek je na snazi predratni Pravilnik o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i uma (Slubeni list SR BiH, broj 46/89). Novi Zakon o zatiti od buke koji bi trebao vaiti na cijelom podruju Federacije jo se nalazi u procedure donoenja. Prema ISO 1996 zapisnik o mjerenju buke mora sadravati sljedee podatke: rezultate mjerenja; postupak mjerenja; tip koritenog mjernog ureaja; nain (opis) mjerenja; koritene izraune; uvjete okoline; atmosferske uvjete (smjer vjetra, brzinu, kiu, temperaturu, tlak zraka, vlanost); vrsta tla izmeu izvora zvuka i imisionog mjesta; promjena izvora zvuka; podatke o kalibriranju mjernog ureaja; datum mjerenja, period mjerenja (u minutama); broj izvrenih mjerenja; opis promatranog izvora zvuka; namjena mjerenja; koriteni standardi i norme; sva koritena oprema sa serijskim brojevima te skicu sa pozicijama izvora zvuka, bitnih objekata i imisionih toaka Sve ovlatene institucije za mjerenje razine buke morale bi izdavati ovakve zapisnike. Uz zapisnik o mjerenju potrebno je priloiti i dokumentaciju o zadnjem badarenju ureaja.
Slika 58 Akustina kalibracija zvukomjera Tablica 10 Izvod iz Pravilnika o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i uma (Slubeni list SR BiH, broj 46/89)
Samo da ukaemo na praktine probleme pri mjerenju buke potrebno je ukazati na vie tipova zvukomjera. Postoje etiri tipa zvukomjera ija se preciznost (a i cijena) veoma razlikuju. 1. 2. 3. 4. Postoje etiri razreda preciznosti zvukomjera: Tip/razred 0: laboratorijski standard Tip/razred 1: precizna mjerenja (teren i laboratorij) Tip razred 2: ope namjene (terenska mjerenja) Tip razred 3: procjena razina zvuka (teren).
Najvie dozvoljene razine vanjske buke [dB (A) ] Zona I II III IV V VI Namjena podruja Bolniko, ljeilino Turistiko, rekreacijsko, oporavilino isto stambeno, odgojno-obrazovne i zdravstvene institucije, javne zelene i rekreacijske povrine Trgovako, poslovno, stambeno i stambeno uz saobraajne koridore, skladita bez tekog transporta Poslovno, upravno, trgovako, zanatsko, servisno (komunalni servis) Industrijsko, skladino, servisno i prometno podruje bez stanova Ekvivalentne razine Leq Dan 45 50 55 60 65 70 No 40 40 45 50 60 70 L10 55 50 65 70 75 80 Vrne razine L1 60 65 70 75 80 85
Preciznost mjerenja ovisi i od: zagrijavanja, efekta usmjerenosti, frekvencijskog filtriranja, kontrole dinamikog podruja, vremenske integracije, vanjskog tlaka, vlanosti, temperature, preciznosti kalibratora i utjecaja operatera. Tip 0 laboratorijski standard, s velikim dodatnim mogunostima analize i izrade karata buke, koristi se i za provjeru drugih mjeraa zvuka, cijena samog ureaja (bez dodataka i softwera) ovisno o proizvoau kree se oko 7.000,00 . Tip 1 precizni zvukomjer, moe se koristiti i u laboratoriju i na terenu, cijena samog ureaja ovisno o proizvoau kree se oko 5.000,00 . Tip 2 zvukomjer za orijentacijska mjerenja, odnosno grubo odreivanje ugroenih podruja uz namjeru kasnije preciznije analize ureajima tipa 1 ili 2, cijena samog ureaja ovisno o proizvoau kree se oko 500,00 . Tip 3 zvukomjer za preliminarni obilazak terena, moe posluiti kao orijentir za kasnije preciznije analize ureajima tipa 1 ili 2, cijena samog ureaja ovisno o proizvoau kree se oko 50,00 .
Napomena: 1) u smislu ovog pravilnika dan je od 06,00 do 22,00 sata, a no od 22,00 do 6,00 sata 2) vrne razine L10 i L1 su oni razine buke, koji su prekoraeni u trajanju od 10% odnosno 1% ukupnog vremena mjerenja odnosno razdoblja dan ili no
136
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
137
Tablica 11 Korekcija nivoa izmjerene buke
Tablica 12 Dozvoljene razine buke u zatvorenim prostorijama
imbenici utjecaja Istaknuti tonovi Impulsna buka Buka eljeznice Buka aviona
Korekcija za Leq [dB(A)] +5 +5 -5 -5
Korekcija za L1 +5 -5 -10
Namjena prostorije Bolnice, klinike, domovi zdravlja i slino Bolesnike sobe Ordinacije Operacijski blok bez medicinskih ureaja i opreme Hoteli, moteli, domovi, samaki hoteli i sl. Hotelske sobe A kategorije i viih kategorija od izvora buke u zgradi i stacionarnih izvora izvan zgrade od nestacionarnih izvora buke izvan zgrade Hotelske sobe B kategorije i niih kategorija od izvora buke u zgradi i stacionarnih izvora izvan zgrade od nestacionarnih izvora buke izvan zgrade Spavaonice u domovima od izvora buke u zgradi i stacionarnih izvora izvan zgrade od nestacionarnih izvora buke izvan zgrade Sobe u samakim hotelima od izvora buke u zgradi i stacionarnih izvora buke u zgradi i stacionarnih izvora izvan zgrade od nestacionarnih izvora buke izvan zgrade kole, fakulteti, biblioteke i slino Amfiteatri i uionice Kabineti na fakultetima Kabineti u kolama itaonice, biblioteke Dvorane Kino dvorane Dvorane u domovima kulture Kazalita Koncertne dvorane Ustanove za predkolsku djecu i slino Sobe za odmor djece od izvora buke u zgradi i stacionarnih izvora izvan zgrade od nestacionarnih izvora buke izvan zgrade Sobe za rad sa djecom Stambeni objekti Boravine prostorije od izvora buke u zgradi i stacionarnih izvora izvan zgrade Od nestacionarnih izvora buke izvan zgrade
Najvii dozvoljeni 15 minutni Leq dB(A) Danju Nou 35 40 35 35 40 40 45 40 45 40 45 40 35 40 40 35 40 30 30 40 45 45 40 45 30 40 35 30 35 35 40 35 40 35 40 40 35 40 40 35 40 30 30 35 35 45 30 35
138
Redni broj A. A.1. A.2. A.3. B. B.1. B.2. B.3. B.4. C. C.1. C.2. C.3. C.4. D. D.1. D.2. D.3. D.4. E. E.1. E.2. F. F.1. F.2.
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
139
Napomena: Iako su neke upanije/kantoni u Federaciji Bosne i Hercegovine donijele svoje zakone o zatiti od buke to nisu uinili svi. Ovaj Pravilnik je jo uvijek vaei na cijelom prostoru Federacije BiH jer i ti novi zakoni predstavljaju samo malo proireni, tekstualno isti ovaj pravilnik. Granine vrijednosti i metode mjerenja su potpuno iste.
Zatita naselja od buke

Buka se ne moe uvijek izbjei iako je dokazano njeno tetno djelovanje na organizam. U graevinarstvu ima takoer mnogo poslova i strojeva koji stvaraju veliku buku, pa se uporaba takvih strojeva ograniava vremenski, na odreeno doba dana, obveznom primjenom zatitnih mjera. Za svaki prostor u kojem boravi ovjek propisuju se norme dozvoljene buke, pa e u radionici one biti vee nego jednoj bolnici. Dobar urbanistiki plan i projekt, odnosno pravilno zoniranje mirnih (stambenih) zona i zona rada (buke) preduvjet su dobre zatite naselja od buke.
ZATITA OD BUKE
Zatita od buke ostvaruje se 1. spreavanjem nastajanja buke 2. kontrolom namjene prostora i prostornim rasporedom stvarnih i potencijalnih izvora buke u odnosu na prostore osjetljive na buku 3. smanjenjem broja izvora buke 4. boljom zvunom izolacijom 5. praenjem i kontrolom razine buke 6. zabranom rada za sve namjene, odnosno izvore buke koji izazivaju buku iznad graninih razina 7. otklanjanjem i smanjivanjem buke na doputenu razinu 8. ograniavanjem rada izvora buke tijekom noi.
Zvune izolacije u zgradama

Klasifikacija buke u graevinarstvu: 1. Zrana buka je zvuk koji se prenosi zrakom (govor, glazba). 2. Udarna buka ili topot nastaje udaranjem po tvrdoj podlozi kroz koju se prenosi na zrak. 3. Vibracije nastaju radom strojeva koji potresaju podlogu te se kroz nju kao i topot prenose na zrak. Za svaku vrstu buke mora se predvidjeti poseban nain zatite odnosno izolacije. Prilikom nailaska zvunih valova na prepreku dogaa se sljedee: 1. jedan dio zvune energije reflektira se u prostoriju (2) 2. jedan dio (mali) pretvara se u toplinsku energiju (3) 3. jedan se dio iri konstrukcijom te emo zvuk dobiti u udaljenim prostorijama objekta (ovisno o vrsti materijala) (4) 4. jedan dio prolazi kroz prepreku u susjednu prostoriju (5 i 6).
Primjer poboljanja akustinih osobina

Sljedei primjer jasno pokazuje kako se stav drutva odnosno zakonodavstva vremenom temeljito mijenja. Na slici je prikazana kontura podruja oko zrane luke Stuttgart koje je bilo ugroeno nedozvoljeno velikom razinom buke (iznad 85 dB(A)) uslijed zrakoplova starog tipa. Poboljanjem zvune izolacije zrakoplova novog tipa povrina ugroenog prostora je smanjena za ak 10 puta!
Slika 59 Proizvodnjom tiih strojeva smanjiti ugroeni prostor
Slika 60 Ponaanje zvunog vala pri udaru o prepreku (1. dolazei zvuni val; 2. reflektirajui dio; 3. dio koji biva apsorbiran; 4. dio koji izaziva vibracije u prepreci; 5. sekundarni dio zvunog signala; 6. dio koji direktno proe kroz zid
I Z P R A K S E M A R I O Z O V K O / Z A T I T A O K O L I A P O G L E D I Z P R A K S E
140
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
141
Zvune izolacije konstrukcija protiv zrane buke

Ispitivanja su pokazala (Bergerovo pravilo) da apsorpcija zida raste upravno njegovom teinom.
Tablica 13 Zvuna apsorpcija zida
Zvune izolacije protiv topota

Stropne konstrukcije moraju imati zadovoljavajuu izolaciju od zrane i udarne buke, a zidovi samo od zrane. Udarni zvuk nastaje i iri se izravno u tvari, zato njegov dijagram ima obrnute vrijednosti, strop mora primiti to manji intenzitet zvuka. Za zatitu od topota izvodimo takozvane plivajue podove kod kojih podna povrina lei na sloju izolacijskog materijala. Pri tome treba paziti da se izolacijski materijal (mineralna i staklena vuna, stiropor, pluto, guma) provue i bono te oko cijevi i kanala koji vertikalno probijaju konstrukciju da se izbjegnu zvuni mostovi.
Zid teine kg/m2 apsorpcija u dB
10 27
50 38
100 40
300 47
500 51
1000 54
Izolacije od odjeka u prostoriji

Iz tablice vidimo da je teina zida od cca 350-400 kg optimalna za apsorpciju zvuka jer dvostruko i trostruko poveanje teine daje malo poveanje apsorpcije. Prema tome, openito smatramo da konstrukcija zadovoljava u pogledu zatite od zrane buke ukoliko ima povrinsku teinu veu od 350 kg/m2 i ako se radi o masivnoj konstrukciji. Kod uplje konstrukcije (polumontani stropovi) teina iste mora biti vea od 400 kg/m2. Budui da sve vie upotrebljavamo lake pregrade u graevinarstvu takve konstrukcije morat e se posebno ispitivati i dokazivati. U pravilu razlikujemo jednoslojne i vieslojne pregrade. Dok jednoslojna pregrada vibrira kao jedna cjelina, kod vieslojne e titrati svaki sloj s razliitim amplitudama, ovisno o materijalu slojeva. U pravilu dvostruke pregrade koje se sastoje od 2 kruta materijala iste teine (opeka 2x7 cm) treba izbjegavati (ili ispuniti izolacijskim materijalom) jer meu njima dolazi do pojave rezonancije te takav zid na primjer moe imati manju vrijednost zvune zatite nego da je izveden u jednom sloju. Pod odreenim uvjetima moe se dogoditi da pregrada uope ne apsorbira dio zvuka, a to se dogaa ako doe do podudarnosti zvunih valova iz zraka i titranja same pregrade. Frekvencija kod koje dolazi do podudarnosti valnih duina naziva se kritina frekvencija i moe se izraunati. Kod vieslojnih pregrada osim koritenja izolacijskih materijala (mineralna vuna, pepeo, guma) moemo postii dobru zvunu izolaciju koritenjem pojave interferencije zvunih valova (npr. vieslojna pregrada sa zranom upljinom u koju se ovjesi tkanina, ljepenka i sl.). Kod konstrukcije vieslojnih pregrada vano je detaljiranje spojeva pojedinih slojeva kao i rjeenje rubova. Ne smiju biti kruti ve elastini materijali (filc od mineralne vune, lake graevinske ploe i sl.). Primjeri: - zid od opeke 25 cm (450 kg/m2] dobro e apsorbirati zvuk, - pregradni zid od staklenih blokova (luxfer opeka) kod 1000 Hz i intenziteta od 90 dB apsorbirati e 60 dB, dakle odlian izolacijski pregradni zid, - zid od bloketa 25 cm obostrano obukan zadovoljava iako ima upljine, jer su stjenke dovoljno masivne pa ne djeluju kao membrane koje stvaraju rezonancu, - dvoslojni zid od 2x5 cm drvolita obostrano obukan ne zadovoljava, ali ako u 4 cm zrane upljine ovjesimo ljepenku dobijemo zadovoljavajui zid. Rjeavaju se upotrebom apsorbera na unutarnjoj strani zida kao to su vuna (dlakavi tepisi i tapeta), pamuk, svila, min. vuna, mekani kanelirani lesonit (celoteks), gipsane ploe i sl. Do problema odjeka dolazi kod velikih prostora: hale tvornica s radom strojeva, radionice i sl. Izolacija se izvodi postavom raznih apsorbera i elektronikom regulacijom.
Vibracije
Zatita od vibracija sastoji se u izoliranju izvora koji proizvodi vibracije, tako da se stroj postavi na elastinu odnosno amortizacijsku podlogu kao pluto, azbest, pust ili podloge od elastinih materijala kao to je guma ili metalne opruge.
Prijedlog minimalnih uvjeta za rad ugostiteljskog objekta u nonim satima vezano uz problem poveane buke
Da bi se bilo kojem objektu ovog tipa dozvolio produen noni rad, a da se ne bi utjecalo na poveanje razine ve postojee buke u susjedstvu (ambijentalne buke), drim da poslovni objekti moraju ispuniti slijedee minimalne uvjete: 1. Izgraenost graevinskog objekta prema pravilima struke, za to je dokaz tehniki prijem objekta. 2. Izvedena prinudna ventilacija prema maksimalno oekivanom broju gostiju (cca 5 gostiju po m2 prostora objekta) i ugradnja tihih ventilatora koji svojim radom ne bi doprinosili poveanju ukupne razine buke. Priloiti certifikat ugraenog ventilatora. 3. Postojanje predulaza u objekt, dvoja samozatvarajua izolirana vrata sa predprostorom od najmanje dva metra izmeu njih. Vanjska vrata se otvaraju sa jedne, a unutarnja s druge strane (jedna lijeva, druga desna), tako da nikada ne dolazi do toga da rasprostiranju zvuka iz objekta nema nikakvih fizikih prepreka. 4. Ugraen limitator zvuka na glazbenu liniju, koji je propisno blindiran i dostupan za kontrolu. 5. Fiziko onemoguavanje otvaranja prozora na objektu za vrijeme produenog rada (klju-
142
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
143
anjem prozora ili ugradnjom samo staklenih stijena). 6. Potpuna zabrana iznoenja zvunika iz ugostiteljskog u vanjski prostor! Ovo je jako uinkovita mjera koju vrlo lako mogu kontrolirati policijske ophodnje bez ikakvog predznanja o problematici buke. Zvunici moraju biti fiksirani u objektu i usmjereni prema sredini odnosno unutranjosti objekta, a ne okrenuti prema izlazu iz objekta (na primjer vratima). 7. Osiguravanje parkinga odgovarajueg kapaciteta za goste i vrenje nadzora na njemu. Ukoliko su ispunjeni ovi minimalni uvjeti, smatram da buka iz prostora nee poveavati ve postojeu vanjsku buku. Nakon ispunjenih minimalnih uvjeta i nakon probnog rada, preporuio bih da vlasnici objekata skupe potpise od najbliih susjeda da oni nemaju pritubi na rad objekata. Ukoliko ima opravdanih pritubi, mjerenje razine buke bi trebalo izvriti u stambenim objektima koji smatraju da ih ugroava rad navedenih ugostiteljskih objekata te ukoliko i mjerenja pokau preveliku razinu buke onda treba provjeriti to od prethodno navedenih uvjeta nije ispunjeno te izvriti dodatne radove na zvunoj izolaciji. Iz svega dosad navedenog moe se izvui nekoliko bitnih zakljuaka: 1. Nedozvoljena razina buke predstavlja opasnost po ovjeka i njegovo zdravlje. 2. Treba urno donijeti Zakon o zatiti od buke na dravnoj i federalnoj razini i inzistirati na njegovoj primjeni u svim sredinama. 3. Potrebno je donijeti i propise na temelju kojih e se za mjerenje buke imenovati odnosno ovlastiti samo akreditirani laboratoriji. Tu akreditaciju moe na razini drave obaviti samo Institut za akreditiranje BiH skraeno BATA. 4. Mjerenje buke je sloen i skup posao koji mogu obavljati samo ovlateni, akreditirani laboratoriji koji uz precizne instrumente moraju imati i strunjake odgovarajueg profila. Ti strunjaci moraju proi proces obuke odnosno akreditacije kako bi mogli ispravno shvatiti ono to rade. Nije dovoljno kupiti zvukomjer i odmah postati strunjak za mjerenje buke. Neophodno je da ljudi koji se profesionalno ele baviti mjerenjem buke imaju odgovarajua teorijska i praktina znanja o samoj prirodi zvuka. Mjerenje buke se ne moe svoditi na pitanje Koliko decibela? To je jedan iri proces, a samo mjerenje treba uraditi prema priloenom ISO 1996 zapisniku. Osoba ovlatena za mjerenje moe samo konstatirati trenutno stanje razine buke na nekom podruju koristei se svojim znanjem, preciznim instrumentom, propisima i iskustvom. Posao na smanjenju zvunog zagaenja je u rukama dravnih tijela. Oni su ti koji moraju (i prema postojeem Pravilniku) definirati zone, nadzirati izvrenje zakonskih obveza i u krajnjem sluaju zabraniti rad svima koji se oglue o propise.1
1 Dijelovi izvornog lanka autora Zovko M., Buka: nastanak, mjerenje, zatita 1. dio, m-Kvadrat broj 21/22, srpanj/kolovoz 2010., Struni asopis za graevinarstvo i arhitekturu, 2010 Zovko M., Buka: nastanak, mjerenje, zatita 2. dio, m-Kvadrat broj 23, rujan 2010., Struni asopis za graevinarstvo i arhitekturu, 2010
144
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
145
Dananji su automobili znatno tii nego prethodne generacije automobila, ali zbog enormnog poveanja broja automobila nije opala ukupna razina emitirane buke. Radi toga posebnu panju dobivaju mjere za smanjenje buke na izvoru jer je...
Poglavlje 4 / Buka
Tihe gume smanjenje emisije buke u prometu

Buka uzrokuje izravna oteenja na slunim organima. Na ovaj problem treba preventivno djelovati (profilaksa), jer se radi o jednosmjernom procesu. Jednom nastale tete na organima sluha vie nisu izljeive. Osim toga, buka izaziva stres i time uzrokuje oboljenja srca i krvnih sudova, nesanicu i psihike smetnje. Ve i pri neto niim, ali stalnim zvunim oneienjima moe doi do psihikih i psihosomatskih problema. Gubi se osjeaj ugodnosti, a simptomi utjecaja dugotrajne izloenosti povienoj razini buke ogledaju se u osjeaju napetosti, nervoze, lake razdraljivosti, glavobolja i depresivnosti. Bitno je ukazati i razjasniti injenicu o tetnosti dugotrajnog izlaganja buci i poduzimati sve raspoloive mjere kako bi se to stanje uklonilo. Europska istraivanja pokazuju da je 30% stanovnitva EU izloeno djelovanju nedoputeno visoke razine buke iz svog okruenja, a glavni uzrok tomu je cestovni promet.[1] Dananji su automobili znatno tii nego prethodne generacije automobila, ali zbog enormnog poveanja broja automobila nije opala ukupna razina emitirane buke. Radi toga posebnu panju dobivaju mjere za smanjenje buke na izvoru jer je to trajno i povoljno rjeenje koje najbolje doprinosi ukupnom smanjenju razine buke u okoliu. [2] [9] Za smanjenje pogonske buke danas se u svim novim vozilima pokretanim motorima s unutarnjim sagorijevanjem ugrauju priguivai buke na usisnim i ispunim dijelovima. Motori i mjenjai vjeaju se elastinim vezama kako bi se smanjio prijenos zvuka na karoseriju. Limeni dijelovi karoserije takoer se elastino privruju kako bi se smanjilo prodiranje zvuka u unutranjost vozila.
VOZILA I REGULATIVA
Granine vrijednosti za emitiranu ukupnu buku od automobila precizirane su za sve nove automobile proizvedene u Europskoj Uniji. Od 1980. godine zahtjevi su tri puta pootreni, a zadnje granice postavljene su 1996. godine. Za ureivanje daljnjih, niih, granica bitno je unificirati metode mjerenja buke pri ispitivanju. Za osobna vozila granina vrijednost buke u 1996. godini smanjena je za 3 dB(A) na 74 dB(A). To odgovara polovinom smanjenju emitirane zvune snage, odnosno u principu znai da su dva dananja auta novije proizvodnje zajedno buna kao i jedno auto starije proizvodnje.
146
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
147
TIHE GUME SMANJENJE EMISIJE BUKE U PROMETU
Tablica 14 Granine vrijednosti buke od cestovnih vozila [3]
Kategorija vozila Osobna vozila Transporteri, mali autobusi 2t > 2- 3,5 t Autobusi >3,5t < 150 kW >3,5t 150 kW Teretna vozila >3,5t < 75 kW >3,5t 75 150 kW >3,5t 150 kW do 1980. (Direktiva 70/157/ EWG) 82 84 84 89 91 89 89 91
Granine vrijednosti razine buke u dB(A) do 1988. (Direktiva 81/334/ EWG) 80 81 81 82 85 86 86 88 od 1988. (Direktiva 84/424/ EWG) 77 78 79 80 83 81 83 84 od 10.95. (Direktiva 92/97/ EWG) 74 76 77 78 80 77 78 80
Kao to se vidi sa slike 61, ukupna emitirana buka uslijed kretanja vozila ovisi o mnogo imbenika od kojih se neki meusobno iskljuuju. Tu ukupnu razinu formiraju u osnovi dva izvora i to: 1. ukupna buka nastala uslijed pogona vozila 2. buka uzrokovana kotrljanjem guma po kolovoznoj povrini. Daljnjim razmatranjem ovog problema, dolazi se do sljedeih uzroka buke uslijed pogona automobila. Buka ovisi u prvom redu od vrste vozila, veliine gasa, broja obrtaja motora kao i od vrste kolovoza i odravanja vozne povrine. Naravno, veliinu gasa odreuje voza. On donosi odluke ovisno o dozvoljenoj brzini, usponu, situaciji na prometnici i nainu vonje koju on kao pojedinac prakticira. Broj obrtaja motora odreen je veliinom gasa i vanjskim silama. Vrsta kolovoza i stanje odravane povrine istovremeno utjee i na emitiranu razinu buke uslijed pogona vozila i uslijed kotrljanja guma. Na brzinu kretanja vozila utjeu stupanj prijenosa i broj obrtaja motora. A kao trei imbenik od znaaja u ovom razmatranju je vrsta guma. Ovdje se bavimo iskljuivo vrstom guma kao imbenikom koji je znaajan izvor emisije buke pri kretanju automobila. Smanjenje buke na ovom izvoru jako je znaajno jer je ono od globalnog znaaja. Svugdje gdje se gume kotrljaju, na bilo kojoj prometnici, nastaje emisija zvuka. Daljnje smanjenje emisije zvuka na gumama, uz odranje ostalih bitnih osobina guma kao to su nosivost, trajnost, lijeganje na prometnici, veliki je cilj koji stoji pred industrijom proizvoaa guma kao i regulatornim tijelima irom svijeta, koja se bave ovom problematikom. Ovaj lanka se prvenstveno oslanja na objavljene studije, direktive i ispitivanja izvrena u Europskoj Uniji. Smanjenjem buke uslijed kotrljanja guma ostvaruje se ukupno smanjenje buke na cijeloj mrei prometnica. To je prednost smanjenja buke na izvoru.
RAZDVAJANJE IZVORA BUKE

Prvi korak ka rjeavanju bilo kakvog problema je njegovo cjelovito sagledavanje. U ovom sluaju radi se o automobilu kao pojedinanom izvoru buke u cestovnom prometu. Jedan od moguih naina predstavljanja izvora emisije zvuka je predstavljen na slici 61.
OZNAAVANJE GUMA
Automobilske gume normirane su prema odgovarajuoj europskoj normi ECE-R30 [5]. Ovo je osobito znaajno pri oznaavanju guma. Pored podatka o proizvoau i tipu gume, tom je oznakom dana informacija o najvanijim dimenzijama i osobinama gume.
Slika 61 Raspored izvora emisije buke uslijed kretanja automobila [4]
Slika 62 Oznaka gume po europskoj normi ECE-R30 [5]
148
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
149
a irina gume predstavlja podatak o irini gume u mm (u primjeru je 175 mm) b odnos visine i irine je podatak o odnosu visine i irine poprenog presjeka gume, izraen u % (u ovom primjeru to je 70%), podatak od recimo 50 znai da je visina gume upola manja od njezine irine c nain izrade gume predstavlja podatke o nainu izrade gume gdje je R oznaka za radijalne, a D za dijagonalne gume d promjer naplatka je podatak o promjeru naplatka, najee se daje u colovima (1 = 25,4 mm), uobiajeno se koriste mjere izmeu 10 i 20 (u primjeru 13) e index nosivosti (Load Index LI) je indeks koji pokazuje mogunost optereenja gume, svakoj LI-vrijednosti pridruena je odreena nosivost gume pri odreenom tlaku zraka (npr. 82 = 475 kg). f simbol brzine (GSY) slovom se oznaava najvea dozvoljena brzinu kretanja gume (vmax u km/h) (u primjeru znai T = 190 km/h) Zimske gume se dodatno oznaavaju sa M&S, M+S ili nekom slinom skraenicom. Naalost, kako se vidi iz priloene slike, jo nije propisano oznaavanje zvunih osobina pojedine gume. Istraivanja [6], [13], [14], [19], [20] su pokazala kako kod dostupnih guma nema konflikata izmeu osobina kao to su buka guma, otpor kotrljanja i vanih parametara za sigurnost vonje kao to su ponaanje gume u vonji, mokro koenje itd. Pojedine zemlje lanice EU donijele su svoje dodatne (dobrovoljne) oznake koje prikazuju zvune osobine pojedinih guma. Tako u SR Njemakoj osobito tihe gume mogu dobiti okolinu oznaku Plavi aneo ( Der Blaue Engel) [7] to znai da su to nadprosjeno tihe gume i gume ijim se koritenjem smanjuje potronja goriva. Na alost, s tom oznakom nije povezan nikakav sustav poticaja za proizvoae pa je skoro totalno nezanimljiv za industriju guma. Toliko nezanimljiv da se i oni koji ispunjavaju uvjete za dobivanje ovog znaka ne trude da ga dobiju niti ga dalje krajnjim korisnicima prezentiraju kao svoju prednost. Logika je jasna: niti jedan proizvoa ne moe sve svoje proizvode oznaiti kao tihe i naglaavanjem (bez nekih dodatnih poticaja od strane drave) da su neki njegovi proizvodi jako tihi na kraju sam sebi ini medvjeu uslugu u poslovanju. Svi njegovi proizvodi zadovoljavaju zakonsku Slika 63 Der Blaue Engel- okolini simbol RAL-UZ regulativu i njemu je to (za sada) dovoljno.
89 za tihe i tedljive gume osobnih automobila [7]
Tablica 15 Uvjeti potrebni za dobivanje oznake Der Blaue Engel [7]
Uvjeti potrebni za dobivanje oznake Der Blaue Engel Emitirana razina buke gume 70 dB(A) Otpor kotrljanja 10 kg/t Mokro koenje 1,25 400 Stupanj troenja 300* 8 ppm za 8 PAK prema 2005/69/EWG** PAK 1 ppm BaP
Napomena:
* Gume sa zimskim osobinama prema testu snjene pahuljice ** Ekoloki prihvatljiva guma usklaena s Direktivom ECE 2005/69/EWG, gazni sloj s malom koliinom aromatinih ulja, manja emisija otrovnih tvari u okoli
UZROCI NASTANKA BUKE GUMA

Buka uslijed obrtanja gume nastaje zbog promjenjivih sila koje na gumu djeluju uslijed njenog kotrljanja. Tada gume svojom profiliranom nagaznom stranom pritiu podlogu koja nikad nije sasvim ravna i iz prostora profila istjeruju zrak. Zvuk kotrljanja proizvodi sama guma i pritisnuti zrak. Maksimalna jaina zvuka nalazi se na frekvenciji od oko 1000 Hz, znai u sredini ujnog podruja. Emitirani zvuk ovisi o veliini, profilu, materijalu i faktoru gubitka guma, od povrine prometnice i od brzine vonje. Zimske gume su bunije od fino profiliranih ljetnih guma. Gume s periodinim prekidom profila (osobito gume teretnih vozila) proizvode upeatljive visoke zavijajue tonove koji isto tako nastaju na prometnicama koje imaju periodine prekide vozne trake. Moderni pneumatici zato imaju jedan neperiodian prekid profila. to je finiji profil gume utoliko raste utjecaj i znaaj povrine vozne trake. Najtii su poroelastini asfalti, a najbuniji kameni flasteri (kocka) koje u podruju stanovanja ne bi trebalo koristiti. Ukoliko je put prekriven snijegom, osjetno se smanjuju zvuci vonje. Nasuprot tome, vlaan kolovoz osobito kod glatkih asfalta poveava ukupnu razinu buke i do 10 dB. Na uskim krivinama i uslijed brze vonje mogu nastati neugodni umovi. O sloenosti nastajanja zvuka pri kotrljanju gume, kao ilustracija mogu posluiti sljedee dvije skice preuzete iz obimnog znanstvenog rada na tu temu. [6]
150
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
151
Slika 64 Mehaniki uzroci nastajanja buke uslijed kontakta gume i kolovozne povrine [6]
Slika 65 Aerodinamiki uzroci nastajanja buke uslijed kontakta gume i kolovozne povrine [6]
152
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
153
Buka vozila kao funkcija brzine

Na sljedeoj slici je prikazana buka uslijed kotrljanja gume po kolovozu kao funkcija brzine. Vie autora se zanimalo ovim fenomenom i rezultati se uglavnom podudaraju. [8][1]
EUROPSKA REGULATIVA
Direktiva 2002/49/EWG bila je prvi pravni instrument koji je posluio kako bi se diljem Europe koristile jedinstvene mjere za borbu protiv buke. Ona od nadlenih institucija zahtijeva izradu karata buke uz optereene prometnice i akcijske planove za smanjenje buke. [9] [16] Nakon detaljnih priprema (veliki posao je obavio njemaki Savezni ured za okoli [3]), Europska Unija je tek u lipnju 2001. godine prvi put postavila dozvoljene granice buke za automobilske gume, tako to je donesena Direktiva 2001/43/EG. [11] Ova direktiva propisuje donosi sljedee: 1. Opis mjernih metoda za mjerenje emisije buke uslijed kotrljanja guma 2. Granine vrijednosti emitirane zvune snage u ovisnosti o irini guma i njihovoj namjeni.
Opis mjernih metoda

Zbog utjecaja guma na emisiju buke u Europskoj Uniji je dogovorena jedinstvena mjerna metoda emisije buke uslijed kretanja vozila po tono propisanoj vrsti kolovoza. Ova mjerna metoda je opisana u Direktivi 2001/43/EG Europskog parlamenta i predstavlja dopunu Direktive 92/23/EWG [10]. Ona propisuje dozvoljene osobine guma cestovnih vozila i prikolica, kao i nain montae i uvjete rada. Direktiva 2001/43/EG vrijedi iskljuivo za gume. Prilozi V i VI, koji su njen sastavni dio, odreuju postupak mjerenja , izgled zapisnika o mjerenju i zahtjeve za lokaciju mjerenja.
Slika 66 Buka uslijed kotrljanja gume po kolovozu kao funkcija brzine [8]
Zelenom su bojom obiljeeni rezultati mjerenja nastale buke uslijed kotrljanja guma po podlozi, a plavom pogonska buka. Mjerenja su vrena osobnim vozilom i to pri vonji gradskim ulicama, izvan grada i na autocesti. Sa slike 66 vidljivo je da ve pri brzini vozila preko 30 km/h buka uslijed kotrljanja guma po kolovozu postaje dominantni izvor buke. Ona je znatno vea od buke samog pogona vozila. Do slinih podataka je dola i studija raena prema istraivanjima vedskih i poljskih znanstvenika. [6]
Tablica 16 Brzina pri kojoj dominira buka uslijed kotrljanja guma po podlozi [6]
Prilog V propisuje postupak za mjerenje buke kotrljanja uslijed kretanja vozila, a koju uzrokuju gume/metoda vonje pri ugaenom motoru, ugaenim svim pomonim agregatima i neutralnom poloaju mjenjaa. Jako precizno su odreeni svi uvjeti mjerenja: Brzina vjetra ne smije prelaziti 5 m/s, temperatura okolnog zraka mora se nalaziti u intervalu od 5 do 40 0C , temperatura kolovozne povrine mora biti u intervalu od 5 do 50 0C, pozadinska buka mora biti najmanje 10 dB(A) ispod oekivane mjerne razine. ak je propisano da, iako ispitivane gume moraju biti nove, ipak ih je potrebno razraditi (prei njima cca 100 km prije ispitivanja). Na slici 68 prikazano je da i okolno podruje u krugu od 50 metara ne smije imati objekte koji mogu izazvati refleksiju zvuka.
Vrsta vozila Osobna vozila proizvedena u razdoblju 1985.-1995. Osobna vozila proizvedena nakon 1996. Teretna vozila proizvedena u razdoblju 1985.-1995. Teretno vozilo proizvedeno nakon 1996.
Pri vonji konstantnom brzinom 30-35 km/h 15-25 km/h 40-50 km/h 30-35 km/h
Pri ubrzanju 45-50 km/h 30-45 km/h 50-55 km/h 45-50 km/h
154
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
155
Sam postupak mjerenja se obavlja na sljedei nain: Na jednom dvoosovinskom vozilu montiraju se sve etiri gume. Vozilo se kree konstantnom brzinom prema mjernoj dionici. Prije nego to se vozilo priblii mjernim mikrofonima (osjeneno podruje) iskljuuje se motor i mjenja prebacuje u neutralni poloaj, zatvorena su sva stakla na vozilu, nije dozvoljeno stavljati neku nadogradnju koja bi zaklanjala gume. Ulazna brzina vozila pri ulasku u osjeneno podruje za osobna vozila mora se nalaziti u rasponu od 70 do 90 km/h (za teretna od 60 do 80 km/h). Za mjerenje se koriste integrirani zvukomjeri klase 1, koji ispunjavaju standarde IEC 60 651 (drugo izdanje), koristei filtar A pri podeenom ureaju na faktor vremena Fast. Mjerni su mikrofoni postavljeni s obje strane mjerne dionice na udaljenosti od 7,5 od sredine kolovozne trake, a nalaze se na visini od 1,2 metra. Ispitna kolovozna traka napravljena je prema ISO 10844:1994. Rezultat jednog mjerenja je trenutna maksimalna izmjerena razina zvuka, Lmax unutar razdoblja vremena Slika 67 pozicija mikrofona pri mjerenju [11] dok vozilo pree testnu dionicu. Ukupno se vri 8 mjerenja koja se ravnomjerno raspodijele na raspon brzina izmeu 70 i 90 km/h (kod teretnih vozila izmeu 60 i 80 km/h ). Od dobivenih vrijednosti za svaku stranu vozila pravi se analiza regresije proraunata za referentnu brzinu od 80 km/h. Vea od dvije dobivene vrijednosti uzima se kao rezultat mjerenja. Od izmjerenih rezultata oduzima se 1 dB za mjernu nesigurnost, a osim toga ukupan rezultat zaokruuje se na nii cijeli broj. Izvjee o ispitivanju mora sadravati sljedee podatke o [11] : a. atmosferskim uvjetima ispitivanja ukljuujui temperaturu zraka i temperaturu ispitnog kolovoza za svaku pojedinanu ispitnu vonju b. vremenu i postupku po kome je ispitano odgovara li povrina ispitnog kolovoza standardu ISO 10844:1994 c. irini koritenih naplataka pri ispitivanju d. proizvoau, oznaci vrste, trgovakoj oznaci, veliini, nosivosti i referentnom tlaku guma e. opisu ispitnog vozila i stanju guma f. ispitnom optereenju (Qt) u N i u % referentnog optereenja (Qr) za svaku ispitivanu gumu posebno; prosjenom optereenju (Qt, avr) u N i u % referentnog optereenja (Qr) g. tlaku u gumama (hladni) u kPa za svaku pojedinanu ispitanu gumu
h. ispitnoj brzini vozila pri prelasku ispitne linije PP (slika 7) i. maksimalnoj vrijednosti razine buke za svaku ispitnu vonju i na svakom mikrofonu, pri emu se pri mjerenju koristi filtar A, u nainu mjerenja Fast j. izvjetaju mjerenja koji je iskazan kao jedan broj u decibelima, s preciznou do prve decimale i zaokruen na prvi nii cijeli broj i to pri izmjerenoj brzini kretanja vozila k. nagibu pravaca (trenda) rezultata mjerenja.
Slika 68 Ispitivano podruje pri mjerenju zvune emisije guma (osjenano podruje) [11]
GRANINE VRIJEDNOSTI RAZINE BUKE

Direktiva 2001/43/EW propisuje i novi nain oznaavanja guma. Prema njoj gume su podijeljene u tri klase: C1- osobna vozila; C2 teretna vozila s nosivou 121 i oznakom za kategoriju brzine N i C3 - teretna vozila s nosivou 121 i oznakom za kategoriju brzine N i gume sa nosivou 122.
156
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
157
Tablica 17 Aktualne granine vrijednosti razine emitirane buke uslijed guma [11]
Tablica 18 Predloene granine vrijednosti [12]
Klasa gume C1a C1b C1c C1d C1e C2 (normalna) C2 (M+S) C2 (specijalna) C3 (normalna) C3 (M+S) C3 (specijalna)
Nazivna irina u mm 145 > 145 165 > 165 185 > 185 215 > 215
Granina vrijednost u dB(A) 71 72 73 74 75 75 77 78 76 78 79
Klasa gume C1a C1b C1c C1d C1e C2 (normalne) C2 (zimske pogonske) C3 (normalne) C3 (zimske pogonske)
Nazivna irina u mm 185 > 185 215 > 215 245 > 245 275 > 275
Granina vrijednost u dB(A) 70 71 71 72 74 72 73 73 75
Aktualne vaee granine vrijednosti odnose se na sadanje stanje (2009). Iz tablice 4 vidljivo je da iroke gume mogu biti za 5 dB(A) bunije nego normalne gume, dok gume teretnih vozila u dozvoljenim granicama mogu biti ak za 8 dB(A) bunije od najmanjih guma osobnih automobila. Obnovljene gume nisu nikako spomenute u Direktivi to otvara nova pitanja u buduem reguliranju ove problematike i to je jedan od nedostataka Direktive. Mjerenje su pokazala [13], [14], [19], [20] kako sve trenutno dostupne gume u trgovinama ispunjavaju ove granine vrijednosti, a da ih neke ak i jako nadmauju. Tako se izdavanjem ove direktive za industriju guma uope nije ukazala potreba za bilo kakvom daljnjom akcijom. 23.5.2008. Europska komisija je donijela prijedlog nove stroe direktive, KOM(2008)316 koja sadri zahtjeve za stroe granine vrijednosti dozvoljene buke od kotrljanja automobilskih guma kao i poveavanje efikasnosti utroka goriva. Direktiva bi trebala stupiti na snagu 29.10.2112. godine. Najvanije preporuke iz ovog prijedloga su: a. Smanjenje graninih vrijednosti buke b. Obvezne norme za vrijednost otpora guma kotrljanju c. Obvezni sustav za nadzor tlaka u gumama (TPMS). U ovom se prijedlogu predvia izmjena oznaavanja guma i sniavanje dozvoljene granine vrijednosti buke prema sljedeoj tablici.
Okolino gledano,planirana Drektiva je bitno sveobuhvatnija nego to su bile dosadanje. Osnova za ovaj prijedlog je FEHRL projekt Federation of European Highway Research [13], [14]. Na primjer, prema rezultatima izraenih studija u okviru FEHRL projekta, predvia se smanjenje ukupne razine buke od 0,9 2,3 dB(A) samo uvoenjem novih granica za klasu guma C1! Osim toga, sve objavljene studije koje je obavio FEHRL projekt pokazuju da na tritu dostupne gume ne pokazuju dokazive negativne odnose odnosno obrnuto proporcionalne odnose izmeu vrijednosti kao to su buka gume, ponaanje pri mokrom koenju i otporu kotrljanja. Metoda mjerenja zaokruivanjem na manji broj prema ovom bi se prijedlogu promijenila (prijedlog KOM (2008) 316 u odnosu na Direktivu 2001/43/EG). Izmjerena vrijednost se zaokruuje na normalan nain, znai sve iznad 5 iza decimalnog zareza se zaokruuje na cijeli vei broj, a ne da se sve pa ak i vrijednost od 0,9 zaokruuje na blii manji cijeli broj to je propisivala direktiva 2001/43/EG. Samo time bi se prema rezultatima FEHRL projekta smanjila dozvoljena granica buke u prosjeku za 0,5 dB(A). Prijedlog iz Studije da se izostavi oduzimanje 1 dB(A) (mjerna nesigurnost), nije usvojen.
158
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
159
Tablica 19 Analiza predloenih i aktualnih graninih vrijednosti buke
Tablica 20 Procijenjeni sadanji trini udio guma koje su za 3 odnosno za 5 dB(A) tie od graninih vrijednosti propisanih direktivom 2001/43/EG [15]
Aktualne klase guma C1a 145 C1b >145 165 C1c > 165 185 C1d >185 215
Aktualne granine vrijednosti u dB(A)
Prijedlog novih klasa
Prijedlog granine vrijednosti u dB(A)
Teoretsko smanjenje dB(A)
Realno smanjenje u dB(A) do 1,5 do 2,5 do 3,5 do 3,5 do 5,5 do 4,5 do 2,5 3,5-5,5 do 5,5 3,5-5,5 do 4,5
Kategorija C1b C1c C1d C1e C2 C3
Postotak guma koje su za 3 dB(A) bolje od granine vrijednosti 68 45 66 57 50 75
Postotak guma koje suza 5 dB(A) bolje od granine vrijednosti 10 5 19 16 13 53
71 72 73 74 C1b > 185 215 C1c > 215 245 C1d > 245 275 C1e > 275 C2 normalne C2 zimske pogonske C3 normalne C3 zimske pogonske 71 71 72 74 72 73 73 75 C1a 185
1 2 70 3 3 5 4 2 3-5 5 3-5 4
IPG PROJEKT TIHE GUME

Ne ekajui dugo razdoblje usuglaavanja propisa koji se vri na razini Europske Unije, pojedine lanice EU same su razvile i vre ispitivanja kojima se tei smanjenju buke uslijed prometa odnosno onog dijela koji se bavi gumama kao izvorom neeljenog zvuka. Jedna od drava predvodnica na ovom polju je Nizozemska. Tamo je pokrenut IPG projekt koji se bavi izuavanjem problema tihih guma [19]. Program su razvila dva nizozemska ministarstva, Ministarstvo prometa i vodnog gospodarstva i Ministarstvo stanogradnje, prostornog ureenja i okolia. Cilj je projekta u prvom redu utvrditi stvarno stanje na tritu guma, doi do podataka koliko je stvarna emisija pojedinanih guma od pojedinih proizvoaa i na temelju toga izraditi daljnje analize i promiljati efikasne mjere zatite ugroenog stanovnitva. Prema metodi opisanoj u europskoj Direktivi o gumama (2001/43/EG) tri mjerodavne mjerne institucije (TV Njemaka, M+P Nizozemska i RDN Nizozemska) vrile su mjerenja emisije zvuka velikog broja (229) guma raznih proizvoaa. Na temelju rezultata projekta izraena je lista svih ispitivanih guma po veliini razine emitiranog zvuka. Utvreno je da su tihe gume ve sada dostupne u svim veliinama. Nisu skuplje nego usporedive obine gume niti su manje sigurne glede ponaanja u prometu. IPG projekt potie vee koritenje ovih guma u Nizozemskoj i svojom listom potie potroae na kupnju takvih guma. Tablica 21 odnosi se na podatke od 1.7.2007. i prikazane su samo gume koje su pokazale najbolje rezultate odnosno one gume za koje je pri mjerenjima utvreno da za 5 i vie dB(A) nadmauju aktualne granine vrijednosti propisane Direktivom 2001/43/EG. Ukupni rezultati mjerenja za sve pojedine gume mogu se pogledati na IPG web stranici http://www.innovatieprogrammageluid.nl .
C1e > 215 C2 normalne C2 (M+S) C2 specijalne C3 normalne C3 (M+S) C3 specijalne
76 75 77 78 76 78 79
Uslijed predloenih graninih vrijednosti proizlaze efektivna smanjenja vaeih graninih vrijednosti od 1,5 do 5,5 dB(A) za gume osobnih vozila. Za teretna vozila efektivno smanjenje bilo bi u granicama od 3,5 dB(A) do 5,5 dB(A). planirano smanjenje razine buke, na alost se nee ostvariti jer veliki udio koritenih guma ve sada je tii nego to je propisano vaeom direktivom. Studija SEC(2008)1908 dala je podatke o trinom udjelu guma koje ve sada za 3 odnosno 5 dB(A)premauju vrijednosti koje propisuje aktualna direktiva 2001/43/EG.
160
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
161
Tablica 21 Tihe postojee gume koje su ve u uporabi [19]
Kao to se vidi iz tablice 21, zahtjeve Direktive 2001/43/EG ve danas ispunjavaju mnoge gume i time se proizvoaima ne nudi izazov odnosno poticaj za daljnji razvoj tihih guma. Postoje ve i gume koje su za 8 dB(A) tie nego to to propisuje aktualna Direktiva. Na alost, kupci imaju nedovoljno informacija informacija kako bi pri kupovini guma mogli izabrati tie. Prema Direktivi 2001/43/ EG o gumama automobila i prikolica, podatak o izmjerenoj emitiranoj buci pri kretanju vozila nije neophodan pa ga nitko i ne prikazuje. Kupci nisu dovoljno informirani o postojanju tihih guma, odnosno o velikoj koristi za okoli pri uporabi takvih guma. Studija BMVIT 2004 [1] pokazala je da je 60% anketiranih kupaca u Austriji izrazilo spremnost kupnje gume skuplje ak i za 10% ukoliko bi na taj nain omoguili bolju zatitu okolia (manju emisiju zvuka). Proizvoai guma trenutnim propisima na europskoj i lokalnim razinama uope nisu poticani da usavravaju svoje gume u pravcu smanjenja emitirane buke jer to od njih ne trae propisi.
1. Usporedna su mjerenja pokazala da emisija buke kotrljanja guma na drugim podlogama (u odnosu na mjernu) moe biti vea ili manja, ali odnos ispitivanih guma prema veliini emisije buke ostaje nepromijenjen buno ostaje buno, a tiho ostaje tiho. [6] 2. Ve postoje gume ijim se koritenjem vrlo znaajno moe smanjiti emitirana emisija buke pri kotrljanju automobilskih guma (ak do 8 dB(A)). Znatan dio korisnika ve koristi tihe gume a da toga nije niti svjestan. [19] 3. Proizvoaa tihih guma ima vie i njihova cijena nije vea od cijene usporedivih obinih guma koje se obino koriste na tritu. Tihe gume su dostupne u svim veliinama. Nisu skuplje nego druge gume niti su manje sigurne glede ponaanja u prometu. [19] 4. Nedostaje promocije ovakvih guma odnosno naglaavanja vanosti njihovog koritenja glede smanjenja emitiranja buke, odnosno nedostaje obvezujua europska regulativa. 5. Uvoenje obvezne oznake o zvunim osobinama pojedinih guma, omoguilo bi potroaima laki uvid i jednostavniju odabir tiih guma. Time bi se na najbolji nain, a bez dodatnih trokova, doprinijelo smanjenju emitiranja buke uslijed prometa na samom njenom izvoru. 6. Sva se okolina problematika temelji na premisi da zagaiva plaa. Na alost, u oblasti prometa to je jako teko ostvarljivo, ali ne i nedostino. Treba poveati nastojanja da se proizvoai guma motiviraju da razvijaju i prodaju svoje proizvode (gume) koje doprinose opem dobru smanjivanju ukupnih trokova zatite okolia (dodatne mjere zatite od buke). 7. Direktiva 2001/43/EG nije ostvarila svoj cilj. Iako je prva Direktiva koja se odnosi iskljuivo na gume imala malo djelovanja na smanjenje razine buke jer kad je stupila na snagu veliki broj guma u prodaji ve je ispunjavao dozvoljene granice koje je ona propisala. To je dokazao projekt FEHRL koji je naruila EK. [13] , [14] Usvajanjem nove Direktive, po prijedlogu KOM(2008) 316, znaajno bi se smanjila razina emitirane buke uslijed prometa, a time i neka otvorena pitanja na koja je ovdje ukazano. Osim toga, usvajanjem ove direktive pojednostavila bi se uma sada vaeih propisa u EU koji se bave standardiziranjem propisa o sigurnosti automobila i automobilskih guma. Sadanja europska legislativa broji oko 50 direktiva i oko 100 dopuna vaeih direktiva. [12] Preuzimanjem svih vanijih zahtjeva iz svih tih dokumenata i dodavanjem nekoliko novih (meu njima i stroe granice dozvoljene razine buke guma) jako bi se pojednostavio postupak izdavanja raznih dozvola, potvrda i certifikata koji trenutno optereuju automobilsku i industriju guma, a ne bi se smanjila sigurnost i utjecaj na okoli njihovih proizvoda. Osim toga, novim bi se pristupnicama u EU olakalo usuglaavanje odnosno preuzimanje regulative za ovo podruje.1
Zakljuci
1 Dijelovi izvornog lanka autora Zovko M., aravanja K., Tihe gume smanjenje emisije buke u prometu, Ceste i mostovi, 2011, Zagreb, trenutno na recenziji
162
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
163
Openito gledano nakon to se ukae potreba za izgradnju jedne autoceste pristupa se planiranju tog velikog projekta. Izradi se Idejni projekt trase i Studija izvodljivosti odnosno ekonomske opravdanosti cijelog projekta. Ukoliko taj projekt zadovoljava ekonomske uvjete...
Poglavlje 5 / Procjena utjecaja na okoli
Projekt procjene utjecaja na okoli - autocesta na koridoru Vc

(dionice lot 7, lot 6 i lot 5)
Okolini cilj projekta Procjene utjecaja na okoli (PUO) je da se kroz procjenu utjecaja na okoli sprijee i/ili ublae izravni i neizravni negativni utjecaji projekta na ljude, floru i faunu, vodu, zrak, zemljite, klimu, krajolike, kulturno nasljee i materijalna dobra. Uzimajui u obzir osjetljivost okolia zemljopisnih podruja koja mogu biti pod utjecajem izgradnje autoceste, procjena utjecaja na okoli dala je osnovne podatke za: - podruja koridora koja trasa autoputa mora izbjei zbog izuzetne vrijednosti ili osjetljivosti (movare, kraka podruja, zatiene prirodne i kulturne vrijednosti, vrijedna umska i poljoprivredna zemljita, vodoopskrba itd.) - podruja koridora kroz koje trasa moe proi uz primjenu mjera ublaavanja negativnih utjecaja na okoli. Procjena utjecaja na okoli, dakle, predstavlja jedan od veoma vanih segmenata planskostudijske dokumentacije i omoguava sveobuhvatno vrednovanje projekta autoceste. Osnovni cilj procesa procjene utjecaja na okoli je poticanje ugraivanja okolinih aspekata u proces planiranja i donoenja odluka, to na kraju treba da rezultira aktivnostima koje su okolino prihvatljivije. Cilj Projekta procjene utjecaja na okoli za autocestu je na jednom mjestu izloiti okoline zahtjeve proizile iz usvojene Studije utjecaja na okoli (SUO) i pokazati da su oni ugraeni u Glavni projekt. Dokument je izraen po poglavljima koja u principu predstavljaju samostalne cjeline. Na primjer, poglavlje Vodi kroz SUO kao i Plan monitoringa mogu se koristiti kao samostalni dokumenti.
Openito o utjecaju autoceste na okoli

Openito gledano nakon to se ukae potreba za izgradnju jedne autoceste pristupa se planiranju tog velikog projekta. Izradi se Idejni projekt trase i Studija izvodljivosti odnosno ekonomske opravdanosti cijelog projekta. Ukoliko taj projekt zadovoljava ekonomske uvjete (znai da je u konanici isplativ i praktino ostvarljiv) dolazi do razmatranja okoline problematike postavljanja ovog dugog linijskog objekta u prostor. Po vaeoj zakonskoj regulativi prvo se izrauje Prethodna procjena utjecaja na okoli svih predloenih trasa iz Idejnog projekta odnosno daje se miljenje o veem ili manjem utjecaju na okoli pojedinih varijanti, odnosno prijedloga novih, sa stajalita zatite okolia, boljih rjeenja. Nakon ukljuivanja strune i ire javnosti putem javnih rasprava i revizija predloenih projekata, ide se na izradu Studije utjecaja na okoli. Ta SUO nije dokument sam za sebe nego predstavlja konani zbroj rezultata do kojeg su dole ostale strune studije koje su obraivale pojedine segmente: utjecaj na vode, utjecaj na zrak, utjecaj na stanovnitvo, utje-
164
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
165
P R O J E K T P R O C J E N E U TJ E C A J A N A O K O L I - AU T O C E S TA N A K O R I D O R U V C
caj buke, itd. Na temelju tih zakljuaka i smjernica pristupa se daljnjoj razradi projekta i izboru najprihvatljivije varijante trase, mjerama zatite okolia koje moraju biti usklaeni s opim naelima zatite okolia i prostornog planiranja. Nakon izbora najpovoljnije trase i izgradnje autoceste te svih pripadajuih graevina od kojih se mnoge odnose na zatitu okolia (poput ureaja i graevina za odvodnju du dionice autoceste, zidova za zatitu od buke, prijelaza i prolaza za divlja) potrebno je pratiti njihovu ispravnost i funkcionalnost, kao i stanje okolia na ispustima za odvodnju. Uz autoceste se grade brojne graevine ija je iskljuiva namjena zatita okolia radi uvanja izvornosti, bioloke raznolikosti prirodnih zajednica, ekoloke stabilnosti i unapreivanja stanja u okoliu. Dunost institucije koja upravlja autocestom, osim obveze redovitog praenja stanja okolia, osobito je kvaliteta otpadnih voda, kvaliteta zraka uzdu autoceste, razina buke i propusnost za ivotinje, kao i da izradom Planova upravljanja otpadom unaprijedi sustav upravljanja otpadom i sprijei oneiavanje okolia u izvanrednim situacijama te ukloni i sanira eventualne nedostatke na graevinama za odvodnju. Naravno, zatita okolia mora se provoditi cjelovito znai pri projektiranju, gradnji i koritenju autoceste. Tako se na primjer pri izvoenju zemljanih radova humusni sloj kontrolirano odlae i poslije iskoritava za ureivanje pokosa i zelenog pojasa pokraj autoceste. Sav se viak materijala posebno odlae na odreenim lokacijama, a ujedno nastoji se graenjem prolaza za divlja sauvati okolna flora. Pravilno se rukuje opasnim i komunalnim otpadom pa se sav otpad odlae u nepropusne spremnike, a posebno paljivo rukuje lako zapaljivim materijalima i otvorenim plamenom da ne bi dolo do umskih poara. Kada se autocesta izgradi zatita okolia obuhvata redovito ienje i odravanje svih ureaja za zatitu voda, paljivo odlaganje otpada nastalog ienjem i odravanjem tih ureaja, praenje funkcioniranja sustava odvodnje te redovite kontrole proiene isputene vode.
isputati u okolni teren) ili zatvoren kada je propisan odreeni stupanj vodozatite. Zatvoreni sustavi odvodnje uglavnom se sastoje od nepropusne kanalizacije i graevina vodozatite iz kojih se vode isputaju u okoli nakon prethodnog proiavanja. U te graevine ubrajamo posebne talonice ili separatore (mastolovi ili odjeljivai ulja i masti) te zatitne graevine raznih stupnjeva uinkovitosti biljni pojasevi, zatravljeni jarci, lagune, umjetne movare, infiltracijski spremnici i jarci te pjeani filtri. Njima se prihvaaju, zadravaju i proiavaju tetne istaloene i plivajue tvari kao i oneienja nastala u moguim raznim nesreama. Ispusti iz tih graevina trebaju biti tako ureeni da ne poveavaju eroziju okolnog terena. Vanjska odvodnja slui za zatitu autoceste od oborinskih voda s okolnog terena ili poplavnih valova postojeih vodotoka uz njezinu trasu. U tu se svrhu predvia gradnja obodnih kanala koji du trase autoceste prihvaaju oborinske vode s okolnog terena i propusta kroz trup autoceste kojima se odvode vode vodotoka koji presijecaju trasu autoceste te drugih potrebnih sadraja kolektora, preljevnih, uljevnih, izljevnih i upojnih graevina, kaskada i slino. U sluaju da se trasa autoceste podudara s trasom nekog manjeg povremenog vodotoka ili na njega znatno utjee, potrebno ga je premjestiti ili mu urediti i regulirati korito. Zatita okolia u projektiranju i pripremi obuhvaa izvoenje detaljnih hidrogeolokih radova kojima se tono odreuju podruja potrebne zatite voda (kontrolirani vodonepropusni sustav, separator i laguna i ispust u teren), predviaju lokacije separatora odnosno laguna i ispusta u teren te izgradnja propusta za povrinske odnosno tekue vode. Radi sprjeavanja lokalnog oneienja pravodobno se ureuju pokosi i nagibi uz cestu kako bi se sprijeilo izvaljivanje stabala na rubovima i klizanje terena, a propusti za velike ivotinje moraju biti zatieni od buke i svjetlosti. Ujedno se predlae i potrebna visina zatitne ograde radi sprjeavanja izlaska ivotinja na kolnik i odreuju mjesta za odlaganje graevnog otpada te mjesta za parkiranje i manevarsko kretanje mehanizacije, radi to manjeg oteivanja okolnih povrina.
Utjecaj na vode
Vodoprivredni uvjeti odreuju emu sve mora udovoljiti projektna dokumentacija za odreenu dionicu, zato to autocesta kao linijska graevina i fizika prostorna prepreka trajno utjee na vodni reim krajolika kroz koji prolazi, a jednom izgraen sustav odvodnje mora s trasom autoceste stvoriti jedinstveno tehniko-tehnoloku cjelinu i biti uklopljen u okoli kroz koji prolazi. Na odreenom podruju, ovisno o osjetljivosti, propisane su mjere zatite povrinskih i podzemnih voda te izvorita od moguih oneienja, namjensko iskoritavanje voda i zatitne mjere od tetnog djelovanja vode. Koncepcijsko rjeenje odvodnje i proiavanja otpadnih voda odreene dionice autoceste mora biti sukladno propisanim uvjetima te usklaeno s prethodno izraenom SUO i postojeom prostorno-planskom dokumentacijom. Izradi projektnog rjeenja sustava odvodnje prethode detaljni hidroloki hidrogeoloki istrani radovi kojima se utvruje razina osjetljivosti vodozatite podruja kojima autocesta prolazi i odreuju odgovarajue mjere zatite. Tehniki sustav odvodnje svake dionice autoceste sastoji se od unutarnje i vanjske odvodnje. Unutarnja odvodnja sustava je prikupljanje, proiavanje i odlaganje oborinskih voda s autoceste i pripadajuih povrina. Taj sustav moe biti otvoren (vode se mogu slobodno
Slika 69 Laguna za proiavanje otpadnih voda
Slika 70 Separator otpadnih voda uz autocestu
Mjere zatite okolia tijekom graenja obuhvaaju zatitu voda koje se usklauju prema posebnim uvjetima te sadre obveze i ogranienja kojih se izvoa mora pridravati u definiranim zonama vodozatite pri izboru lokacije privremenih graevina i odlagalita humusa.
166
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
167
Obvezna je i izrada operativnog plana interventnih mjera u sluaju iznenadnih zagaenja. Za praenje kvalitete voda te izvora oneienja, prati se kvaliteta otpadnih voda na ispustima iz sustava odvodnje, ukljuujui i sustave odvodnje na odmoritima, parkiralitima, benzinskim postajama, centrima za odravanje i kontrolu prometa te ostalim graevinama koje nisu ukljuene u sustav javne odvodnje, a koje obvezno moraju proiavati svoje otpadne vode (najee biolokim preiivanjem ili izvedbom sabirnih jama koje se periodino prazne i iji se sadraj odvozi na dalje preiavanje prije isputanja u okoli). Ispitivanje otpadnih voda provodi se radi ocjene njenog kvaliteta, otkrivanja uzroka moguih promjena, izmjene mjera zatite te procjene funkcionalnosti sustava odvodnje. To se ispitivanje obavlja uzorkovanjem i analizom otpadnih voda (oborinske, tehnoloke i sanitarne) na ispustima iz separatora, biodiskova i laguna. Uestalost uzorkovanja i analiza otpadnih voda odnosi se na pokazatelje odreene vodopravnim dozvolama. Sam sustav odvodnje autoceste je skup graevina kojima se kine i snjene oborine kontrolirano odvode s ueg ili ireg podruja autoceste i nakon obrade u posebnim graevinama isputaju u okoli. Sastoji se od rigola, slivnika, otvorenih i zatvorenih kanala, separatora mineralnih ulja, biodiskova, zemljanih i betonskih laguna, drenaa nasipa i usjeka, propusta, preljeva i upojnih bunara. Pregledi, kontrole i odravanje tih graevina od iznimne su vanosti za praenje i zatitu okolia tijekom redovitog odravanja i u izvanrednim situacijama, a o njihovom stanju i funkcionalnosti ovisi kakvoa skupljenih i proienih otpadnih, tehnolokih, sanitarnih i oborinskih voda prije isputanja u okoli. Stoga su pregledi, kontrole, ienje, odravanje i saniranje nedostataka na graevinama odvodnje jako ozbiljna obveza onoga koji upravlja radom autoceste.
se kod autocesta u usjeku oneienje zadrava, a kod autoceste na nasipu rasprostire se na veem podruju i tako smanjuje koncentraciju tetnih tvari. Kombinacijom zidova za zatitu od buke, nasipa i raslinja moe se uvelike smanjiti imisija tetnih plinova. U neposrednoj blizini naseljenih mjesta redovito se obavljaju kontrole kako bi se uoio utjecaj prometa na kakvou zraka, a pritom se u obzir uzimaju i eventualna industrijska postrojenja ili bilo kakvi drugi izvori zagaenja koji mogu utjecati na kakvou zraka. Za zatitu Slika 73 Izgled barijera za zatitu od buke od buke grade se barijere u blizini naseljenih mjesta. Uinkovitost zatitnih barijera prati se mjerenjem razina buke. Mjeri se i na mjestima gdje barijera nema, a gdje se pretpostavlja da bi zbog koliine prometa mogla biti poveana.
Ostali utjecaji koridori, otpad

Autocesta presijeca prirodne koridore kretanja velikih zvijeri, vodozemaca i slino, pa su uz graevine koje su sastavni dio autoceste (tuneli, mostovi, vijadukti itd.), a koje takoer slue i kao prijelazi i prolazi za divlja, izgrauju i posebni zeleni mostovi iskljuivo radi osiguranja prijelaza velikih ivotinja koje su vrlo osjetljive na mirise i zvukove koje proizvodi ovjek. Praenje se vri tako da je na sredini svakog prijelaza postavljen popreni pjeani prag za oitavanje otisaka ivotinja to ih prelaze. Mogue je postaviti i infracrvene senzore koji broje prelaske. Na autocestama dolazi do stvaranja otpada. Pri radu autoceste dolazi do nastanka i opasnog otpada (otpadna mineralna ulja, zauljene krpe i voda, talog, baterije, akumulatori i sl.), neopasnog (sadraj sabirnih jama, Slika 74 Prijelaz za ivotinje otpadni papir, karton i jestiva ulja) te mijeanog komunalnog otpada. Nametnula se potreba razvrstavanja otpada i propisnog odlaganja u skladu sa zakonskom regulativom. U centrima za odravanje i kontrolu prometa (COKP) na tono odreenim mjestima planiraju se spremnici za sve vrste opasnog otpada, a ovlatene se tvrtke brinu o odlaganju. Mijeani komunalni otpad najveim dijelom nastaje na odmoritima gdje se nalaze pratee uslune graevine koje su dostupne svim korisnicima autoceste pa se na njegov nastanak i razvrstavanje ne moe izravno utjecati. Zbog toga je potrebno napraviti Plan upravljanja otpadom u svim fazama izgradnje i koritenja prometnice kako to nalae Zakon o upravljanju otpadom (Slubene novine F BiH, broj 33/03). Iznenadna su zagaenja na autocesti ili na podrujima centara za odravanje i kontrolu prometa situacije kada u sustav odvodnje ili u okoli nekontrolirano dospiju opasne tvari, poM A R I O Z O V K O / Z A T I T A O K O L I A P O G L E D I Z P R A K S E
Slika 71 Ispust za proiene otpadne i oborinske vode
Slika 72 Bioloki disk
Utjecaj na zrak
Mjere zatite zraka od prometnih zagaenja odnose se na smanjivanje emisije tetnih tvari izbjegavanjem uspona, padova i krivina tijekom projektiranja i gradnje autoceste te u planiranju prometne mree bez veih zastoja u prometu. Na rasprostiranje tetnih tvari u atmosferu kao zapreke za irenje oneienja zraka slue i zidovi za zatitu od buke, nasipi te nasadi ija udaljenost od kolnika moe razliito utjecati na razinu koncentracije. Rasprostiranje tetnih tvari sloen je proces koji ovisi o nizu imbenika, ponajprije meteorolokih i topografskih. Tako
168
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
169
put dizelskoga goriva, lo-ulja, kemikalija i slino. S obzirom da autocestom prometuju razliite kategorije vozila, posebno teretna vozila i autocisterne koje prevoze razliite opasne tvari, u sluaju prometnih nezgoda, prevrtanja ili neispravnosti ventila na autocisternama, moe doi i do znatnog oneienja okolia, pa je takvo iznenadno oneienje potrebno ukloniti to prije i to temeljitije. Ukoliko se uzme u obzir da je na velikom dijelu autoceste izgraen sustav odvodnje s mostova i vijadukata elementima odvodnje kolnika, kinih rastereenja graevina za obradu skupljene vode, ispusnih graevina i izljevnih povrina, iznenadno zagaenje kolnika prouzrokuje manja oneienja okolia nego da nema tog sustava odvodnje. Na kraju treba rei kako je obvezno izraditi Operativni plan interventnih mjera u sluaju iznenadnih zagaenja i Plan intervencija u zatiti okolia odnosno zakljuiti i posebne ugovore s tvrtkama ovlatenima za sanaciju iznenadnih zagaenja koje po pozivu, u najkraem roku dolaze na teren.1
1 Dijelovi izvornog lanka autora Zovko M., aravanja K., Projekt PUO Procjena utjecaja na okoli Autocesta na koridoru Vc dionice LOT 7, LOT 6 i LOT 5, m-Kvadrat broj 25, studeni, Struni asopis za graevinarstvo i arhitekturu, 2010
170
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
171
Izradom Studije o utjecaju na okoli (SUO) izvrena su istraivanja i analize kojima je utvren stupanj, naini i poloaj pojedinih negativnih djelovanja na okoli uslijed izgradnje pojedinih dijelova autoceste na koridoru Vc. U cilju to sveobuhvatnije...
Problematika zatite okolia autocesta na koridoru Vc

(dionice lot 7, lot 6 i lot 5)
Izradom Studije o utjecaju na okoli (SUO) izvrena su istraivanja i analize kojima je utvren stupanj, naini i poloaj pojedinih negativnih djelovanja na okoli uslijed izgradnje pojedinih dijelova autoceste na koridoru Vc. U cilju to sveobuhvatnijeg uvida, odnosno kako bi se jednostavno moglo utvrditi je li projektant Glavnog projekta uzeo u obzir sve navedeno u obimnoj dokumentaciji koja je sublimirana u konani dokument Studija utjecaja na okoli , napisan je ovaj segment u sklopu Projekta zatite okolia PUO. Svi zahtjevi navedeni u SUO stavljeni su na jedno mjesto i za lake praenje Skupine glavnih projekata (za one koje zanima samo okolini aspekt projekta) dane su kratke poveznice prema samostalnim projektima (a u biti posebnim, pojedinanim projektima) u kojima je do detalja razraena traena problematika. Na primjer, ukoliko nas zanima kako su rijeeni problemi buke, taj dio je odraen u Projektu zatite od buke, knjiga ta i ta, itd. U principu moe se rei da je skoro pa jedini razlog izrade pojedinih projekata uzrokovan zahtjevima zatite okolia. Naravno da se u svakom pojedinanom projektu krije i dio odluka koje je pojedinani projektant donosio kako bi ispunio ope principe zatite okolia kao i konkretne zahtjeve koji su proistekli iz izrade kompletnih istranih radova, dosadanjeg projektiranja, SUO i novijih istraivanja i analiza pri izradi Glavnog projekta. U te projekte, koji kao cjelina predstavljaju okoline projekte, moemo ubrojiti navedene projekte iz LOT-a 5: D1010, D1011, D1012, D1013, D1014, H1020, H1120, H1220 / Graevinski projekt vanjske i unutarnje odvodnje E 1060 / Projekt zatitne iane ograde H 1500 / Projekt krajobraznog ureenja glavne trase i vorita, CP Mostar sjever, CP Mostar jug, COKP Mostar sjever Z 1010 / Projekt zatite od buke. Pri izradi ovog dokumenta vodili smo se sljedeim razmiljanjem. Studija utjecaja na okoli temeljni je i obiman dokument u kojem su detaljno propisani svi oekivani utjecaji na okoli kao i sve mjere, preporuke i savjeti kako da se ti utjecaji ili sasvim sprijee ili zadre u dozvoljenim (preporuenim) granicama. Normalno da se ti zahtjevi postavljaju logiki i da je zajedniki cilj ne ugroziti okoli iznad dozvoljenih granica, ali isto tako ostati realan u zahtjevima zatite kako se ne bi nepotrebno ugrozila realizacija samog projekta izgradnje autoceste. Pratili smo te zahtjeve iz SUO i davali odgovarajue poveznice odnosno veze s izraenim projektima koji ispunjavaju te zahtjeve. Nekad to nije bilo mogue (jer rjeavanje nekog zahtjeva iz SUO nije u sklopu izrade ove Grupe glavnih projekata) pa je i o tome dan komentar. Osim toga radi lake preglednosti tabelarno su prikazane i generalne mjere zatite okolia pri projektiranju, izgradnji i uporabi prometnice.
172
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
173
P R O B L E M AT I K A Z A T I T E O K O L I A A U T O C E S TA N A K O R I D O R U V C
U nastavku su prikazani detaljni tenderski uvjeti za budueg izvoaa graevinskih radova, a koji poseban naglasak daju problematici zatite okolia.
Tenderski uvjeti
Opi zahtjevi 1. Izvoai graevinskih radova ugovorom e biti obvezani da slijede prakse dobrog ekolokog graenja tijekom svih aktivnosti izvoenja graevinskih radova i da na minimum svedu tetu na vegetaciji, zemljitu, podzemnim vodama, povrinskim vodama, pejzau kao i ometanju naseljenih mjesta i lokalnih komunikacija. 2. Primjena mjera zatite okolia i ublaavanja negativnih efekata te monitoring (poglavlje Plan monitoringa u PUO) odvijati e se paralelno s fizikim aktivnostima. 3. Izvoa radova duan je imenovati odgovornu osobu, odgovarajueg obrazovanja i s praktinim iskustvom, za poslove zatite okolia koja e biti odgovorna za osiguravanje koordinacije i praenje usklaenosti svih radova sa zakonima i ciljevima sustava zatite okolia, zatite na radu i zatite od poara. Ona e investitoru i u ime investitora (prema odgovarajuim tijelima uprave i inspekcije) podnositi odgovarajua izvjea o izvravanju mjera zatite okolia (mjesena i zavrna) pri svakodnevnom radu na trasi, moguim problemima i nainu otklanjanju tih problema. Osim toga, ona je i prva osoba nadlena za koordinaciju provoenja monitoringa koji treba provoditi izvoa radova odnosno specijalizirana tvrtka. Za sve navedene dunosti Izvoa radova moe angairati i specijalizirano poduzee (s ovlatenjem za taj posao) koje e u njegovo ime voditi navedene aktivnosti i odgovornosti. 4. Mjere koje mora ispuniti izvoa radova odnose se na strogo pridravanje reda, discipline i profesionalne odgovornosti svih zaposlenih na gradilitima i radilitima. Rad, zadravanje i boravak iskljuivo unutar zone izvoenja radova (unutar ograde) te izbjegavanje povreivanja prostora, imovine i ljetine lokalnog stanovnitva. Pored svega, potrebno je na razini glavnog izvoaa ostvariti kontakt s predstavnicima lokalnog stanovnitva (mjesne zajednice) i odravati redovitu komunikaciju s ciljem razmjene informacija ili rjeavanja eventualnih sporova (proisteklih iz povrede prava vlasnitva, nastale tete pri izvoenju radova i slino). 1. Izvoa radova obvezan je kupovati materijal od kamenoloma, pozajmita materijala, separacija, betonara i asfaltnih baza koje posjeduju vaeu Okolinu dozvolu. Potrebno je voditi posebnu evidenciju o nabavci ovih materijala kako bi se egzaktno mogle utvrditi koliine kupljenog i utroenog materijala od poduzea koja su ispunila zakonske obveze (uz odgovarajue trokove) i posjeduju vaeu Okolinu dozvolu izdanu od strane federalnog ili upanijskog/kantonalnog ministarstva. Investitor treba poduzeti odgovarajue mjere kako nelegalni proizvoai, koji nemaju Okolinu dozvolu, ne bi prodavali svoj materijal na tetu okolino savjesnih i odgovornih poduzea koja imaju okolinu dozvolu. Na primjer: - Vriti usporedbe prijavljenih kapaciteta s koliinom prodanog materijala: ukoliko je kapacitet jedne asfaltne baze 100 t/h (ima okolinu dozvolu) ona ne moe isporuivati 150 ili 200 t/h asfalta (ukoliko bi se dogodilo da izvoa radova prikae veu potronju na terenu od prijavljene proizvodnje)! To je jednostavan pokazatelj da u isporuci sudjeluje i neki proizvoa (nelegalni) koji posluje bez okoline dozvole (okolino neodgovorno, protuzakonito), te je u prednosti (manji trokovi) pred onim proizvoaem koji je isho-
dio okolinu dozvolu i ponaa se odgovorno prema zatiti okolia te zbog toga ima i vee jedinine trokove. - U Ugovor o izvoenju radova unijeti stavku kojom se Izvoa novano kanjava viestrukom vrijednou nelegalno nabavljenih proizvoda (asfalta, agregata, itd) koju je ugradio ili pokuao ugraditi, a to mu se prema gornjem primjeru moe dokazati. U sluaju ponavljanja navedenog dijela odmah treba prekinuti ugovor s takvim Izvoaem, to takoer treba definirati u Ugovoru o izvoenju radova. Ni u kom se sluaju ne moe dozvoliti da se, pri jednom tako znaajnom projektu kao to je izgradnja autoceste, omogui nezakonita zarada onim poduzeima i pojedincima koji se neodgovorno odnose prema okoliu i koji ga zagauju! 2. U cilju sprjeavanja emisije praine izvoa je duan vriti transport asfalta, ljunka, kamenog i zemljanog te drugih materijala pokrivenim vozilima (cerada). Transport kamenja i ljunka vrit e se u vlanom stanju. Brzina kretanja transportnih vozila ne treba prelaziti 30 km/h. Izvoa treba izbjegavati nepotreban prazni hod vozila. 1. Izvoa radova duan je osigurati usklaenost i certifikaciju sve graevinske opreme prema domaim propisima, a poeljna je i usklaenost s EU standardima. 2. Izvoa radova duan je koristiti suvremene strojeve i vozila koja ispunjavaju okoline standarde u pogledu emisije tetnih plinova (potpunije sagorijevanje), uporabu filtara za smanjenje emisije estica ai, nabavku i uporabu goriva koje ima povoljan kemijski sastav (nizak sadraj sumpora) te efikasno (sigurno) pretakanje. 3. Izvoa radova duan je koristiti suvremene strojeve i vozila koja imaju izolirane izvore buke (motori, ispuni sustav). To podrazumijeva preteno nabavku novih strojeva ili mjere ugradnje dopunske zvune izolacije, kao i stalno odravanje ispravnosti zvune izolacije. Pored toga, preporua se rad mehanizacije samo u razdoblju od 7-20 sati (na svim dijelovima trase koja je udaljena manje od 200 metara od naselja). 4. Izvoa radova duan je sukladno preporukama urediti privremena odlagalita graevinskog materijala, prostor za ispiranje betonskih pumpi i mijealica, te prostor za pranje kotaa s odgovarajuim preiavanjem. 5. Izvoa radova duan je da tijekom gradnje osigurati pravilno rukovanje benzinskim i dieselskim gorivima, mazivima i bojama, a sva otpadna ulja i otpadne tvari zbrinuti na podruju izvan trase u suradnji s institucijom ovlatenom za zbrinjavanje otpada. Radnici koji rukuju ovim supstancama trebaju proi dodatnu obuku. 6. Izvoa radova duan je koristiti biorazgradiva sredstva za podmazivanje i ulja za mjenjae. Odravanje, punjenje i ienje strojeva vriti izvan gradilita i izvan podruja povrinskih voda. 7. Izvoa je duan u tijeku izgradnje autoceste vriti stalno prskanje nepokrivenih povrina i koristiti prekrivae za pokrivanje suhog materijala. 8. Izvoa je duan osigurati uvjete kako ne bi dolo do bilo kakvog deponiranja materijala u korita rijeka i uz obale vodotoka. 9. Izvoa je duan osigurati kontrolirano odvoenje otpada. Ne smije se dozvoliti nekontrolirano odlaganje otpada. Otpad treba prikupljati u skladu s ugovorom koji e izvoa potpisati s nadlenim poduzeem za prikupljanje otpada. 10. Dunost izvoaa je i izrada Plana upravljanja otpadom za odgovarajuu dionicu prema ZaM A R I O Z O V K O / Z A T I T A O K O L I A P O G L E D I Z P R A K S E
Gradilite
Snabdijevanje i transport materijala
174
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
175
konu o upravljanju otpadom (Slubene novine Federacije BiH, broj 33/03). Taj Plan minimalno mora sadravati sljedee cjeline i podatke: - dokumentaciju o otpadu koji nastaje pri radu (podrijetlo, vrste otpada u skladu sa listom otpada, sastav, koliine) - mjere koje treba poduzeti radi sprjeavanja proizvodnje otpada, posebno kad se radi o posebnom otpadu - odvajanje otpada, posebno opasnog otpada od druge vrste otpada i od otpada koji e se ponovo koristiti - odlaganje otpada na deponiju - metode tretmana odnosno odlaganja otpada - plan mora odrediti i osobu odgovornu za poslove upravljanja otpadom. Osim izrade, auriranja i provoenja ovog plana, ta osoba predlae mjere prevencije, ponovnog koritenja i reciklae otpada te nadzire ispunjavanje utvrenih uvjeta upravljanja otpadom i o tome podnosi izvjee u pisanom obliku. 11. Izvoa je duan izraditi Plan intervencije u sluaju isticanja goriva i maziva koji podrazumijeva izradu programa hitnog ienja u sluaju nepredvienog isticanja ili curenja goriva, ulja, kemikalija ili drugih otrovnih supstanci. Plan treba sadravati najmanje sljedee: - definirane timove za reagiranje u sluaju istjecanja sa jasno propisanim dunostima i odgovornostima - obuku o prevenciji isticanja te mjerama ienja i rukovanja otrovnim supstancama za lanove tima za reagiranje u sluaju isticanja - uspostavljanje procesa izvjetavanja o isticanju koje ukljuuje informiranje nadlenih tijela dravne uprave - uvanje i odravanje opreme (materijal za apsorbiranje, jastuia za upijanje, pumpi, kanti i rezervoara za sakupljanje, poluge i konopci) za reagiranje u sluaju isticanja i izvora za zone projekta zasnovanih na tipovima isticanja koja bi se potencijalno mogla dogoditi - procjena podruja i operacije s visokom opasnosti za isticanje dokumentiranjem karakteristika i koliina ulja, goriva i kemikalija koje se koriste i skladite, frekventnost isporuka, metode rukovanja, blizinu tokova povrinskih voda - odrediti procedure za sigurno otklanjanje i odstranjivanje zagaenih materijala sakupljenih iz prosute mrlje - osiguravanje naknade i povrat trokova - protokol za informiranje javnosti kada se pojavi ozbiljno isticanje i koje se procedure moraju poduzeti kako bi se izbjegli rizici po zdravlje i sigurnost implementacija procedure kako bi se osiguralo da izvoai radova s kojima je sklopljen podugovor prihvate Plan za nepredvieno isticanje i djelovanje u hitnim sluajevima te da transport otrovnih materijala mora biti registriran u uredu projekta.1
1 Dijelovi izvornog lanka autora Zovko M., aravanja K., Tenderski uvjeti za izvoaa graevinskih radova pri izgradnji autoceste problematika zatite okolia, Autocesta na koridoru Vc dionice LOT 7, LOT 6 i LOT 5, m-Kvadrat broj 26, prosinac, Struni asopis za graevinarstvo i arhitekturu, 2010
176
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
177
Monitoring je programirani proces uzimanja uzoraka, analiziranja, evidentiranja i ocjenjivanja stanja okolia prema vaeim zakonima i smjernicama. Postupak procjene utjecaja na okoli (EIA) je ureen Zakonom o zatiti okolia, a sukladan je...
Autocesta na koridoru Vc
(dionice lot 7, lot 6 i lot 5 - plan monitoringa, dio procjene utjecaja na okoli)
Monitoring je programirani proces uzimanja uzoraka, analiziranja, evidentiranja i ocjenjivanja stanja okolia prema vaeim zakonima i smjernicama. Postupak procjene utjecaja na okoli (EIA) je ureen Zakonom o zatiti okolia, a sukladan je Directive 85/337/EEZ on the Assessment oft he Effects of Certain Public and Private Projects on Enviroment and Directive supplement 97/11/EZ. Procjena utjecaja na okoli (EIA), u okviru planersko-studijske dokumentacije (izmeu 2005.- 2006. godine ) je provedena u dvije faze: - Preliminarna EIA ( Procjena Scoping) - Studija utjecaja na okoli (Environmental Impact Study EIS). U cilju adekvatne zatite okolia uz autocestu Vc, a koja je odreena na temelju izraene prethodne procjene i Studije utjecaja na okoli za autocestu Vc (stari LOT 4, sada LOT-ovi 5, 6 i 7), radi se Plan monitoringa. Plan monitoringa treba shvatiti kao sintezu svih prethodno uraenih radova u cilju zatite okolia na pojedinim dionicama autoputa Vc kao i autoputa u cjelini. Osim toga, potrebno je ispuniti sve ostale odredbe zakona i podzakonskih akata koji tretiraju ovu problematiku. Na prijedlog je i formiranje posebne slube za zatitu okolia na autocesti u koju bi se slijevale sve okolino bitne informacije i koja bi bila vorite na kojem bi bilo mogue doi do svih informacija koje se tiu monitoringa okolia uz autocestu. Osnova za rad je uraena Studija utjecaja na okoli, u koju su ugraene primjedbe revidenata odnosno zahtjevi proistekli iz javnih rasprava. Konani oblik Studija je dobila u oujku 2007. Nakon toga uslijedilo je donoenje novih provedbenih propisa koji su pri izradi ovog Plana monitoringa usvojeni (na primjer Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih tvari za tehnoloke otpadne vode prije njihovog isputanja u sustav javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik, Slubene novine F BiH, broj 50/07)). Osim same Studije, odnosno zahtjeva za zatitu okolia koje je ona donijela, u Planu monitoringa razraeni su i dodatni zahtjevi za koje mislimo da su potrebni. Ovi su dodatni zahtjevi utemeljeni na postojeim propisima EU, iskustvima iz gradnje autoceste iz Republike Hrvatske, itd. Plan monitoringa se sastoji od tri faze: 1. Nulto stanje monitoringa (prije poetka izvoenja radova) 2. Monitoring tijekog faze graenja 3. Monitoring tijekom eksploatacije objekata.
178
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
179
AU T O C E S TA N A K O R I D O R U V C
Plan monitoringa
1. nulto stanje 1. vode povrinske podzemne 2. flora 3. divlja i lovstvo Dodatni prijedlozi 1. Tlo i poljoprivredno zemljite 2. umsko zemljite 3. buka 4. zrak 2. faza gradnje 1. vode povrinske podzemne 2. flora 3. dkrajobraz 4. utjecaj miniranja 3. faza eksploatacije 1. vode povrinske podzemne 2. zrak praina plinovi 3. stanovnitvo 4. flora Dodatni prijedlozi 1. otpad 2. divlja 5. fauna 6. krajobraz 7. divlja Dodatni prijedlozi 1. poveati mjerna mjesta zraka 2. tlo-poljoprivredno zemljite 3. buka 4. umsko zemljite
Slika 75 Plan monitoringa
Monitoring tablino predstavljanje ispitivanja

Kratice: NS - nulto stanje TG - stanje tijekom gradnje E - stanje tijekom eksploatacije DP - dodatni prijedlozi
Nulto stanje skraeno NS Tablica NS 1.1. - Pregled povrinskih vodotoka i na njima odgovarajuih mjernih profila za nulti monitoring na dionici Tablica NS 1.2. - Ispitivanja povrinskih vodotoka odreeno (Uredba o opasnim i tetnim tvarima u vodama, Slubene novine F BiH, broj 43/07 i Uredba o klasifikaciji voda i obalnog mora Jugoslavije u granicama SR Bosne i Hercegovine Slubeni list SR BiH, broj 19/80) Tablica NS 1.3. - Popis ispitivanih izvora na trasi Tablica NS 1.4. Ispitivanje izvora prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za pie (Slubeni list BiH, broj 2/92 - 18 parametara) Tablica NS 2. Flora - Utvrditi nulto stanje Tablica NS 3. Divlja i lovstvo - nulto stanje Tablica DP NS 1. Poljoprivredno zemljite - nulto stanje Tablica DP NS 2. umsko zemljite - nulto stanje Tablica DP NS 3. Nulto stanje buka Tablica DP NS 4. Zrak
Ovaj je lanak napisan s namjerom informiranja ireg itateljskog kruga o vrenju sveobuhvatnog monitoringa pri projektiranju, izgradnji i odravanje jedne autoceste. U nastavku je dan samo popis tablica koje obvezno moraju biti ispunjene mjernim podatcima kako bi se okoli zatitio u najveoj moguoj mjeri. Osim toga vidljiva je i sva arolikost domai propisa koji su jo na snazi i koji se moraju potovati (na primjer jo vaei propisi iz bive Jugoslavije jer novi nisu doneseni). Sve to konzultantima predstavlja ozbiljan problem jer je jako teko skupiti i analizirati sve zakone i podzakonske akte koji obrauju ovu problematiku. U nastavku je dan rezultat naeg istraivanja o potrebnom broju prikaza svih podataka kako bi se monitoring obradio po zakonskim zahtjevima, pregledno, sljedivo i usporedivo. Nadam se kako e naa iskustva sluiti kako zainteresiranoj javnosti tako i strunoj javnosti koja e obraivati slinu problematiku.
Monitoring tijekom gradnje skraeno TG

Tablica TG 1.1. Pregled povrinskih vodotoka i na njima odgovarajuih mjernih profila za nulti monitoring na dionici Tablica TG 1.2. Ispitivanja povrinskih vodotoka odreeno (Uredba o opasnim i tetnim tvarima u vodama, Slubene novine F BiH, broj 43/07 i Uredba o klasifikaciji voda i obalnog mora Jugoslavije u granicama SR Bosne i Hercegovine, Slubeni list SR BiH, broj 19/80) Tablica TG 2. Skraene tjedne analize povrinskih voda po Uredbi o opasnim i tetnim tvarima u vodama (Slubene novine F BiH, broj 43/07) i Uredbi o klasifikaciji voda i obalnog mora Jugoslavije u granicama SR Bosne i Hercegovine (Slubeni list SR BiH, broj 19/80 - 7 parametara)
180
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
181
Tablica TG 1.3. Spisak ispitivanih izvora na trasi Tablica TG 1.4. Ispitivanje izvora prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za pie Slubeni list BiH, broj 2/92 - 18 parametara) Tablica TG 1.5. Fauna Tablica TG 1.6. Krajobraz Tablica TG 1.7. Miniranje Tablica 1. DP TG Otpad Tablica 2. DP TG Divlja
Tablica DP - EZ2 Pregledna tablica svih okolinih mjerenja odnosno vrenje monitoringa (polugodinja)
Popis postojeih propisa za promatranu problematiku

1. Zakon o zatiti okolia
(Slubene novine F BiH, broj 33/03, dopuna 39/09) - Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna procjena utjecaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinu dozvolu (Slubene novine F BiH, broj 19/04) - Pravilnik o izradi godinjih/polugodinjih programa inspekcije zatite okolia (Slubene novine F BiH, broj 68/05) 2. Zakon o upravljanju otpadom (Slubene novine F BiH, broj 33/03) - Pravilnik o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i prodavaa na operatera sistema za prikupljanje otpada (Slubene novine F BiH, broj 9/05) - Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Slubene novine F BiH, broj9/05) - Pravilnik o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili iji je sadraj nepoznat (Slubene novine F BiH, broj 9/05) - Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i oznaavanju otpada (Slubene novine F BiH, broj 38/06) 3. Zakon o zatiti prirode (Slubene novine F BiH, broj 33/03) - Pravilnik o uspostavljanju i upravljanju informacionim sistemom za zatitu prirode i vrenju monitoringa (Slubene novine F BiH, broj 46/06) - Pravilnik o sadraju i nainu izrade Plana upravljanja zatienim podrujima (Slubene novine F BiH, broj 65/06) - Pravilnik o novim mjerama za istraivanje ili ouvanje kako bi se sprijeio znaajan negativan utjecaj na ivotinjske vrste namjernim hvatanjem ili ubijanjem (Slubene novine F BiH broj 65/06) 4. Zakon o zatiti zraka (Slubene novine F BiH, broj 33/03) - Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka (Slubene novine F BiH, broj 12/05) - Pravilnik o monitoringu emisija zagaujuih materija u zrak (Slubene novine F BiH, broj 12/05) - Pravilnik o graninim vrijednostima kvaliteta zraka, (Slubene novine F BiH, broj 12/05) - Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Slubene novine F BiH, broj 12/05) - Pravilnik o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u zrak (Slubene novine F BiH, broj 12/05) 5. Zakon o vodama (Slubene novine F BiH. broj 70/06) - Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih tvari za tehnoloke otpadne vode
Monitoring tijekom eksploatacije objekta skraeno E

Tablica E 1.1. Pregled povrinskih vodotoka i na njima odgovarajuih mjernih profila za monitoring tijekom eksploatacije objekta na dionici Tablica E 1.2. Ispitivanja povrinskih vodotoka odreeno (Uredba o opasnim i tetnim tvarima u vodama, Slubene novine F BiH, broj 43/07 i Uredba o klasifikaciji voda i obalnog mora Jugoslavije u granicama SR Bosne i Hercegovine, Slubeni list SR BiH, broj 19/80 Tablica E 1.3. Predvieni poloaja mastolova i laguna po Glavnom projektu za promatranu dionicu Tablica E 1.4. Ispitivanje Otpadne vode prema Pravilniku o graninim vrijednostima opasnih i tetnih tvari za tehnoloke otpadne vode prije njihovog isputanja u sustav javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik (Slubene novine F BiH, broj 50/07 - 16 parametara) Tablica E 1.5. Spisak ispitivanih izvora na trasi Tablica E 1.6. Ispitivanje izvora prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za pie (Slubeni list BiH, broj 2/92 - 18 parametara) Tablica E 2.0. Monitoring zraka tijekom eksploatacije objekta Tablica E 3.0. Stanovnitvo Tablica E 4.0. Flora Tablica E 5.0. Fauna Tablica DP E1. Zrak Tablica DP - E2. Tlo Tablica DP- E3. Ambijentalna buka pri eksploataciji Tablica DP- E4. umsko zemljite Tablica DP - EZ1 Oevidnik za svaki mastolov i lagunu pojedinano
182
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
183
1. 2.
3. 4.
prije njihovog isputanja u sustav javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik (Slubene novine F BiH, broj 50/07) - Uredba o opasnim i tetnim tvarima u vodama (Slubene novine F BiH, broj 43/07) - Odluka o granicama rijenih bazena i vodnih podruja na teritoriji F BiH (Slubene novine F BiH, broj 41/07) - Pravilnik o uvjetima za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita voda koje se koriste ili planiraju da se koriste za pie (Slubene novine F BiH, broj 51/02) - Uredba o klasifikaciji voda i obalnog mora Jugoslavije u granicama SR Bosne i Hercegovine (Slubeni list SR BiH, broj 19/80) - Uredba o kategorizaciji vodotoka (Slubeni list SR BiH, broj 42/67) - uredba o klasifikaciji voda meurepublikih vodotoka, meudravnih voda i voda obalnog mora Jugoslavije (Slubeni list SR BiH, broj 6/78) - Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (Slubeni R BiH, broj 2/92) Zakon o prostornom planiranju i koritenju zemljita na razini Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine F BiH, broj 2/06, 72/07, 32/08 ) Zakon o poljoprivrednom zemljitu (Slubene novine F BiH, broj 2/98) - Naputak o utvrivanju dozvoljenih koliina tetnih i opasnih tvari u zemljitu i metode njihovog ispitivanja (Slubene novine F BiH, 11/99) Zakon o umama (Slubene novine F BiH, broj 4/06) Zakon o lovstvu (Slubene novine F BiH, broj 4/06) - Pravilnik o vremenu lova lovostajem zatiene divljai i popis vrsta ptica i sisara koje se smatraju korisnim za poljoprivredu i umarstvo (Slubene novine F BiH, broj 05/08) - Pravilnik o nainu odreivanja i obiljeavanja granica lovita i postupak osnivanja lovita u FB iH (Slubene novine F BiH, broj 5/08) - Pravilnik o sadraju i nainu voenja katastra lovita (Slubene novine F BiH, broj 5/08) - Pravilnik o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i uma (Slubeni list SR BiH, broj 46/89) Directive 2002/49/EC of the European parlament and of the council of 25 june 2002.1
1 Dijelovi izvornog lanka autora Zovko M., aravanja K., Autocesta na koridoru Vc dionice LOT 7, LOT 6 i LOT 5, Plan monitoringa dio Procjene utjecaja na okoli, m-Kvadrat broj 27, sijeanj, Struni asopis za graevinarstvo i arhitekturu, 2011
184
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
185
Veliko meunarodno istraivanje raspoloenja kupaca automobila pokazalo je sljedee. Kupac ne eli praviti kompromise na raun korisnosti, udobnosti u vonji i sigurnosti svog automobila. Prije svega, glavni razlog protiv je ogranieni radijus kretanja elektro automobila...
Poglavlje 6 / Obnovljivi izvori energije
Prognoze razvoja automobila na elektropogon

Svjedoci smo velikog interesa i zanimanja javnosti za sve oko automobila na elektropogon. Poto je interes veliki tako se i proizvoai automobila utrkuju tko e dati bombastiniju izjavu, tko e najaviti ultimativni proboj na tritu. Usprkos najavama velikih proizvoaa o velikim probojima na tritu, trenutno stanje na tritu je sasvim drugaije. Do 2009. godine na sveukupnom svjetskom tritu prodano je manje od 10.000,00 automobila koje pokreu baterije. Jako reklamirana i prestina vozila kao to su Tesla Roadster ili TH!NK City na tom tritu
Slika 76 Tesla Roadster
Slika 77 Protoscar
prodana su za manje od 0,1% kupaca. Tom se broju uvjetno moe dodati broj od postojeih 2,5 milijuna hibridnih vozila. Na alost, ukoliko to usporedimo sa 850 milijuna postojeih klasinih automobila s unutarnjim sagorijevanjem, tek onda vidimo prave mjere prie o elektro-
Slika 78 Toyota Prius
Slika 79 Chevrolet Volt
automobilu. Procjene za 2010. godinu govore kako e se manje od 2% novih prodanih vozila pogoniti elektrino ili e elektrini pogon dijelom biti zastupljen. Prema studiji koju je izradio
186
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
187
PROGNOZE RAZVOJA AUTOMOBILA NA ELEKTROPOGON
Institut Oliver Wyman Elektromobilitt 2025 taj trini udio bi tek za 15 godina mogao iznositi oko 16%. [1], [2] Postoji vie razliitih stadija razvoja koji vode isto elektrino pogonjenom automobilu. U prvom stadiju motor s unutranjim sagorijevanjem biva potpomognut elektro motorom (MildHybrid), u odreenom razdoblju vremena u vonji pogon biva zamijenjen elektrinim pogonom (Voll-Hybrid, Plug-in-Hybrid) i na samom kraju potpuno zamijenjen (elektro automobil, gorive elije) elektropogonom. [3] Novi elektro automobil sa sobom donosi i jako mnogo nepoznanica: oekivanja kupaca, trite, auto koncept, pogonske tehnologije, cijenu, zainteresiranost proizvoaa, modele financiranja razvoja
Studija Oliver Wyman

Veliko meunarodno istraivanje raspoloenja kupaca automobila pokazalo je sljedee. Kupac ne eli praviti kompromise na raun korisnosti, udobnosti u vonji i sigurnosti svog automobila. Prije svega, glavni razlog protiv je ogranieni radijus kretanja elektro automobila samo 13% ispitivanih akceptira radijus kretanja do 250 km. Tek kad tehniki bude izvodljiv odnosno dostigne se radijus od 400 km elektro automobili e napustiti svoj egzotini prostor i doi na ozbiljno i jako zainteresirano trite. Modeliranje trokova proizvodnje pokazuje da su danas ti trokovi 150% vei od trokova vozila s unutarnjim sagorijevanjem. ak i u 2025. godini pretpostavlja se da e ti trokovi i dalje biti vei za oko 60% ! Trokovi proizvodnje usporedna tablica, za prosjeno osobno vozilo, indeks 100 za klasino vozilo 2010. godine, Studija Instituta Oliver Wyman
Tablica 22 Trokovi proizvodnje usporedna tablica [1] Slika 82 Trokovi proizvodnje usporedna tablica [1]
Vrsta vozila Klasino Mild-Hybrid Voll-Hybrid Plug-in-Hybrid Elektrino vozilo
Trokovi 2010. 100 122 154 225 247
Trokovi 2015. 104 122 144 190 235
Trokovi 2020. 104 119 136 160 200
Trokovi 2025. 103 115 130 146 168
I pored jako velikog pada trokova proizvodnje, trokovi proizvodnje klasinog automobila i u prognozi za 2025. godinu ipak ostaju znaajno manji od trokova proizvodnje elektro automobila. U neki segmentima elektro automobil je povoljniji, ali najvei udio u poveanoj cijeni ini pogonski akumulator, elektrini motor i dodatna elektronika. Prema ve spomenutom ispitivanju samo 14% kupaca spremno je vie platiti za jedan elektro auto. U prosjeku kupci e za isti automobil koji je na elektrini pogon platiti nekakav dobrovoljni porez od najvie 2.200,00 . Ukoliko automobil promatramo kroz cijelo njegovo razdoblja koritenja (ivotni ciklus), a ne samo kroz nabavnu cijenu, dolazimo do sljedeih podataka. Po sadanjem stanju, uz povoljne cijene struje, jedan elektro automobil srednje klase za etiri godine prosjenog koritenja gledajui cijene goriva povoljniji je nego jedan prosjean automobil koji je pogonjen fosilnim gorivima. Na alost, u ivotni ciklus mora se uraunati gubitak vrijednosti takvog automobila na tritu (zamjena pogonske baterije kao jako skupog dijela) pa i u tom pogledu raun pokazuje kako je danas, uzevi u obzir sve te imbenike, odravanje elektroautomobila nakon etiri godine skuplje za ak 12.000,00 u usporedbi s klasinim automobilom. Po rezultatima studije to bi se vremenom trebalo drastino mijenjati i u ciljnoj 2025. godini ti bi trokovi bili ne vei nego za 3.500,00 manji na strani elektroautomobila! Usporedni prikaz ivotnog ciklusa (trokova) elektrinog i klasinog automobila (Studija Oliver Wyman) u , za prosjeno osobno vozilo, razdoblje koritenja od etiri godine, pretpostavljenih prevezenih 15000 km/godini.
Slika 80 Fister Karma
Slika 81 Tango
Slika 83 Think! City

Slika 84 Smart Mercedes Benz

188
M A R I O
189
Tablica 23 ivotni ciklusi klasinog i elektroautomobila [1]
Udio cijene Gubitak vrijednosti Potronja goriva/struje Ostali trokovi (fiksni trokovi, odravanje, popravke, ienje) Ukupno trokovi
Klasini automobil 2010. godina 12.100,00 6.000,00
Elektro automobil 2010. godina 27.200,00 2.000,00
Klasini automobil 2025. godina 16.600,00 9.000,00
Elektro automobil 2025. godina 18.900,00 2.900,00
Mild i Voll-Hybrid automobili skupa e 2025. godine preuzeti oko 9% ukupnog trita. Plug-inHybrid e po prognozama dosei 3,5% trita. Znai ukupan zbroj svih alternativnih pogona nee prei 16%. Dobre razvojne anse prognoziraju se prateoj industriji odnosno dobavljaima. Nastat e sasvim novo trite komponenti elektro pogona, litij-jonske baterije, elektrini pogoni, visokonaponska elektronika. Ovaj e dio privreivati oko 7% ukupne vrijednosti cijele automobilske industrije. Osim toga biti e znaajna suradnja s proizvoaima elektrine energije koji e se morati prilagoditi novom znaajnom tipu potroaa kakva su elektrina vozila. Mnoge drave ve sada se aktivno ukljuuju u subvencioniranje razvoja elektrinih automobila: SR Njemaka subvencionira kupnju elektro automobila iznosom do 5.000,00 , Velika Britanija je donijela odluku da od 2011. subvencionira kupnju novog elektrinog automobila iznosom do 6.000,00 po automobilu, SAD daje 7.500,00 $, Kina je odluila da taj iznos bude 6.500,00 , a Japan ak 11.000,00 ! Za oekivati je i jo neke porezne pogodnosti kako bi se poveale razvojne anse elektrinih automobila. [4]
8.000,00 26.100,00
9.000,00 38.200,00
11.000,00 36.600,00
11.300,00 33.100,00
Utjecaj na okoli
Usporedba emisije CO2 jednog automobila na elektropogon i jednog klasinog automobila s unutarnjim sagorijevanjem jako je ovisna o nainu proizvodnje iskoritene struje. Odnosno zbog pravilne usporedbe jako je bitno gdje je proizvedena elektrina energija koju e elektrini auto koristiti: je li to nuklearna centrala, termo centrala, hidrocentrala, solarna centrala ili vjetroelektrana. Poto je to za svaki pojedini sluaj u praksi nemogue utvrditi, polazi se od svojevrsnog usrednjavanja zagaenja. Isporuitelj elektrine energije ima podatke o nastanku struje koju isporuuje i o pojedinanom isputanju emisije CO2 pri proizvodnji te struje. Iz tih podataka mogue je izraunati koliko je srednje isputanje CO2/kWh proizvedene elektrine energije. Pri vonji elektrinim automobilom nema emisija CO2, ali ima ih pri proizvodnji energije koju on koristi za pogon. Na primjer ukoliko se prema slubenim podatcima uzme da je isputena koliina CO2 u Njemakoj pri mjeavini proizvodnje iz raznih izvora oko 590 g/kWh tada se posredno zagaenje od elekropogona automobila Smarta Fortwo eletric drive kree oko 71 g/km. Meutim, ukoliko za osnovu uzmemo proizvodnju struje nastalu u termoelektrani gdje se spaljuje kameni ugalj slika je bitno drugaija. Pri proizvodnji struje od kamenog uglja vrijednost emisije CO2 iznosi 890 g/kWh pa bi posredne emisije naeg Smarta u tom sluaju iznosile ak 107 g/km! [3] Ipak, ak i u tom nepovoljnom sluaju moe se sa sigurnou rei kako je emisija CO2 uzrokovana koritenjem elektrinih automobila bitno manja od koritenja klasinih automobila s unutarnjim sagorijevanjem jer se kod novih klasinih automobila ta emisija kree iznad 150 g/km. Naravno pravo rjeenje mora biti sveobuhvatno. Cilj je proizvoditi elektrinu energiju iz obnovljivih izvora energije i na samom izvoru smanjiti emisiju CO2. U tom je sluaju bilanca na strani elektroautomobila neusporedivo bolja. Ukoliko odemo u drugu krajnost i uzmemo da automobil na elektropogon koristi struju iz obnovljivih izvora energije, tada bi se pri vonji
Slika 85 ivotni ciklus klasinog i elektro automobila [1]
Za krajnjeg kupca posjedovanje i odravanje elektrinog automobila danas je skoro 50% skuplje nego trokovi jednog klasinog automobila. Uzrok tomu je veliki gubitak vrijednosti novog vozila i pogonskog akumulatora. Tek za 15 godina taj e se odnos znaajno promijeniti u korist elektrinog automobila ije e dugorono posjedovanje i odravanje biti jeftinije u odnosu na klasini automobil za desetak procenata iako e nabavna cijena elektrinog automobila i dalje biti znaajno vea od cijene klasinog automobila. Trite elektro automobila e rasti, ali lagano, mnogo laganije nego to bi prosjeno informirani ljubitelj automobila oekivao. U svijetu se tek u 2025. godini predvia prodaja potpuno elektrinih automobila u koliini od 3,2 milijuna prodanih vozila. Do tada e se na prometnicama nalaziti oko 15 milijuna elektro automobila to e initi samo 3% tada postojeih automobila.
190
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
191
ovakvim automobilom proizvodilo bi samo 7 g/km CO2 to je 95% smanjenje u odnosu na konvencionalni automobil! To je put kojim treba ii. Elektropogon nije svrha samom sebi. Cilj je prei na okolino bolju soluciju uz dostignuti standard. Poboljanjem svojstava elektro automobila i poveanjem njegovog trinog udjela vri se povoljan utjecaj na okoli iz vie razloga. Potie se proizvodnja elektrine energije iz obnovljivih izvora. Viestruko se smanjuje emisija staklenikih plinova. tede se neobnovljivi izvori energije odnosno nafta i njeni derivati i tako ovjeanstvu ostavlja mogunost njihovog duljeg koritenja u neke druge svrhe, a ne samo kao pogonsko gorivo.
ZAKLJUAK
Put je jo dug dok elektrini automobili postanu uobiajena pojava na prometnicama. Ipak, dugorono gledajui ovaj smjer razvoja automobilizma ima budunost ukoliko se relativno brzo razne dravne subvencije usmjere u tehniki razvoj. Prema sadanjim prognozama za petnaest godina broj automobila na elektropogon na svjetskim prometnicama init e 16% od ukupnog broja tada postojeih automobila. Zemlje koje su veliki proizvoai automobila ve ulae znatne napore u tom smjeru. Najvei problem elektroautomobila predstavlja punjenje baterije nedostatak mrenih stanica za punjenje, kao i nuna stanka od nekoliko sati koja je potrebna da se baterija napuni. Prednosti ima podosta: ne isputaju tetne plinove, nije ih komplicirano odravati, ne mijenja se ulje, ne kupuje gorivo, tihi su, a neki se mogu i u potpunosti reciklirati. Tako razmiljanje kupiti ili ne automobil na elektropogon postaje jedno od normalnih pitanja koji si ljudi ve postavljaju ili e postaviti u skoroj budunosti. Razvoj automobila na elektropogon poticat e i proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije. Sve to e globalno utjecati na smanjenje staklenikog plina CO2 to je vrlo pozitivan imbenik koji svojim razvojem i rairenou promoviraju automobili na elektropogon.1
1 Dijelovi izvornog lanka autora Zovko M., Prognoze razvoja automobila na elektropogon, 1st International Scientific Conference on Engineering, Manufacturing and Advanced Technologies, MAT 2010, Mostar , Bosnia and Herzegovina, 18-20 November 2010
192
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
193
S poetcima znaajnijeg koritenja energije vjetra, poetkom devedesetih godina prolog stoljea, poelo je i ozbiljno razmatranje utjecaja vjetroelektrana na ptice. Na poetku se najvie mislilo kako e doi do velikog broja kolizija...
Ptice i vjetroelektrane
S poetcima znaajnijeg koritenja energije vjetra, poetkom devedesetih godina prolog stoljea, poelo je i ozbiljno razmatranje utjecaja vjetroelektrana na ptice. Na poetku se najvie mislilo kako e doi do velikog broja kolizija izmeu lopatica rotora i ptica. Praksa je pokazala kako se najvei problemi kriju u unitavanju stanita ptica i njihovom naputanju podruja u blizini vjetroelektrane. Prve studije iz Nizozemske, Njemake i Danske pokazale su i razliit utjecaj na razliite vrste ptica. Tako su vie pogoene ptice selice od gnjezdarica. Istraivanja o riziku kolizije pokazala su da je taj rizik viestruko manji nego se pretpostavljalo. Naalost tu se na neki nain stalo. Pravovremeno nisu raene dugogodinje studije koje bi pratile ponaanje onih ptica koje stalno ive u neposrednoj blizini vjetroelektrana.
Rizik kolizije
U SAD-u su raene mnogobrojne studije kojima se eljelo izraunati mogui rizik kolizije odnosno udara ptica o rotorske lopatice. One su pokazala da se broj kolizija u SAD-u moe iskljuivo procijeniti i to izmeu 100 milijuna do preko jedne milijarde! Toliko ptica godinje smrtno strada uslijed kolizije s antropogenim graevinama! 1. 2. 3. 4. 5. Prema pojedinanim uzrocima moe se dati okvirni podatak: kolizija za vozilima 60 do 80 milijuna kolizija sa zgradama i prozorima 98 do 980 milijuna dalekovodi 10 do 174 milijuna istureni predajnici raznih vrsta (TV, radio, mobitel) 4 50 milijuna vjetroelektrane 10.000,00 40.000,00.
Naravno sutina je u broju postojeih objekata! Nema ni priblino toliko mnogo vjetroelektrana kao drugih navedenih objekata. Ali, ak kad bi i broj vjetroelektrana bio mnogostruko vei, on ne bi uzrokovao vie od par postotaka ukupnih rtava kolizije s pticama. Stoga se rizik kolizije ptica i vjetroelektrana, u usporedbi s ostalim antropogenim objektima mogue kolizije, moe smatrati jako malim. To je utvreno i procjenama 13 slinih studija koje su uraene u Europi. Meutim, mora se uzeti u obzir da mjera ugroenosti nije samo ukupni broj ptica nego i pogoene vrste ptica! Mora se imati na umu da osobito kod ptica iji je oekivani ivotni vijek dui (ptice grabljivice, aplje) i koje imaju jako nizak stupanj reprodukcije, smrt i jako malog broja moe ekstremno utjecati i unititi lokalnu populaciju tih ptica! U Njemakoj se biljei jako lo trend stradavanja ovih vrsta ptica. Nije rijetkost da se nau stradali primjerci rijetkih ptica kao to je orao tekavac (procjena ukupne populacije u Europi 7000 parova !). Zato se paljivo
194
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
195
PTICE I VJETROELEKTRANE
mora baratati injenicom kako vjetroelektrane nemaju velik konfliktni kolizioni potencijal. Po podatcima Dravnog zavoda za zatitu ptica Njemake, najugroenija ptica na podruju je crvena lunja (Milvus milvus) zbog njenog tipinog kruenja na visini na kojoj se obino nalaze rotori vjetroelektrana. Ova vrsta ptica nalazi se na zatienoj listi u sklopu Direktive EU o zatiti ptica i njena posebna zatita je obveza drava u kojima ona obitava. Ipak openito gledajui, rizik od kolizije izmeu ptica i vjetrolektrana moe se smatrati jako niskim. Naravno na svakom mjestu moe doi do pojedinanih kolizija. Gubitci u pravilu nisu toliko veliki da bi to vodilo do istrebljenja odreene vrste ptica u lokalnom podruju. Ali u pojedinim sluajevima moe doi do velikog broja kolizija. To se moe dogoditi ukoliko je veliki broj vjetroelektrana postavljen u frekventnom koridoru leta koje koriste vee ptice.
Ometanja i protjerivanja
Ptice gnjezdarice ne pokazuju da su ometane i protjerane uslijed postojanja vjetroelektrana. Ovo se odnosi ne samo na ptice pjevice nego i na ugroene vrste kao to je vivak (Vanellus vanellus) koji se ak u mnogim sluajevima i gnijezdi uz sama postrojenja vjetroelektrana. Moderne vjetroelektrane imaju veliki promjer lopatica rotora pa je i to uzrok zato izmeu pojedinih postrojenja postoji relativno veliki slobodan prostor. Upravo taj prostor koriste ptice koje gnijezda svijaju na zemlji. Ipak za pravilno sagledavanje ove problematike potrebna je izrada studija ije istraivanje se protee na nekoliko godina (dugorone studije) kako bi se mogao donijeti relevantan zakljuak o ponaanju pojedinih vrsta ptica. Kod nekih vrsta ptica, recimo kod tankokljunog pozvidaa (Numenius tenuirostris), ometajua je buka koja nastaje uslijed rada vjetroelektrana. Iako se nastanjuju u njihovoj blizini ipak nakon par godina odlaze jer ih ta buka ometa. Ipak se moe rei da su za sve do sada ispitane vrste ptica za njihovo obitavanje znaajniji drugi ivotni uvjeti (ishrana, skrovitost, struktura) nego samo postojanje vjetroelektrana. Treba raunati jednostavno na efekt navike koji ovim pticama omoguuje njihovo ostajanje na prostorima vjetroparka. Kod vjetroelektrana se radi o vrlo visokim postrojenjima, ali koja ne zauzimaju puno volumena prostora i uzrokuju akustine i optike nadraaje. Odluujui utjecaj na mogunost navike na njih je njihova uestalost i redovit ciklus rada. Zbog ravnomjernog i dugotrajnog konstantnog okretanja rotora bez naglih dogaaja, gnjezdarice se dobro navikavaju na ovakva postrojenja. Naravno mora se spomenuti da postoji cijeli niz ptijih vrsta o kojima nisu uraene studije pa se i to mora planirati kako bi se mogli izvui odgovarajui zakljuci.
Odvajanje odnosno djelovanje kao barijera

Ova vrsta konflikta je obraena samo u malom broju objavljenih studija. Radi se o tome da je polje vjetroelektrana postavljeno tako da se isprijei kao barijera na ustaljenim koridorima kojima se kreu vee ptice selice, na primjer aplje i guske. Openito se moe poi od injenice da veina manjih ptica bez problema moe zaobii vjetrolektrane. Do problema moe doi ako se na jako frekventnim pravcima vie vjetrolektrana postavi popreno na ustaljene koridore preleta ptica. Osobito je to opasno pri nepovoljnom stanju atmosfere kao to je promjenjivi vjetar uz prisutnost magle. Postavljenjem postrojenja vjetroelektrana paralelno s koridorima moe biti vrlo uinkovita mjera za rjeavanje ovog problema. Za aplje i guske vjetroelektrane predstavljaju prepreku koju one moraju zaobii na odstojanju od oko 500 metara. Ukoliko se ptice pribliavaju postrojenjima straga, uslijed nastalih turbulencija prisiljene su poveati ovo rastojanje.
Slika 86 Vjetrolektrane u SR Njemakoj
Slika 87 Vjetroelektrane predstavljaju opasnost za ptice i njihova stanita
196
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
197
Openito se za selice moe rei da su puno osjetljivije na smetnje nego gnjezdaice i da imaju i premalo mogunosti privikavanja na razne vrste ometanja. Ptice koje provode samo kratko vrijeme na nekom podruju jako se teko mogu priviknuti na razliita ometanja. Ve prema vrsti, selice prave luk kojim zaobilaze postrojenja vjetroelektrana koji moe biti promjera i 800 metara. Posebno osjetljive vrste su: bjelolica guska (Branta leucopsis), lisasta guska (Anser albifrons), dral (Bugeranus carunculatus), razne druge vrste gusaka, galebova i urlina. Posljedica reakcije izbjegavanja je gubljenje velikog ivotnog prostora koji se posredno odraava i na druge ivotinje u lancu prehrane.
Zahtjevi pri planiranju vjetroparkova

Moe se rei da postoje velike meusobne razlike u ponaanju razliitih vrsta ptica na postojanje vjetroelektrana. Osim uobiajenih kriterija odreivanja nalaze li se dotine vrste na Crvenoj listi odnosno prijeti li im opasnost od nestajanja, jako je bitno analizirati vrste populacije ptica koje ivi na planiranom podruju. Tu populaciju treba podijeliti na osjetljive i manje osjetljive vrste. Najvaniji popis zahtjeva koje treba ispuniti pri planiranju vjetroelektrana, a tiu se zatite ptica su: 1. U podrujima koja su sa gledita zatite ptica neistraena potrebno je napraviti detaljna istraivanja. Podruje istraivanja za svaku planiranu vjetroelektranu treba obuhvatiti najmanje 150 hektara, a kod parkova vjetroelektrana krug od 2 kilometra (u odnosu na krajnja planirana postrojenja). 2. Snimanja ukupne populacije ptica treba obaviti barem u 10 navrata na cijeloj povrini vodei rauna o vremenu polaganja jaja. Izmeu pojedinih snimanja mora biti vremensko razdoblje od najmanje 7 dana. Potrebno je izraditi i kartu s oznakama stanita ptica u mjerilu 1:25000 odnosno po potrebi i 1:5000. 3. Popisivanje ptica selica treba obaviti tjedno na cijeloj povrini od prvog tjedna u srpnju do zadnjeg tjedna u travnju. I za ovu populaciju potrebno je izraditi kartu sa oznakama stanita ptica u mjerilu 1:25000 odnosno po potrebi i 1:5000. 4. Sva postrojenja trebaju biti na odstojanju od najmanje 500 metara od prostora u kojem vei broj ptica svija gnijezdo. Ovo odstojanje moe biti i manje (provjera za svaki pojedinani sluaj) ukoliko u promatranom prostoru ve postoje neke druge graevine. U posebnim sluajevima, ukoliko se radi o posebno osjetljivoj i rijetkoj skupini ptica (orao tekavac Haliaeetus albicilla, crvena lunja Milvus milvus, crna roda ciconia nigra) ili specifinim topografskim uvjetima, moe se traiti da ovo odstojanje bude i vie od 500 metara.1
Europske direktive o zatiti ptica
1. COUNCIL DIRECTIVE 79/409/EEC on the conservation of wild birds 2. COUNCIL DIRECTIVE 92/43/EEC on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora
1 Dijelovi izvornog lanka autora Zovko M.,Dalmatin M, Ptice i vjetroelektrane, m-Kvadrat broj 30, travanj 2011, Struni asopis za graevinarstvo i arhitekturu, 2011
198
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
199
Za izgradnju novih postrojenja osim u nas uobiajene papirologije potrebno je dobiti u energetsku suglasnost nadlenog ministarstva. Da bi se ta suglasnost dobila (uz sve ostale uvjete) potrebna je i uplata novanog depozita i to u iznosima od 10 KM/kW...
Obnovljivi izvori energije i kogeneracija

Neto to se u strunim krugovima a i u krugovima zainteresirane javnosti ekalo ve godinama konano se dogodilo Iako se ve godinama istrauju (vjetroelektrane, mini hidroelektrane, biogoriva) i dodjeljuju razno-razne koncesije koje negdje dodjeljuju upanije negdje nadlena energetska ministarstva (upanijska i federalno), izrauju se Studije utjecaja na okoli, na razini Federacije ne postoji neki krovni propis koji bi svu tu problematiku objedinio i usmjerio. Znai netko tko bi propisao pravila igre za sve i proizvoae i distributere (dva Javna poduzea na razini Federacije JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i JP Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar) te definirao tko smije vriti probna ispitivanja, tko dodjeljuje koncesiju, tko je obvezan elektrinu energiju otkupljivati od proizvoaa itd. Vlada Federacije BiH donijela je Uredbu o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije koja je objavljena u Slubenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine broj 36 koje su objavljene 16.6.2010. U ovom tekstu elim ukazati na dugoronu vanost ove uredbe odnosno opisati po mom miljenju njene najvanije dijelove. Uredba se sastoji od 64 stavka svrstanih u 14 poglavlja to sve skupa ini dvadesetak stranica teksta to je jako malo s obzirom na znaaj Uredbe i sve ono to ona mora definirati.
Slika 88 Neki obnovljivi izvori energije
200
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
201
OBNOVL JIVI IZVORI ENERGIJE I KOGENERACIJA
OBNOVL JIVI IZVORI ENERGIJE I KOGENERACIJA
O emu se radi u navedenoj Uredbi? Kratko reeno cilj Uredbe je regulirati nain koritenja obnovljivih izvora energije i kogeneracijskih postrojenja (OIEiK), definiranje grupe postrojenja, odreivanje minimalnog udjela elektrine energije proizvedene iz OIEiK u ukupnoj proizvodnji, poticanje proizvodnje elektrine energije iz OIEiK, ispitivanje potencijala OIEiK, organiziranje registra projekata i postrojenja OIEiK, izgradnja postrojenja OIEiK, otkup i naknade, prikljuak postrojenja OIEiK na elektroenrgetsku mreu, certificiranje podrijetla elektrine energije proizvedene iz OIEiK, uspostavljanje Operatora za upravljanje sustavom poticaja proizvodnje iz OIEiK. U ovoj Uredbi dane su i definicije odnosno pojmovi izriito vezani za ovu problematiku. Izdvajamo sljedee najbitnije: Elektrane na OIEiK su postrojenja za proizvodnju elektrine ili elektrine i toplotne energije iz obnovljivih izvora energije. Kogeneracijsko postrojenje je postrojenje u kojem se odvija kogeneracija, odnosno istovremena proizvodnja elektrine i toplinske energije. Kogeneracijsko postrojenje moe obuhvaati i vrne kotlove, ukoliko ine jedinicu koju nije mogue fiziki razdvojiti. Obnovljivi izvori energije (OIE) znae izvore energije koji stalno postoje u prirodi i koji se obnavljaju u cijelosti ili djelomino, posebno energija vodotoka, vjetra, biomase, bioplina, plina sa odlagalita, poljoprivrednog plina, kanalizacijskog plina, geotermalna i neakumulirana solarna energija. a. b. c. d. Podjela postrojenja OIEiK u ovisnosti od instalirane snage izvrena je na: mikro postrojenja do i ukljuivo 150 kW mini postrojenja od 150 kW do i ukljuivo 1 MW mala postrojenja od 1 MW do ukljuivo 10 MW velika postrojenja preko 10 MW.
Naravno da se na koncu postavlja pitanje tko e to sve platiti ? Drava kao apstraktni pojam sigurno nee! Kao i obino raun e biti ispostavljen svim graanima odnosno svim kupcima elektrine energije u Federaciji kao dodatak na cijenu elektrine energije. Ovi su iznosi dani pojedinano odnosno po potroenom kWh ovisno o tome na kojoj je naponskoj razini prikljuen kupac ( 0,4 kV 110 kV) pa se kree od 0,0005 KM/kWh do 0,001 KM/kWh. Potanko su opisana prava i obveze investitora koji namjerava ulagati novac u jedan ovakav projekt. Nadalje, uvest e se registar projekata i postrojenja za koritenje OIEiK. Tu e se voditi: - projekti u fazi ispitivanja - projekti u izgradnji - izgraena i prikljuena postrojenja ukljuena u sustav poticajnih mjera - naputeni projekti. Za izgradnju novih postrojenja osim u nas uobiajene papirologije potrebno je dobiti u energetsku suglasnost nadlenog ministarstva. Da bi se ta suglasnost dobila (uz sve ostale uvjete) potrebna je i uplata novanog depozita i to u iznosima od 10 KM/kW 20 KM/kW ovisno o instaliranoj snazi. Na sreu mikro postrojenja su izuzeta od ovog depozita. Inae bi se vjerojatno sasvim mogao izgubiti cilj samog projekta poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Ukoliko se postrojenje izgradi i pusti u rad sukladno rokovima onda se ova deponirana sredstva mogu povratiti, a ako se ne izgradi sredstva se ne vraaju. Operator za OIEiK vriti e i certificiranje podrijetla elektrine energije proizvedene iz OIEiK. Do uspostave Operatora za OIEiK izdavanje certifikata je u nadlenosti FERK-a. Isto tako do uspostavljanja Operatora za OIEiK njegove obveze preuzet e postojea dva javna poduzea. Uredbom je definirano donoenje vie podzakonskih akata kao i donoenje Prednacrta Zakona o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije i to u roku od 12 mjeseci od donoenje Uredbe (znai do ljeta 2011.) ! Nadajmo se samo kako kanjenje u donoenju planiranih akata nee biti viegodinje. U svakom sluaju na kraju se mora pozdraviti donoenje ove uredbe. Uz sve manjkavosti i ogroman broj novih pitanja koja njeno donoenje sa sobom nosi ipak je ovo prvi korak u pravom smjeru - imati dovoljno energije, ali ne po cijenu unitenja naeg okolia.1
Takoer, ovisno o vrsti izvora obnovljive energije izraeni su i tarifni koeficijenti. Tu se ilo logikom da se najvie subvencioniraju (najvei tarifni koeficijent) najmanja postrojenja i to solarna gdje taj koeficijent iznosi i do 7,5 dok je za sve ostalo najvei tarifni koeficijent samo 1,55 (geotermalne elektrane), a velike hidroelektrane (preko 10 MW) uope nemaju poticaja. Stavkom 10. formuliran je ciljani minimalni udio elektrine energije proizvedene iz OIE, a ija se proizvodnja potie i on bi do kraja 2012. trebao iznositi 5% u ukupnoj potronji elektrine energije. Za kogeneracijska postrojenja ciljani minimalni udio do kraja 2012. iznosi 0,5%. Jako znaajna odnosno neophodna stvar jest uspostavljanje Operatora za OIEiK. On e operativno odluivati o svim problemima uz naknadu, otkup i poticanje proizvodnje elektrine energije iz OIEiK. Poticanje proizvodnje elektrine energije iz OIEiK bit e regulirano tako da e elektroenergetska mrea morati preuzimati sve proizvedene koliine i to po veoj cijeni (prema tarifnom koeficijentu) i to e se odnositi za sva nova postrojenja s kojima e se zakljuiti ugovor na razdoblje od 12 godina i to nakon razdoblja probnog rada. Nakon isteka ovih 12 godina proizvoa gubi pravo na povlatenu cijenu, ali zadrava pravo da svu energiju isporuuje po prosjenoj proizvodnoj cijeni elektrine energije u Federaciji ili da svu proizvedenu elektrinu energiju slobodno prodaje na tritu. Garantirana cijena ovisi o referentnoj cijeni i tarifnom koeficijentu.
1 Dijelovi izvornog lanka autora Zovko M., Prvi korak u pravom smjeru, Fondeko svijet broj 33, godina XV, Nauno popularna revija o prirodi, ovjeku i ekologiji, Sarajevo 2011
202
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
203
U 2009. godini dogodile su se dvije jako znaajne stvari koje se odnose na obnovljive solarne izvore energije, a iji e se smisao otkriti tek za par godina. U Europskoj Uniji i Kini pokrenuta su dva dalekosena projekta...
Desertec industrial initiative (DII)

U 2009. godini dogodile su se dvije jako znaajne stvari koje se odnose na obnovljive solarne izvore energije, a iji e se smisao otkriti tek za par godina. U Europskoj Uniji i Kini pokrenuta su dva dalekosena projekta. Prvi od njih je osnivanje tvrtke Desertec Industrial Initiative (DII), a drugi je najava Kine o planu gradnje solarne elektrane snage 2 GW koja treba proraditi do 2019. godine! Neto vie emo rei o nama bliem projektu jer od Kineza se mnogo vie od najave nekog projekta i ne moe dobiti. Plan DII koji predvia investicije od 400 milijardi eura je da pokrije 15% europskih potreba za elektrinom energijom izgradnjom solarnih elektrana u pustinjama Afrike. Taj su projekt ve opisali kao europski Apollo projekt. Osmiljen je u Mnchenu u ljeto 2009. godine. Osnovna postavka cijelog plana poiva na tome kako na sve pustinje svijeta u samo est sati dolazi toliko suneve energije koliko se trenutno za godinu dana potroi elektrine energije na cijelom svijetu! Naravno, pri izradi takvih elektrana ii e se na to manji utjecaj na okoli za to su potrebna cjelovita i dugotrajna istraivanja. 30.10.2009. osnovan je DII GmbH u Mnchenu, a osnovalo ga je dvanaest tvrtki uz veliku podrku njemake slubene politike kao i politika zemalja sjeverne Afrike i Bliskog Istoka.
Slika 89 Zakrivljena ogledala
Slika 90 Fotonaponske elije
Ovaj pustinjski projekt nee pomoi samo spasu klime na Zemlji nego treba dugorono i obnovljivo dati doprinos za osiguranje energetske sigurnosti u budunosti. Osim toga sa sobom nosi i veliki potencijal gospodarskom razvoju sjeverne Afrike, a samim time poveava i politiku stabilnost ove regije, koja je na alost jako ugroena to je kulminiralo u posljednjih nekoliko mjeseci (nemiri u Tunisu, Egiptu, ..). Tako se razvojem jednog projekta, koji je samo projekt obnovljivih izvora energije, moe omoguiti rjeavanje i drugih bitnih aktualnih pitanja ovjeanstva. Ukoliko DII projekt dokae da se sa pustinjskom vizijom vrlo brzo mogu ostvariti realni uspjesi sigurno e doi do oponaanja ove inicijative i na drugim kontinentima (Australija, Juna Amerika).
204
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
205
D E S E R T E C I N D U S T R I A L I N I T I AT I V E ( D I I )
D E S E R T E C I N D U S T R I A L I N I T I AT I V E ( D I I )
Potreba za poveanjem udjela proizvedene elektrine energije iz obnovljivih izvora energije je potreba za smanjenjem klimatskih promjena. U srpnju 2009. na samitu G 8 najrazvijenijih zemalja uz sudjelovanje Kine i Indije u talijanskom gradu L Aquili, postavljen je cilj zadravanja globalnog zagrijavanja unutar okvira od 2 0C. To znai (prema svim aktualnim modelima prorauna) da se globalno smanjenje emisije staklenikih plinova do kraja 2050. godine mora smanjiti za ogromnih 50%! To je ostvarivo jedino uz uvjet da industrijske zemlje svoju emisiju staklenikih plinova smanje za nevjerojatnih 80%. Sve to je mogue jedino ubrzanim razvojem koritenja obnovljivih izvora energije. Navedeni projekti su realne inicijative da se to i uspije. 1
Slika 91 Princip primarne refleksije

1 Dijelovi izvornog lanka autora
Zovko M., Desertec Industrial Initiative (DII), 2011, FONDEKO Svijet, u pripremi za objavljivanje
206
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
207
Najvei dio komunalnog otpada predstavlja kuni otpad koji sadri velik dio razgradive organske tvari. Unutar tijela deponije odvijaju se razliiti procesi koji su fizikalne, kemijske i bioloke prirode. Faze u kojima se odvija biorazgradnja mogu potrajati desetljeima...
Poglavlje 7 / Problemi otpada
Procesi razgradnje deponiranog organskog otpada na komunalnoj deponiji

Svaka je deponija komunalnog otpada puna ivota. Ona predstavlja veliki prehrambeni lanac mikroorganizama iz okolia koji se hrane organskim tvarima iz otpada. Svaki od njih trai izvor hrane za razvoj i reprodukciju. Oni razbijaju kemijske veze u velikim molekulama, oduzimaju im energiju i stvaraju manje ili jednostavnije molekule koje su hrana drugim mikroorganizmima. Svaka od skupina mikroorganizama ima posebne uvjete koji joj pogoduju (pH, vlaga, temperatura) i svakoj je potrebno odgovarajue snabdijevanje hranom. SUVREMENI UREENI KOMUNALNI DEPONIJ
10 7 8 6
1. BAZNO BRITVLJENJE (GLINA I PLASTINA FOLIJA) 2. DRENANI SLOJ S CIJEVIMA ZA SAKUPLJANJE PROCJEENE VODE 3. PIEZOMETAR (NADZORMONITORING PODZEMNIH VODA 4. DNEVNI DOVOZ OTPADA
5 4
5. ZEMLJA ZA DNEVNO PREKRIVANJE 6. CIJEVI ZA SAKUPLJANJE DEPONIJSKOG PLINA 7. STANICA ZA SAKUPLJANJE I ISKORITENJE DEPONIJSKOG PLINA (PROIZVODNJA TOPLINE I ELEKTRINE ENERGIJE)
2 1 3
9 8. PREKRIVENO BRITVENJE, IZVODI SE

10. ZAVRNI SLOJ ZEMLJE I ZELENILO
KADA JE DEPONIJ ISPUNJEN (PLASTINA FOLIJA, DRENANI SLOJ, ZEMLJA)
Slika 92Izgred suvremeno ureene komunalne deponije
Najvei dio komunalnog otpada predstavlja kuni otpad koji sadri velik dio razgradive organske tvari. Unutar tijela deponije odvijaju se razliiti procesi koji su fizikalne, kemijske i bioloke prirode. Faze u kojima se odvija biorazgradnja mogu potrajati desetljeima. Biorazgradivi materijali u kunom otpadu iznose preko 65% suhe tvari i ukljuuju ne samo hranu i
208
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
209
P R O C E S I R A Z G R A D N J E D E P O N I R A N O G O R G A N S KO G OT PA D A N A KO M U N A L N O J D E P O N I J I
vrtni otpad podloan truljenju, nego takoer i papir, karton te u nekoj mjeri i drvo i tekstil. Tehnoloki otpad, odnosno otpad iz industrije sadri do 62%, odnosno 66% suhe biorazgradive organske tvari te je kao takav pogodan za deponiranje na deponijima. Sve te organske tvari mogu se na deponiji razgraditi pomou mikroorganizama. Postoji ogroman broj naina za razgradnju otpada uporabom razliitih vrsta mikroorganizama. Svaka lokacija, svaki sastav otpada privlai druge skupine mikroorganizama. Ipak uvjetno se svi ovi procesi bioloke razgradnje organskog otpada na jednoj deponiji mogu podijeliti na pet faza: 1. Aerobna razgradnja 2. Hidroliza i fermentacija 3. Stvaranje kiselina 4. Razvoj metana 5. Oksidacija
Aerobna razgradnja
Ovo je kratkotrajan proces koji se odvija u rasponu od nekoliko dana do nekoliko tjedana, ovisno o koliini dostupnog kisika potrebnog za proces, koji opet ovisi o koliini zraka zarobljenog u otpadu, stupnju zbijenosti otpada i brzini kojom se otpad prekriva. Sam proces omoguuje injenica da zrak ostaje zarobljen u gomilama deponiranog otpada. Tako je prisutan i kisik koji se osim toga nalazi i u samom organskom otpadu. Mikroorganizmi za svoj razvoj koriste estice organskog otpada, a lue manje organske molekule, ugljen dioksid i vodu. Ukoliko je otpad nabijen ili vlaan trajanje ovog procesa vremenski se smanjuje. Dolazi do egzotermne reakcije odnosno oslobaa se toplina. Toplina koja nastaje moe povisiti temperaturu otpada do vrijednosti od 70 do 90 C! Osim toga zbijeni otpad postie nie temperature zbog manje pristupanog kisika. Voda i ugljini dioksid glavni su proizvodi gdje se ugljini dioksid oslobaa kao plin i odlazi u atmosferu ili se adsorbira u vodi tako tvorei karbonatnu kiselinu koja daje kiselost procjednim vodama. Ovom reakcijom dolazi do razaranja plijesni, virusa, nekih bakterija i u biti dolazi do sterilizacije otpada. Time dolazi do poveanja kiselosti procjedne vode. Moe se okvirno uzeti da kiselost raste s pH vrijednou od 7,5 na pH vrijednost od 4.
Hidroliza i fermentacija
Prva faza aerobnih mikroorganizama zavrila je svoje djelovanje im se potroi sav raspoloivi kisik. Sad nastupa djelovanje drugih vrsta mikroorganizama, anerobnih, onih kojima za razvoj nije potreban kisik. Hidrolizom ugljen hidrata stvaraju se eeri. eeri se razgrauju na ugljini dioksid, vodik, amonijak i organske kiseline, uglavnom karboksilne kiseline. Proteini se razgrauju deaminizacijom (uklanjanjem NH2 grupe) na karboksilne kiseline i ugljini dioksid. Veina nastalih karboksilnih kiselina je octena, ali mogu biti prisutne i propionska, maslana, mlijena, pirogrodana, mravlja kiselina te njihovi derivati. Samo nastajanje pojedinih kiselina ovisi o sastavu i podrijetlu otpadnog materijala.. Uslijed ove faze procjedne vode sadre mnogo amonijanog duika i karboksilnih kiselina to im daje visoku BPK vrijednost. pH vrijednost je kisela. Procjedne vode sadre metale. Temperatura na deponiji pada izmeu 30 i 50 0C . Deponijski plin sadri ugljini dioksid (80%) i vodik (oko 20%).
Stvaranje kiselina (acetogenoza)

Do poetka ove faze po statistikim podatcima minimalno je potrebno 12 do 15 mjeseci iako se poetak ove faze moe prolongirati godinama. Bitna obiljeja ove faze su da su uvjeti u deponiji i dalje anaerobni. Dolazi do brzog poveavanja nastanka octene kiseline i njenih derivata. Mikroorganizmi koji mogu izravno razgraditi ugljine hidrate u octenu kiselinu za svoj razvoj koriste ugljini dioksid i duik iz otpada. Mala koncentracija vodika poboljava rast metanogenih organizama koji omoguuju stvaranje ugljinog dioksida i metana iz organskih
I Z P R A K S E M A R I O Z O V K O / Z A T I T A O K O L I A P O G L E D I Z P R A K S E
Slika 93 Procesi na deponiji komunalnog otpada (prema Elling 1985, dopunjeno Drees 2000)
210
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
211
kiselina. Mikroorganizmi isto tako izravno razgrauju vodik i ugljini dioksid u metan i vodu. Razina ugljinog dioksida i vodika u ovoj fazi se smanjuje. Sumpor vodik moe takoer nastati u anaerobnim uvjetima prilikom redukcije spojeva sumpora do sumpor vodika pomou sulfatoreducirajuih mikroorganizama. Metalni sulfidi mogu biti produkt reakcije vodik-sulfida i metalnih iona u otopini. Prisutnost organskih kiselina ima za produkt veoma kisele otopine koje mogu imati pH vrijednost od 4 ili manje.
Oksidacija
Konana faza u razgradnji otpada zapoinje od trenutka kada zavre reakcije razgradnje, a kiseline se potroe u produkciji deponijskog plina, metana i ugljinog dioksida. Karboksilne kiseline nestale su tijekom proizvodnje metana. Novi aerobni mikroorganizmi ponovo se lagano stvaraju na deponiji. Mogu se nai mikroorganizmi koji pretvaraju metan u ugljini dioksid i vodu (egzotermna reakcija). Postupno se vri proces stabilizacije otpada. Moe trajati jako dugo: kad izvori ugljika nestanu spojevi amonija i duika ostaju godinama u procjednoj vodi.
Stvaranje metana (metanogeneza)

Ova faza moe trajati desetinama godina. Obino je potrebno petnaestak godina da se stvori koliina metana koji se moe koristiti. Deponijski plin sadri preko 60% metana i 40% ugljinog dioksida. Opada razina vodika u sastavu plina. Koncentracije karboksilnih kiselina u procjednoj vodi su znatno smanjene. Bioloka potronja kisika je niska. pH vrijednost se poveava i dolazi do neutralnosti ili alkalnosti. Reakcije se odravaju u anaerobnim uvjetima u okruju s iscrpljenim kisikom tijekom 2. i 3. faze. Potrebne su male koliine vodika da bi potakli metanogene organizme koji proizvode ugljini dioksid i metan iz organskih kiselina i njihovih derivata kao npr. acetata i formijata nastalih u ranijim fazama. Metan se takoer moe producirati izravno konverzijom vodika i ugljinog dioksida uz pomo mikroorganizama pri emu nastaju metan i voda. Stoga koncentracija vodika, stvorenog tijekom 2. i 3. faze, opada u 4. fazi na malu vrijednost. Dvije vrste mikroorganizama prisutne su tijekom metanogene faze, a to su mezofilne bakterije, koje su aktivne u rasponu temperatura 30-35 C i termofilne bakterije aktivne pri 45-65 C. Stoga se deponijski plin moe producirati u metanogenoj fazi u temperaturnom rasponu od 30 do 65 C, a optimalni uvjeti za stvaranje deponijskog plina su izmeu 30 i 45 C. Zapravo, na veini deponija vladaju ovi optimalni temperaturni uvjeti. Tamo gdje temperatura u tijelu deponije padne znaajno ispod 15 C zbog hladnog vremena ili plitke deponije, brzina biorazgradnje opada. Organske kiseline koje nastaju za vrijeme 2. i 3. faze razgrauju se pomou metanogenih mikroorganizama i kako koncentracija kiseline opada, tako u fazi metanogeneze raste i pH vrijednost do pH 7-8. Idealni uvjeti za metanogene mikroorganizme su vrijednost pH u rasponu od 6,8 do 7,5, ali zamijeene su i odreene aktivnosti i izmeu pH raspona od 5 do 9. Stvaranje kiselina, u 2. i 3. fazi, nastoji sniziti pH vrijednost te ako se nastavi, aktivnost metanogenih bakterija moe se inhibirati. Ako se eli poveati stvaranje plinova, potrebno je na deponiju dodavati alkalije ili kemikalije s puferskim djelovanjem, tako da se postigne pH vei od 7 u procjednoj vodi na deponiji. Biodegradacija na deponiji nije izjednaena. Na primjer, procjedna voda s deponije moe imati pH 5,5 iako nastaje metan. Navedeno se dogaa jer se razliita podruja deponije ponaaju po razliitim biokemijskim putovima. Znaajne koncentracije metana nastaju nakon 3 do 12 mjeseci, ovisno o razvoju anaerobnih mikroorganizama i produkata razgradnje otpada. Deponijski plin e se nastaviti razvijati kroz razdoblje od 15 do 30 godina nakon zavrnog deponiranja otpada, ovisno o otpadu i karakteristikama deponije. Meutim, male koncentracije deponijskog plina mogu se razvijati ak i nakon 100 godina nakon konanog deponiranja otpada.
Slika 94 Shema skupljanja procjednih voda i deponijskog plina
212
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
213
Umjesto zakljuka
Moda je nekad i bilo opravdano deponirati sav komunalni otpad zajedno. Barem nije bio razbacan u prostoru Danas kada su znanja o procesima koji se dogaaju u tijelu deponije nemjerljivo vea odnosno kada se deponija promatra kao bioloki reaktor ne bi se smjelo dopustiti takvo to. Deponirati treba samo ono to se ne moe reciklirati i neorganski otpad. Svim ostalim stvarima koje su nam nepotrebne nije mjesto na deponiji. Deponiranje treba biti posljednji korak nakon to su iscrpljene sve ostale mogunosti obrade otpada. 1
1 Dijelovi izvornog lanka autora Zovko M., Procesi razgradnje deponiranog organskog otpada na komunalnoj deponiji, m-Kvadrat broj 28, veljaa 2011., Struni asopis za graevinarstvo i arhitekturu , 2011
214
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
215
Na deponijima otpada nastaje deponijski plin koji se velikim dijelom sastoji od metana nastalog uslijed anaerobnog raspada organskog otpada. Naalost, u veini drava jo uvijek dolazi do zajednikog odlaganja organskog i neorganskog otpada na neureenim (ne sanitarnim)...
Proraun emisija metana sa deponija otpada

Na deponijima otpada nastaje deponijski plin koji se velikim dijelom sastoji od metana nastalog uslijed anaerobnog raspada organskog otpada. Naalost, u veini drava jo uvijek dolazi do zajednikog odlaganja organskog i neorganskog otpada na neureenim (ne sanitarnim) odlagalitima. S obzirom na navedeno jasno se namee potreba prorauna nastalih koliina (emisije) metana s jedne deponije komunalnog otpada. Jasno je da je ta emisija ovisna od jako mnogoimbenika i jako ju je teko pravilno izraunati. Proraun prikazan u ovom radu je raen prema smjernicama i proraunima UBA Savezne agencije za okoli, Berlin, SR Njemaka. Znaajno je napomenuti Slika 95 Deponije otpada antropogeni izvori emisije metana da je u Njemakoj ve od 1.6.2005. zabranjeno odlaganje bioloki razgradivog otpada na deponije otpada! To i jeste najefikasniji nain smanjivanja emisije staklenikog plina metana. Ipak i oni koriste slian nain prorauna za odreivanje emisija metana sa starih odlagalita, jer se te emisije odvijaju i desetljeima nakon zatvaranja odlagalita. U nastavku su prikazana i dva konkretna primjera prorauna koji mogu biti jako korisni za praktian rad svima koji se bave problematikom odlaganja otpada.
Deponije s priblino istim koliinama i sadrajem odlaganog otpada

Proraun se radi prema ICCP-metodi. On poiva na tome da se ne proraunavaju tono emitirane koliine u tekuoj godini nego oekivane emisije koje nastaju u godini dana uslijed cjelokupnog deponiranog otpada. Kod deponija s priblino istim koliinama i sadrajem od-
216
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
217
P R O R A U N E M I S I J A M E TA N A S A D E P O N I J A O T PA D A
ristiti u proraunu, ovisno o konkretnoj situaciji. Naravno ukoliko posjedujemo konkretnije podatke recimo o strukturi odloenog otpada, njegovom sastavu itd., onda je preciznije koristiti te podatke, ali kod nas u Bosni i Hercegovini postojanje takvih podataka je vrlo rijedak sluaj. DOC = 0,18 uzima se kao faktor bioloki razgradivog ugljika po toni kunog (komunalnog) otpada. Za ostale vrste otpada koji doprinose nastanku deponijskog plina moe se koristiti i neka druga (izmjerena) vrijednost DOCf - 50 % = 0,50 podatak iz literature (Rettenberger/Stegmann, 1997) F odnos molekularnih teina ugljika (12 g/mol) i metana (16 g/mol) daje faktor F =1,33 D UBA preporuuje za deponije s aktivnim otplinjavanjem i otvorenim odlagalinim podrujem faktor 40% = 0,4. Za deponije koje nemaju aktivno otplinjavanje ovaj faktor se penje na 0,9 odnosno to je 90%. Ukoliko postoji i povrinsko brtvljenje deponije ovaj faktor moe biti i manji od 0,4. Ukoliko deponija ima aktivno otplinjavanje, potpuno je zatvorena, bez otvorenog ulaznog odlagalinog podruja tada se ovaj faktor moe smanjiti ak ispod 0,1.
Slika 96 Emisije metana iz sanitarne deponije komunalnog otpada
C iskustveni podatci iz literature o sastavu deponijskom plinu procjenjuju udio metana od 40 do 60%. Ukoliko nemamo neki konkretni podatak (dobiven mjerenjem) predlae se koritenje vrijednosti od 55% = 0,55.
laganog otpada ovaj se proraun moe koristiti za odreivanje stvarne emisije s jedne takve deponije. Smanjene emisije od otpada koji je prije deponiran, dopunjuju se emisijama koje uzrokuje novi deponirani otpad, pa je tako proraun s te strane ispravan.
Konkretni primjeri prorauna

Primjer 1. Proraun za odloenu 1 tonu otpada za vremensko razdoblje od jedne godine s usvojenim parametrima iz literature, prosjeno graena sanitarna deponija s aktivnim otplinjavanjem Me (t/g) = M x DOC x DOCf x F x D x C = 1 (tona/godina) x 0,18 (tona/tona) x 0,5 x 1,33 x 0,4 x 0,55 = 0,026 (tona/godina) Rezultat: Difuzne emisije metana jedne prosjene sanitarne deponije s aktivnim otplinjavanjem iznose godinje 0,026 tona metana po toni odloenog otpada. Ukoliko nam je poznata vrijednost M (godinja koliina odlaganog otpada na promatrano odlagalite) onda se ukupne emisione koliine metana jednostavno odrede uvrtavanjem konkretne vrijednosti u gornji obrazac . Pretpostavimo da se radi o 30.000 tona otpada godinje. Tada je Ukupna koliina emitiranog metana = 30.000 x 0,026 = 780,00 (tona/godini). Ukoliko uzmemo da jedna tona metana ima 25 puta (po najnovijim proraunima IPPC) vei GWP (Global Warming Potential - stakleniki potencijal) nego jedna tona CO2, dolazimo do sljedeeg podatka Emisija metana iz promatrane deponije prema proraunu odgovara (780 x 25) = 19.500,00 tona CO2 /godinje !!!!
Proraun
Proraun difuznih emisija metana (Me) odvija se po sljedeem obrascu Me (t/g) = M x DOC x DOCf x F x D x C (1) M godinja koliina otpada koji se odlae i ije bioloko razgraivanje izaziva nastanak metana (mjeoviti komunalni otpad, organski otpad, otpad iz vrtova i sline vrste otpada) DOC udio bioloki razgradivog ugljika u otpadu (u tonama ugljika po toni otpada) DOCf udio potroenog ugljika u nastalim deponijskim plinovima uslijed uvjeta koji vladaju u deponiji F faktor prerauna iskoritenog ugljika u metan D udio neobuhvaenog ili bioloki oksidiranog metana C koncentracija metana u deponijskom plinu. Iz literature su preuzete neke preporuene vrijednosti promjenjivih veliina koje treba ko-
218
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
219
Mora se uzeti u obzir da u ovom primjeru govorimo o sanitarnoj deponiji, znai napravljenoj uz potovanje multibarijernih principa! Primjer 2. Proraun za odloenu 1 tonu otpada za vremensko razdoblje od jedne godine s usvojenim parametrima iz literature za jednu ne sanitarnu deponiju bez otplinjavanja (znai standard u BiH). Me (t/g) = M x DOC x DOCf x F x D x C = 1 (tona/godina) x 0,18 (tona/tona) x 0,5 x 1,33 x 0,9 x 0,55 = 0,059 (tona/godina) Rezultat: Difuzne emisije metana jedne deponije bez otplinjavanja iznose godinje 0,059 tona metana po toni odloenog otpada. Ukoliko za ovu deponiju izraunamo ukupnu emisiju metana za podatke iz prvog primjera dolazimo do emisije od 44.250,00 tona CO2 / godinje!!! Naalost, ovaj proraun se moe koristiti za proraun emisija skoro svih postojeih deponija u Bosni i Hercegovini jer je samo par sanitarnih. Za brzu usporedbu i dobivanje jasnije slike o veliini ovog problema, moemo uzeti kako sagorijevanje 1 kilograma prosjenog loivog ulja prouzrokuje nastanak oko 3 kg CO2. Znai ova naa pretpostavljena deponija samo svojim postojanjem godinje utjee na promjenu klime kao i sagorijevanje 14.750,00 tona lo ulja. To slikovito moemo predstaviti kao 300 cisterni goriva svaka po 50 tona goriva ili jo bolja slika, to je dnevna potronja od preko 40 tona lo ulja i to neprekidno za cijelu godinu dana! A sjetimo se samo koliko takvih (manjih i veih deponija) ima oko nas ZAVRNA RIJE U javnosti je jako zastupljeno miljenje da metan nije tako bitan stakleniki plin kao to je CO2. To je totalno pogreno miljenje jer svojim staklenikim potencijalom (Global Warming Potential) koji je 25 puta vei od potencijala CO2, metan predstavlja estinu vrijednosti antropoloki izazvanih staklenikih plinova. Za smanjenje nastanka ovakve vrste emisije mogue je organski otpad koji se treba odloiti predobraditi tako da ne doe do nastajanja metana. Ovo je mogue ostvariti mehaniko-biolokom ili termikom obradom otpada. Ve nastali metan mogue je izgradnjom sanitarnih deponija s posebnim nepropusnim barijerama pri gradnji tako osigurati da je mogue skupljanje nastalih plinova i njihovo energetsko iskoritavanje. Daljnji nain rjeavanja ovog problema zahtijeva veu logistiku potporu. Radi se o tome da se odvaja organski otpad i izravno se kompostira. Tako se uslijed aerobnih uvjeta proizvodi kompost, a ne dolazi do nastanka metana.
Mjere za smanjenje emisija metana idu na to da se ili izbjegne nastajanje metana ili da se ve nastali metan skuplja i koristi kao energent. Time se postie dvojaki efekt: smanjuje se koncentracija metana u atmosferi i smanjuje se potronja drugih fosilnih goriva uporabom na ovaj nain sakupljenog metana. Zbog toga je bitno uvijek kad je to mogue zadrati metan na mjestu nastanka i energetski ga iskoristiti. Deponije otpada nameu se kao mjesto gdje posebnu panju treba posvetiti nastanku i iskoritavanju metana. Ovaj proraun moe biti od velike koristi za planiranje naina obrade metana ili kao usporedna kontrola dobivenim mjerenjima koncentracije metana u blizini deponije otpada.1
1 Dijelovi izvornog lanka autora Zovko M., Proraun emisija metana sa deponije otpada, m-Kvadrat broj 31, svibanj 2011., Struni asopis za graevinarstvo i arhitekturu , 2011
220
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
221
Zadrimo se samo na jednostavnim logikim procjenama stanja. Znai za samo par dana od naeg kunog otpada u jednom kontejneru otpada nastaje desetak litara filtrata (koji je u biti voda u kojoj su rastvorene razne tetne tvari, teki metali itd.) i isto tako par kubnih metara plina...
Zato sanitarna deponija otpada?

Svi smo svjesni da svaki ovjek svakodnevno proizvede izvjesnu koliinu otpada (smea). Naravno da je taj otpad potrebno nekako ukloniti, obraditi ili neto slino. Naalost, kod nas je trenutno takvo stanje da u cijeloj dravi postoji pet-est ureenih odlagalita otpada, a sve ostalo spada pod divlja odlagalita. ak je praksa da javna komunalna poduzea koja za odvoz otpada naplauju mjesene naknade (negdje po kvadraturi stana, negdje po broju ukuana) sav taj otpad jednostavno bacaju na neka proizvoljno odabrana mjesta ne sasvim blizu velikih naselja, ali ni sasvim daleko od njih kako prijevoz ne bi bio preskup. Ta su mjesta najee prirodne depresije, rijene doline pa ak i ponori koji imaju vezu s podzemnim vodama! Nepotpune statistike govore o tisuama manjih i veih divljih deponija otpada. Jeste li se ikad zapitali kakav je njihov utjecaj na na okoli ? Posluit u se jednim primjerom koji nam je svima pred oima i koji je jako lako vizualizirati. Zamislite jedan mali kontejner za otpad (onaj limeni s poklopcem i etiri kotaa, slika 96) koji se nalaze pojedinano ili u skupinama postavljeni u veini naih naselja. Pretpostavimo da taj kontejner ima zapreminu od 1 m3. Zamislimo ga napunjenog do vrha mjeovitim komunalnim otpadom: otpaci hrane, stari papir, plastika, baterije, arulje, stara odjea, ambalaa itd. to se dogaa ako taj kontejner ostane desetak dana napunjen, a da se njegov sadraj ne isprazni i ne odveze? Pa to bar nije teko zamisliti: oko njega se pone iriti nepodnoljiv Slika 97 Kontejner za komunalni otpad smrad (uzrokovan nastankom raznih otpadnih plinova); ukoliko postoji na dnu bilo kakva rupica dolazi do cijeenja crne smrdljive tekuine (filtrat, eluat); ukoliko pada kia dolazi do jaeg zbijanja otpada kao i veeg curenja; make i psi lutalice raznose dijelove hrane uokolo kontejnera; vjetar raznosi PVC vreice okolo itd. Zvui skoro kao horor scenarij to u biti i jeste odnosno prema velikoj divljoj deponiji ovo je samo maketa horora koji se tamo odvija! A kao i u svim dobrim hororima na kraju stradaju skoro svi, a preivjeli su prisiljeni mijenjati navike! Zadrimo se samo na jednostavnim logikim procjenama stanja. Znai za samo par dana od naeg kunog otpada u jednom kontejneru otpada nastaje desetak litara filtrata (koji je u
222
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
223
Z A T O S A N I TA R N A D E P O N I J A O T PA D A ?
Z A T O S A N I TA R N A D E P O N I J A O T PA D A ?
biti voda u kojoj su rastvorene razne tetne tvari, teki metali itd.) i isto tako par kubnih metara plina (koji je u stvari mjeavina raznih plinova od otrovnih do eksplozivnih). Zamislimo sad divlju deponiju otpada (neku prirodnu depresiju) koja ima milijun puta vie otpada od gore spomenutog kontejnera i zamislimo samo da se tamo stvaraju milijuni litara otrovnog filtrata, milijuni kubnih metara raznih plinova i to sve spontano, bez Slika 98 Presjek sanitarne deponije otpada ikakve kontrole. I sve se to cijedi u nae podzemlje: u izvore vode koju pijemo, u tlo na kojem raste hrana koju jedemo Odnosno u atmosferu, u zrak koji diemo. I sad sve to pomnoite sa tisuu-dvije divljih deponija razasutih po cijeloj dravi E sad zamislimo ponovo na kontejner sa slike. Zamislimo da smo ga stavili na neku nepropusnu podlogu (debeli sloj ilovae, geokompozit, geotekstil, geomembrana). Zamislimo da smo mi sami na njegovom dnu probuili rupice i na te rupice ugradili cijevi za odvodnju nastalog eluata i pumpe koje e tu vodu dovesti na neko mjesto (vodonepropusni bazen, vidi sliku 98) gdje emo je proistiti i gdje ona nee zagaiSlika 99 Skupljanje eluata (otpadne vode) u vati na okoli. Zamislimo da bazen za proiavanje smo kroz kontejner ugradili cijevi (oduak) kroz koje emo skupljati nastale plinove i zbrinjavati ih (spaljivati ih ili ih koristiti kao gorivo). Zamislimo i to da emo se pobrinuti da na kontejner uvijek nakon ubacivanja otpada bude vrsto zatvoren kako kinica ne bi ulazila i tako stvarala jo vie zagaene vode (filtrata, procjedne vode, eluata). I konano za kraj zamislimo i to da kad taj kontejner bude pun do vrha da ga zapeatimo tako da iz njega mogu izlaziti samo (kontrolirano s nae strane) otpadna voda i plin. A mi kontejner zatrpamo zemljom i imamo novu zelenu povrinu E upravo gore opisano predstavlja odgovor na postavljeno pitanje: zato sanitarna depo-
nija otpada? Radi nas, radi naeg okolia. Ono to nikad ne moemo sasvim izbjei moramo kontrolirati. Otpad ne moemo sasvim izbjei, ali ga moemo smanjivati i kontrolirano odlagati bez tete po okoli. A upravo to je jedino mogue izgradnjom sanitarnih deponija otpada odnosno sanacijom postojeih divljih odlagalita. 1
1 Dijelovi izvornog lanka autora Zovko M., Zato sanitarna deponija 2011, FONDEKO Svijet, u pripremi za objavljivanje
224
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
225
Sav na ivot i rad moe se predstaviti kao metoda pokuaja i pogreke odnosno popravke i poboljanja. Ukoliko neto prvi put radimo logino je da se zapitamo je li to neko prije nas uradio, kakva su njegova iskustva, kakvi su principi kojima se koristio u radu, moemo li otkriti neke greke...
Sanacije postojeih deponija otpada

Sav na ivot i rad moe se predstaviti kao metoda pokuaja i pogreke odnosno popravke i poboljanja. Ukoliko neto prvi put radimo logino je da se zapitamo je li to neko prije nas uradio, kakva su njegova iskustva, kakvi su principi kojima se koristio u radu, moemo li otkriti neke greke kod njega kako bi ih izbjegli kod sebe itd. Ovo se pravilo moe primijeniti i kod gradnje odlagalita otpada. Velike i tehnoloki razvijene drave (kao to je na primjer Njemaka) prve su se suoile (istina nevoljko) s problemima koje stvara neureeno deponiranje otpada: zagaenja podzemnih voda, deponijski plinovi itd. Tek poetkom sedamdesetih godina prolog stoljea dolazi do prve regulative u ovom podruju (1971. donesen Zakon o otpadu Abfallbeseitigungsgesetz), da bi danas postojale razne EU direktive, zakoni pojedinih lanica o otpadu itd. U svijetu najvie koritene i cijenjene su GDA preporuke (izdane od Radne grupe za geotehniku deponija - Njemaka) kojih trenutno ima 76 (na preko tri stotine stranica), a stalno se vri njihovo dopunjavanje i prilagoavanje razvoju tehnike. To samo ukazuje na sloenost materije. Logino je da i mi ne moemo izmiljati toplu vodu nego se trebamo drati tih iskustava i preporuka. Lako se svi moemo dogovoriti da je najbolje od danas graditi samo sanitarne, ureene deponije iji se utjecaj na okoli moe nadzirati i koji je zanemariv. Ali postavlja se pitanje to s onim divljim odlagalitima (deponijima) koje postoje ve desetinama godina i koja predstavljaju stalnu opasnost jer je svako odlagalite aktivno jo desetinama godina nakon formalnog zatvaranja. I dalje se u tijelu odlagalita, svojevrsnom bioreaktoru odvijaju razne biokemijske reakcije uslijed kojih nastaju procjedne vode i deponijski plin. Osim toga, ta su odlagalita najee pozicionirana uz rijeke, u vodozatitnim podrujima i ine veliku opasnost za pitku vodu i tlo. Jedini ispravan odgovor je da sve te deponije treba sanirati. To konkretno znai da ih treba otvoriti i izvaditi sav otpad iz njih. Izvaeni otpad treba obraditi tako da se odvoje iskoristive frakcije (metali, plastika, papir, krupni otpad) i tako smanji ukupni volumen, a ostatak odloi na kontroliranu sanitarnu deponiju. U svijetu ve postoji teza koja tvrdi kako su ta stara odlagalita budui rudnici iz kojih e se dobivati sirovine! ak postoje studije i algoritmi kojima je poznat priblian proraun sirovina koje bi bilo mogue dobiti iz pojedine deponije i bez njenog otvaranja ! U nastavku je u kratkim crtama prikazana sanacija odlagalita otpada koja je obavljena (jo nije sve zavreno) na Jakuevcu (Zagreb, Hrvatska).
Jakuevec sanacija smetita u nadziranu sanitarnu deponiju

Znaajni podatci: odlagalite (smetlite) se nalazi uz samu rijeku Savu u vodozatitnoj zoni na povrini od oko 80 ha. Ugroava izvore pitke vode. Izraeno je projektno rjeenje sanacije
226
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
227
S A N AC I J E P O S TO J E I H D E P O N I J A OT PA D A
(IGH Zagreb 2002.) koje je izmeu ostalog kao glavne principe adekvatne zatite okolia usvojilo: - preslagivanja otpada na novoureeno dno odlagalita na istoj lokaciji - izraivanje duboke vertikalne zavjese i crpnog sustava unutar zavjese za zatitu podzemnih voda.
Slika 102 Dinamika saniranja odlagalita
Slika 100 Preslagivanje otpada na ureeno dno
Slika 101 Vertikalna zavjesa do slabo propusnog sloja
Slika 103 Smanjenje odlagaline povrine za 25 ha nakon sanacije
Osnovni elementi radne plohe: - Drenani sustav i sustav odvodnje ( slojevi ljunka, perforirane cijevi) - Brtveni sustav (glina, geomembrana, geotekstil) - Kontrolni sustav (dodatna sigurnost zbog blizine crpilita)
228
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
229
Slika 104 Projektirani izgled saniranog odlagalita
Kao to vidi prostor koriten kao gradsko smetlite od povrine od 80 ha smanjen je na 55 ha sanitarne deponije. Deponija se na kraju procesa zatvara i na njenom mjestu se grade povrine za rekreaciju. Cilj ovog rada je ukazati na mogunosti i potrebe sanacije naih divljih odlagalita otpada. Kao gorui primjer moe se navesti odlagalite u apljini koje se nalazi odmah uz Neretvu i konstantno biva plavljeno. Ne samo da u podzemne vode dolaze produkti raspada otpada nego se i on sam sasvim ispire i transportira dalje u plodnu dolinu Neretve. Tako je ovo odlagalite i meudravni problem jer odmah nekoliko kilometara dalje Neretva prelazi granice odnosei u Republiku Hrvatsku zagaenja iz ove deponije. to hitnije je potrebno poeti pripremne radove na sanaciji ovog odlagalita. To je mogue uiniti uz uvjet da lokalna zajednica insistira na tome, da su u to ukljue i vee upravne jedinice (upanija, Federacija, drava) i naravno uz pomo ire meunarodne zajednice odnosno izravno zainteresirane drave Hrvatske.1
1 Dijelovi izvornog lanka autora Zovko M., Sanacija postojeih deponija otpada 2011, FONDEKO Svijet, u pripremi za objavljivanje
230
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
231
Izgradnjom autoceste zona utjecaja negativnih imbenika odnosi se na fiziki gubitak poljoprivrednog zemljita koje treba izuzeti za izgradnju puta (ukupni obuhvat 40 metara), odnosno, na negativan utjecaj zagaenjem poljoprivrednog i umskog zemljita i vodenih povrina...
Poglavlje 8 / Zatita tla
Autocesta - utjecaj na tlo, mjere zatite i monitoring

Svaka izgradnja autoceste moe negativno utjecati na okoli kako uslijed fizikog pozicioniranja novih objekata u prostor, graevinskih aktivnosti, ali prije svega kroz utjecaje koji proizlaze iz odvijanja prometa kao to su buka, zagaivanje zraka, isputanje vode s puta, promjene u koritenju zemljita (pristup do parcela, smanjenje ukupne povrine parcele), negativan utjecaj na vlasnitvo, drenau zemljita, gubitak stanita, funkciju stanita (smanjivanje i unitavanje stanita prometnim koridorom), kao i nepredvienim dogaajima kao to su nesree i njihovi sekundarni utjecaji pogotovo kod prijevoza tvari velikog oneiujeeg potencijala, kao i stvaranje toksinog otpada (stara vozila, gume, ulja, zauljeni dijelovi i dr.). Izgradnjom autoceste zona utjecaja negativnih imbenika odnosi se na fiziki gubitak poljoprivrednog zemljita koje treba izuzeti za izgradnju puta (ukupni obuhvat 40 metara), odnosno, na negativan utjecaj zagaenjem poljoprivrednog i umskog zemljita i vodenih povrina koje su u zoni utjecaja 250 metara od osi trase, a ponekad i ire. Kao primjer izrade jedne sveobuhvatne Studije o utjecaju na okoli jedne autoceste koja je sagledala sve utjecaje na okoli pa i one na tlo, moemo uzeti SUO koja je raena za analiziranje trase koridora Vc, LOT 4, Mostar sjever juna granica. Nositelj izrade studije bio je Institut IGH Zagreb s brojnim podizvoaima sektorskih studija veinom s podruja Bosne i Hercegovine. to se tie utjecaja na tlo analizirane su predloene trase koridora Vc, LOT 4, (dvanaest varijanti) s aspekta poljoprivrednog i umskog zemljita u irini od 20 metara i 250 metara s obje strane osi prometnice, kako bi se preko multikriterijalne analize izvrio odabir najpovoljnije varijante. Analizom zemljita izdvojene su etiri kategorije: poljoprivredno zemljite, ume i umsko zemljite, vode i ostalo zemljite. Njihove povrine u ukupnom analiziranom obuhvatu utvrene su po dva kriterija. Prvi se odnosi na zemljita unutar obuhvata od 40 metara koje treba biti potpuno u funkciji izgradnje autoceste (prostor izmeu dvije ograde), a drugi na zemljita u prostoru potencijalnog utjecaja prometa na gospodarenje zemljitem (250 metara s obje strane osi prometnice). U okviru poljoprivrednog zemljita utvrene su tri potkategorije (agrozone) poljoprivrednog zemljita (oznaka a1, a2 i a3), kao i tri potkategorije uma i umskog zemljita (oznaka S1, S2 i S3). Takoer, utvrene su povrine ostalog zemljita: graevinsko zemljite i prometnice oznaka o, kao i vodene povrine. Kao krajnji rezultat analize izraene su tematske karte i to: 1. Prikaz kategorija zemljita u obuhvatu trase od 500 m 2. Prikaz potkategorija zemljita u obuhvatu trase od 500 m 3. Prikaz potkategorija zemljita u obuhvatu trase od 40 m.
232
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
233
AU T O C E S TA - U TJ E C A J N A T LO, M J E R E Z A T I T E I M O N I T O R I N G
Dostavljeni podatci konvertirani su u oblik pogodan za analizu u GIS-u. Temeljem ortofoto snimaka izvrena je vektorizacija povrina kategorija unutar obuhvata od 500 metara. Za svaki od poligona izvrena je kategorizacija temeljem prethodno utvrenih kriterija (klasa zemljita, bonitet, ogranienja u proizvodnji, zakonska ogranienja i dr.), a nakon toga provjera kategorizacije na samom terenu. Analizom podataka u GIS-u kreirane su navedene tematske karte u okviru obuhvata od 500 metara i 40 metara. Na slici 104. prikazan je dio jedne tematske karte.
organskih materijala za kontrolu erozije. Gradilita i radilita moraju biti ograniena, a zemljita u blizini zatiena od zbijanja tekim mainama. Treba izbjegavati zemljita koja su osjetljiva na zbijanje kao radne zone za teke maine ukljuujui transport ili skladitenje materijala. Preporuuje se postavljanje geotekstila u svim zonama koje se privremeno koriste za graevinski prostor ili u svrhe transporta izvan konanih gabarita puta. Takoer, treba poduzeti mjere za spreavanje erozije na usjecima i padinama.
Zagaenje poljoprivrednog zemljita

u daljnjem radu potrebno je definirati ukupne povrine poljoprivrednih i umskih zemljita koje e biti pod negativnim utjecajem autoceste. To najee predstavlja obuhvat od 250 metara sa obje strane osovine ceste. Izvori negativnih utjecaja prometa lee u loem tehnikom stanju vozila (vozila bez katalizatora), nedovoljnom koritenju plina i alternativnih goriva, looj provedbi propisa o emisiji ispunih plinova iz motornih vozila, neadekvatnim standardima za kvalitetu goriva, nekoritenju tehnologije za odsis benzinskih para od isparavanja pri rukovanju gorivom na benzinskim crpkama, cisternama i dr. Pri sagorijevanju pogonskog goriva u automobilskom motoru nastaje cijeli spektar anorganskih i organskih spojeva. Sastav ispunih plinova ovisi o vrsti upotrijebljenog goriva, potpunosti sagorijevanja i reimu rada motora. Problemi koji nastaju su rasuto zagaenje zraka uzrokovano prometom (olovo, CO, formaldehid, VOC, benzen, teki metali, NOx, suspendirane estice, ozon, praina itd.), zagaenje vode i zemljita uzrokovano prometom (praina, a, olovo), emisijom pare isparljivih organskih spojeva za vrijeme punjenja i pranjenja goriva i neodgovarajuom kvalitetom motornog goriva (povean sadraj sumpora, olova i PAH). Najveu panju treba posvetiti zatiti potkategorije a1 (agrozone a1), poto je ova zona najznaajnija za poljoprivrednu proizvodnju.
Slika 105 Karta koritenja zemljita (Izvor SUO LOT 4 na koridoru Vc, Mostar sjever juna granica)
Fiziki gubitak zemljita

Openito govorei, za svaki dio trase projektirane autoceste preko odgovarajuih alata (GIS) potrebno je izraunati potkategorije poljoprivrednog zemljita koje e biti potpuno izgubljeno za poljoprivrednu proizvodnju u obuhvatu od 40 metara. Osim toga, odreeni e broj parcela izgradnjom autoceste biti presjeen, to e zasigurno oteati pristup farmerima do parcele, a time i njihovu obradu. Na zemljite se primarno utjee operacijama usijecanja i punjenja. Kako dobra graevinska praksa nalae, preporuuje se da gradilita i mjesta na kojima se radi budu ograniene veliine kako bi se smanjio gubitak zemljita, kao i ponovno koritenje povrinskog humusnog sloja, odnosno njegovo zbrinjavanje do ponovnog koritenja. Nakon zavretka radova moraju se primijeniti zatitne mjere koje ukljuuju koritenje busena trave i pokrivaa od
1. zbog mogueg negativnog utjecaja trase puta na okolno poljoprivredno zemljite u pogledu kontaminiranosti tekim metalima, organskim polutantima i solju, neophodno je u neposrednoj blizini zabraniti proizvodnju povra i ljekobilja na otvorenom odnosno kultura koje akumuliraju ove elemente u jestivom dijelu kao to su salata, pinat, krmne kulture, lavanda i slino. Treba stimulirati proizvodnju u zatienim prostorima (staklenicima, plastenicima) uz prethodno utvrene koncentracije tetnih i opasnih tvari te poduzeti mjere sanacije i dekontaminacije ukoliko su potrebne. U zoni obuhvata treba zabraniti i proizvodnju hrane na organski (bioloki) nain. 2. Uz cestu treba zasaditi zatitne zelene zidove od raslinja koje titi od buke i praine, smanjuje koncentraciju CO2, smanjuje povrinsko oborinsko otjecanje vode, poveava bioraznolikost, popravlja kvalitetu zraka, a time ini ugodnijim i ivotni ambijent. 3. Pojas zemljita unutar ograde treba zatravniti i hortikulturno urediti odnosno podii vjetrozatitne pojaseve, kako bi se smanjila erozija tla vjetrom kao i disperzija praine s puta na vei prostor i na taj nain sprijeilo zagaenje okolnog poljoprivrednog zemljita. 4. Za vodopropusna podruja pozornost treba usmjeriti na zbrinjavanje oborinskih voda na
Tlo generalne mjere zatite
234
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
235
mjestima na kojima se cesta dotie s vodenim tokovima i zemljitem agrozone 1. 5. Erodibilna zemljita treba zatititi tehnikim i biolokim mjerama odnosno podizanjem pletera, gradona i slino kao i sadnjom viegodinjih kultura.
drazumijeva se zemljite prekriveno umskim drveem ili umskim grmljem ija povrina premauje 500 metara etvornih i ija je irina najmanje 10 metara. ume se smatraju ekosustavima. Njihov upis u zemljinim knjigama nije od vanosti u smislu ovoga zakona. umom se smatraju i umski rasadnici, plantae umskog drvea, istine za trase dalekovoda i drugu javnu infrastrukturu u umi koja se koristi na temelju prava za prelazak preko tuega zemljita, umske prometnice i druga umska transportna i protupoarna infrastruktura, dijelovi zemljita koji su predmet poumljavanja, povrine namijenjene rekreaciji, kao i jezera, tekue povrinske vode i druge povrinske vode i movare unutar uma kojima se upravlja posebnim zakonom. umsko zemljite, pored zemljita obraslog umom, obuhvaa i neobraeno, neiskoriteno ili neplodno zemljite izvan ume u onom omjeru u kojem osigurava, ili potpomae funkcije susjedne ume. umsko zemljite, takoer, sainjavaju podruja s umanjenim umskim pokrivaem, kr, istine i livade unutar uma. Za osiguranje praenje stanja uma i umskog zemljita za praenje stanja umske vegetacije i tla potrebno je postaviti dvije mjerne plohe neposredno do autoceste i na znatnoj udaljenosti od nje i to u vrijednoj umskoj sastojini.
Tablica 25 umsko zemljite monitoring
Tlo i poljoprivredno zemljite - monitoring

Potrebno je izvriti monitoring poljoprivrednog tla prema Pravilniku o utvrivanju dozvoljenih koliina tetnih i opasnih tvari u zemljitu i metode njihovog ispitivanja (Slubene novine F BiH, broj 190/09). U okviru prijedloga mjera za zatitu tla treba uraditi maksimalnu zatitu tla, bez obzira na njegovu bonitetnu vrijednost ili nain koritenja. Takoer, potrebno je pronai mogunosti za poticaj i pomo vlasnicima parcela oko prometnice u njihovoj zamjeni i/ili okrupnjavanju tako bi se neizravno utjecalo na racionalnije koritenje potencijala tla i na njegovu zatitu (smanjenje potrebe za dodatnim pristupnim putovima).
Tablica 24 Poljoprivredno zemljite - monitoring
Zahtjevi
Propisi/Metode rada Zakon o poljoprivrednom zemljitu (Slubene novine F BiH, broj 52/09) Pravilnik o utvrivanju dozvoljenih koliina tetnih i opasnih tvari u zemljitu i metode njihovog ispitivanja (Slubene novine F BiH, broj 190/09).
Napomena
Odrediti mjerna mjesta
Zahtjevi umsko zemljite nulto stanje
Propisi/Metode rada Osigurati praenje stanja uma i umskog zemljita za praenje stanja umske vegetacije i tla potrebno je postaviti dvije mjerne plohe neposredno do autoceste i na znatnoj udaljenosti od nje i to u vrijednoj umskoj sastojini. Parametri koje je potrebno pratiti za umsko tlo
Napomena
Poljoprivredno zemljite: nulto stanje /stanje u eksploataciji
Odrediti mjerna mjesta, Osigurati praenje kvalitete tla radi praenja razine oneienja tla,, Obaviti ispitivanja i treba odrediti minimalni broj lokacija, u razliitim ekosustavima, na usporediti rezultate i definiranim stacionaama, na udaljenosti od sredine trase od 50 i objaviti ih. Ukoliko rezultati 200 metara, na kojima e se na uzorcima tla iz dubine 0-5 i 10-20 praenja pokau poveanu cm povremeno mjeriti sadraj tekih kovina, toksinih tvari i pH razinu tekih metala, izvriti vrijednosti, te na temelju relevantnih pokazatelja poduzimati dalje primjenu sredstava na bazi odgovarajue mjere zatite tla. zeolita koji mogu vezati teke metale .
Odrediti mjerna mjesta
umsko zemljite nulto stanje

Prema Zakonu o umama FBiH (lanak 1.) ume i umska zemljita, kao dobro od opega interesa, uivaju posebnu brigu i zatitu Federacije Bosne i Hercegovine i upanija i koriste se pod uvjetima i na nain koji su propisani tim zakonom. ume i umska zemljita temeljni su prirodni resurs ije vrijednosti se manifestiraju kroz ekoloke, socijalne i proizvodne funkcije uma. Takoer (prema lanku 2.) pod umom, u smislu ovoga zakona, po-
Kadmij Olovo Cink Bakar iva Nikal Duik Fosfor Kalij Humus Sumpor (u iglicama)
236
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
237
Nakon izgradnje autoceste na istim mjernim plohama potrebno je izvriti ista mjerenja koja su izvrena za mjerenje nultog stanja. Nakon izvrenih mjerenja potrebno je usporediti dobivene rezultate sada i rezultate dobivene mjerenjem nultog stanja. Na temelju dobivenih rezultata, izvrenih analiza odrediti utvrivanje daljih koraka monitoringa.1
1 Dijelovi izvornog lanka autora u fazi objavljivanja
238
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
239
Na temelju dostupnih podataka sva zatiena podruja Bosne i Hercegovine (ukljuujui tu i ume) zauzimaju samo oko 0,6% povrine drave. Bosna i Hercegovina spada meu tri najloije zemlje u Europi glede veliine zatiene povrine dravnog teritorija...
2011. godina Meunarodna godina uma

Forum za ume Ujedinjenih Naroda (UNFF) krovna je meunarodna organizacija u umarstvu te odreuje smjer umarstva na globalnoj razini. Sainjavaju je sve drave lanice UN-a i specijalizirane agencije. UNFF je utemeljen 2000. godine i dio je novog meunarodnog dogovora o umama sa zadatkom uspostave globalno odrivog gospodarenja umama te razvoja kriterija i pokazatelja odrivog gospodarenja umama na meunarodnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini.Tijekom VI. zasjedanja u veljai 2006. godine, UNFF je izglasao prijedlog da se putem Ekonomsko-socijalnog vijea Ujedinjenih Naroda pozove Generalna skuptina UN-a za proglaenje 2011. godine Meunarodnom godinom uma. Rezolucijom Generalne skuptine UN-a broj 61/193 od 20. prosinca 2006. godine,2011. godina proglaena je Meunarodnom godinom uma. Sve drave lanice pozvane su da tijekom 2011. godine na meunarodnoj i nacionalnoj razini sudjeluju i organiziraju niz dogaanja i aktivnosti kojima bi se obiljeila Meunarodna godina uma, s ciljem edukacije javnosti o znaaju koji ume i umski ekosustavi daju cijelom planetu i svim segmentima ovjekova ivota. Prilikom obiljeavanja Meunarodne godine uma veliki naglasak se daje odrivom gospodarenju umama kao potrebnom temelju svih ljudskih aktivnosti. I Bosna i Hercegovina je od 2007. godine aktivno ukljuena i u rad FOREST EUROPE, sveeuropskoga politikog procesa za odrivo gospodarenje umama na ovom kontinentu. Tako je i BiH pozvana da tijekom 2011. godine, na meunarodnoj i dravnoj razini, sudjeluje i organizira niz dogaaja i aktivnosti kojima e obiljeiti Meunarodnu godinu uma, a sve u cilju irenja svijesti i edukacije javnosti o dobrobiti koje umski ekosustavi daju cijelom Planetu.
240
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
241
2011. GODINA MEUNARODNA GODINA UMA
O umi kao eko-sustavu

uma je jako kompleksan ekosustav. Kako bi ga mogli razumjeti potrebno je ukazati na vane karakteristike uma za ivot ovjeka. Po dostupni podatcima oko 53% povrine Bosne i Hercegovine prekriveno je umom. To je jako vrijedno naslijee s kojim moramo pravilno gospodariti. uma ispunjava vrlo mnogo razliitih funkcija koje su znaajne za ovjeka i njegov okoli. Na ovoj slici prikazan je openit prikaz pozitivnog djelovanje umskih prostora na ovjeka.
Slika 107 Proces fotosinteze
Slika 106 Funkcije ume 1 uma proizvodi kisik; 2 uma proiava zrak; 3 uma titi od lavina; 4 uma titi od buke; 5 uma slui za odmor i rekreaciju; 6 uma proizvodi drvu masu; 7 uma titi od erozije tla; 8 uma predstavlja ivotni prostor za ive organizme; 9 umsko tlo akumulira i proiava vodu; 10 umsko tlo usporava otjecanje vode; 11 uma osigurava pitku vodu; 12 uma titi klimu
5. Lie na drveu filtrira tetne tvari iz zraka, kako otpadne plinove tako i estice praine. To naalost na koncu teti samom drveu jer se estice tetnih tvari akumuliraju unutar lia. Stogodinje drvo iz naeg primjera godinje filtrira oko tonu praine i otpadnih plinova iz okolnog zraka. 6. U planinama ume tite sela i gradove od snjenih lavina. 7. uma je za mnoge biljke i ivotinje nezamjenjivo ivotno stanite - mnoga iva bia koja ive u drugim stanitima isto tako su vezana uz umu i njene stanovnike. 8. uma ljude titi i od prevelike razine buke jer lie i granje dobro upija zvuk. 9. uma za ovjeka predstavlja jako vano mjesto za odmor i rekreaciju. I za potpuno zdravu osobu boravak u umi djeluje blagotvorno. Bolesnim osobama jo vie pri oporavku pomae boravak na umskim podrujima. 10. umska drvna masa ljudima slui za razne svrhe - za proizvodnju papira, za izradu namjetaja, izgradnju kua, za ogrjev, itd.
1. uma samim svojim postojanjem utjee na ujednaavanje klime, smanjuje suprotnosti izmeu vreline ljeti i hladnoe zimi, a titi i od vjetra. 2. uma svojim postojanjem titi tlo od erozije. Zbog toga to drvea i grmlja imaju jako razgranat sustav korijenja, sprjeava se odnoenje tla odnosno erozija uslijed djelovanja vode. 3. umsko tlo akumulira i proiava vodu. Rastresito umsko tlo s brojnim upljinama i porama brzo upija atmosferske padaline, a nakon toga vodu lagano isputa. Korijenje drvea skupa s mahovinom i gljivama tvori razliita ivotna stanita. Osim toga, mahovina moe akumulirati velike koliine vode. Koliine vode koje otjeu sa umskih podruja su ravnomjernije raspodijeljene nego one s otvorenih podruja. Rijetko dolazi do pojave velikih voda u umskim podrujima. Izvori koji se nalaze u umskim podrujima najee su aktivni i u sunim razdobljima. Ova voda je skoro uvijek kvalitetna pitka voda. Lagano prodiranje vode kroz umsko tlo zamjenjuje vjetako preiavanje voda. Ilustrativno se moe uzeti iskustveni sljedei podatak: od 100 kubnih metara vode koja godinje padne na povrinu jednog stabla, stablo preuzme 40 kubnih metara, a akumulira itavih 30 kubnih metara vode! 4. uma proizvodi kisik - umske biljke preko procesa fotosinteze proizvode za ivot potrebne koliine kisika. Jedno stogodinje drvo sa svojih (procijenjenih) milijun listova proizvede godinje oko 4.500 kg kisika. Preraunato to iznosi oko 3,2 milijuna litara (odnosno 3.200 kubnih metara). Ne zaboravimo pripomenuti kako za taj proces ono potroi oko 75.000 tona staklenikog plina ugljinog dioksida.
Kisele kie i unoenje tekih metala

Osamdesetih godina prolog stoljea otkrilo se kako tete na umama izaziva u prvom redu isputanje otpadnih plinova emisije tetnih tvari u zrak osobito sumpor dioksida i duinih oksida. Emisije sumpor dioksida veinom potiu od energetike i od industrije jer se koriste goriva koja sadre sumpor, a otprilike polovina duinih oksida uzrokovana je cestovnim prometom. tetni otpadni plinovi sadre sumpor dioksid, ugljini monoksid i smjesu razliitih duinih oksida, a svi nastaju pri izgaranju fosilnih goriva. Pri tom izgaranju nastaje i velika koliina staklenikog plina ugljinog dioksida. Sumpor dioksid i duini oksidi dospijevaju u vie slojeve atmosfere. Oni prodiru u oblake u kojima se skuplja kinica. Sumpor dioksid raO K O L I A P O G L E D I Z P R A K S E
Slika 108 Emisije tetnih plinova

242
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
243
stvara se u kinici u samim oblacima i tvori sulfitnu kiselinu H2SO3 dok duini oksidi stvaraju mjeavinu duine i nitritne kiseline, HNO3 i HNO2. Tim procesima voda u oblaku postaje kisela i pada na zemlju u vidu kisele kie. H2SO3 SO2 + H2O 2 NO2 + H2O HNO3 + HNO pH vrijednost u podzemnoj i u povrinskim vodama se sniava, oteuje se korijenje i s njim povezane gljive koje su jako vane za rast stabla. Preko otpadnih voda i krutog otpada teki metali kao to su olovo, iva, kadmij i njihovi spojevi dospijevaju u tlo. Preko podzemne vode ovi otrovni spojevi dospijevaju u korijenje stabala, oteuju ga i onemoguuju mu uzimanje vode. Drvee uzima tetne tvari preko korijenja iz podzemnih voda, izravno iz zraka ili preko kiselih kia. Preko korijenja drvee uzima vodu s otopljenim hranjivim sastojcima. Kroz stablo ta voda dospije do lia, tamo se iz vode preuzimaju hranjive tvari, a preko otvora u liu voda se u obliku vodene pare predaje u okolni zrak. Kao zatita od isuivanja listovi su prekriveni tankim zatitnim slojem voska u kojem se nalaze mikroskopski mali otvori. Kod velikih vruina drvo zatvara ove otvore jer bi inae isparilo previe vode. Kisele kie oteuju ovaj zatitni sloj voska. Drvo gubi previe vode. tetni sastojci iz zraka izravno tete mehanizmima kojima drvo isputa vodu u
obliku vodene pare. Ti se otvori ne mogu vie pravilno zatvoriti to jo vie pospjeuje isuivanje drveta. Faze oteenja jednog stabla uslijed djelovanja kiselih kia, na primjeru smreke prikazane su u nastavku. Danas smo svjesni da kisele kie vie nisu jedini veliki uzrok oteenja i nestajanja uma. Kao drugi vaan imbenik moe se navesti poveanje koncentracije prizemnog ozona koji je jo jedan uzrok oteenja stabala. Ozon prije svega oteuje iglice i lie u gornjem podruju jednog stabla. Postoje i dodatni uzroci koji nisu toliko medijski praeni i poznati u javnosti. Problematina je sjea neposredno vezanih uma, uzgajanje monokultura, snienje razine podzemne vode ili unitavanje rijeka tako to se unitavaju priobalna movarna podruja. Sve ovo utjee na gubitak bioraznolikosti. Mjeovite ume s mnogo razliitih vrsta drvea, s razliitom starou pojedinih stabala, poveavaju bioraznolikost ume i tako se poveava mnogobrojnost biljnih i ivotinjskih vrsta koje ive na umskom podruju. Opasnostima kao to su poari, oluje ili snjene lavine lake se odupiru ume bogate raznim vrstima stabala nego monokulture koje posjeduju samo jednu vrstu drveta. Mjeovite ume s njihovom zdravom strukturom tla proiavaju vodu, a kod jakih padalina imaju bolju sposobnost akumuliranja vode tako da smanjuju opasnost od poplava. Komadi drvea koji trule i koji su rasuti po tlu ovakvih uma predstavljaju ivotni prostor za mnoge vrste kukaca ili gljiva koji su jako bitni za funkcioniranje umskog eko sustava.
I. faza, slaba oteenja,stabla gube iglice u koliini od 1025%, vrhovi se prorjeuju, iglice dobivaju utu boju
II. faza, srednje velika oteenja, ogoljene grane vise objeene na dolje i odumiru, gubitak iglica iznosi 25-60%, vrh stabla pouti, poveava se prorijeenost
Zakljuno razmatranje
Na temelju dostupnih podataka sva zatiena podruja Bosne i Hercegovine (ukljuujui tu i ume) zauzimaju samo oko 0,6% povrine drave. Bosna i Hercegovina spada meu tri najloije zemlje u Europi glede veliine zatiene povrine dravnog teritorija.
Slika 109 Trulo drvo vano za eko sustav ume, raspada se i pretvara u nove hranjive tvari
III. faza, velika oteenja, gubitak iglica iznosi preko 60%, iglice dobivaju smeu boju, cijelo stablo je prorijeeno, vrh stabla odumire
IV. faza, odumiranje, stablo je mrtvo i truli
Navedimo za primjer podatke iz susjednih zemalja. U Republici Hrvatskoj ve danas ukupno zatieno oko 9,5% povrine dok je ta povrina u Republici Srbiji (2009.) iznosila oko 6,2%. To samo pokazuje koliko veliki zaostatak na ovom podruju ima Bosna i Hercegovina ak i prema najbliim susjedima. Naalost, pored svih koristi i dobrobiti to nam ume daju, mora se rei kako su ume u jako velikoj opasnosti od nestajanja svugdje u svijetu, a takoer i kod nas u Bosni i Hercegovini.
244
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
245
Nestankom uma nestat e i mogunosti za opstanak ljudi. Posebno je kod nas poslije rata zabiljeena neplanska i neracionalna sjea uma. ume se sijeku, a drvo izvozi ili koristi kao energent. Nadlenosti o gospodarenju i odravanju uma isprepletene su, a to na alost najbolje koriste lovci u mutnom. Samo neprekidnim educiranjem i suradnjom sa svjetskim institucijama za zatitu i ouvanje prirode biti e mogue poveati postotak podruja pod zatitom na minimalno 10 posto dravnog teritorija. To je u stvari minimum koji e se jako teko dostii.1
246
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
247
Jedan od objekata koji jako esto vidimo u naem okoliu je i neizostavna benzinska postaja. Nikad ih nije bilo vie pa samim svojim postojanjem privlae panju. Tamo se obino koristimo uslugama kupovine goriva za motorna vozila, izmjene ulja, sredstava za podmazivanje...
Benzinska postaja mjere zatite okolia

Jedan od objekata koji jako esto vidimo u naem okoliu je i neizostavna benzinska postaja. Nikad ih nije bilo vie pa samim svojim postojanjem privlae panju. Tamo se obino koristimo uslugama kupovine goriva za motorna vozila, izmjene ulja, sredstava za podmazivanje, pranja auta u zadnje vrijeme i kao alternativna prodavaonicama kunih potreptina koja je neprekidno otvorena. esto je u javnosti prisutno pitanje koliko je jedan takav objekt siguran i kakve mjere zatite okolia od tetnog utjecaj takvih objekata postoje???
Sastavni elementi jedne benzinske postaje

Osnovna djelatnost je prodaja naftnih derivata i asortimana proizvoda koje koriste vozai (antifriz, autokozmetika, pribor i dijelovi za vozila, hrana). Benzinska postaja u svom sastavu obino ima sljedee elemente: spremnike za skladitenje goriva, podruje djelovanja pipca za istakanje odnosno ventila za istakanje, okna spremnika, dine sustave, podruje djelovanja ureaja za punjenje zranica i ureaja i / ili spremnika za izmjenu ulja u prijevoznim sredstvima i drugih uslunih ureaja, - prometne povrine za dolazak i odlazak vozila koja se opskrbljuju gorivom, ukljuujui i prostore za zadravanje, - auto praonicu, - prometne povrine i stajalita za auto-cisterne koje opskrbljuju postaju gorivom, - graevinu s prostorijom za smjetaj djelatnika i pomonim prostorijama (garderoba, sanitarni vor i sl. ), caffeom, te prostorom za prodaju i skladitenje komadne robe, zapaljivih tekuina i plinova te drugih tvari u originalnim pakovanjima, - kontejnere za kruti otpad, - nadstrenice, - prometnu i reklamnu signalizaciju, - rasvjetu postaje. - - - - -
248
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
249
B E N Z I N S K A P O S TA J A M J E R E Z A T I T E O K O L I A
Suvremena tehnologija rada jedne benzinske postaje

Proces rada odvija se po sljedeem principu : Transport goriva Sve vrste goriva na benzinsku se postaju dopremaju u autocisternama. Istakanje goriva u ukopane spremnike Odvija se na ureenom auto-istakalitu, s centralnim oknom za istakanje. Derivati se istau preko fleksibilnog crijeva, koje je na oba kraja spojeno vodotijesno. Kod istakanja derivata primjenjuje se sustav povrata para, tako da ne dolazi do emisije parne faze u atmosferu. Plato auto-istakalita izvodi se od materijala otpornog na derivate, a njegova odvodnja rjeava se preko integralnog proistaa ulja, masti i ostalih naftnih derivata, ime se sprjeava zagaenje podzemlja. Spremnici imaju automatski sustav zatite od prepunjenja, te automatsku dojavu procurivanja, vezanu na kontrolnu toku u objektu benzinske postaje. Rezervoari su elini, s dvostrukom stjenkom, antikorozivno zatieni i prije putanja u rad ispitani tlanom probom. - Razvod goriva do automata za istakanje Odvija se preko elinih cjevovoda, koji se prije putanja u rad moraju ispitati tlanom probom. Cjevovodi se izvode u nagibu prema spremnicima tako da u njima ne stoji gorivo kada automati nisu ukljueni i polau se u nepropusne armirano-betonske kanale. - Utakanje goriva u spremnik vozila Gorivo se utae preko automata za utakanje, koji su opremljeni elektronikim brojilima, samostalnim pogonom, sigurnosnim ventilima i dvoklipnim volumetrom spojenim s generatorom dupliranih impuls, u ijem je sastavu totalizator i konica smjera vrtnje. Povrina na kojoj se odvija utakanje je otporna na djelovanje naftnih derivata, nepropusna i spojena na integralni proista ulja, masti i ostalih naftnih derivata. - - Aktivnosti koje mogu ugroziti okoli su sljedee: - skladitenje lako upaljivih tekuina u podzemnim spremnicima - skladitenje i prodaja lako upaljivih tekuina u zatvorenoj ambalai, - pretakanje lako upaljivih tekuina (istakanje autocisterne, utakanje u vozila).
metoda zatite slui ve navedeno da pri usipanju goriva u vozila, benzinske pare iz spremnika vozila budu usisane u podzemni spremnik. Pri sljedeem punjenju podzemnog spremnika te pare budu usisane u auto-cisternu. Nakon toga auto-cisterna odlazi nazad u veliko skladite goriva gdje se vri njeno ponovno punjenje. Pri punjenju goriva u tenom stanju ove pare budu stlaene u gornjem dijelu auto-cisterne. Iz tog dijela posebnim crijevom budu izvuene i transportirane u jedan poseban ureaj. Tu se vri kondenziranje benzinskih para u teno stanje odnosno ponovo se dobiva benzin. Ovako je ostvaren zatvoreni ciklus: snabdijevanje benzinske postaje (auto-cisternama) usipanje goriva u vozila ponovno punjenje auto-cisterne. Ovaj postupak je od velike koristi u zatiti okolia kao i kupcima na samoj benzinskoj postaji. Zadri 99% benzinskih para koje bi na stari nain dospjele u atmosferu. Tako kupci na postaji ne udiu ove pare niti one na neki drugi nain doprinose zagaenju okolia. Kao sljedea mjera zatite, moemo spomenuti za tenost nepropusne prometne povrine na samoj postaji. Na udaljenosti od pet metara od svakog automata za usipanje goriva napravljene su dodatne zatite. to su najee betonske ploe debljine 16 centimetara i povrine 2 metra etvorna. Fuge izmeu ploa popunjene su sredstvom otpornim na djelovanje goriva i nepropusnim za tenost. Dalje, kao sljedee sredstvo kojim se takoer vri zatita okolia mogu se spomenuti posude ispod samih automata koje su napravljene od elika i ukopane u tlo. Ukoliko kod samih automata za istakanje doe do curenja goriva, tenost se skuplja u ovim posudama i tako ne dolazi do otjecanja goriva u tlo. Tenost skupljena u ove posude moe se lako otkloniti, ali je sprijeeno zagaivanje tla, do koga dolazi ako nafta i njeni derivati dospiju u tlo. Podzemni spremnici imaju duplu stjenku kao i cijevi koje slue za punjenje spremnika. Prostor izmeu ove dvije stjenke popunjen je inertnom tenosti ija se razina kontrolira i na taj nain utvruje je li dolo do curenja goriva. Ovako je mogue uvijek kontrolirati nepropusnost podzemnih spremnika odnosno cijevi. Otpadna se voda odvodi preko vie stupnjeva ienja. Na prvom stupnju ona protjee lagano i tu se vre samo odvajanje vrstih estica koje su tee od vode. Ove estice padaju na dno, gdje se vri njihovo taloenje. Nataloene neistoe redovito se prazne. U drugom stupnju voda dolazi u proista gdje benzin, ulja i maziva kao laki od vode isplivaju na povrinu i odatle se uklanjaju. Nakon toga postavljeno je reviziono okno na kojem je mogue kontrolirati je li voda dovoljno ista da bi se mogla ispustiti u recipijent.
Povrat para
Kad uslijed usipanja goriva promatramo automat kojim se vri pretakanje, na prvi pogled neemo nita primijetiti. Ali noviji ureaji imaju jedno vrlo znaajno poboljanje. Na gornjoj polovini cijevi automata ugraena je jedna cijev veeg promjera kroz koju se odvode ve postojee benzinske pare iz spremnika vozila u veliki podzemni spremnik postaje. Umjesto kako je to prije bilo uobiajeno da ove pare odlaze u okolni zrak, sad se one skupljaju u podzemni spremnik. Pri snabdijevanju benzinske postaje gorivom, voza auto-cisterne spaja je s dva crijeva na podzemni spremnik. Jednim se crijevom usipa benzin u podzemni spremnik, a kroz drugo crijevo ve postojee benzinske pare u spremniku budu pogurane u auto-cisternu. Istovremeno dok raste razina benzina u spremniku, poveava se i koliina benzinskih para koje se vraaju u auto-cisternu. Ovaj postupak je poznat kao princip povrata para. Kao druga
250
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
251
[1] Centralni odvod kapljica vode zaprljanih naftnim derivatima. Punjenje podzemnih spremnika je tako da se izvodi sustavom povrata para (benzinske pare iz podzemnog spremnika vraaju se nazad u auto cisternu i tako ne dospijevaju u atmosferu). [2] Kompletna povrina na kojoj se vri manipulacija gorivom spojena je linijskom reetkom na proista ulja, masti i ostalih naftnih derivata. [3] Prostor ispod automata za toenje goriva dodatno je osiguran odnosno nepropustan za tenosti koje bi mogle prodrijeti u tlo i zagaditi ga. [4] Ostvaren je princip povrata para pri snabdijevanju vozila (toenja goriva) gorivom tako da se smanjuje emisija ugljikovodika. [5] Kompletan prostor na kome se odvija promet na postaji nepropustan je za tenosti. [6] Instalirani hvata kapljica na automatu za diesel- gorivo smanjuje mogunost oneienja prostora postaje. [7] Postavljen je poseban spremnik za kantice od starog ulja koji se redovito prazni. [8] Postavljeno je posebno mjesto (nepropusni spremnik) za odlaganje starog ulja. [9] Postavljeni su nepropusni revizioni poklopci. [10] Gorivo je skladiteno u podzemnim spremnicima s duplim platom, s dojavom pri prepunjenju i dojavom proputanja, kako bi se osiguralo da ne doe do prodiranja goriva u tlo. [11] do [14] Dio za pranje automobila koji je potpuno odvojen od ostatka postaje i ima svoje posebne ureaje za preradu otpadnih voda koje nastaju pri pranju automobila, kako bi se smanjio utroak vode, a preiena voda ponovo koristila. [15] Nakon uvoenja sustava povrata benzinskih para, skoro da i nema emisije benzinskih para na dinom sustavu spremnika. [16] Prostor gdje se vri izravna izmjena ulja iz automata u kojem se nalazi vea koliina motornog ulja kako bi se smanjilo zagaivanje uslijed velikog broja manjih kantica ulja, koje bi se inae koristile za pojedinanu izmjenu. Kao jedan od znaajnijih ciljeva zatite okolia pojavljuje se potreba smanjenja koliina otpada. Jedan od tih ciljeva je smanjivanje koliine kantica s uljem. To se ini na takav nain da je kupcu omogueno da iz jednog veeg spremnika (cca 100 litara ulja) izravno promijeni ulje i tako ne koristi kantice s uljem koje je nakon toga potrebno reciklirati kao poseban otpad. Naravno, sve ove procedure treba posebno obraditi izradom dokumenta koji se zove Plan upravljanja otpadom, a izrauje se na temelju Zakona o upravljanju otpadom. Taj dokument mora biti dostupan i javnosti i inspekcijskim slubama.
Slika 110 Proista ulja, masti i naftnih derivata
Prema sljedeoj slici objanjen je openiti pristup zatiti okolia jedne suvremene benzinske postaje izgraene prema postojeim propisima.
Zavrna rije
U pogledu zatite okolia pri gradnji benzinske postaje potrebno je: - tehnolokim rjeenjem (sustavi s povratom para) svesti na minimum emisiju parne faze naftnih derivata u atmosferu; - sve povrine na kojima se odvija manipulacija i pretakanje naftnih derivata napraviti vodonepropusnim i otpornim na njihov utjecaj; - sve povrine na kojima se odvija manipulacija i pretakanje naftnih derivata treba odvodnjavati preko posebnog sustava kanalizacije koji se sastoji od betonskih cijevi u vodotijesnoj
Slika 111Primjer mjera zatite okolia benzinske postaje
252
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
253
- - - - - - -
izvedbi, trokomornog proistaa ulja i revizionog okna u kojem se provjerava sastav efluenta prije isputanja u recipijent (gradsku kanalizaciju); izdvojena ulja iz proistaa ulja, masti i ostalih naftnih derivata kao i ostala skupljena na lokaciji postaje sakupljati i privremeno skladititi u posebno oznaenim, nepropusnim posudama sve do njihovog odvoza na gradsku deponiju odnosno izraditi Plan upravljanja otpadom i postupati po njemu; oborinske vode sa i oko objekta odvoditi zasebnim sustavom u recipijent (gradsku kanalizaciju); fekalne vode iz objekta odvoditi zasebnim cijevima u gradsku kanalizaciju; podzemne spremnike antikorozivno zatititi, s dvostrukom stjenkom i sustavom automatske kontrole curenja; unutar kruga postaje odrediti mjesta za kontejnere u koje se sakuplja kruti otpad; ureaje koji slue za istakanje naftnih derivata atestirati i ispitati prije putanja u rad; sve ureaje na benzinskoj postaji redovito odravati i o tome voditi dnevnik, sve uposlene obuiti za djelovanje u sluaju akcidenta s naftnim derivatima.1
254
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
255
Izraz drobljenje oznaava postupak dijeljenja vrste tvari na manje dijelove uslijed djelovanja mehanikih sila. est posto ukupno u svijetu proizvedene elektrine energije odnosno oko 600 milijardi kWh koristi se za razne procese smanjivanja materijala...
Mjere zatite okolia pri drobljenju vrstih tvari (kamena)

Izraz drobljenje oznaava postupak dijeljenja vrste tvari na manje dijelove uslijed djelovanja mehanikih sila. est posto ukupno u svijetu proizvedene elektrine energije odnosno oko 600 milijardi kWh koristi se za razne procese smanjivanja materijala odnosno razne vrste drobljenja. Prije nego to neto vie kaemo o drobljenju, potrebno je definirati nekoliko termina iz ove oblasti mehanike obrade materijala. Tako kao prvo spomenimo tvrdou materijala koju shvaamo kao otpor koji jedno tijelo prua prodiranju drugog tijela. Stupanj drobljenja je odnos jedne karakteristine veliine prije i poslije drobljenja
n =x/y
gdje je x - ulazna veliina zrna y - izlazna veliina zrna. Stupanj drobljenja je mjera finoe drobljenja odnosno mljevenja. to je drobljenje finije utoliko je vei stupanj drobljenja. Poveanje povrine materijala s rastuim stupnjem drobljenja najbolje se vidi na primjeru jedne kocke stranice x = 1 cm.
Tablica 26 Poveanje povrine materijala uslijed drobljenja
x (cm) 1 0.1 0.01
n 1 10 100
Broj kocki 1 1 000 1 000 000
Povrina (cm2) 6 60 600
vrsta su tijela sastavljena od molekula i iona koje na okupu dre privlane sile. Ove privlane sile potrebno je nadvladati uz pomo vanjskih sila da bi dolo do drobljenja. U principu postoji pet naina kako se vri drobljenje odnosno mljevenje: 1. udarom radne povrine o zrno 2. tlakom dvije radne povrine izmeu kojih se nalazi zrno
256
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
257
M J E R E Z A T I T E O KO L I A P R I D R O B L J E N J U V R S T I H T VA R I ( K A M E N A)
3. trenjem izmeu dvije radne povrine 4. udarom zrna jedno o drugo ili o radne povrine 5. rezanje otrim radnim povrinama. U sljedeoj tablici dan je prikaz osobina materijala i preporueni naini njegovog usitnjavanja odnosno drobljenja (mljevenja).
Tablica 27 Prikaz osobina materijala prema drobljenju
Osobine materijala
Udar (1) ++ ++ + + -
Tlak (2) ++ ++ + -
Trenje (3) + ++ + -
Zrno sa zrnom (4) ++ ++ + + + ++
Rezanje (5)
Slika 112 Ponaanje materijala pri udaru
Tvrd Srednje tvrd Mekan Elastian ilav Vieslojan Toplinski osjetljiv

Legenda: ++ + vrlo dobar dobar neupotrebljiv
++ ++ ++ ++
Slika 113 Ponaanje materijala pri drobljenju
rijala. Priprema u prirodi ve postojeeg kamena moe se podijeliti u viestupanjske postupke drobljenja i prosijavanja. Na slici 109 prikazan je opi princip drobljenja i prosijavanja kamena odnosno ljunka i pijeska. Prikazane mjere za smanjenje emisije praine (prskanje vodom ili cikloni) samo su prijedlozi u praksi uobiajenih mjera za smanjenje emisije praine. Kao to se sa slike 109 vidi, materijal se dovodi u silose (pri tome se vlai u cilju smanjenja emisije praine ), potom se transportira trakom do sita iz kojeg moe da se jo jedanput fino prosijava ili da ide na drobilicu (u ovom sluaju eljusnu). Ukoliko je dovoljno samo prosijavanje, vri se skladitenje materijala i njegovo odvoenje. Ako su nam potrebne finije frakcije, vri se dodatno drobljenje i mljevenje materijala prije njegovog skladitenja odnosno uporabe .
Lom vrstog tijela nastupa u momentu kad su vezivne sile nadvladane u tolikoj mjeri da doe do odvajanja odnosno mikropukotine. Prema teoriji Griffithaa ta pukotina mora iznositi minimalno jedan mikrometar da bi se lom proirio. Lom se iri brzinom zvuka kroz vrsta tijela. Na sljedeim slikama prikazan je tijek procesa lomljenja. Kao to se vidi na slici 111, pri udaru materijala o vrstu prepreku dolazi do loma. vrsto se tijelo (kamen) raspada na vie dijelova odnosno na sitnije i krupnije komade. Najfiniji komadi oformljuju takozvanu kupu fino usitnjenog materijala. Na slici 112 prikazano je ponaanje materijala pri procesu drobljenja. Ovo je sa stajalita finoe obraenog materijala bolji sustav jer dolazi do stvaranja dvije kupe fino usitnjenog mate-
Konani produkti ovog procesa su raznolike mjeavine koje se viestruko prosijavaju i tako dijele po veliini zrna. Uobiajena je podjela po veliini zrna na frakcije od 0 do 0,09 mm, pa druga frakcija od 0 2 mm, onda slijedi frakcija od 0 - 5 mm, a onda i neto grublje frakcije od 2 do 32 mm odnosno od 5 pa do 32 mm. Nakon navedenih skupina slijedi skupina zrnatosti vee od 32 mm, a manje od 600 mm. U daljnjem tekstu prikazani su neki opi, u praksi prihvaeni oblici rada pri drobljenju mljevenju i prosijavanju kamena, ljunka i pijeska.
Pred-drobljenje
Iz kamenoloma dobiveni materijal dovozi se do bunkera uz drobilicu i najee prosijava preko odgovarajueg sita, pri emu se prosijani materijal sprema na otvorenom ili prosljeuje
258
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
259
suenje) najee se sastoji od jednog proizvoaa vrueg plina, jednog mlina (valjano kaini, kuglasti, tapni), zatite od vjetra, usisnog i ispunog ventilatora i filtara. Materijali iz silosa najee se preko ureaja za doziranje dodaje u mlin. U mlinu se materijal fino samelje u struji vrueg plina, tako se izvri i suenje materijala. Samljeveni materijal skupa sa zrakom izvlai se iz mlina i dovodi do filtara (najee izvedbe kao ciklon).
Doziranje i transport
Iz silosa se materijal preuzima kao gotov proizvod, vri se njegovo vaganje i utovarivanje. On se dalje koristi kao osnovni materijal za betonare ili asfaltne baze.
Slika 114 Principijelna shema obrade kamena, ljunka i pijeska
na daljnje usitnjavanje. Pred-drobilica (kruna, udarna, eljusna) drobi materijalna eljenu veliinu. Jedno meuspremite omoguuje kontinuiran rad odnosno kontinuirano optereenje drobilice. U nekim se postrojenjima odvaja krupni kamen za posebne namjene.
Drobljenje
U ovom dijelu procesa dobivaju se preteno zrna kubinog oblika. Osobine kamena i snaga drobilice odreuju i odabir naina drobljenja (kruna, udarna ..) . Smrvljeni materijal dalje se transportnim trakama odvodi na sita i tamo se vri njegovo razvrstavanje prema veliini zrna odnosno prema unaprijed zadanoj finoi sita.
Slika 115 Podjela drobilica prema radnom principu
Najee koriteni strojevi u ovom podruju

Kod postupka pred-drobljenja koriste se: eljusne, krune, valjkaste i brzo rotirajue (udarne ili ekiare) drobilice. Skupina drobilica obuhvata fine eljusne drobilice, fine kupaste, brzo-rotirajue i valjkaste drobilice. Kao mlinovi u praksi su najvie zastupljeni kuglini, tapni i sitno-kuglini mlinovi. - - - - Sita moemo podijeliti na: slobodno - vibrirajua sita (kruna ili eliptina) ekscentrino - vibrirajua dvostruko udarna sita (linearna) struja zraka filtar.
Mljevenje
Za dobivanje materijala finoe odnosno veliine zrna manje od 2 mm potrebno je izvriti mljevenje materijala uz pomo u praksi postojeih mlinova (kuglini mlin, udarni ili valjkasti). Taj se materijal nakon toga odvozi transportnim trakama u silose ili skladiti na otvorenom prostoru. Sita su najee zatvorena i smjetena iznad silosa u koje se materijal skladiti.
Fino mljevenje
Za dobivanje najfinijeg materijala (kameni prah veliine zrna 0-0.09 mm) dovodi se ve prosijani materijal iz silosa u postrojenje za fino mljevenje i suenje. Ovakvo postrojenje (izravno
260
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
261
Izvori emisije u okoli

Svi postupci (drobljenje, transportiranje, prosijavanje, vaganje i utovar) povezani su s emitiranjem praine. Ovo vrijedi za sljedee procese obrade: - pred-drobljenje - drobljenje i mljevenje - prosijavanje - transportiranje uz pomo trakastih tran sportera - punjenje silosa - skladitenje napolju - transportne povrine. Kao osnovno pravilo moe se uzeti i to sitniji odnosno finiji materijal utoliko i vie Slika 122 Shema rada mlina sa stocem praine koju treba odstraniti. Koliina praine ovisna je i o vrsti odnosno ukupnoj koliini materijala kao i o vrsti strojeva koji taj materijal prerauju. Na slici 122 prikazana je veliina estica u zraku.
Slika 116 Shema procesa drobljenja
Slika 117 Shema drobilica na udarnom principu
Slika 118 Shema mlina ekiara
Slika 119 Opa shema rada mlina
Slika 120 Shema mlina s oprugama
Slika 121 Shema mlina s kuglicama
Slika 123 Veliina estica
262
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
263
Tehnike mogunosti za smanjenje emisije praine

Prainasti materijali su vrste tvari, koje ve prema svojoj gustoi, veliini zrna, obliku zrna, gustoi mjeavine, tvrdoi, vrstoi, sastavu ili postotku vlage pri skladitenju ili rukovanju s njima, mogu izazvati prainu. - - - - - Bitne stvari pri zahtjevima o praini za pojedina postrojenja: koliko je konkretna praina opasna maseni protok vremensko trajanje emisije meteoroloki uvjeti osobine neposredne okoline.
Prosijavanje
Emisija praine uslijed raznih vrsta prosijavanja (razne veliine sita) moe se rijeiti ukapsuliranjem s odsisavanjem odnosno navlaivanjem uz pomo vode smanjiti na prihvatljivu mjeru. Ukapsuliranje (zatvaranje) mora pruiti jednostavne mogunosti za kontrolu i odravanje dna sita.
Transportna postrojenja
Ve prema vrsti kamena i veliini zrna transportiranog materijala, na mjestima ulaza i izlaza materijala na transportnoj traci mogue je izvriti opremanje u smislu smanjenja praine (kao primjer moemo navesti ugraivanjem prskalica). Ako to nije dovoljno odnosno ne moe se primijeniti (zbog zahtjeva za mogunou prosijavanja) potrebno je izvriti ukapsuliranje i zrak bogat prainom provesti na filtre. Pri transportiranju materijala u vanjskom prostoru mogue je smanjiti izvore emisije praine mjerama kao to su prskanje, prekrivanje transportnih putova u cijelosti (cijevima), zatiivanje djelomino limovima sa strane itd. Pri transportu materijala u zatvorenim prostorima (skladitima ili silosima) potrebno je iste drati zatvorenim da ne doe do dizanja praine. Pri utovaru i istovaru prainastih materijala potrebno je obratiti pozornost posebno na sljedeim mjestima: - zavretcima cijevi (kod postrojenja za pretovar) - kod pneumatskih ili mehanikih postrojenja (istovar) - kod usisavajuih ruku. Najee je zbog naina rada poduzea kao i potronje energije nemogue izvriti sva potrebna ukapsuliranja i dovesti zrak bogat prainom na odgovarajue filtre, pa je potrebno obratiti pozornost da se: - pri preuzimanju, prenoenju i mjestima izbacivanja prainastih materijala bagerima, transportnim ureajima i slino, podie vlanost materijala kojim se manipulira; - usklauju visine presipanja tako da se materijal ne presipa s prevelike visine na postojee gomilice materijala; - pri transportu cijevima podesi izlazna brzina materijala (na primjer u za tu svrhu ugraenom klapnom) i ista se dri je to je mogue manjom, - pri punjenju zatvorenih spremnika prainastim materijalima potrebno je da se obuhvati i potisne zrak i odvede ga se na odgovarajue filtre.
Nastanak praine je ovisan o vrsti produkcije i to o: - vrsti i kapacitetu stroja - osobinama materijala i to posebno vlanosti - stupnju drobljenja. Uz pomo pravilnog postupanja sa sirovinama moe se, posebno kod transportnih putova, naina skladitenja kao i kod utovara i istovara, izbjei odnosno smanjiti emisiju praine. Ovdje se moe spomenuti odabir transportnih sredstava koja izazivaju manje struganje odnosno smanjenje emisije poveanjem vlanosti materijala (posebnim ureajima odnosno raznim vrstama prskalica). Ako primarni nain smanjenja emisije nije mogue realizirati, mogue je pravilnim ukapsuliranjem izvora emisije obuhvatiti prainom bogati zrak i odvesti ga na odgovarajue filtre. Kapsule se dre pod malim podtlakom, tako da uslijed otvora vanjski zrak moe ui u sustav, ali ne i unutarnji prainom bogati zrak napolje. Pri dimenzioniranju odsisnog sustava potrebno je obratiti pozornost i na koliinu tog dodatnog zraka koji moe biti povuen izvana. Vano je pri samom planiranju postrojenja misliti na probleme do kojih e doi tijekom rada postrojenja, a koji se odnose na emisiju praine.
Pred-drobljenje, drobljenje i mljevenje

Prije ulaska u drobilicu potrebno je pred-prosijavanjem odvojiti finije dijelove materijala. Openito taj je materijal visoke vlanosti i ne tei ka stvaranju praine. Pravovremenim vlaenjem materijala prije ulaska u ulazni silos (prskalicama, vidi prethodnu skicu), mogue je izbjei nastajanje praine i kod ekstremno suhih materijala i suhog vremena na ulazu materijala u silos te na ulazu i izlazu iz drobilice. Uporabom strojeva za drobljenje koji rade na principu tlaka (eljusne, krune drobilice) smanjuje se dio finog zrna, a time i razvoj praine. Ukoliko to ne izaziva kvalitativne probleme glede istoe zrna, poeljno je vriti vlaenje i kod procesa drobljenja i mljevenja. Mogue mjere koje je poeljno promijeniti su i obuhvat izlaznog zraka iz drobilica i njegovo odsisavanje na fina sita gdje se vri dodatno odvajanje finog materijala i tako smanjuje praina. Ukoliko sve navedene mjere ne dovode do eljenih rezultata, onda postrojenja za mljevenje (< 5mm veliina zrna) zahtijevaju posebno stroge dodatne mjere kao to su: stavljanje postrojenja u zatvorene prostorije ili potpuno ukapsuliranje itavog postrojenja.
Silosi
Oni se izrauju potpuno zatvoreni i to tako da su usisni odnosno izlazni ureaji povezani s filtrima. Ovo se posebno odnosi na silose s pneumatskom izvedbom koji imaju osigurae protiv prepunjavanja. Da bi ovi osigurai bili u funkciji, filtri moraju biti pravilno dimenzionirani i opremljeni pravilnim sustavom ienja, tako da je protok zraka (istog) uvijek mogu (nema zaepljenja).
264
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
265
Skladitenje na otvorenom
Tamo gdje se prainasti materijali skladite na otvorenom moe se vriti vlaenje posebno na kraju transportne trake kako bi se izbjegle vee koliine praine. Mjere za smanjenje nastajanja praine za materijal koji se na due vrijeme skladiti na otvorenom su: - potpuno prekrivanje materijala ukljuujuu i dodatne ureaje, - prekrivanje samo gornje povrine materijala (recimo elinim mreama). Ukoliko se materijal skladiti dugotrajno potrebno ga je zatiti: - ozelenjavanjem, - izgraivanjem zemljanih zidova s visokim zimzelenim drveem uz pravljenje i ivih ograda. Ukoliko navedene mjere nisu izvedene, potrebno je odnosno mogue je uzeti u razmatranje sljedee mjere: - neprekidno ovlaivanje gomile materijala, - smjetaj materijala iza montanih zidova visoko uz zidove, - prestanak radova pri vrlo loim vremenskim uvjetima kao to su dugotrajna sua ili dugotrajno razdoblje s izrazito vjetrovitim vremenom, - postavljanje glavne osovine skladita u pravcu najjaeg vjetra.
vrinske i dubinske filtre, a mogu biti izvedeni kao jednostruko i viekomorni. Poto se vrijeme rada pojedinih dijelova sustava veoma razlikuje, preporuuje se izvedba sustava odvojenih filtara za razne dijelove postrojenja. Pri velikim koncentracijama praine mogu se koristiti i filtreni pred-odvajai. Kao elementi filtara koriste se najee materijali od filca koji mogu biti izvedeni kao crijeva, torbice ili patrone. Njihovo se ienje vri najee pneumatski preko poveanja tlaka. Filtri rade najee na usisnom pogonu. Specifino optereenje povrina za filtriranje iznosi od 1,0 do 2,5 [m3/m2 min] ovisno o pojedinom filtru, vrsti filtriranja i materijalu filtra. Za pravilan rad filtara vrlo su vane redovite kontrole i odravanje kao i posjedovanje vanijih rezervnih dijelova kako bi se omoguila brza zamjena bez da doe do oneienja okolia. Znaajna je kontrola nepropusnosti kuita filtra, stabilnosti viseih dijelova, nepropusnosti prikljunih dijelova, ispunih dijelova kao i kontrola pravilnog podeavanja procesa ienja odnosno klapni za reguliranje struje zraka i zraka za proiavanje.
Izbor prskalica i odvajaa estica

Za izbor sustava ili kombinacije raznih sustava za smanjenje emisije potrebno je obratiti panju na: - nain izgradnje, nain rada i snagu postrojenja; - osobine zraka (temperaturu, vlanost, sastav); - masa, grau zrna i osobine praine u zraku; - potrebnu veliinu prostora neophodnog za pravilno instaliranje sustava; - ukupne potrebe za odravanje sustava; - investicijske i trokove odravanja; - minimiziranje energije potrebne za pogon, - dozvoljene emisije praine. Ako pri projektiranju jednog novog postrojenja nedostaju potrebni podatci za izbor sustava za smanjenje emisije, mogue je koristiti iskustvene podatke za slina postrojenja. Rad samog sustava odnosno njegov ukupni stupanj djelovanja nije mjerodavan za rad itavog postrojenja. Preko procesnih i pogonskih mjera potrebno je smanjiti nastajanje emisija praine, a sustav preiavanja shvatiti samo kao dodatni imbenik sigurnosti. Djelotvornost jednog sustava smanjuje se tijekom dueg rada zbog troenja materijala, zaepljenja, korozije i slino. Osim toga, osobine sirovog zraka i osobine praine, mogu se tijekom vremena promijeniti na nain koji na temelju uzroka nije bilo mogue predvidjeti pri planiranju objekta. Stoga je potrebno vriti stalnu kontrolu od strane tvrtki koje isporuuju ulazni materijal i trebale bi garantirati njegov sastav.1
Transportno pretovarne povrine

Poto se zbog prometa vozila podiu velike koliine praine, potrebno je asfaltirati odnosno prekriti betonom sve manipulativne povrine u krugu poduzea. Dalje, potrebno je raznim vrstama strojeva za ienje (strojevi za ienje ulica) odravati ove povrine na odgovarajuoj razini istoe. Potrebno je takoer obratiti panju na ienje guma vozila kako se ne bi unosile vee koliine blata na prostor poduzea to bi, suenjem i mrvljenjem tog blata, stvorilo nove koliine praine.
Razne vrste postrojenja

Kao primarne mjere za sprjeavanje emisije praine uzimaju se sustavi prskalica koji veu prainu ili neki drugi slini postupci. Vlaenje prainastih materijala u cilju smanjenja emisije praine potrebno je vriti minimalnim koliinama tenosti (na primjer za kalk to je koliina od 0,15% volumena materijala), ali tako da se ostvari eljeni cilj odnosno dugotrajno vezanje praine. Obinom vodom to vezivanje je neizvodivo zbog razlike u veliini adhezionih i kohezionih sila. Dodatcima odgovarajuih bioloki razgradivih materijala jako se poveava vezivna mo vode. Poto ova mjera slui velikim utedama vode, ona je vrlo povoljna sa stajalita dobrog odnosa prema okoliu. Prskalice je potrebno zatiti odgovarajuim materijalima za zatitu od smrzavanja pri radu u izuzetno hladnim uvjetima.
Filtri odvajai praine

Filtri za odvajanje praine postavljaju se za proiavanje otpadnog zraka iz drobilica, mlinova, sita transportnih ureaja, silosa i pretovarivaa. Oni se dijele prema nainu rada na po-
1 Dijelovi izvornog lanka autora Zovko M., Mjere zatite okolia pri drobljenju vrstih tvari (kamena), m-Kvadrat broj 33, srpanj 2011., Struni asopis za graevinarstvo i arhitekturu, 2011
266
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
267
Strateka procjena utjecaja na okoli: procjena utjecaja odreenih planova i programa na okoli koja ukljuuje javno sudjelovanje. Namjera je da se osigura da utjecaji na okoli budu ustanovljeni i procijenjeni tijekom pripremne faze i prije nego to se usvoje...
Poglavlje 9
Dodatci
Dodatak I Izbor vanijih europskih direktiva bitnih za zatitu okolia

DIREKTIVA 2001/42/EC EUROPSKOG PARLAMENTA I SAVJETA OD 27.6.2001. O PROCJENI UTJECAJA ODREENIH PLANOVA I PROGRAMA NA OKOLI (SEA DIREKTIVA) Strateka procjena utjecaja na okoli: procjena utjecaja odreenih planova i programa na okoli koja ukljuuje javno sudjelovanje. Namjera je da se osigura da utjecaji na okoli budu ustanovljeni i procijenjeni tijekom pripremne faze i prije nego to se usvoje. Javne i okoline vlasti pozvane su da daju svoje miljenje, a sve rezultate trebalo bi objediniti i uzeti u obzir u planiranju postupka. DIREKTIVA EUROPSKOG PARLAMENTA I SAVJETA 2003/35/EC OD 26.5.2003. GODINE KOJOM SE OMOGUUJE UEE JAVNOSTI U IZRADI NACRTA ODREENIH PLANOVA I PROGRAMA KOJI SE ODNOSE NA OKOLI I KOJOM SE DIREKTIVE SAVJETA 85/337/EC I 96/61/EC MIJENJAJU I DOPUNJUJU U POGLEDU UEA JAVNOSTI I PRAVA NA PRAVNU ZATITU (EIA DIREKTIVA) Procjena utjecaja odreenih javnih i privatnih projekata na okoli; dopunjena s jo dvije Direktive (97/11/EZ i 2003/35/EC) u kojima se iznosi potreba za javnim sudjelovanjem. Njima se zemlje lanice obvezuju da utvrde obvezujue postupke procjene utjecaja na okoli prije izdavanja dozvole za realiziranje projekta koji mogu imati tetne utjecaje na okoli. DIREKTIVA 2001/80/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA OD 23. LISTOPADA 2001. O OGRANIENJIMA ISPUTANJA ODREENIH ZAGAIVALA U ZRAK IZ VELIKIH ELEKTRANA (LCP DIREKTIVA) Ogranienje emisija odreenih tvari-zagaivaa u zrak iz postrojenja s velikim sagorijevanjem (LCP) Odnosi se na postrojenja sa sagorijevanjem, s procijenjenim unosom topline jednakim ili veim od 50 MW bez obzira na koriteno gorivo. Cilj je postupno smanjiti godinje emisije SO2 i NOx i estica za novoizgraena postrojenja. U njoj se propisuje potreba za nadziranjem emisija i utvruju metode mjerenja emisije. Direktiva 2001/81/EZ EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEA od 23. listopada 2001. o nacionalnim gornjim granicama emisije za pojedine oneiivae atmosfere (NEC direktiva) Gornje granice nacionalnih emisija (NEC) za odreene atmosferske tvari zagaivae: Strategija za sprjeavanje acidifikacije, eutrofikacije i prizemnog ozona. Njome se uvode i propisuju ciljevi nacionalnih emisija za sumporni dioksid (SO2) , duine oksidanse ( NOx), ishlapljive organske spojeve (VOC) i amonijak (NH3), koje treba zadovoljiti najkasnije do 2010. godine.
268
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
269
D O D AT C I
D O D AT C I
DIREKTIVA 2003/87/EC EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEA OD13. LISTOPADA 2003 O PLANU ZA TRGOVANJE EMISIJA STAKLENIKOG PLINA I VEZUJUA DIREKTIVA 96/61/EC Plan za trgovanje emisijama i vezujua Direktiva. Njima se uspostavlja plan trgovanja naknadama za emisije staklenikih plinova unutar EU i smanjuju emisije staklenikih plinova na ekonomski uinkovit nain. Svaka lanica se obvezuje izraditi plan nacionalnog izdvajanja za objekte ili djelatnosti spomenute u ovoj direktivi i uspostaviti evidenciju naknada za emisije. Cilj druge direktive je da povee mehanizme Kyoto protokola sa sustavom trgovanja naknadama za emisije staklenikih plinova unutar EU. DIREKTIVA 2000/60/EC EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA OD 23. LISTOPADA 2000 -OKVIRNA DIREKTIVA O VODI ) Njome se uspostavlja okvir za djelovanje zajednice u podruju politike o vodi. Odnosi se na upravljanje unutarnjim morskim vodama, podzemnim vodama, prijelaznim vodama i obalnim vodama da bi se smanjilo zagaenje, unaprijedila odriva uporaba, zatitio vodni okoli, poboljao status vodnih ekosustava i ograniile posljedice poplava i sua. DIREKTIVA 96/61/EC EUROPSKOG PARLAMENTA OD 24. RUJNA 1996 INTEGRIRANO SPRJEAVANJE I KONTROLA ZAGAENJA (IPPC DIREKTIVA) Integrirano sprjeavanje i kontrola zagaenje (IPPC): Cilj je postii cjelovit pristup u sprjeavanju i kontroliranju zagaenja iz irokog spektra industrijskih i poljoprivrednih djelatnosti, ukljuujui energetski sektor. Njome se pripremaju postupci za izvoenje analiza i odreivanje zatitnih mjera te odabir najboljih dostupnih tehnika u skladu sa ekonomskim mogunostima korisnika. Njome se takoer definiraju i uvjeti za izdavanje uporabnih dozvola poduzeima. Cjeloviti pristup zatiti okolia i postupci /uvjeti za okoline dozvole utvreni su u okolinom zakonodavstvu BiH. ODLUKA 280/2004/EC OD 11.2.2004. ODLUKA O NADZIRANJU EMISIJA STAKLENIKIH PLINOVA Mehanizam za nadziranje emisija staklenikih plinova Zajednice i za provedbu Kyoto protokola. Zemlje lanice obvezne su da uspostave nacionalne sustave popisa emisija staklenikih plinova do 31.12.2005.
Kronoloki popis ostalih vanijih dokumenata

1) COUNCIL DIRECTIVE of 15 July 1975 on waste (75/442/EEC) 2) COUNCIL DIRECTIVE of 30 October 1979 on the quality required of shellfish waters (79/923/ EEC) 3) COUNCIL DIRECTIVE of 3 December 1982 on a limit value for lead in the air (82/884/EEC) 4) COUNCIL DIRECTIVE of 7 March 1985 on air quality standards for nitrogen dioxide (85/203/ EEC) 5) COUNCIL DIRECTIVE OF 27 JUNE 1985 on the assessment of the effects of certain public
and private projects on the enviroment 85/337/EEC 6) COUNCIL DIRECTIVE of 1 December 1986 on airborne noise emitted by household appliances (86/594/EEC) 7) COUNCIL DIRECTIVE of 24 November 1988 on the limitation of emissions of certain pollutants into the air from large combustion plants (88/609/EEC) 8) COUNCIL DIRECTIVE of 8 June 1989 on the prevention of air pollution from new municipal waste incineration plants (89/369/EEC) 9) COUNCIL DIRECTIVE of 21 June 1989 amending Directive 80/779/EEC on air quality limit values and guide values for sulphur dioxide and suspended particulates (89/427/EEC) 10) COUNCIL DIRECTIVE of 21 June 1989 on the reduction of air pollution from existing municipal waste-incineration plants (89/429/EEC) 11) COUNCIL DIRECTIVE of 23 April 1990 on the contained use of genetically modified microorganisms (90/219/EEC) 12) DIRECTIVE 91/271/EEC, of 21 May 1991, concerning urban waste water treatment 13) DIRECTIVE 91/676/EEC, of 12 December 1991, concerning the protection of waters against pollution caused by nitrats from agriculture sources 14) COUNCIL DIRECTIVE 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora 15) EUROPEAN PARLIAMENT AND COUNCIL DIRECTIVE 94/63/EC of 20 December 1994 on the control of volatile organic compound (VOC) emissions resulting from the storage of petrol and its distribution from terminals to service stations 16) COUNCIL DIRECTIVE 96/62/EC of 27 September 1996 on ambient air quality assessment and management 17) COUNCIL DIRECTIVE 96/82/EC of 9 December 1996 on the control of major-accident hazards involving dangerous substances 18) COUNCIL DIRECTIVE 98/83/EC of 3 November 1998 on the quality of water intended for human consumption 19) Directive 98/15/EEC amending directive 91/271/EEC with respect to certain requirements established in Annex I 20) COUNCIL DIRECTIVE 1999/13/EC of 11 March 1999 on the limitation of emissions of volatile organic compounds due to the use of organic solvents in certain activities and installations 21) COUNCIL DIRECTIVE 1999/31/EC of 26.4.1999. on the landfill of waste 22) DIRECTIVE 2000/30/EC of the European Parliament and of the Council of 6 June 2000 on the technical roadside inspection of the roadworthiness of commercial vehicles circulating in the Community 23) DIRECTIVE 2000/53/ec of the european parliament and of the council of 18 september2000 on end-of life vehicles 24) DIRECTIVE 2000/69/EC of the European Parliament and of the Council of 16 November 2000 relating to limit values for benzene and carbon monoxide in ambient air 25) DIRECTIVE 2000/76/EC of the European Parliament and of the Council of 4 December 2000 on the incineration of waste 26) DIRECTIVE 2002/3/EC of the european parliament and of the council of 12 February 2002 relating to ozone in ambient air 27) DIRECTIVE 2003/4/EC of the european parliament and of the council of 28 January 2003 on
270
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
271
D O D AT C I
D O D AT C I
public access to environmental information and repealing Council Directive 90/313/EEC 28) DIRECTIVE 2004/35/CE of the european parliament and of the council of 21 April 2004 on environmental liability with regard to the prevention and remedying of environmental damage 29) DIRECTIVE 2003/4/EC of the european parliament and of the council of 28 January 2003 on public access to environmental information and repealing Council Directive 90/313/EEC
21. Konvencija o procjeni utjecaja na okoli preko dravnih granica donijeta u Espoo-u (fFinska) 25. veljae 1991.
Dodatak III Okolina zakonska regulativa u Federaciji Bosne I Hercegovine

1. Zakon o zatiti okolia (Slubene novine F BiH broj 33/03 od 19.7.2003.) 2. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti okolia (Slubene novine F BiH broj 38/09 od 10.6.2009.) 3. Pravilnik o uvjetima i kriterijima koje moraju ispunjavati nositelji izrade Studije utjecaja na okoli i visini naknade i ostalih trokova nastalih u postupku procjene utjecaja na okoli (Slubene novine F BiH broj 45/09 od 15.7.2009.) 4. Pravilnik o sadraju izvjea o stanju sigurnosti, sadraju informacija o sigurnosnim mjerama i sadraju unutarnjih i vanjskih planova intervencije (Slubene novine F BiH broj 68/05 od 7.12.2005.) 5. Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okoline dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdane dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia(Slubene novine F BiH broj 68/05 od 7.12.2005.) 6. Pravilnik o izradi godinjih/polugodinjih programa inspekcije zatite okolia (Slubene novine F BiH broj 68/05 od 7.12.2005.) 7. Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna procjena utjecaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinu dozvolu (Slubene. novine F BiH broj 19/04 od 10.4.2004.) 8. Pravilnik o uvjetima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinog doputenja za pogone i postrojenja koja imaju izdana doputenja prije stupanja na snagu Zakona o zatiti o okoliu(Slubene novine F BiH broj 45/09 od 15.7.2009.) 9. Pravilnik o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi kvaliteta okolia(Slubene novine F BiH broj 92/07 od 19.12.2007.) 10. Pravilnik o registrima postrojenja i zagaivanjima(Slubene novine F BiH broj 82/07 od 19.11.2007.) 11. Pravilnik o edukaciji, programu obuke, strunom ispitu i certifikaciji strunjaka za ocjenu planova aktivnosti i studija o procjeni utjecaja na okoli u postupku izdavanja okoline dozvole (Slubene novine F BiH broj 39/10 od 7.7.2010.) 12. Izmjene i dopune Pravilnika o edukaciji, programu obuke, strunom ispitu i certifikaciji strunjaka za ocjenu planova aktivnosti i studija o procjeni utjecaja na okoli u postupku izdavanja okoline dozvole (Slubene novine F BiH broj 80/10 od 06.12.2010.) 13. Zakon o upravljanju otpadom (Slubene novine F BiH, broj 33/03) 14. Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom 15. Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom(Slubene novine F BiH broj 9/05)
Dodatak II Popis konvencija (okoli) koje je potpisala (preuzela) Bosna i Hercegovina

1. Baselska konvencija o nadzoru prekograninog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju, 22.3.1989. 2. Konvencija o biolokoj raznovrsnosti, Rio de Janeiro, 5.6.1992. 3. Konvencija o movarama koje su od meunarodnog znaaja naroito kao stanita ptica movarica, Ramsar, Iran,2.2.1971.; dopuna 3.12.1982. i 28.5.1987., Pariz 13.7.1994. 4. Konvencija o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine, 16.11.1972. Pariz 5. European convention on the protection of the archaeological heritage (revised) Valletta La Valette, 16.1.1992, Entry into Force: 25 May 1995 6. Kyoto Protocol to the United Nations Framework Convention on Climate Change, 11.12.1997. (16.2.2005. potpisala Rusija pa je postao obvezujui) 7. C162 Asbestos Convention, 1986, Convention concerning Safety in the Use of Asbestos 8. Rotterdam convention on the prior informed consent procedure for certain hazardous chemicals and pesticides in international trade text and annexes (revised in 2005) 9. C136 Benzene Convention, 1971 10. C155 Occupational Safety and Health Convention, 1981 11. Convention for the protection of the architectural heritage of Europe, granada, 3.x.1985 12. International convention on civil liability for oil pollution damage (Brussels, 29 November 1969) 13. Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u donoenju odluka i pristupu pravosuu u materiji vezanoj za okoli Aarhus, Danska, 23 25. 06 1998. 14. International convention for the prevention of pollution of the sea by oil, 1954 15. Konvencija o otvorenom moru, sastavljeno u enevi, 29. travnja 1958. 16. Meunarodna konvencija o zatiti bilja (Novi preraeni tekst koji je odobrila FAO Konferencija na svojoj 29. sjednici - studeni 1997) 17. Report of the united nations conference on environment and development (Rio de Janeiro, 3-14 June 1992.) 18. Beka konvencija o zatiti ozonskog omotaa (Be, 22. oujak 1985. godine) 19. Montrealski protokol o tvarima koje oteuju ozonski omota (Montreal 16. rujan 1987) (London 29. lipnja 1990.) 20. Okvirna konvencija Ujedinjenih Naroda o promjeni klime, sastavljeno u New Yorku 9. svibnja 1992.
272
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
273
D O D AT C I
D O D AT C I
16. Pravilnik o sadraju plana prilagoavanja upravljanja otpadom za postojea postrojenja za tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje poduzima nadleni organ (Slubene novine F BiH broj 9/05) 17. Uredba o financijskim i drugim garancijama za pokrivanje trokova rizika od moguih teta, ienje i postupke nakon zatvaranja odlagalita (Slubene novine F BiH broj 39/06) 18. Uredba o financijskim garancijama kojima se moe osigurati prekogranini promet otpada (Slubene novine F BiH broj 41/05) 19. Uredba koja regulira obvezu izvjetavanja operatora i proizvoaa otpada o provoenju programa nadzora, monitoringa i voenja evidencije prema uvjetima iz dozvole (Slubene novine F BiH broj 31/06) 20. Pravilnik o ivotinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe (Slubene novine F BiH broj 8/08) 21. Pravilnik o obrascu, sadraju i postupku obavjetavanja o vanim karakteristikama proizvoda i ambalae od strane proizvoaa (Slubene novine F BiH broj 8/08) 22. Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom (Slubene novine F BiH broj 77/08) 23. Pravilnik o upravljanju ambalaom i ambalanim otpadom (Slubene novine F BiH broj 77/10 od 8.9.2010.) 24. Pravilnik o uvjetima za prijenos obveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i prodavaa na operatera sistema za prikupljanje otpada (Slubene novine F BiH broj 9/05) 25. Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Slubene novine F BiH broj 9/05) 26. Pravilnik o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili iji je sadraj nepoznat (Slubene novine F BiH broj 9/05) 27. Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i oznaavanju otpada (Slubene novine F BiH broj 38/06 28. Zakon o zatiti prirode (Slubene novine F BiH, broj 33/03) 29. Pravilnik o uspostavljanju i upravljanju informacionim sistemom za zatitu prirode i vrenju monitoringa (Slubene novine F BiH broj 46/06) 30. Pravilnik o sadraju i nainu izrade Plana upravljanja zatienim podrujima (Slubene novine F BiH broj 65/06) 31. Pravilnik o novim mjerama za istraivanje ili ouvanje kako bi se sprijeio znaajan negativan utjecaj na ivotinjske vrste namjernim hvatanjem ili ubijanjem (Slubene novine F BiH broj 65/06) 32. Pravilnik o uvjetima pristupa zatienom podruju (Slubene novine F BiH broj 65/06) 33. Pravilnik o sadraju i nainu voenja registra zatienih podruja (Slubene novine F BiH broj 65/06) 34. Odluka o formiranju JP NP una, (Slubene novine F BiH broj 11/02) 35. zakon o np una, (Slubene novine F BiH broj 44/08) 36. pravilnik o uspostavljanju sistema praenja namjernog dranja i ubijanja zatienih ivotinja (Slubene novine F BiH broj 65/06) 37. Zakon o zatiti zraka (Slubene novine F BiH, broj 33/03) 38. Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka (Slubene novine F BiH broj 12/05) 39. Pravilnik o monitoringu emisija zagaujuih materija u zrak (Slubene novine F BiHbroj 12/05) 40. Pravilnik o graninim vrijednostima kvaliteta zraka, (Slubene novine F BiH broj 12/05)
41. Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Slubene novine F BiH broj 12/05) 42. Pravilnik o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u zrak (Slubene novine F BiH broj 12/05) 43. Zakon o vodama (Slubene novine F BiH broj 70/06) 44. Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih tvari za tehnoloke otpadne vode prije njihovog isputanja u sustav javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik (Slubene novine F BiH broj 50/07) 45. Uredba o opasnim i tetnim materijama u vodama (Slubene novine F BiH, broj 43/07) 46. Odluka o granicama rijenih bazena i vodnih podruja na teritoriji F BiH (Slubene novine F BiH, broj 41/07) 47. Pravilnik o uvjetima za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita voda koje se koriste ili planiraju da se koriste za pie (Slubene novine F BiH broj 51/02) 48. Uredba o klasifikaciji voda i obalnog mora Jugoslavije u granicama SR Bosne i Hercegovine (Slubeni list SR BiH broj 19/80) 49. Uredba o kategorizaciji vodotoka (Slubeni list SR BiH broj 42/67) 50. uredba o klasifikaciji voda meurepublikih vodotoka, meudravnih voda i voda obalnog mora Jugoslavije (Slubeni list SR BiH broj 6/78) 51. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (Slubeni list SR BiH broj 2/92) 52. Zakon o prostornom planiranju i koritenju zemljita na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine F BiH broj 2/06, 72/07, 32/08 ) 53. Zakon o poljoprivrednom zemljitu (Slubene novine F BiH broj 2/98 ) 54. Zakon o poljoprivredi (Slubene novine F BiH, broj 88/07 i 04/10) 55. Zakon o slatkovodnom ribarstvu (Slubene novine F BiH broj 64/04) 56. Pravilnik o utvrivanju koliina tetnih i opasnih tvari u zemljitu i metode njihovog ispitivanja (Slubene novine F BiH broj 190/09) 57. Zakon o mineralnim gnojiivima (Slubeni glasnik BiH broj 46/04) 58. Pravilnik o uvjetima za stavljanje u promet, kvalitetu i kontroli kvaliteta mineralnih ubriva te skladitenju i rukovanju mineralnim ubrivima (Slubeni glasnik BiH broj 90/09) 59. Zakon o fitofarmaceutskim sredstvima BiH (Slubeni glasnik BiH broj 49/04) 60. pravilnik o postupku sa zalihama sredstava za zatitu bilja iji su promet i upotreba zabranjeni (Slubeni glasnik BiH broj 58/09) 61. Odluka o zabrani registracije uvoza i prometa aktivnih materija i fitofarmaceutskih sredstava koja sadra aktivne materije a iji je promet odnosno upotreba u EU zabranjena (Slubeni glasnik BiH broj 55/08 i 47/09) 62. Zakon o umama (Slubene novine F BiHbroj 23/02) 63. Uredbe o umama (Slubene novine F BiH broj 83/09, 26/10 i 38/10) 64. Zakon o uvjetima i nainu obavljanja djelatnosti rezanja drveta (Slubene novine F BiH broj 27/97) 65. Zakon o lovstvu (Slubene novine F BiH broj 4/06) 66. Pravilnik o vremenu lova lovostajem zatiene divljai i popis vrsta ptica i sisara koje se smatraju korisnim za poljoprivredu i umarstvo , (Slubene novine F BiH broj 05/08) 67. Pravilnik o nainu odreivanja i obiljeavanja granica lovita i postupak osnivanja lovita u F BiH (Slubene novine F BiH broj 5/08) 68. Pravilnik o sadraju i nainu voenja katastra lovita (Slubene novine F BiH broj 5/08)
274
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
275
D O D AT C I
D O D AT C I
69. Pravilnik o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i uma (Slubeni list SR BiH broj 46/89) 70. Zakon o eksproprijaciji u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH 71. Zakon o koncesijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH broj 32/02) 72. Zakon o cestama Federacije BiH (Slubene novine F BiH broj 6/02) 73. Pravilnik o osnovnim uvjetima koje ceste, njeni elementi i objekti na njima moraju ispunjavati sa stanovnitva sigurnosti prometa (Slubeni glasnik BiH, 2007 74. Smjernice za projektiranje, graenje, odravanje i nadzor na cestama, 2005 (usvojene od entitetskih vlada)
Dodatak IV Okolini i sigurnosni propisi pri izvoenju graevinskih radova u F BiH (lista se stalno nadopunjuje) Zakoni
1. Zakon o cestama (Slubene novine F BiH broj 6/02) 2. Zakon o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH (Slubene novine F BiH broj 56/06) 3. Zakon o prostornom ureenju (Slubene novine F BiH broj 52/04) 4. Zakon o gradnji (graenju) (Slubene novine F BiH broj 55/02) 5. Zakon o zatiti okolia (Slubene novine F BiH broj 33/03, 39/09) 6. Zakon o zatiti prirode (Slubene novine F BiH broj 33/03) 7. Zakon o zatiti zraka (Slubene novine F BiH broj 33/03) 8. Zakon o vodama (Slubene novine F BiH broj 70/06) 9. Zakon o upravljanju otpadom (Slubene novine F BiH broj 33/03)
3. DIREKTIVA SAVJETA od16. lipnja 1975 o odstranjivanju otpadnih ulja (75/439/EGS) 4. DIREKTIVA SAVJETA od 15. srpnja 1975 o otpacima (75/442/EGS) 5. ZAKLJUAK KOMIsIJE od 21. travnja 1976 o ustanovljavanju Odbora za postupanje sa otpacima(76/431/EGS) 6. DIREKTIVA SAVJETA od 22. prosinca 1986 o promjeni Direktive 75/439/EGS o odstranjivanju otpadnih ulja (87/101/EGS) 7. DIREKTIVA SAVJETA od 8. lipnja 1989 o sprjeavanju zagaivanja zraka iz novih spalionica komunalnih otpadaka (89/369/EGS) 8. DIREKTIVA SAVJETA od 18. oujka 1991 o promjeni Direktive 75/442/EGS o otpacima (91/156/ EGS) 9. DIREKTIVA SAVJETA od 12. prosinca 1991 o opasnim otpacima (91/689/EGS) 10. DIREKTIVA SAVJETA 94/31/ES od 27. lipnja 1994 o promjeni Direktive 91/689/EGS o opasnim otpacima) 11. DIREKTIVA SAVJETA 94/67/ES od 16. prosinca 1994 o spaljivanju opasnih otpadaka) 12. DIREKTIVA SAVJETA 1999/31/ES od 26. travnja 1999 o odlaganju otpadaka na odlagalitima 13. OdLUKA KOMIsIJE od 3. svibnja 2000 o nadomjetanju Odluke 94/3/ES o oblikovanju spiska otpadaka u skladu sa lankom 1(a) Direktive Savjeta 75/442/EGS o otpadcima i Odluke Savjeta 94/904/ES o oblikovanju spiska opasnih otpadaka u skladu sa lanom 1(4) Direktive Savjeta 91/689/EGS o opasnim otpacima(oznaena pod dokumentnim brojem K(2000) 1147) (Tekst vai za EGP) (2000/532/ES) 14. DIREKTIVA 2000/76/ES EUROPsKOG PARLAMENTA I SAVJETA od 4. prosinca 2000 o spaljivanju otpada 15. OdLUKA KOMIsIJE od 16. sijenja 2001. o promjeni Odluke 2000/532/ES u donosu na spisak otpadaka(oznaena pod dokumentnim brojem K(2001) 108) (Tekst vai za EGP) (2001/118/ ES) 16. OdLUKA KOMIsIJE od 22. sijenja 2001. o promjeni Odluke 2000/532/ES, koja nadomjeta OdLUKU 94/3/ES o oblikovanju spiska otpadaka na temelju lanka 1(a) DIREKTIVE SAVJETA 75/442/EGS o otpacima, te OdLUKU SAVJETA 94/904/ES o oblikovanju spiska opasnih otpadaka na temelju lanka 1(4) DIREKTIVE SAVJETA 91/689/EGS o opasnim otpacima (oznaena pod dokumentnim brojem K (2001) 106) (Tekst vai za EGP)(2001/119/ES) 17. OdLUKA SAVJETA od 23. srpnja 2001. o promjeni Odluke Komisije 2000/532/ES u odnosu na spisak otpadaka (2001/573/ES)
Posebni propis
Smjernice za projektiranje, graenje, odravanje i nadzor nad putovima, DC F BiH i JP Putevi RS 2005.
Zatita zdravlja i okolia

1. EN 858-2:2003 Separatori lakih tekuina (npr. ulja, benzina) II. dio: Izbor najmanje veliine, ugradnja,djelovanje i odravanje 2. EN 752-1:1996 Sustavi za odvod otpadne vode i kanalizaciju izvan graevina I. dio: Ope definicije 3. DIN 38404-4:2000 Njemake standardne metode za ispitivanje vode, otpadne vode i taloga Fizikalni i fizikalno-kemijski parametri (skupina C) Odreivanje temperature (C 4) 4. DIN 38404-6:2000 Njemake standardne metode za ispitivanje vode, otpadne vode i taloga Fizikalni i fizikalno-kemijski parametri (skupina C) Odreivanje redoks potencijala (C 6) 5. ISO 10523:1996 Kvaliteta vode Odreivanje pH
1. DIREKTIVA SAVJETA 92/57/EGS o osiguravanju minimalnih zahtijeva za sigurnost i zatitu zdravlja na privremenim i pokretnim gradilitima (8. individualna direktiva u smislu 16. lanka Direktive 89/391/EEC) 2. DIREKTIVA SAVJETA 92/58/EEC o minimalnim zahtjevima za znake, koji se odnose na sigurnost i/ili zatitu zdravlja na radu (9. individualna direktiva u smislu 16. lanka Direktive 89/391/ EEC)
DIREKTIVE Europske Unije
276
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
277
D O D AT C I
D O D AT C I
6. EN 27888:1998 Kvaliteta vode Odreivanje elektrine provodljivosti (ISO 7888:1985) 7. EN 25814:1996 Kvaliteta vode Ustanovljavanje rastopljenoga kisika Elektrokemijska metoda (ISO 5814:1990) 8. EN ISO 7027:2000 Kvaliteta vode Ustanovljavanje zamuenja (ISO 7027:1999) 9. EN ISO 7887:1996 Kvaliteta vode Istraivanje i odreivanje boje 10. ISO 8245:2000 Kvaliteta vode Smjernice za odreivanje ukupnog organskoga ugljika (TOC) i rastopljenog organskog ugljika (DOC) 11. DIN 30787(1 - 6) Prometna optereenja Mjerenje i ocjenjivanje utjecaja mehaniko-dinamikih optereenja 12. E VDI 3840-2002-09 Tehniki prorauni vibracija 13. DIN 45669 Mjerenje imisija vibracija 14. EN ISO 8041:2005 Reakcija ljudi na vibracije instrumenti za mjerenje (ISO 8041:2005) 15. EN ISO 9562:2005 Kvaliteta vode Odreivanje organsko vezanih halogena, sposobnih za adsorpciju (AOX)(ISO 9562:2004) 16. ISO 7150-1:1996 Kvaliteta vode Odreivanje amonijaka I. dio: Runa spektrofotometrijska metoda 17. DIN 38406 Njemaka usuglaena metoda za ispitivanje voda, otpadnih voda i otpadnog mulja DIN 38406 -13, 14, 29, 30 18. ISO 6058:1996 Kvaliteta vode Odreivanje sadraja kalcija Titrimetrijska metoda s EDTA 19. ISO 6059:1996 Kvaliteta vode Odreivanje sume kalcija i magnezija Titrimetrijska metoda EDTA 20. ISO 6332:1996 Kvaliteta vode Odreivanje eljeza Spektrofotometrijska metoda uz upotrebu 1,10 fenantrolina 21. EN ISO 9963-1:1998 Kvaliteta vode Odreivanje alkaliteta I. dio: Odreivanje ukupne i sadrajne alkaliteta (hidroksilne i djelomino karbonatne) (ISO 9963-1:1994) 22. EN ISO 9963-2:1998 Kvaliteta vode Odreivanje alkaliteta II. dio: Odreivanje karbonatne alkaliteta (ISO 9963-2:1994) 23. EN ISO 10304-1:1998 Kvaliteta vode Odreivanje rastopljenih fluoridnih, kloridnih, nitritnih,ortofosfatnih, bromidnih, nitratnih i sulfatnih iona sa upotrebom ionske kromatografije I. dio: Metoda za malo optereene vode (ISO 10304-1:1992) 24. ISO 9390:1996 Kvaliteta vode Odreivanje borata Spektrofotometrijska metoda uz upotrebu azometina-H 25. EN ISO 6468:1998 Kvaliteta vode Odreivanje nekih organoklornih insekticida, polikloriranih bifenilov i klorobenzenov Plinska kromatografska metoda po tekuinskoj ekstrakciji (ISO 6468:1996) 26. EPA 8040 - 8043 Odreivanje sadrajnosti kloriranih fenola 27. SW-846 Testna metoda ispitivanja vrstog otpada; SAD Agencija za zatitu okolia 28. ISO 7981-2:2005 Kvaliteta vode odreivanje policiklinih aromatskih hidrokarbonata (PAH) II. dio: Odreivanje est PAH pomou visoko osjetljive kromatografije tenosti sa fluorescentnom detekcijom nakon ekstrakcije tenosti ISO/DIS 7981-2 29. ISO 11369:1997 Kvaliteta vode odreivanje izabranih pesticide metoda upotrebe visoko osjetljive kromatografije pomou UV detekcije nakon ekstrakcije tekuina tvrdi materijal 30. ISO 15913:2000 Kvaliteta vode Odreivanje izabranih fenoksialkalnih herbicida ukljuujui i bentazon i hidroksibenzonitrile pomou plinske kromatografije i spektrometrije masa
nakon faze ekstrakcije tvrdih materijala i derivatizacije 31. EN ISO 10301:1998 Kvaliteta vode Odreivanje lako isparljivih halogeniranih ugljikovodika Metoda plinske kromatografije (ISO 10301:1997) 32. ISO 11423-1:1998 Kvaliteta vode Odreivanje benzena i nekih derivata I. dio: Plinska kromatografska metoda tehnikom head-space 33. ISO 11423-2:1998 Kvaliteta vode Odreivanje benzena i nekih derivata II. dio: Metoda uz upotrebu ekstrakcije i plinske kromatografije 34. EN 25667-1:1996 Kvaliteta vode - Uzorkovanje I. dio: Uputa za planiranje programa uzorkovanja 35. EN 25667-2:1996 Kvaliteta vode - Uzorkovanje - I. dio: Uputa o tehnikama uzorkovanja 36. CR 12349:2000 Mehanike vibracije vodi za zdravstveni utjecaj vibracija na ljudsko tijelo 37. Uputa projektantima za izradu tehnike dokumentacije odvodnjavanje oborinskih voda s povrina autoceste DARS 9.1.1995. 38. Uputa projektantima za izradu tehnike dokumentacije odvodnjavanje oborinskih voda sa povrina autoceste DARS svibanj 1999. 39. Smjernice za odreivanje naina zatite podzemne vode na podruju autoceste (postupci odreivanja naina zatite podzemne vode u zavisnosti od stupnja osjetljivosti vodonosnika s tehnikim zahvatima DARS oujak 1999.) 40. Pravilnik o sigurnosti pri utovaru i istovaru teretnih motornih vozila (Slubeni list SFRJ broj 17/66) 41. Pravilnik o gradnji sprava za zapaljive tekuine, te o uskladitenju i pretakanju zapaljivih tekuina (Slubeni list SFRJ broj 20/71 i 23/71 popr.) 42. Pravilnik o opim intervencijama i normativima za sigurnost pri radu dizalicama (Slubeni list SFRJ broj 30/69) 43. Pravilnik o opremi i postupku za prvu pomo i o organiziranju spasilake slube u sluaju nesree na radu (Slubeni list SFRJ broj 21/71) 44. Pravilnik o osiguravanju boravka i prehrane odnosno provoza radnika od mjesta stanovanja, do mjesta gdje rade i nazad (Slubeni list SFRJ broj 41/68) 45. Pravilnik o opim mjerama i normativima zatite na radu za graevinske objekte, namijenjene za radne i pomone prostore (Slubeni list SFRJ broj 27/67) 46. Pravilnik o higijenskoj besprijekornosti pitke vode (Slubeni list SFRJ broj 33/87) 47. Pravilnik o sigurnosti pri odravanju motornih vozila i provozu sa motornim vozilima (Slubeni list SFRJ broj 55/65) 48. EN 1263-1:2002 Zatitne mree I. dio: Zatitni zahtjevi, probne metode 49. EN 1263-2:2002 Zatitne mree II. dio: Zatitni zahtjevi za namjetanje zatitnih mrea 50. HD 384.7.704 S1:2001 Elektrine instalacije graevina VII. dio: Zahtjevi za posebne instalacije ili lokacije odjeljak 704: Gradilita (IEC 60364-7- 704:1989, promijenjen) 51. HD 1000:2000 Radne skele iz prefabriciranih tipskih elemenata (sistemske skele) Materijali, mjere, optereenja i zatitni zahtjevi 52. EN 74:2000 Cijevne spojnice, vezne centrine spojnice i bazne ploe za radne i nosive skele iz elinih cijevi - Zahtjevi i postupci ispitivanja 53. EN 131-1:1996 Ljestve - Terminologija, tipovi, funkcionalne veliine 54. EN 131-1:1996/AC:2001 Ljestve Terminologija (termini), tipovi, funkcionalne veliine 55. EN 131-2:1996 Ljestve - Zahtjevi, ispitivanje, oznaavanje
278
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
279
D O D AT C I
D O D AT C I
56. EN 131-2: 1996/AC:2001 Ljestve - Zahtjevi, ispitivanje, oznaavanje 57. EN 131-3:2004 Ljestve 3. dio: Informacija za korisnika 58. HD 1004:2000 Pomine radne skele na kotaima iz prefabriciranih tipskih elemenata - Materijali, mjere, optereenja i zatitni zahtjevi 59. HD 1039:2000 eline cijevi za nosive i radne skele - Zahtjevi, probe 60. EN 1065:2000 elini teleskopski graevinski potpornici - Specifikacije proizvoda, dimenzioniranje i dokazivanje nosivosti sa proraunom i sa probama 61. EN 1298:2000 Pokretne radne skele na kotaima - Pravila i smjernice za pripremu uputa za montau i upotrebu 62. EN 1808:2000 Zatitni zahtjevi za visee sprave za dizanje - Konstrukcijski izrauni, kriteriji stabilnosti, izvedbe Probe 63. EN 60439-4:1995. Sastavi niskonaponskih prekidakih i sprava za upravljanje IV. dio: Posebni zahtjevi za gradilita (ACS) 64. EN 60439- 4:1995/A1:2000 Sastavi niskonaponskih prekidaa i sprava za upravljanje IV. dio: Posebni zahtjevi za gradilita (ACS) Dopuna A1 65. EN 60439- 4:1995/A2:2000 Sastavi niskonaponskih prekidakih i sprava za upravljanje IV. dio: Posebni zahtjevi za gradilita (ACS) Dopuna A2 66. EN 60439-4:2005 Sastavi niskonaponskih prekidakih i sprava za upravljanje IV. dio: Posebni zahtjevi za sastave na gradilitima (ACS) 67. HD 22.4 S4:2004 Kablovi sa gumenom izolacijom za oznaene napone do ukljueno 450/750 V IV. dio: Trake (uad) i fleksibilni kablovi 68. EN 60598-2- 8:1998/A1:2000 Dopuna A1:2000 k EN 60598-2-8:1998 69. EN 471:2003 Dobro vidljiva upozoravajua odjea za profesionalnu upotrebu Probne metode i zahtjevi 70. Serija standarda ISO 8421-(1 do 8) Zatita od poara rjenici
Dodatak V Znanstveno-struni simpozij s meunarodnim sudjelovanjem VODA U KRU SLIVOVA CETINE, NERETVE I TREBINJICE Neum, 25. - 27. rujna 2003. Zakljuci simpozija
1. Integralno upravljanje vodnim resursima na podruju rijenih bazena Cetine, Neretve i Trebinjice mora se odvijati na pravian nain bez ugroavanja odrivosti vitalnih komponenti ekolokog sustava, i da se postigne maksimalna rezultanta ekonomskih i drutvenih koristi. Ono se mora promatrati kao proces koordiniranog razvoja i upravljanja vodnim, zemljinim i drugim za vodu vezanim resursima, kako zbog vlastite koristi tako i zbog meudravnih utjecaja i obveza. 2. Obzirom na deklariranu intenciju Bosne i Hercegovine da postane lanicom EU neophodno je, izmeu ostaloga, izvriti usklaivanje legislative za sektor voda potpuno u skladu s principima Okvirne europske direktive o vodama. 3. Budui da su slivovi Cetina, Neretve i Trebinjice meudravni, nuno je u cilju optimalnog upravljanja i odgovornog gospodarenja vodama ovih slivova sainiti i potpisati meudravne ugovore o nainu i uvjetima ureenja te koritenja vodnih resursa tih slivova. Kao osnova ovih ugovora, mogu posluiti raniji dokumenti, uz uvaavanje sadanjeg stanja i odnosa u prostoru unutarnjeg zakonodavstva zainteresiranih strana kao i relevantnih direktiva EU i meunarodnih konvencija. 4. Opa je konstatacija da su postojee vodoprivredne studije, projekti, rezultati provedenih istraivanja, kao i ostala dokumentacija relativno stare. Takoer, izostala su financijska sredstva za sustavno fundamentalno istraivanje fenomena kra. Pored toga prisutan je problem dovretka ranije zapoetih kompleksnih vodoprivrednih sustava, ostvarenja projektiranih parametara kod nekih objekata, te neprimjerenog upravljanja dijelom izgraenog sustava. Sve nabrojano, uz znaajne izmjene u prostoru, socioekonomskim odnosima i tehnologiji nameu potrebu preispitivanja ranijih rjeenja i njihovo osuvremenjivanje. Uvjeti koritenja voda propisani vodoprivrednim dokumentima, trebaju sadravati ciljeve odrivog razvoja, initi projekt izglednim u uvjetima otvorenog trita i ohrabrivati potencijalne investitore na njihovu realizaciju. 5. Moe se ustvrditi kako smo s oko polovinom iskoritenosti tehniki iskoristivog hidro-potencijala, na podruju razmatranih rijenih slivova, daleko od prosjeka razvijenih zemalja. Neupitan je i sveopi interes da se podupre izgradnja hidroelektrana, uz potovanje principa odrivog razvoja i opeg vodno-gospodarskog interesa. U okvirima istraivanja i razvoja obnovljivih izvora energije promoviraju se i male, mini i mikro hidroelektrane. Drimo potrebnim ukazati mjerodavnim vlastima da u predstojeim procesima restrukturiranja vlasnitva vodni resursi kao javno dobro ne mogu biti predmet privatizacije, a da za odluku
1. Oprema za zatitu dinih putova: EN: 132 do 145; 148, 149; 269 do 271; 371, 372, 402 do 405; 1146, 1827, 1835, 12083, 12419, 12941, 12942, 13274, 13794 2. Oprema za disanje EN: 250, 13949, 13949 3. Osobna zatita oiju EN: 165 do 172, 174, 175, 208 4. Zatitna odjea EN: 340, 343, 348, 367 do 369; 373, 381, 463 do 471; 530, 531, 533, 702, 863, 943,1073, 1149, 1999, 1486, 50286, 50321, 60895; EN ISO 6942;13997, 13998, 14877, 15025 5. osobna zatitna oprema za zatitu od padova s visine EN: 341, 353 do 355, 358, 360 do 365; 795,813, 1868, 1891 6. Zatitna i radna obua za profesionalnu upotrebu EN: 344 do 347 7. Zatita sluha EN: 352, 458, 13819, 24869, 24869; EN ISO 4869-2 8. Zatitne rukavice EN: 374, 388, 407, 420 do 421; 659, 1082, 12477, 50237, 60903 9. Samozatamnujui filtri (naoale za varenje) EN: 379 10. Prsluci za spaavanje i osobna pomagala za plivanje EN: 340, 393 do 396; 399 11. Industrijske zatitne kacige EN: 397, 812, 13087, 50365 12. Vatrogasne kacige EN: 443 13. titnici za oi EN: 1731 14. Mehanike vibracije i udarci EN ISO 10819
Zatitna oprema
280
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
281
D O D AT C I
D O D AT C I
da ili ne privatizirati vienamjenske hidrotehnike sustave ili dijelove sustava dominantan faktor treba biti javni (opi) interes. 6. Postojee stanje vodoopskrbe za prostore razmatranih slivova karakterizira: niska stopa pokrivenosti, poraavajue veliki postotak gubitaka, redukcije u opskrbi, nepostojanje zona sanitarne zatite, nepostojanje katastra vodovodnih instalacija, te niska stopa naplate. Poseban problem predstavlja nedostatak vodoopskrbnih sustava prigradskih naselja i sela. U rjeavanju ovih problema treba se rukovoditi, osim ekonomskim naelima, i naelima solidarnosti. 7. Sadanje stanje u navodnjavanju je posebno zabrinjavajue jer se navodnjava oko 7-8% raspoloivih poljoprivrednih povrina. Potrebe vode za navodnjavanje u podruju kra, odnosno na podruju slivova Cetine, Neretve i Trebinjice vee su od potreba svih drugih potroaa zajedno. Rjeenje se stoga mora traiti u gradnji akumulacija kao vienamjenskih objekata. 8. Premda na naim vodotocima postoje mogunosti razvoja rekreacije i sportova na vodi u pravcu suvremenih europskih trendova, stanje je osim sporadinih primjera (ribolov, rafting na vodama Cetine, Neretve i Trebiata), nezadovoljavajue i potrebno ga je unutar vodno-gospodarskih osnova znaajnije potaknuti i prikladnim mjerama vodotoke zatititi. 9. Prevoenje voda, planirano projektom Gornji horizonti, s krkih polja istono od rijeke Neretve, prouzroit e znaajnu promjenu bilance velikih, srednjih i malih voda nekoliko velikih krkih vrela. Najvie e biti ugroena vrela Bune, Bregave i Bunice, te vrela i izvori koji se javljaju du sjeveroistonog oboda Deranskog jezera. Nuno je sainiti pravni okvir na koji pozivamo u toki 3. ime bi se na pravian nain upravljalo vodama, sprijeilo donoenje jednostranih odluka i otklonile tetne posljedice u delti Neretve uzrokovane smanjenjem bilance voda. 10. Zaslanjivanje tla, sniavanje podzemnih i povrinskih voda, iscjeivanje krkih prostora, prevoenje voda, smanjenje priliva slatke i svjee vode, je evidentno u delti Neretve nizvodno od apljine, posebno u Deranskom blatu s tendencijom daljnjeg pogoranja stanja. Potrebno je nastaviti interdisciplinarna istraivanja u cilju prikupljanja podataka i podloga za izradu studija i projekata za zatitu od navedenih negativnih efekata kako na vode i tlo tako i na cjeloviti gospodarski i ekoloki sustav. U okviru studija treba analizirati sve mogunosti i naine sprjeavanja prodora zaslanjenih voda ukljuivo i efekte izgradnje primjerenih pregrada to je istaknuto kao jedno od moguih rjeenja ovog problema. Zbog negativnih efekata produbljivanja korita rijeke Neretve na prodor slanog fronta, posebnu pozornost treba posvetiti planiranju i efikasnoj kontroli eksploatacije ljunka iz rijenog korita. 11. U odnosu na prijeratno stanje na podruju slivova Cetine, Neretve i Trebinjice, zbog prestanka ili bitnog smanjenja rada industrije, pada broja stanovnika i standarda njihova ivljenja smanjeno je ukupno zagaenje voda. Sa strane BiH, to predstavlja vei dio razmatranih slivova, nema bitnog napretka u izgradnji kanalizacijskih sustava i ureaja za proiavanje otpadnih voda, (instalirano je svega tri ureaja za proiavanje tih voda u Trebinju, Grudama i Ljubukom), to zbog ranjivosti krkog prostora na oneienje voda predstavlja veliki problem. Povrinske i podzemne vode u kru razmatranih slivova ugroene su brojnim divljim deponijima vrstog otpada. Jo tei problem predstavlja nezbrinuti opasni otpad. Otpadne
industrijske vode su, u pravilu, zagaene tekim metalima i treba ih preiavati u pogonima gdje nastaju. 12. Mogue pravce rjeavanja problema navedenog u toki 11. potrebno je traiti u primjeni koncepta istije proizvodnje uz primjenu ekoloko prihvatljivih tehnologija. S ovim se postie kontinuirana primjena cjelovite strategije prevencije zagaenja i doprinos odrivom razvoju. 13. Uspostava efikasnog monitoringa kvantiteta i kvaliteta voda na slivovima Neretve, Cetine i Trebinjice nuni je preduvjet efikasnom gospodarenju vodama kako u planskoj fazi tako i u operativnom upravljanju. 14. Jedna od karakteristika krkih slivova Cetine, Neretve i Trebinjice je i nepovoljan prostorni i vremenski raspored padalina, to u kinom dijelu godine dovodi do poplavnih stanja s velikim tetama. Izgradnjom akumulacijskih prostora znaajno je poboljan stupanj zatite od poplava i ublaene su posljedice. Sveukupni stupanj zatite ovisit e o veliini osiguranog prostora i naina upravljanja. U cilju daljnjeg poboljanja stupnja zatite od poplava, nuno je nastaviti zapoete studije moguih plavljenja, istraivanja i izgradnju novih akumulacionih prostora, te donoenje stroih pravilnika o nainu upravljanja akumulacionim prostorima. 15. Imajui u vidu objektivno zaostajanje Bosne i Hercegovine uope u tehnolokom smislu u zadnjih desetak godina to je izraeno i u sektoru voda, nuno je podrati uvoenje novih alata u upravljanju vodama, a posebice aplikacija baziranih na GIS-u uz obuku strunjaka. To e dovesti do efikasnijeg upravljanja vodama i donoenja pravodobnih i ispravnih odluka u svim vidovima vodnog gospodarstva.
282
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
283
D O D AT C I
D O D AT C I
Dodatak VI Generalne mjere zatite okolia pri izgradnji cesta

FAZA MJERE UBLAAVANJA NABAVKA MATERIJALA Praina, isparenja (plinske emisije), poremeaj ekosustava UTJECAJ Koritenje postojeeg postrojenja koje posjeduje okolinu dozvolu Koritenje postojeeg kamenoloma koji posjeduje okolinu dozvolu Koritenje postojeih pozajmita ili kupovina materijala na mjestima sa odobrenjem TranSport materijala Asfalt, kamen, pijesak, ljunak praina, emisije isparljivih organskih spojeva Pokriti i/ili navlaiti kamione s teretom Prijevoz izvan perioda prometne guve, koritenje alternativnih Buka, ispuni plinovi, ometanje prometa putova Podruje izgradnje Ograniavanje rada na uobiajene Buka sate (7 20 h), koristiti opremu s priguenjem buke Prskanje gradilita i skladita Praina materijala vodenom maglom Napraviti plan upravljanja s Ometanje prometa mjerama preusmjeravanja, ukljuiti prometnu policiju Pravilna organizacija i skladitenje; izolacija; osigurati Zagaenje vode i zemljita zbog pravilno rukovanje mazivom, neadekvatnog odlaganja eventualnog gorivom, itd.; osigurati pravilno opasnog otpada (boje i slino) odravanje opreme, adekvatno sakupljati i odlagati otpad Osigurati kontrolu radne zone Oteenje usjeva, drvea, livada i sl. i eksproprijacije zemljita, nadoknaditi tete Sigurnost radnika i prolaznika Sigurnosna uputa i oprema, organizacija prometa, adekvatna signalizacija Ovo treba biti tehniki specificirano u dokumentu ponude / ugovora NAPOMENA Buka, praina, ispuni plinovi Treba biti specificirano u dokumentaciji ponude sa podugovaraima Poveani obim i brzina prometa, eventualno prosipanje goriva i maziva
KORITENJE Uspostavljanje zatitnih mjera, pravilno rukovanje i skladitenje maziva, ogranienje brzine vozila, adekvatan sustav odvodnje Izgradnja zvunih barijera, zelenih ograda, zelenih zidova u zasjecima Pratiti kolizije sa ivotinjama, zatitne ograde itd. ODRAVANJE Ograniavanje rada na uobiajene sate (7 20 sati); koritenje opreme sa priguivanjem buke Pravilno rukovanje pomonim materijalima, gorivom i mazivima, kao i solju tijekom zimskih mjeseci
Asfaltna baza
Mogui utjecaji na biljke i ivotinje
Kamenolom Pozajmita pijeska i ljunka (poremeaj korita rijeka, ekosustava, kvaliteta voda )
UPORABA I ODRAVANJE PROMETNICE
Buka Mogue zagaenje tla, zraka, vode emisije praine, ispuni plinovi, prosipanje goriva i maziva
PROJEKTIRANJE I IZGRADNJA PROMETNICE
Trebaju biti specificirani u dokumentu ponude / ugovora za realizaciju posla
284
Specificirati u ugovornom dokumentu o odravanju tehnika specifikacija za realizaciju radne opreme

I Z P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
285
Poglavlje 10
Literatura
Poglavlje I Zatita okolia luksuz ili potreba?

Okolini dokumenti izraeni u razdoblju 2008.-2010. , izraiva IGH d.o.o. Mostar: 1. Plan aktivnosti Putovi d.o.o. Grude Asfaltna baza, 2008. 2. Plan aktivnosti Putovi d.o.o. Grude Kamenolom, 2008. 3. Studija ugroenosti-ranjivosti Hercegovako-neretvanske upanije/kantona, 2009., IGH d.o.o. Mostar - Bosna S - Oil d.o.o. Sarajevo 4. Studije ugroenosti upanije Zapadnohercegovake, 2008.-2009. 5. Plan aktivnosti Mrvelji d.o.o. Posuje, 2009. 6. Izrada Prethodne Studije utjecaja na okoli za R-418b, R-419, R-424, R-437, 2009. 7. Studija vrjednovanja prostora Hercegovako-neretvanske upanije/kantona, 2010. 8. Studije izvodljivosti zatite za zatienu prirodnu vrijednost pilje Vjetrenica i dijela Popova polja u opini Ravno, IGH Mostar , Oikon Zagreb, IGH Zagreb, 2010. Ostala literatura 1. Lonari-Horvat, Olivera: Osnove prava okolia, 1998. 2. Springer, Oskar P.: Ekoloki leksikon, 2001. 3. Fereti, D., Tomi, ., kanata, D., avlina, N., Subai, D.: Elektrane i okoli, Element, Zagreb, 2000. 4. Allaby, M.: Oxford Dictionary of Ecology, 2005 5. Porteous, A.: Dictionary of Environmental Science and Technology, Wiley 2000 6. Armutsbekmpfung durch Umweltpolitik, Wissenschaftlicher Beirat der Bundesregierung, Springer Verlag, 2004 7. IZAZOVI okoline dozvole/[glavni i odgovorni urednik Nevenko. Herceg]. - Sarajevo: Federalno ministarstvo okolia i turizma, 2010.
Poglavlje II Zrak Taloni prah - mjerenje nultog stanja na podruju planirane deponije otpada
[1] VDI Richtlinie VDI 2119, Blatt 2: Messung partikelfrmiger Niederschlge; Bestimmung des partikelfrmigen Niederschlages mit dem Bergerhoff-Gert, September1996
286
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
287
L I T E R AT U R A
L I T E R AT U R A
[2] Richtlinie 4, Staubniederschlagsmessung nach dem Bergerhoff-Verfahren, Bundesministerium fr Gesundheit und Umweltschutz, Wien, Austrija, 1976 [3] Technische Anleitung zur Reinhaltung der Luft, SR Njemaka, 1986 [4] Abfallwirtschaft Handbuch fr Praxis und Lehre, 3. Neubearbeitete Auflage, Bilitewski, B., Hrdtle G., Marek, K., Springer Verlag, 2000. [5] Reststoffdeponie Hagen, Uni Essen, Romberg, E., Hlscher, N.,1995. [6] Messung der Staub und Schwermetalldeposition, Bericht, Amt der Steiermrkischen Landesregierung, Graz, Austrija, 1995 [ 7] Pravilnik o graninim vrijednostima kvaliteta zraka (Slubene novine F BiH, broj 12/05)
Pasivni mjerai praktine mogunosti imisijskih mjerenja

[1] EN 13528-2:Passivsammler zur Bestimmung der Konzentration von Gasen und Dmpfen Anforderungen und Prfverfahren, Part 2: Spezifische Anforderungen und Prfverfahren. 2002 [2] Review of the application of diffusive samplers for the measurement of nitrogen dioxide in ambient air in the European Union. Edited by T. Hafkenscheid in collaboration with: Fromage-Marriette, A., Goelen, E., Hangartner, M., Pfeffer, U., Plaisance, H., de Santis, F., Saunders, K., Swaans, W., Tang, S.,. Targa, J and Gerboles, M. Report EUR 23793 EN-2009 [3] Rapport dEtudes E02_04: Quelque remarque sur la Norme NF/ISO 13752: AirNormand 2002 [4] Maia, L. and Hangartner, M.:H2S Measurement in the Vicinity of a Re-refining Oil Lubrificant Processing Plant in Brasil. Conference Proceedings: Measuring Air Pollutants by Diffusive Sampling and Other Low Cost Monitoring Techniques, 15th - 17th September 2009 Krakow, Poland [5] Direktiva 2008/50/EG [6] Pravilnik o graninim vrijednostima kvaliteta zraka (Slubene novine F BiH broj 12/05)
11. September 2002 BGBI.I S. 1612) [6] KRdL, Bewertung der gesundheitlichen Wirkungen von Stickstoffmonoxid und Stickstoffdioxid, Arbeitsgruppe Wirkungen von Stickstoffoxiden auf die menschliche Gesundheit der Kommission Reinhaltung der Luft im VDI und DIN im Auftrag des Bundesministeriums fr Umwelt, Naturschutz und Reaktorsicherheit, Mai 2003 [7] BUWAL, PM10 Fragen und Antworten zu Eigenschaften, Emissionen, Immissionen, Auswirkungen und Manahmen, Abteilung Luftreinhaltung und NIS Sektion Grundlagen, Stand 29. Mrz 2001 [8] BMU, Feinstaub eine gesundheitspolitische Herausforderung, Vortrag von Dr. habil. Uwe Lahl, Bundesministerium fr Umwelt, Naturschutz und Reaktorsicherheit, 46. Kongress Deutsche Gesellschaft fr Pneumologie 17. Mrz 2005, Berlin [9] Umweltbundesamt, Hintergrundpapier zum Thema Staub/Feinstaub (PM), Berlin Mrz 2005 [10] Statistisches Landesamt Baden-Wrttemberg, Landesinformationssystem (LIS), Gemeindegebiet, Bevlkerung und Bevlkerungsdichte, http://www.statistik.baden-wuerttemberg.de/SRDB/, Abfrage vom 01.04.2005 [11] Pravilnik o graninim vrijednostima kvaliteta zraka (Slubene novine F BiH broj 12/05) [12] www.life-spas.at [13] www.umwelbundesamt.de [14] www.umweltbundesamt.at [15] www.who.int
Nove metode smanjenja koncentracije L10 (PM10) uzrokovane automobilskim prometom

1. Contribution of anthropogenic and natural sources to atmosperic methane variability, Bousquet, P. et all, Nature vol 443/28 September, 2006. 2. International Energy Agency, 2008 3. United States Environmental Protection Agency, Global Anthropogenic Non CO2 Greenhouse Gas Emissions: 1990 2020, Washington, 2006 4. Emission Database for Global Atmospheric Research, 2009 5. IPPC Sythesis Report, Contribution of Working Groups I, II and III to the Fourth Assessment Report, Genf, 2007 6. Declaration of Leaders-the Major Economies Forum on Energy and Climate, L Aquilla, 2009 7. Greenhouse Gas Migration in Agriculture, Smith, P. et al., Philosophical Transactions of the Royal Society, 2008 8. Long-term Reduction Potential of Non-CO2 Greenhoese Gases, Lucas, P.L. et al., Environmental Science & Policy 10, 2007 9. Climate Change and Energy Policies, Coal and Coalmine Methane in China, Energy Policy 37, 2009
Metan- podcijenjeni stakleniki plina

[1] Richtlinie 96/62/EG des Rates vom 27. September 1996 ber die Beurteilung und die Kontrolle der Luftqualitt [2] Richtlinie 1999/30/EG des Rates vom 22. April 1999 ber Grenzwerte fr Schwefeldioxid, Stickstoffdioxid und Stickstoffoxide, Partikel und Blei in der Luft [3] Richtlinie 2000/69/EG des Europischen Parlaments und des Rates vom 16. November 2000 ber Grenzwerte fr Benzol und Kohlenmonoxid in der Luft [4] Gesetz zum Schutz vor schdlichen Umwelteinwirkungen durch Luftverunreinigungen, Gerusche, Erschtterungen und hnliche Vorgnge (Bundes-Immissionsschutzgesetz BImSchG vom 26. September 2002 in der Fassung vom 08. Juli 2004 BGBI.I S. 1590) [5] Zweiundzwanzigste Verordnung zur Durchfhrung des Bundes-Immissionsschutz-gesetzes (Verordnung ber Immissionswerte fr Schadstoffe in der Luft 22. BImSchV vom
288
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
289
L I T E R AT U R A
L I T E R AT U R A
Principi i najbolje raspoloive tehnologije proiavanja o padnih plinova - kratki pregled

1. Einfhrung in die Umwelttechnik, Philipp, B., Vogel Verlag,1999 2. Reinigung von Abgasen, W.Fritz, H.Kern, Vogel Verlag,1992 3. Basiswissen Umwelttechnik, Bank, M., Vogel Verlag, 1995 1. Pravilnik o graninim vrijednostima kvaliteta zraka (Slubene novine F BiH 12/05) 2. JUS Z . BO . 001 /71
Ukratko o aerozagaenju uslijed prometa
1. Behandlung von Abwasser, Kunz, P., Vogel Verlag, 1998 2. Zatita voda, Tedeschi, S., HDGI Zgreb, 1997. 3. Proiavanje otpadnih voda, ne-konvencionalne tehnologije, Margeta, J., arac, M., arac, S., Jankovi, V., REC BiH, 2006. 4. Proiavanje otpadnih voda, Tuar, B., Kigen, Zagreb 2009. 5. Mediterranean wetlands at the dawn oft he 21st century, 1999, Papayannis, Salathe 6. The Protection of Karst Waters, N.Ravbar, Zaloba ZRC, Intitut za raziskovanje krasa ZRC SAZU, Postojna Ljubljana, 2007.
Otpadne vode i njihovo preiavanje
Poglavlje III Voda

1. Zakon o vodama (Slubene novine F BiH broj 70/06) 2. Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih tvari za tehnoloke otpadne vode prije njihovog uputanja u sustav javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik (Slubene novine F BiH broj 50/07) 3. Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih tetnih tvari za vode koje se nakon preiavanja iz sustava javne kanalizacije isputaju u prirodni prijemnik, (Slubene novine F BiH broj 50/07) 4. www.umwelbundesamt.de 5. www.umweltbundesamt.at Milanovi, P.: Uvod u hidrogeologiju za studente graevinskog fakulteta, skripta Graevinskog fakulteta Mostar, 1987. Milanovi, P.: Hidrogeologija karsta i metode istraivanja, HE na Trebinjici, Institut za koritenje i zatitu voda u kru, Trebinje, 1979. Znanstveno struni simpozij s meunarodnim sudjelovanjem: Voda u kru slivova Cetine, Neretve i Trebinjice, Zbornik radova, Neum 2003. Smjernice za integralni pristup razvoju,gospodarenju i koritenju vodnih resursa, Margeta, Azzopardi, Iacovides, 1999. Primjena indikatora za analizu i usporedbu stepena efikasnosti upravljanja vodnim podrujima, D. Jabuar, magistarski rad, Univerzitet Demal Bijedi, GF Mostar, 2009. 1. Kompendium fuer den Technischen Umweltschutz, Ernstberger, R., Lukas-Bartl, M., Vogel Verlag, 1994
Poglavlje IV Buka
1. www.bksv.com 2. ISO 1996/1, Opisivanje i mjerenje buke u okoliu, osnovne veliine i postupci 3. ISO 1996/2, Opisivanje i mjerenje buke u okoliu, prikupljanje podataka u vezi s namjenom prostora 4. ISO 1996/3, Opisivanje i mjerenje buke u okoliu, usporedba s graninim vrijednostima buke 5. BAS EN 60804, Oprema za mjerenje buke 6. Pravilnik o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i uma (Slubeni list SR BiH broj 46/89) 7. Smjernice za projektiranje, graenje, odravanje i nadzor na cestama, 2005, usvojene od entitetskih vlada 8. JUS U. J6. 090 /1990 9. TA LAERM - Technische Anleitung zum Schutz gegen Lrm/998 [1] http://www.umweltbundesamt.at/ [2] Lakui, S., Dragevi, V., Rukavina, T.: Mjere za smanjenje buke od prometa u urbanim sredinama, Graevinar 57 (2005) 1, 1-9 [3] http://www.umweltbundesamt.de/ [4] Mller, G., Moeser, M., (Hrsg.): Taschenbuch der technischen Akustik , 3. Erweiterte und berarbeitete Auflage, Springer Verlag, BerlinHeidelberg-New York, 2004 [5] ADAC: Reifenkennzeichnung, http://www.adac.de/Tests/Reifentests [6] Sandberg, U., Ejsmont, J. A.: Tyre/Road Noise Reference Book, prvo izdanje, Informex, Kisa - vedska, 2002 [7] Grundlage fr Umweltzeichenvergabe, Lrmarme und kraftstoffsparende Kraftfahrzeugreifen (RAL-UZ 89), RAL e. V., http://www.blauer-engel.de [8] Finsterhlzl, H.: Das Reifen-Fahrbahngerusch in der Fahrzeug-Entwicklung. Vortrag und Prsentation des TV-Reifengerusch-Messfahrzeugs, BMW AG, Mnchen, 18. September 2003
Voda nemilosrdno rasipanje ivota
Buka nastanak, mjerenje, zatita
Hidroloki ciklus
Tihe gume smanjenje emisije buke u prometu
Korozija izazvana vodom i tvarima otopljenim u vodi
290
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
291
L I T E R AT U R A
L I T E R AT U R A
[9] Lakui, S., Dragevi, V., Rukavina T.: Pregled europske regulative o buci od cestovnog prometa , Graevinar 55 (2003) 6, 349-356 [10] Richtlinie 92/23/EWG ber Luftreifen von Kraftfahrzeugen und Kraftfahrzeuganhngern vom 31. Mrz 1992 [11] Richtlinie 2001/43/EG des Europischen Parlaments und des Rates vom 27. Jun 2001 zur nderung der Richtlinie 92/23/EWG des Rates ber Reifen von Kraftfahrzeugenund Kraftfahrzeuganhngern und ber ihre Montage, Amtsblatt der Europischen Gemeinschaften L 211/25 vom 04.08.2001 [12] KOM(2008) 316 endgltig. Vorschlag fr eine Verordnung des europischen Parlaments und des Rates fr die Typgenehmigung von Kraftfahrzeugen hinsichtlich ihrer allgemeinen Sicherheit, 2008 [13] European Commission : FEHRL Report, Final Report SI2.408210 Tyre/Road Noise, Volume 1, Brussels, 2006 [14] European Commission : FEHRL Report, Final Report SI2.408210 Tyre/Road Noise, Final Report, Volume 2, Appendices, Brussels, 2006 [15] European Commission: Concerning type-approval requirements for the general safety of motor vehicles, SEC(2008) 1908, Brussels, 23.5.2008 [16] Umgebungslrmrichtlinie (Umgebungslrm RL; RL 2002/49/EG): Richtlinie des europischen Parlaments und des Rates vom 25. Juni 2002 ber die Bewertung und Bekmpfung von Umgebungslrm. ABl. Nr. L 189/12.,2005 [17] Messung und Beurteilung von Reifen-Fahrbahngeruschen, DFSG Entwurf Februar 2001 [18] ISO 10844: 1994 Akustik - Anforderungen an Prfstrecken zur Geruschmessung an Straenfahrzeugen, 1994 [19] http://www.innovatieprogrammageluid.nl [20] Pkw-Reifentest der TV AUTOMOTIVE GmbH, nalogodavac Umweltbundesamt, SR Njemaka, 2002 [21] ISO 13325: Tyres - Coast-by methods for measurement of tyre-to-road sound emission, 2003 [22] Richtlinie VDI 2563: Geruschanteile von Strassenfahrzeugen, Messtechnische Erfassung und Bewertung, 1990. [23] Steven, H. (2001): Minderungspotenziale beim Strassenvekehrlrm , Z.f. Lrmbekmpfung 48, 87-91, Berlin [24] Klingenberg, H.: Automobiltechnik; 1. , Band A : Akustik, Springer, Berlin, 1988. [25] Kropp, W.: Ein Modell zur Beschreibung von Reifenlrm, Vortrag DAGA, 2003.
1. Procjena utjecaja na okoli na koridoru Vc, LOT 5 (dionica Mostar sjever Mostar jug) 2008-2010. 2. Procjena utjecaja na okoli na koridoru Vc, LOT 6 (dionica Mostar jug Poitelj), 2008-2010. 3. Procjena utjecaja na okoli na koridoru Vc, LOT 7 (Poitelj granica s Republikom Hrvatskom) 2008-2010. 4. Izrada Prethodne Studije utjecaja na okoli za R-418b, R-419, R-424, R-437, 2009. 5. Studija vrjednovanja prostora Hercegovako-neretvanske upanije/kantona, 2010. 6. Umwelt Magazin, Springer/VDI Verlag, razni lanci za razdoblje 2000.-poetak 2011. 7. Kneevi, A., omi J.: Leksikon okoline, okolia, ivotne sredine, tom 1: opi termini, Ceteor, 2001. 8. ator, S., omi, J., Kneevi, A.: Plava knjiga, Okolina u strategijama razvoja Bosne i Hercegovine, Ceteor, 2004. 9. IZAZOVI okoline dozvole/[glavni i odgovorni urednik Herceg, N.], Sarajevo: Federalno ministarstvo okolia i turizma, 2010. 10. Zatita okolia pri projektiranju, izgradnji i odravanju autocesta, pripremila Samokovlija Dragievi, J., Graevinar broj 60, 2008.
Poglavlje VI Obnovljivi izvori energije

Prognoze razvoja automobila na elektropogon
[1] Elektromobilitt 2025 , Studija, Managementberatung Oliver Wyman, 2009 [2] Innovationsnetzwerk Future Car (FuCar), Fraunhofer IAO, IAT Universitt Stuttgart, Dipl.-Wi.Ing. Florian Rothfuss,Stuttgart, 2009 [3] Masterplan Elektromobilitt in NRW Themenstellung Einspeisung, Institut fr Elektrische Anlagen und Energiewirtschaft Rheinisch-Westflische Technische Hochschule Aachen Univ.-Prof. Dr.Ing. A. Moser, 2009 [4] Innovationsmanagement in der Automobilindustrie, Managementberatung Oliver Wyman, 2009
Ptice i vjetroelektrane
Europske Direktive O Zatiti Ptica : 1. COUNCIL DIRECTIVE 79/409/EEC on the conservation of wild birds 2. COUNCIL DIRECTIVE 92/43/EEC on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora 1. Uredba o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (,Slubene novine F BiH broj 36/10) 1. www.desertec.org
Poglavlje V Procjena utjecaja na okoli

Okolini dokumenti izraeni u razdoblju 2008.-2010., izraiva IGH d.o.o. Mostar: 1. Studija ugroenosti-ranjivosti Hercegovako-neretvanske upanije/kantona, 2009., IGH d.o.o. Mostar - Bosna S Oil d.o.o. Sarajevo 2. Studije ugroenosti upanije Zapadnohercegovake, 2008-2009.
Obnovljivi izvori energije i kogeneracija Desertec Industrial Initiative (DII)
292
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
293
L I T E R AT U R A
L I T E R AT U R A
Poglavlje VII Problemi otpada Procesi razgradnje deponiranog organskog otpada na komunalnoj deponiji
1. Handbuch der PE-HD Dichtungsbahnen in der Geotechnik, Mller, W., Birkhuser Verlag, Basel-Boston-Berlin, 2001 2. Abfallwirtschaft Handbuch fr Praxis und Lehre, 3. Neubearbeitete Auflage, Bilitewski, B., Hrdtle, G., Marek, K., Springer Verlag, 2000
3. Prinz, D.: Stdtebau, Kohlhammer Verlag, Stuttgart 1999. 4. Martinovi, J: Tloznanstvo u zatiti okolia, 1997. 5. Pravilnik o utvrivanju dozvoljenih koliina tetnih i opasnih tvari u zemljitu i metode njihovog ispitivanja (Slubene novine F BiH broj 190/09) 1. Studija izvodljivosti zatite za zatienu prirodnu vrijednost pilje Vjetrenica i dijela Popova polja u opini Ravno, IGH d.o.o. Mostar, Oikon Zagreb, IGH Zagreb, 2010. 2. Lakui, R.: Ekologija biljaka, SOUR Svjetlost, 1989. 3. ili, .: Atlas drvea i grmlja, IP Svijetlost Sarajevo, 1990. 4. ili, .: Atlas dendroflore (drvee i grmlje) Bosne i Hercegovine, 2005. 5. Koji, M., Peki, S., Daji, Z.: Botanika, 2003. 6. Upravljanje zatienim podrujima prirode planiranje, razvoj i odrivost, Martini, I., Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet, Zagreb, 2010. 7. Zakon o umama (Slubene novine F BiH broj 23/02) 8. Uredba o umama (Slubene novine F BiH broj 83/09,26/10 i 38/10) 9. Zakon o uvjetima i nainu obavljanja djelatnosti rezanja drveta (Slubene novine F BiH broj 27/97)
2011. godina- Meunarodna godina uma
Proraun emisija metana sa deponija otpada

1. Deutsches Treibhausgasinventar 1990-2002, Nationalar Inventarbericht 2005, Berichterstattung unter der Klimarahmenkonvention der Vereinten Nationen, UBA, Berlin, Jul 2005 2. Ergebnisee zur Ersten Berichterstattung zum Europaeschen Schadstoffemissionregister EPER; UBA und LfU Baden-Wrttemberg, Jun 2004 3. Anpassung der deutschen Methodik zur rechnerischen Emissionermittlung an internationale Richtlinien, Teibereich: Abfall/Abwasse, F+E-Vorhaben, ifeu und Oeko-Institut e.V., Jul 2002 4. Antropogene N2O und CH4- Emissionen in der BRD, UFOPLAN, Frauenhofer-Institut fuer Systemtechnik und Innovationsforschung, Karlsruhe, Januar 1995 1. Handbuch der PE-HD Dichtungsbahnen in der Geotechnik, Mller, W., Birkhuser Verlag, Basel-Boston-Berlin, 2001 2. Abfallwirtschaft Handbuch fr Praxis und Lehre , 3. Neubearbeitete Auflage, Bilitewski, B., Hrdtle, G., Marek, K., Springer Verlag, 2000 1. GDA preporuke, Gesellschaft fr Geotechnik e.V. DGGT, Fachsektion 6 Umweltgeotechnik, Empfehlungen Geotechnik der Deponien und Altlasten, www. gdaempfehlungen.de/empfehl.php 2. Jakuevec sanacija smetlita u nadziranu sanitarnu deponiju, IGH Zagreb
Benzinska postaja mjere zatite okolia Studije utjecaja na okoli za benzinske postaje, izraiva ZT Tehnozatita d.o.o. Mostar
Lijanovii Holding Oktan Benzinska postaja, Neum, veljaa 2000. Ilija Papak, Rama, prosinac 2001. Ivan Baraban, Rama, oujak 2002. Croatia osiguranje d.d., Mostar, travanj 2002. Petrol d.d. Ljubuki, apljina, rujan 2002. Circle international d.o.o. itluk, itluk, lipanj 2003. Autoprevoz d.o.o. Mostar, Mostar, rujan 2003. Lasi, Ratani, Mostar, studeni 2003. Nada Rill, Mostar, sijeanj 2004.
Zato sanitarna deponija otpada?
Sanacije postojeih deponija otpada
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
Poglavlje VIII Zatita tla Autocesta - utjecaj na tlo, mjere zatite i monitoring
Mjere zatite okolia pri drobljenju vrstih tvari (kamena) Studije utjecaja na okoli, izraiva ZT Tehnozatita d.o.o. Mostar
1. Wildermuth, H.: Priroda kao zadaa, 1994. 2. Hadi, R.: Prostorno ureenje i zatita sredine, 1990.
1. Interinvest d.o.o. Mostar, asfaltna baza, travanj 2000. 2. Paki d.o.o. iroki Brijeg, separacija, kolovoz 2000. 3. Kamen d.o.o. itluk, obrada kamena, svibanj 2002. 4. Ivankovi d.o.o. iroki Brijeg, finalna obrada kamena, studeni 2003.
P R A K S E M A R I O Z O V K O / Z A T I T A O K O L I A P O G L E D I Z P R A K S E
294
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
295
K AZALO
K AZALO
Kazalo
Predgovor.......................................................................................................................................................................... 4 Izvod iz recenzije........................................................................................................................................................... 6 Izvod iz recenzije........................................................................................................................................................... 8 Poglavlje 5 / Procjena utjecaja na okoli Projekt procjene utjecaja na okoli - autocesta na koridoru Vc (dionice lot 7, lot 6 i lot 5)..................................................................................................................................163 Problematika zatite okolia autocesta na koridoru Vc (dionice lot 7, lot 6 i lot 5)..................................................................................................................................171 (EIA) je ureen Zakonom o zatiti okolia, a sukladan je................................................................176 Autocesta na koridoru Vc (dionice lot 7, lot 6 i lot 5 - plan monitoringa, dio procjene utjecaja na okoli)......................................................................................................................177 Poglavlje 6 / Obnovljivi izvori energije Prognoze razvoja automobila na elektropogon..................................................................................185 Ptice i vjetroelektrane ..........................................................................................................................................193 Obnovljivi izvori energije i kogeneracija...................................................................................................199 Desertec industrial initiative (DII)...................................................................................................................203 Poglavlje 7 / Problemi otpada Procesi razgradnje deponiranog organskog otpada na komunalnoj deponiji ......................207 Proraun emisija metana sa deponija otpada.......................................................................................215 Zato sanitarna deponija otpada?................................................................................................................221 Sanacije postojeih deponija otpada.........................................................................................................225 Poglavlje 8 / Zatita tla Autocesta - utjecaj na tlo, mjere zatite i monitoring.......................................................................231 Meunarodna godina uma 2011................................................................................................................239 Benzinska postaja mjere zatite okolia.................................................................................................247 Mjere zatite okolia pri drobljenju vrstih tvari (kamena)............................................................255 Poglavlje 9 Dodatci..........................................................................................................................................................................267 Poglavlje 10 Literatura.......................................................................................................................................................................285
Poglavlje 1 / Zatita okolia - luksuz ili potreba? Zatita okolia, sloen ali neophodan proces...........................................................................................11 Zelene tehnologije potrebne Balkanu..........................................................................................................17 Integrirana zatita okolia .....................................................................................................................................21 Plan aktivnosti s mjerama i rokovima... ........................................................................................................25 Studija o zagaenosti u nultom stanju... .....................................................................................................31 Poglavlje 2 / Zrak Taloni prah - mjerenje nultog stanja ...........................................................................................................33 Pasivni mjerai - Praktine mogunosti imisijskih mjerenja ...........................................................43 Metan, podcjenjeni stakleniki plin................................................................................................................55 Nove metode smanjenja koncentracije L10 (PM10) uzrokovane automobilskim prometom.......................................................................................................65 Principi i najbolje raspoloive tehnologije proiavanja otpadnih plinova kratki pregled ........................................................................................................................................73 Ukratko o aerozagaenju uslijed prometa.................................................................................................83 Poglavlje 3 / Voda Voda nemilosrdno rasipanje izvora ivota..............................................................................................91 Hidroloki ciklus...........................................................................................................................................................99 Korozija izazvana vodom i tvarima otopljenim u vodi.....................................................................105 Otpadne vode i njihovo preiavanje......................................................................................................111 Poglavlje 4 / Buka nastanak, mjerenje, zatita Buka nastanak, mjerenje, zatita................................................................................................................123 Tihe gume smanjenje emisije buke u prometu...............................................................................145
296
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
297
Biljeka o autoru
Mario Zovko roen je 1967. u Mostaru, gdje je i diplomirao 1991. godine na Strojarskom fakultetu Sveuilita u Mostaru Proizvodni odsjek. Trenutno je angairan na mjestu voditelja odsjeka za okoli u IGH Mostar d.o.o. Mostar. Dodatno struno usavravanje na pitanjima zatite okolia proao je u inozemstvu i BiH. Ovlateni je savjetnik za ocjenu Planova aktivnosti i Studija o utjecaju na okoli. Zavidno znanje i iskustvo o razliitim pitanjima okolia, od monitoringa buke, zraka, vode i zemljita, preko zagaenja zraka do mjernih tehnika za odreivanje i monitoring zagaenja pretoeno je u brojne uspjeno pripremljene i izvedene projekte zatite okolia. U dosadanjem radu uglavnom je fokusiran na projekte koji zahtijevaju multidisciplinaran pristup i rad, a koji se tiu zatite okolia u industriji i infrastrukturnim projektima. Kljuni zadatci na kojima radi jesu: studije utjecaja na okoli, elaborati o utjecaju na okoli, planovi aktivnosti, planovi upravljanja otpadom, monitoring zraka i buke, studije ranjivosti i studije zatienosti prirodnih vrijednosti. Strune radove s podruja zatite okolia objavljuje u domaim i inozemnim strunim asopisima m-Kvadrat, Fondeko svijet, Umwelt Magazin i dr. Redovito sudjeluje na domaim znanstveno-strunim skupovima koji se bave pitanjima zatite okolia.
298
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
M A R I O
O K O L I A
P O G L E D
I Z
P R A K S E
299
Predgovor ...Namjera ove knjige nije dati sve odgovore na sva pitanja glede zatite okolia. To naravno nije niti mogue. Moja su promiljanja ila drugim smjerom Budui da se ve petnaestak godina, u uem i irem smislu, bavim problematikom zatite okolia i to prvenstveno u Federaciji Bosne i Hercegovine, elja mi je dio praktinog iskustva i neka osobna promiljanja o ovoj problematici podijeliti s drugima... (Autor) Izvod iz recenzije ...Knjiga Zatita okolia pogled iz prakse strukturirana je kroz osam meusobno povezanih cjelina i niza lanka koji obrauju neka od temeljnih pitanja od zatite zraka, vode, tla, preko buke i zbrinjavanja otpada do koritenja obnovljivih izvora energije. Autor vrlo odmjereno i do kraja profesionalno pristupa svakoj od navedenih tema stalno naglaavajui kako je zatita sastavnica okolia i uspostava odrivog razvoja dug i sloen proces koji u prvom redu polazi od pojedinca, ali proces koji nema alternativu. Naravno, pri tome autor ne zagovara apsolutnu zatitu... (prof. dr. sc. Nevenko Herceg) Izvod iz recenzije Autor nam na samom poetku izraava svoje opredjeljenje da e se, bez politike optereenosti, boriti na svoj nain za ciljeve zatite okolia. No, jasno mu je da se to moe jedino ostvariti postupno, kako kae, kao i sve u ivotu temeljeno na mnogim kompromisima. Ova je knjiga, svakako, jedan od naina kako se ustvari treba odnositi prema ovoj temi, odnosno znanstveno i struno utemeljeno prezentiranje problematike su putokaz za nove izazove... (doc. dr. sc. Gordan Prskalo, dig.)
MA R I O ZO VKO
Okoli je sve ono to nisam ja.

Albert Einstein
ITA

Zastita Okolisa-Pogled Iz Prakse-Mario Zovko

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zastita Okolisa-Pogled Iz Prakse-Mario Zovko

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZATITA OKOLIA

Okoli je sve ono to nisam ja.

ZATITA OKOLIA - POGLED IZ PRAKSE

Mario Zovko ZATITA OKOLIA POGLED IZ PRAKSE

Poglavlje 1 / Zatita okolia - luksuz ili potreba?

Zatita okolia, sloen ali neophodan proces

Slika 1 Shema jedne visoke pei

Poglavlje 1 / Zatita okolia - luksuz ili potreba?

Zelene tehnologije potrebne Balkanu

Mjere za zatitu okolia

ZELENE TEHNOLOGIJE POTREBNE BALK ANU

ZELENE TEHNOLOGIJE POTREBNE BALK ANU

Koritenje dostupnih izvora energije

Poglavlje 1 / Zatita okolia - luksuz ili potreba?

Integrirana zatita okolia

Poglavlje 1 / Zatita okolia - luksuz ili potreba?

Plan aktivnosti s mjerama i rokovima...

Trenutna situacija pri izradi Planova aktivnosti

Slika 5 Shema financiranja izrade Planova aktivnosti

Poglavlje 1 / Zatita okolia - luksuz ili potreba?

Studija o zagaenosti u nultom stanju...

1 Dijelovi lanka autora Zovko M., u fazi objavljivanja

Taloni prah - mjerenje nultog stanja

Kvaliteta zraka zakonskI TEMELJ [7]

Prosjena godinja vrijednost (mg/m2/dan) 200,00 0,1 0,002 0,4 0,002

Visoka vrijednost (mg/m2/dan) 350,00* ---------------

* odnosi se na mjesec u godini s najviim vrijednostima depozicije/taloga

Bergerhoff - mjerna metoda za mjerenje talonog praha [1,2]

irenje i taloenje praine [4,5, 6]

Bergerhoff sedimentator mjerenja talonog praha

Tablica 2 Bergerhoff opis postupka mjerenja [1, 2]

Postavljanje mjernog mjesta

Gustoa rasporeda mjernih mjesta

Opis postupka ispitivanja tekih metala u talonom prahu

Transport i uvanje proba

Priprema porculanske laboratorijske posude

Redni broj 7. 8. 9. 10. 11.

kloridi (Cl-) natrij (Na) kalij (K) magnezij (Mg)

Obrada proba odreivanje talonog praha

Pasivni mjerai - Praktine mogunosti imisijskih mjerenja

Zatita ekosustava Godinja vrijednost (g/m3) 30 (NOx) 20 40

MOGUNOSTI IMISIJSKIH MJERENJA

MOGUNOSTI IMISIJSKIH MJERENJA

IZVORI EMISIJE kontrola

MJERENJE KVALITETA ZRAKA

PROGNOZA modeliranje, prioriteti

Slika 9 Pasivni mjerai razliite izvedbe za razliite namjene

Slika 10 Zatitna kuita u koja se montiraju mjerne cjevice

Slika 8 Nain ostvarivanja traene kvalitete zraka [4]

MOGUNOSTI IMISIJSKIH MJERENJA

MOGUNOSTI IMISIJSKIH MJERENJA

PRAKTINA UPORABA PASIVNIH MJERAA

Mjerno podruje (g/m3) 1-150 1-150 3-240 3 0,2

Vrijeme ekspozicije (dan) 28 28 7 28 28 28

Preciznost mjerenja (g/m3) 0,2 0,2 3 0,2 0,2 0,02

Skladitenje prije koritenja (mjesec) 12 12 6 12 4 6

Skladitenje do analize (mjesec)

Duini dioksid Sumpor dioksid Ozon Benzol Amonijak Sumpor vodik

0,8536 11,9 6,4 31,5 10,9

MOGUNOSTI IMISIJSKIH MJERENJA

MOGUNOSTI IMISIJSKIH MJERENJA

Slika 15 Rafinerija i kartografsko prikazivanje rasprostiranja sumpor dioksida

Slika 14 eliana i kartografsko prikazivanje rasprostiranja sumpor dioksida