KEMIJSKI DAN U SKOLI

U USA se se svake dvije godine odriava nacionalni kemijski tjedan. Ucestvuju uceniei, nastavniei, znanstveniei i dr. Pritom se odriava niz manifestaeija. kao ~to su izloibe. takmicenja. predavanja i slicno. Zasto i vi n(:i..>i Illuyii uigar.izira'i :<2(Toij:;~i Gail li '.asc; :';kcli? Imu t~lik~ atraY-l:vnih pokusa !~oji mogu posluiiti za animaeiju ucenika i nastavnika. a samim tim i stvaranje drukCijeg odnosa prema kemiji. Kao i svaku svecanost i kemijski dan treba zapoeeti podizanjem zastave,

Pribor: Filtar-papir, razrijedene otopine kalij-tiocijanata, kalij-heksaeijanoferata(lI) prskalica

i zeljezo(III)-klorida,

Postupak: Izrezite 3 trake od filter papira, di~zija-koje odgovaraju jednoj boji zastave. Jednu traku namocite u razrijedenu otopinu kalij-tiocijanatar drugtTu otopinu kalij-heksaeijanoferata(lI) i pustite da se tra!<e 9~se. Od suhih traka sfijepite naGionalnu zastavu i objesite na zeljezni stalak. Naravno. bijelu traku ne treba impregni(ati. Bezbojnu zastavu poprskajte razrijedenom otopinom zeljezo(III)klorida pomoeu rasprSivaca kolonjske yode, Pojavit ee se boje zastave. Pokus mozete izvesti i tako da u jednu CaSu ili menzuru ulijete malo koneentrirane otopine kalijtiocijanata, u drugu otopine kositarOQ-klorida a u treeu otopinu kalij-heksaeijanoferata(II). Ulijevanjem razrijedene otopine zeljezo(III)-klorida u pripremljene Case dobivate boje zastave. Pokus se osniva na stvaranju erven~ ~ (Fe(OH2)sSCN]2'f- do (Fe(SCN)6] . Fe3+ leksa tiocijanat uiona s ionima zeljeza ciji sastav varira

+ 6SCW .. (Fe(SCN)6]3amucenje.

U drugoj Casi dolazi do hidrolize kositar(II)-klorida pri cemu se pojavljuje bijelo SnCI2

----

+ H2O ...snO(OH) + HCI

nastaje plavo bertinsko

U treeoj Casi, odnosno na traGi impregniranoj kalij-heksaeijanofaratom(II), modrilo. K+

+ [Fe(CN)6]4- + Fe3+ ... KFe[Fe(CN)6]

<i

Pribor: 4 staklene ease. glazirani keramicki vrc, fenolftalein, mali kristalic zeljezo(III)-klorida, kloridna kiselina, komplekson III (Na sol EDTA), kone. otopina amonijaka

kone.

Postupak: U prvu Casu stavite nekoliko kapi otopine fenolftaleina U drugu Casu stavite vrlo mali kristalic zeljezo(III)-klorida i 5 killJi kone. kloridne kiseline. U trecu Casu stavite na vrh male spatule kompleksona III, a u Cetvrtu 1Okapi kone. otopine amonijaka. U glazirani keramicki vrc stavite dvije kapi kone. otopine amonijaka i 20 kapi 1 M otopine kalij-tiocijanata Pred publikom ulijte u earobni vrc 500 mL destilirane vode. Izlijte destiliranu vodu u case. U prvoj ce casi nastati malinovae, u drugoj sok od narance, a u trecoj voda Sadaaj prve dvije Case izlijte natrag u carobni wc i ponovo napunite prve dvije Case vinom; Vratite sadaaj Vratite sadaaj prve tri caSe natrag u vrc i napunite ih ponovo vodom. prve tri caSe natrag u vrc i napunite cetvrtu casu malinoveem.

P~se osniva na J:Qmjeni pH otopina i na nastajanju obojenih i neobojenih kompleksa zeljeza. Pokus valja prethodno isprobati jer koneentracije kloridne kiseline j amonijaKa mogu varirati;-a osim toga velicina kapi ovisi 0 kapaliei. lato pokus valja izvesti uvijek s istim kapalieama za kiselinu, odnosno amonijak. Obvezno upotrijebite dobra glaziran ili jos bo(j~poreulanski vrc. Nakon Slo ste otvori/i svetanost (zastave i vino). moiete poceti s pokusima. Najbolje je najprije izvoditi manje alraktivne pokuse i one koji ne stvaraju zagusljive plinove. Pokuse s fosforom obavezno ostaviti za pred kraj. jer je fosfor otrovan Janjegovi spojevi smrde. Atraktivnije pokuse, kao sto su eksplozije i valrometi valja sacuvali za veliko finale. Pokusi su podijeljeni u nekoliko qrupa:

Pokusi: i. Voda vrije pri 108 oC

Pnuor i kemlkalije:

T ermometar. casa. natrijklorid

Posfupak: Pripremite zasi6enu otopinu natrij-klorida. Termometrom izmjerite vreiisle (;iste vode, 1Ou ~C. a zatim vreliste zasicene otopine natrij-klorida.Zasicena otopina vrije pri 108 C.

2. Voda vrije kad je hladimo

Pribor i kemikalije: Okrugla tikvica ad 1000 ml s dugim vratom, gumeni rep, zeljezni stativ, hvataljka, tronoiac, azbestna mre~ica, plamenik, metiloran~ili tinta, lanena krpa. Posfupak: Upotrijebite iskljucivo okruglu tikvicu s dugim vratom od Pyrex (vatrostalnog) stakla. pazile da rub tikvice ne bude okrhnut. Ni u kom sluCajunemojte pokusati izvesti pokus s okruglom tikvicom s ravnim dnom ili Erlenmeyerovom tikvicom jer te sigurno dob do implozije.

Napunite tikvicu do polovice obiCnomvodom i dodajte nekoliko kapi tinte ili metilorania da bi otopina poprimila boju. lagrijte sadriaj fkvice do vrenja i pustite da vrr e desetak sekundi kako bi iz tikvice istisnuli say zrak. Ugasite plamenik. Sadriaj te nastaviti kipiti jos neko vrijeme zbog toplinskog~eiteta 2.ai5estne mreiice. 8rzo olabavite hvataljku, vral tikvice obuhvatite lanenom krpom i fikVicu odmah zaeepite gumenim eepom. To valja raditi brzo dok jos vada u tikvici vrije tako da se sprijeCi ulazak zraka u tikvicu. Upotrijebite odgovarajuci gumeni fup ko~ sarno 0 reclne U azl u vra tikvice. U protivnom neeete moeiodeepiti tikvicu. OrieCi tikvicu ukos polije'(ajte je hladnom vodom iz vodJ)voda. Voqa u tikvici kiW-$to vise tikvicu polijevate to sadriaj vise kipi. Prestanite s polijevanjem i voda u tikvici ne kipi. Nastavite Ii s polijevanjem sadriaj tikvice ponovo zakipi. Na kraju otcepite tikvicu u potpunoj tisini. CuTte se kak zrak ulazi u tikvicu. Pojava se osniva na sniZenju.te~aturLvrelista pri snizenom t1aku i na razlici tem~rature gor 'e polovice staklenog b~i temperature vode u tikvici. Kad tikvictLpOlije'.lamo-hladoom vodom gornja - polo~~di i na njoj se oooenzira vodena para. lbog toga se smanji tlak u tikvici pa voda vrije nastojeci postici ravnoteini t1akpara Kako se pare neprekidno kondenzir~ .polovici tikvice tako voda u donjoj polovici neprestano vrije. Prekinemo Ii hladenje us(>Ostavise ravnoteini .!Iak ara i voda ~nevrije. Pokus moiete izvoditi tako dugo dok postoji odg~r~uca razlika temperatura. Na kraju .voda u tikvici se toliko ohladi da tikvicu maiete driati rukom pa se stjece dojam da voda u tikvici vrije od topline vase ruke.

---

3. Dokazivanje kristalne vode u modroj galici

Pribor i kemikalije:

Epruveta savijena u obliku dvostrukog koljena, drvena stipaljka, plamenik,

modra

galica.
Posfupak: Na dno epruvete savijene u obliku dVQstrukog koljena stavite nekoliko grama modre galice. Gornju ... eetvrlinu epruvete omotajte s vanjske strane komadieem vlaine tkanine radi boljeg hladenja. Orieci epruvetu drvenom stipaijkom u poloiaju kao na slici zagrijavajte modru galicu. Kristatna voda Ceisgaritiokondenzirati se u gornjem bladnom dijelu epruvete, akOndenzat ce se sakupiti u kotjenastom dijelu. lamijetit tete da je modra galica pobijelila zbog gubitka kristaln-evode. Kad se epruveta ohladi uspravite je tako da kondenzirana voda dode ~doticaj s bezvodnim gotovo bijelim bakar-sulfatom. U doticaju s vodom bakarsulfat ponovo dobiva karakteristicnu modru boju. Nakon provedenog pokusa epruvetu zacepite gumenim eepom pa je moiete koristiti bezbroj puta

4. Dokazivanje ugljik-diokSida u izdahnutom zraku

Prtbor i kemlkalije: Casa od jogurta ili bilo kakva plasticna posuda, lijevak za filtriranje, filter-papir, gaseno vapno, epruveta Hibilo kakva manja prozirna posuda, plasticna "slamka" od vocoog soka. Posfupak: Pripremite v n u tako da u 100 ml vodovodne vode dodate 1 zlicicu gasenog vapna. Mijesajte nekoliko mlnuta dok se voda ne zasiti kalcij-hidroksidom. Pustite da se preostale krute eestice istaloie i bistru otopinu dekantirajte ili profiltrirajte u manju bocu koju tete zacepiti gumenim eepom. Tako pripremljena-vapnena voda moze se dugo vremena upotrebljavati pod uvjetom da se boca drzi dobro zatvorenom kako bi se sprijeCiokontakt sa zrakom. odnosno ugljik-dioksidom iz zraka.

Ulijtc u epruvetu 2 do 3 mL vapnenc 'lode. Pusite kroz -slamku u vapnenu vodu. Uskoro tcto zamijctiti da se vapnena voda zamutila od izlucena kalcij-karbonata. Ca(OH)2 + C02

CaC03

Nastavite puhati i USkOfOtete primjetili da sc sadriaj epruvete izbistrio. To je zato sto s~ kalcij-kar..bonat otapa u ugljicnoj kiselini kala nastaje daljnjim uvodenjem ugljik-dioksida. CaC03 + C02 + H20 = Ca(HC03)2 lagrijte dobivenu bistru otopinu i ponovo (;e se izluciti netopljivi kalcij-karbonat Ca{HC03)2

= CaC03

+ C02 + H20

To su procesi koji se dogadaju pri vezanju ibuke (prva jednadiba). ot~anju kalcij-karbonata d-elovanjem voda koe sadrie otopijen ugljik-dioksid (druga jednadiba) i izlucivanju kamenca na stijenkama griJaea u elektricnim bojlerima (treta jednadiba). -

5. Ugljik-dioksid gasi pozar

Pribor i kemikalije: Visoka ca.sa od 500 mL ili staklenka za konzerviranje
rodendansku tortu) natrij-hidrogenkarbonat. octena kiselina 9 %-tna (ocat). povrea, mala svijeta (kao za

Poslupak Malu kratku svijeeu nataknife na kraCi krak komada iice savijene u obliku dugaCkog slova J. Stavite na dno staklenke za konzerviranje povrea kavenu iriCicu natrij-hidrogenkrbonata (oko 3 9 sode bikarbone), dolijte oko 20 mL 9 %-tne octene kiseline (oct a) i staklenku poklopite komadiCem papira Prieekajte da se reakcija smir~ odnosno da se staklenka napuni ugljik-dioksidom. lapalite svijefu i unesite je staklenku. Svijeca se gasi. Ugljik-dioksid ne podrZava gorenje pa ni disanje. lato se u podrume u kojima vrije most uvijek mora ulaziti sa svijeeom. Ako se svijeca ugasi znaci da je podrum pun ugljik-dioksida

6. I baloni disu
Pribor i kemikalije: Detergent za pranje suda, plasticna slameica, visoka casa od 500 mL i1i staklenka za
konzerviranje povrea. natrij-hidrogenkarbonat, 9 %-tna octena kiselina (oeat).

Poslupak: Stavite na dno staklenke za konzerviranje povrea kavenu iliCiciJ natrij-hidrogenkrbonata (oko 3 9 sode ~i!5...arbo~), dolijte oko 20 mL 9 %-tne octene kiseline i staklenku poklopite komadl6em papira-Pri ole_case reakcija smiri, odnosno da se staklenka napiJni ugljik-dioksidom. Pomoeu plasticne slamcice i detergenta napusite balon takve velicine da ga moie~ I o-smkl lLS_ugljik~ioi&idom. Uneslte balon u staklenku i zamijetit tete da se balon nadima lzvadite balon iz staklenke i zamijetit tete da se smanjuje. Nastojte istodobno uoCiti kako se mijenja boja balona.
Uglik-dioksid je topljiv u vadi, pa se tako otapa i u balonu koji ste n uhali QQ...moeu ~lamcice i detergenta za pranJe suda. Kako unutrasnjost balo"-~_saariLsarno zrak, ugljik-dioksid isparava iz stijenke balona u njegovu ~nutrasnjost i zato se halon nadima. Kad balon iZrlesemo na zra it ce oncentracija ugljikd!oksida ~ balonu veea nego u okolnom zraku i on izlazi roz stijenku balona otapaju~ isQar?v~ci iz _ nJe. lbog promjene volumena balona mijenja se debljina stijenke. Svjetlo reflektirano na unutarnjoj i vanjskoj stijenKI 6a ona meduSObne interferira i mividifno onu boju kaja se interferencijom pojaeava Kako se mijenja debljina stijenke balona tako se mijenjaju i valne duljine svjetla koje zadovolJavaju uvjete za interferenciju i zato dolazi do promjene boje.

7. Gustoca ugljik-dioksida
Pribor i kemikalije: Osjetljiva tehnicka vaga s utezima, 2 plasticne boce od 1,5 L Coca Cole, natrij-hidrogenkarbonat, 9 %-tna octena kiselina.

Postupak: Odreiite gornji dio jedne plasticne boce od Coca Cole tako da dobijete sto visu casu. Oobivenu casu postavite u vertikalnom poloiaju na jedan krak tehnicke vage. Utezima uravnoteiite vagu. Orugu plasticnu bocu prereiite na polovici gornjeg zakrivljenog dijela tako da dobijete casu malo suienu pri vrhu. U tako pripremljenu casu ulijte oko 40 mL 9 %-t e oct.ene kiseline-i dodajte dvije do tri ilicice natrijhidrogenkarbonata (aka 10 9 sode bikarbone). Ne mijesajte i ne muckajle sadriaj, 'lee pustite da se ugljikdioksid spontano razvija. Kada reakcija prestane boca ee biti puna ugljik~dioksida. Sada polagano prelijte" ugljik-dioksid u casu na vagi, ali tako da ne doticete vagu niti casu na vagi. Ako je vaga dovoljno osjetljiva pretegnut Ce krak u koji ste ulili ugljik-dioksid. Ulezima ponovo uravnoteiite vagu. Na kraju izlijte ugljikd~oksid iz case na vagi tako da je okrenete otvorom prema datje. Krak na kojem je casa postat te laksi. Time ste dokazali da je ugljik-dioksid -teii od zraka", odnosno tocnije, da je gustoca ugljik-dioksida veca od gustoee zraka.

--=-

8. Model uredaja za gasenje pozara

Pribor i kemikalije: Boca za prah od 200 mL. gumeni tep s jednom u10m i jcdnom sirom rupom, koljenaslo savijena cijev (1) = 6 mm. siroka staklena cijev duljine oko 10 cm (zatvorena s jedne strane gumenim tepom, as druge

strane gumenim tepom kroz koji prolazi stakleni stapit). zasitena otopina natrij-hidrogenkarbonata.20 %-tna otopina solne kiseline. detergent. OBVEZNO UPOTRIJEBITE ZASTITNE NAOCALE
Poslupak: Siofite aparaturu kao na slici. ZasiCenom otopinom natrijhidrogenkarbonata (sode bikarbone) kojoj ste dodali malo detergent a za pranje posuda napunite najvise do jedne trecine bocu za prah. U siroku staklenu cijev ulijte 20 %-tnu otopinu solne kiseline. KoliCina kiseline neka bude jednaka polovici ekvivalentne kolicine natrijhidrogenkarbonata u zasiCeno;otopini. To je potrebno zato da se osiguramo da Ce iz boce spricati otopina soli i natrij-hidrogenkarbonata a ne otopina solne kiseline. Obratite . 'pafnju na to da eep na siro; stakleno; cijevi kroz koji prolazi stakleni stapie bude evrsto zaeepljen. pazite da vrh koljenasto savijene cijevi ne bude preuzak. lbog naglog razvijanja ugljik-dioksida u boci poraste tlak. Aka Cepavi nisu evrsto uglavljen~ poviseni t1ak moze ih izbaciti. Ako su eepavi dobro uglavljeni a otvor koljenasto savijene cijevi preuzak moze doci do prevelikog poveeanjat1akai eksplozije boce. U svakom slucaju isprobajte pokus najprije sa manjim kolicinama reagensa Kada staklenim stapieem izbijete donji eep kiselina i natrijhidrogenkarbonat razvijaju ugljik-dioksid koji smjesu za gasenje pozara" istiskuje kroz koijensto savijenu clJev.

9. Padanje svijece
Pribor i kemikalije: Uska prozirna plastiCnaboca ad 0,75 L, kratka svijeea Poslupak: Odrezite gornji dio ~tg;ne boce tako da dobijete dosta sirok olvor. Na dno boce uevrstite kratku svijeeu. Zapalite sVIJeeu i pustite da boca s velike visine pada sa zapaljenom svijeeom. Plamen Ce se ogasiti prije nego padne na po ako se bad dovOiJne visine (oko 3 do 4 m). : -- ' Kada svijeca gori vruCi linovi nastali izgaranjem. laksi su od okolnog-3raka pa struje prema ore, a sVJezl zrak pritjeee sa svih strana. TiJea 0 a s pad 'u nemaju"':teziou". Kada boca s upaljenom svijeeom slobodno pada s njom slobodno pada i zrak u bod. Kako nastali ugljik-dioksid nije lakSiad zraka, jer zbog slobodnog pada niti jedan nema "teiinu, nema ni dotoka svjezeg zraka zbog.strujanja. Kad se .okolni kisik petrosi svijeca se ugasi, a to se dogodiprije nego uredaj padne na pod ako se baci s dovoljne visine.

10. Crna;;zmija

.'

Pribor i kemikalije: Plitka keramicka posuda (na pr. stari tanjur), suhi pijesak (pijesak je dobro prije isprati slatkom vodom i izzariti), etanol, natrij-hidrogenkarbonat, seeer u prahu Poslupak: Temeljito izmjesajte 10 9 natrij-hidrogenkarbonata i 65 g seeera u prahu. Uzmite oko 2 kg suhog pijeska i od njega formirajte stoiac na sredini starog keramiCkog tanjura U sredini stoica nacinite veee udubljenje u koje eete ulitj toliko etanola da se pijesak u sredini udubl'en'a dobro napije (oko 50 mL). Konacno, u udubljenje uspite smJesuseeera i natrij-hidrogenkarbonata Upalite smjesu sibicom. Seeer u sredini stoica najprije ee se pretvoriti u karamel iz kojega ee nakon 5 do 10 minuta isplaziti crna zmija Velicina zmije ovisi 0 vremenu gorenja etanola.

11. Oobivanje umjetnog meda

Pribor i kemikalije:

seeer, limunska kiselina. Erlenmeyerova tikvica od 200' mL. stakleni stapiC.vodena ku-

pelj.
PoslupakPripremite 100 mL otopine setera u obliku sirupa. Dobivenoj otopini dodajte 1 9 limunske kiseline j zagrijavajte smjesu 40 do 45 minuta na vadenoj kupelji. Dobit eete gusti viskozni sirup, umjetni med, odnosno smjes.uglukoze i frYktoze. Djelovanjem kiseline pri povisenoj temperaturi<foFaZf do hidrolize satlaroze. C12H22011
+ H20 = C6H1206 + C6H1206

saharoza

glukoza

fruktoza

Oa bisle dobili i odgovarajucu aromu dodajle u dobiveni sirup iliCicu prirodnog meda.

12. Gorenje

se~era

Pribor i kemikc1/~e: Kocka secera, plamenik, pepeo cigarele

?OSlup3,L:: Pc~usaj:e upa!it: kccke secera. I ~ecer ne gori vec se tali. Rastaijeni dio gurmiie u pepeo cigarete. Sada secer ori zoog kataliticko ufecaja sastojaka pepela ci arete.

13. Reducirajuca svojstva glukoze

Pribor i kemikalije: Epruveta, Casaod 250 ml, drvena hvataljka, otopina glukoze. otopina bakar(II)-sulfata

w(CuS04)

10%, otopina natrij-hidroksida w(NaOH) = 10%.

Posfupak: Zagrijte pola case vode. Ulijte u epruvetu 1 mL 10%-tne otopine bakar(lI)-sulfata i nekoliko kapi otopine natrij-hidroksida Nastaje tamno-plavi talog bakar(ll)-hidroksida. Tome dodajte oko 1 mL otopine glukoze i grijte u casi s vrueom vodom. Nakon kratkog vremena izluci se crvenosmedi talog.

14. Hidroliza saharoze

Pribor i kemikalije: Casa od 250 mL, 2 epruvete. 2 %-tna otopina saharoze, Fehtingova otopina, otopina natrij-hidroksida. w(NaOH) = 10%.

kloridna kiselina (1 :3),

Posfupak: Ulijte u epruvetu 2 do 3 mL otopine saharoze i dodajte istu kolicinu Fehlingove otopine. Reakcijsku smjesu zagrijavajte u casi s vrueom vodom. Ne nastaje nikakva promjena U drugu epruvetu ponovo ulijte 2 do 3 mL otopine saharoze, dodajte nekoliko kapi razrijedene kloridne kiseline i reakcijsku smjesu zagrijavajte do vrenja 5 do 6 minuta. Nakon toga oprezno dodajte otopinu natrij-hidroksida do luinate reakcije. Smjesi zatim dodajte 2 mL Fehtingove otopine i ponovo zagrijte. Nastaje crvenosmedi talog.

15. Svojstva karbamida

Pribor i kemikalije: 2 epruvete, plamenik, drvena hvataljka, karbamid (umjetno gnojivo, dobije se na svakoj benzinskoj pumpi), koncentrirana otopina natrij-hidroksida, 10%-tna otopina bakar(II)-sulfata, Conwayeva posudice sa staklenim poktopcem (npr. Petrijeva zdjelica veteg promjera), grafoskop, grafo-tolija, otopina katcij-hidroksida otopina uree, otopina ureaze.

Pokus 1. Uspite u epruvetu malo karbamida i dolijte koncentrirane otopine natrij-hidroksida. Oprezno zagrijavajte. Ispitajtemiris nastalog plinovitog produkta . Pokus 2. Uspite u suhu epruvetu malo karbamida i zagrijavajte do taljenja. Ohladenoj talini dodajte destilirane vode, zatim kap lO%-tne otopine bakar(ll)-sultata i otopine natrij-hidroksida SnaZno promuckajte smjesu. Pojavit ee se Ijubicasto obojenje. Ako dobijete plavu boju znaci da je koncentracija iona Cu2+ prevelika pa treba uzeti jos razrijedeniju otopinu bakar(II)-sulfata. Pokus 3. Pokus projicirajte na grafoskopu. U unutrasnji dio Conwayeve posudice stavite 1 mL vodene otopine kcflcij-hidroksida.U vanjski dio posudice stavite po 1.5 mL otopine uree i 1.5 mL ureaze. Posudicu poklopite. Nakon jedne minute dolazi do zamueenja otopine kalcij-hidroksida. Otklopite posudicu i nastojte mirisom ustanoviti prisustvo amonijaka.
Opaska: Otopinu ureaze moiete prirediti tako da u epruvetu stavite malo sojina brasna, dodate vode i muckate oko 10 minuta. Smjesu zatim profiltrirate i bistri filtrat u kome se nalazi ureaza upotrijebite kao reagens.

16. Dokazivanje bjelancevina - biuretna reakcija

Pribor i kemikalije: Epruveta, kapaljka, otopina bjelaneevine (bjelanjka), otopina natrij-hidroksida, vrlo razrijedena otopina bakar(II)-sulfata, Posfupak: Ulijte u epruvetoJ()ko 1 mL otopine bjelancevine (bjelanjka) i dodajte toliko otopine natrijhidroksida da otopina bude luinala (proba indikator-papirom). Zatim dodajte kap po kap otopine bakar(II)sulfata. Sadriaj epruvete malo promuckajte. Nastaje crveno-ljubieasto obojenje.

17. Svojstva bjelancevina

Pabar i kemikalije: Stalak s 12 epruveta, casa, plamenik, drvena hvataljka, otopina bjelanjka, destilirana voda, etanol, razrijedene otopine kloridne kiseline, otopina bakar(II)-sulfata, otopina olovo(II)-acetata. Posfupak: U sve epruvete redom ulijte po 1 mL otopine bjelanjka Prvu epruvetu zagrijavajte. Nastaje talog. U drugu epruvetu dodajte malo etanola i promuckajte. Nastaje talog. U trecu epruvetu dodajte

razrijedene kloridne kiscline. Nastaje talog. U cctvrtu i pctu cpruvctu bakar(II)-sulfata i olovo(II)-acetata. Nastaju talozi.

dodajtc

po nckoliko kapi otopine

Otopinu olovo(ll)-acctata priredit tete tako da malo slrugotina ili opiljaka olova grijele u epruveti ad tesko taljiva slakla dok veCina olava ne oksidira i nastane olovo(II)-oksid. Nc grijle previse jcr olovo(lI)--oksid reagira sa slaklom. U ohiadenu epruveiu oooajle oko 0,5 mt. g::/;'-tlle odt::n(: kiseline (octa). i.eK tuliko koliko yam je potrebno za reakeiju. Nakon nekoliko minuta olovo(II)-oksid Ce se otopiti a na dnu epruvete ostat Ce neotopljeno olovo. Oddekantirajte otopiou olovo(II)-aee a a. -Nemojte dodavati suviSe octene kiseline. Potrebna nam je otopina olovo(II)-acetata bez suviska oetene kiseline.

18. Dokazivanje

sumpora u prirodnim proteinima

Pribor i kemikalije: Olovo(lI)-oksid, 10 %-tna otopina natrij-hidroksida, vuna. svila, otopina bjelanjka Poslupak: Zagrijte u epruveti malo opiljaka olova dok vecina olova ne prede u olovo{1l -oksid. U ohladenu epruvetu dodajte oko 2 mL 10%-tne otopine natrij-hidroksida i grijte uz stalno mijesanje dok se vecina talo a ne oto i. OddekanhrajteompinIT"KoJa sadrzl plumbat(ll)-ione i upotrijebite je kao reagens na sulfidione. Ovaj reagens redom dodajte u epruvete s uzorko~es.tiIe..Lotopine bje1anjka Objasnite zasto reakcija izostaje u e ~eti s prirodnom svilom.

19. Dobivanje

sapuna saponifikacijom

masti

Pribor i kemikalije: Porculanska zdjelica. vodena kupelj iti elek1ricna grijaea kapa. trono~ac, azbestna mrezica, stakleni stapic. kapaljka, 2 epruvete, Casa, zlica, menzura, svinjska mast iIi ulje, etanol, otopina natrij-hidroksida, zasi6ena otopina natrij-klorida. destilirana voda Opasnosti- Rad s jakom luiinom. Nosite zastitne naocale! Poslupak: Stavite u porculansku zdjelicu iti vetu epruvetu oko 2 9 svinjske masti iIi nekoliko m~jestivog . ulja i dodajte 3 do 4 mL otopine natrij-hidroksida i jednaku ko ICl u nola. Elanol sluzi ~tapalo i pospjesuje brzinu reakcije. Smjesu oprezno i lagano zagrijavajte u elek1riCnoj grijaeoj kapi ili na vodenoJ upe ji:-NepreKiC no mjesajte staldenim stapiCem. Kfaj reakcije utvrdite tako da uzmete kap reakcijske smjese i stavite je u epruvetu s to 10m destiliranom vodom. Ako se smjesa otopi reakcija je zavrsena Nakon toga vrutu reakcijs!sY-sffijesu izli te u casu sa 20 ml zasiCene otopine natrij-klorida i sve skupa zagrijavajte dok se ne i{d~jiJl~masa Uzmite malo te mase u epruvetu s 3 do 5 ml destilirane vade i dobra pramuckajte. Ako ste sve ispravno ucinili nastaje pjena Dobili ste sapun. .

20. Svojstva sapuna

pfibor i kemikalije: Stalak s epruvetama, porculanska zdjelica, 1%-tna vodena otopina sapuna, razrijedena kloridna kiselina, razrijedena octena kiselina, otopina olovo(II)-acetata. otopina kalcij-klorida, otopina bakar(II)-sulfata, destilirana i vodovodna voda, sumpor u prahu. Pokus1. Razlaganje sapuna pomoCu kiselina

Ulijte u ~ epruvete po 1 mL 1%-tne otopine sapuna. Dodajte fedom u svaku epruvetu po jednu od navedenih razrijedenih kiselina_ U objema epruvetama nastaje zamu6enje. Snaino promuckajte. Nastaje I.i pjena? Ostavite stanovito vrijeme epruvete u stalku i tada pogledajte povrsine otopina Ocito je da se sapuni ne mogu upotrebljavati u kiselim otopinama. Pokus,2. DQbivanje u vodi netopljivih sapuna.

U 5 epruveta stavite jednake kolicine 1%-tne vodene otopine sapuna U prve tri epruvete dodajte par kapi otopine jedne od gore navedenih soli, odnosno otopine olovo(II)-acetata, kalcij-klorida i bakar(II)-sulfata U svim epruvetama nastaje zamueenje. odnosno talog. Epruvete zatvorite prstom i dobro promuCkajte. Ne nastaje pjena. Zasto? Napisite jednadibe reakcija? U preostale dvije epruvete ulijte 1 do 2 ml vadovodne, odnosno destilirane vode. PromuCkajte. Sto sada opaiate? Ne preporuCa se pranje sapunom u tvrdoj vodi.

Opaska:Otopinu kalcij-klorida dobit cete tako da komadic maramora preko noCi ostavite u kloridnoj kiselini.
Pokus 3. U porcutansku zdjelicu nalijte vodovodnu vodu i po cijeloj povrsini kroz najlonsku Carapu pospite vrlo malo sumpora u prahu. Zatim na tu povrsinu kapnite kap otopine sapuna. Cestice sumpora Ce se razmaknuti.

21. Svojstva

detergenata
zdjelica. 1%-tne olovo(II)-acetata. otopine razlicitih detergenata, otopina kalcij-klorida, otopina

Pribor i kemikalije: Stalak s epruvetama. porculanska razrijedene otopine kloridne i octene kiseline. otopina bakar(II)-sulfata, destilirana i vodovodna voda

Poslupak: U 5 epruveta stavite redom po 1 mL 1 %-tnih otopina rallibtih detergenata. epruvetu dodajte par kapi nekc ad navedenih olopina kiselina. odnosno soli. Promutkajlc_ U cemu je prednost pranja s detergentima u odnosu na sapune u slab<>kiselom mediju.

Zatim u svaku ~Io sIc opazili?

2 . Izolacija zeolita iz detergenta za pranje rublja

Pribor i kemlkalije: Casa od 500 mL, 2 case od 150 mL, Buchnerov lijevak. vodena sisaljka. filtar-papir, 0,1
%-tna otopina metilenskog plavog (tinta), 0,1 %-tna otopina metiloranfa, detergent za pranje rublja sa zeolitom kao sredstvom za omeksavanje vode (vidi sastav detergenta naveden na kutiji).

--------

--- - - -

Poslupak: Oko 25 9 deter enta koji s~1L ~ kuhajte U oko 300 mL destilirane vode tijekom dvadesetak minuta. Vru6u otopinu profiltrirajte preko BGchnerovog lijevka i isperite s malo vade. Ponovite postupak sasvjezih 300mtOestilir~ne vode. Netopljlvi ostatak sadrfj uglavnom cisti zeolit.
Ispitajte apsorpciju metilenskog plavog i metiloranza na zeolitu. U tu svrhu dobiveni zeolit razdijelite u dvije manje case i dodajte oko 50 mL vode. U jednu casu dodajte nekoliko kapi otopine metilenskog plavog iIi tinte dok otopina ne poprimi jasnu plavu boju. Nakon sto ste dobro promijesali, otopinu profiltrirajte preko Buchnerovog lijevka i isperite destiliranom vodom. Unatot ispiranju zeolit zadrzava plavu boju. U mugu casu sa zeolitom i oko 50 mL vade dodajte oko 1 ml otopine metiloranfa. Profiltrirajte otopinu preko Buchnerovog lijevka i isperite destiliranom vodom. Zeolit ostaje bezbojan, odnsono ne adsorbira metiloranz. Pokus dokazuje da je zeolil kationski izmjenjivac. Metilensko plavo je-sol klorovodicne kiseline pa je obojena komponenta kation koji se moze adsorbirati na negativno nabijeni skelet strukture zeolita Naprotiv, meliloranz je natrfeva sol pa je obojena komponenta anion i ne maze se adsorbirati na negativno nabijeni skelet strukture zeolita.

23. Kataliticki raspad vodik-peroksida

Pribor i kemikalije: Epruveta, 3% otopina vodik-peroksida, kvasac

Opasnosti: STAVITE ZASTITNE NAOCALE

Poslupak: Stavite u epruvetu 1 do 2 ml 3 %-tne otopine vodik-peroksida Oodajte zrnce svjezeg kvasca iIi komadi6 svjezih jetrica Vadik-peroksid se raspada na vadu i kisik. Tinjaju60m trescicom dokaiite da se pritom razvija kisik. ~
Svjezi kv..,?sac,jetra, krv, slina i de. sadrze enzim poznat pod imenom katalaza T aj enzim u nasem organizmu ima zadacu da razlaie perokside. Nairne, potrebnu energiju za iivot i kretanje nase tijelo dobiva oksidacijom, a pritom nastaju i male kolicine peroksida. Smatra se da jedna molekula katalaze maze u sekundi razloziti i 100 000 molekula vodik-peroksida.

24. Dobivanje etanala iz etanola

Pribor i krzmikalije: Erlenmeyerova etanol, casa s vru60m vodom.
tikvica od 250 ml sa sirokim grlom, pluteni Cep, deblja bakarna zica, .

Postupak: Savijte jedan kraj debije bakarne zice u spiralu od kojih 5 do 10 zavoja Orugi kraj duijine oko 10 cm ugurajte u pluteni Cep koji sluii kao delac. U Erlenmeyerovu tikvicu ulijte oko 20 ml eta i ugrijte u casi s v~dolll--takO-.da..s.e...tik.vica~ispunLpa[ama etaoola. Spiralu od bakrene iice ujarite u ~acijskom plamenu plinskog plamenika i jos uiarenu unesite u tikvicu s parama etanola. L:icana spirala 6e ostati i dalje uiarena zbog topline koja se oslobada tijekom oksidacije . etanola u etanal. Moie do6i caki do pojave plamena. Oprez! PomiriSite sadriaj tikvice. CH3CH20H + CuO -+ CH3CHO + H20 + Cu

25. Nezapaljiva krpa

Pabar i kemika/~e: Pamucna krpa 30 x 30 cm s porubljenim rubovima, ieljezni tronozac, etanol Poslupak: Pamucnu krpu 30 x 30 cm s porubljenim rUbovima nakvasite u smjesi jednakih volumnih dijelova etanola i vode. Ocjedite krpu, ali neka jos ostane dovoijno mokra i prebacite je preko zeljeznog tronosca. Zapalite krpu. E1anol gori ali se krpa ne6e zapaliti jer je temperatura plamista vlaine krpe daleko visa od temperature plamista etanola. Kad etanol izgori)plamen se gasi.

26. Dobivanje plasticnog sumpora

Pribor i kemikalije: Plamenik, epruveta. drvena stipaljka, casa od 400 mL s hladnom vodom, sumpor.

Poslupak: Obicnu epruvetu napunite do polovice surnporom u praltu. Ultvatite epruvetu drvenom stipaljkom i polagano zagrijavajte na vrlo slabom plamenu neprestano prekidajuti zagrijavanje i potresajuCi epruvetu. Aka sle pailjivo zagrijavali sumpor on Ge se raslaliti u svjet\o.~utu tekutinu koja se sastoji ad S8 molekula. Nastavite zagrijavanje i zamijetit tete da surnpor mijcnja boiu. U jednom trenutku sumpor te preCi u vrlo viskomu crvenosmedu tekutinu koja se sastoji ad medusobno isprepletenih lantastih molekula r aziiC;iie duljine. Nasldviie dalje zagrijavati sve doi< surnpor ne provrije. t<ipuCi sumpor izlijte u lankum mlazu u hladnu vodu. Dobit tete tzv. plastitni sumpor koji se sastoji od dugatkih molekula od mnogo aloma sumpora. lbog istjeeanja u tankom mlazu molekule su se poredale paralelno smjeru istjecanja. lbog toga dobiveni sumpor pokazuje elastil:na svojstva. Tijekom narednih nekoliko minuta zamijetit tete kako sumpor otvrdnjava, a mijesenjem medu prstima proces se ubrzava. Do otvrdnjavanja sumpora dolazi zbog kristalizacije u rompski sumpor koji je stabilan pri sobnoj temperaturi, a sastoji se od S8 molekula

27. Reakcija sumpora i zetjeza.

Pribor i kemikalije: KeramiCka ploCica, ieljezna solna kiselina, plamenik, stakleni stapic.
vuna za Cistenje kuhinjskog posuda, sumpor u prahu,

Poslupak: Uzmite 4 tezinska dijela sumpora i 6 teiinskih dijelova ieljezne vune. Leljeznu vunu (atomic, bez detergenta) izreiite skarama tako da dobijete sto sitnije komadice kako bi se sumpor i ieljezo mogti sto jednolicnije izmjesati. Smjesu stavite na keramicku ploeicu tako da formirate stolae. Vrh staklenog stapica ili komadica ieljezne lice uiarite u plamenu plamenika Uiarenim vrhom dotaknite smjesu sumpora i ieljeza. Na tom mjestu zapaCet te reakeija koja se ubrzo prosiri na cijelu smjesu, a pritom . nastaje ieljezo(II)-sulftd. Kada se smjesa ohladi, mati komadic stavite u epruvetu i dodajte nekoliko kapi 10 %-tne saine kiseline. Osjetit tete karakteristican miris sumporovodika.
FeS + 2HCl

= feCI2

+ H2S

28. Tatozenje bakar(II)-sutfida

Pribor i kemika/~e: RupiCasta epruveta, probuSeni eep s koljenasto savijenom staklenom eijevi, 2 ease 200 ml, epruveta, otapina madre galice, kloridnakiselina

00

Poslupak: U rupicastu epruvetu stavite nekoliko komadi6a zeljezo{f1)-sulfida dobivenog u pokusu spajanja sumpora i ieljeza. Epruvetu zaCepite Cepom kroz koji prolazi koljensto savijena eijev. U jednu caSu stavite 10 %-tnu otopinu kloridne kiseline a u drugu obicnu vodu. Uronite rupieastu epruvetu s ieljezo(ll)-sulftdom u casu sa kloridnom kiselinom. Razvijeni sumporovodik uvodite kroz koljensto savijenu eijev U ,epruvetu s malo razrijedene otopine madre galice. Javlja se erni talog bakar(II)-sulfida Nakon sto se istaloii sav bakar u obliku sulfida rupicastu epruvetu uronite uCasu s obicnom vodom Hi isperite pod tekueom vodom kako biste prekinuli daljnje razvijanje sumporovodika pazite! Sumporovodik je otrovan. Zracite prostoriju ili radite na otvorenom.

29. Oobivanje i svojstva sumpor-dioksida

Pribor i k.emikalije:
konzerviranje Kalij-bisulfit K2S20S ("vinobranT povrea, plavi cvijet, krpica obojena tintom. 10 %-tna kloridna kiselina, staklenka za

Opasnosti: Sumpor-dioksid je otrovan i pokus valja izvoditi na otvorenom .

..

U staklenku od 3 l za konzerviranje povrea stavite oko 10 ml 10%-tne kloridne kiseline i dodajte ilicicu vinobrana. Razvija se sumpor-dioksid jer kloridna kiselina kao jaea kiselina istiskuje slabiju kiselinu iz njezine soli. K2S20S + 2HCI = 2KCI + 2S02 + H20 Objesite na komadi6u konca ili lice plavi vlaian cvijet i vlainu krpieu umrijanu tintom. Uskoro rete primjetiti da Ce boja cvijeta i krpice umrijane tintom nestati. Pokus moiete izvesti i tako da u staklenki zapalite komadi6 sumporne trake. U tom sluCaju morate na dno staklenke staviti malo pijeska da biste sprijecili lokalno zagrijavanje j pueanje stakla.

Poslupak

."';'rl~:t~~
I,t

Ako pokus izvodite u razredu onda morate spJijeeiti izlale~ sumPQr-dioksidau prostoriju. Siozite aparaturu prema slici. U ispiralicu stavite otupinu metilorania. Sta.!5l~no z~ono ili preokrenutu-kadu postClvitena grvenu klupicu s=iUPQDLkWl a . "'u ~azi g_umenacijev prikljutena na ispiralicu. lbog neravnina drvene podloge stakleno zvono ili kadu brtvite pomocu samoljepljive spuzvaste trake za brtvljenje prozora. T raku naljepita na r0Lzvona, QdflOSnO kade. Sama teiina zvona je dovoljna da sprijeci izlalenje sumpor-dioksida u prostoriju, a poroznost spuivaste brtve osigur va ulaien'e zraka lbog malog podtlaka koji se vodenom sisaljkom stvara unuta zvona. Ukljucite vodenu sisaljku i regulirajte jacinu rnlaza tek toliko da kroz ispiralicu prolazi mjehuriC po mjehuric zraka. Ispod zvona postavite upaljenu svijeeu i vazu sa svijeiim cvijetom. Na primjer ljubicice i opcenito plavo cvijete najbrie pobijeli. lapalite surnpomu traku u porculanskoj zdjeliei drieei je ispod nagnutog staklenog zvona i odmah je poklopite staklenim zvonom. Tako u prostoriju nete uci gotovo nimalo sumpor-dioksida Sumpor gori \a nastali sum r-dioksid~paja~vlagom iz zrakapa se pod zvonom .\Iidi magla. Uskoro se svijeca ugasi, cvijet izblijedi a otopina metilorania promijeni boju iz zute u ervenu. Time SOlO dokazali da sum r-diaksid ne ~driava orenje. a da vodena otopina sumpor~ioksida pokazuje kiselu reakeiju. f'
"OO(

30. Izbjeljivanje mrlja ad tinte

Pribor ikemikalije:
Bijela krpica umrljana tintorn, vinobran (K2S205) ~. :
Posfupak: Uzmite bijelu krpicu umrljanu tintorn. Pokusaji da se boja tinte ukloni pranjem vodom i spunom obicno ne uspijevaju. Priredite otopinu vinobrana i tom otopinom namaiite umrljano mjesto. Nakon nekoliko minuta boja tinte te nestati. ope rite krpu obicnom vodom i osusite. Boja se vise ne pojavljuje. Vinobran, odnosno kalij-pirosulfrt je redukeijsko sredstvo kojim se boja tzv. metilensko plavo. najeescL sastojak tinte, prevodi u bezbojan spoj. ..,~-~

31. Adicija hidrogensulfita na aceton

Pribor i kemikalije: Vinobran (kalij-pirosulfrt), aceton, epruveta
Posfupak: Ulijte u epruvetu oko 5 mL acetona i 5 mL zasicene otopine vinobrana i snaino promuCkajte.. Nastaje bijeli talog. .

CH3COCH3 + HS03 -

= (CH3)2C(OH)S03-

32. Silikatni vrt

Pribor i kemikalije: Staklenka od 800 mL za konzerviranje povrea, vodeno staklo, destilirana voda, kristalici modre galice. ieljezo(II)-sulfata. kromove stipse (nikal-sulfata, kobalt-klorida, mangan-sulfata, zejiezo(III)- . klorida) tf1l.. . .
(j

Posfupak' Ulij1eu staklenku za konzerviranje povrea oko 100 do 150 mL otopine vodenog stakla koju ste kupili u trgovini boja i lakova Oolijte peterostruki volumen destilirane vode i dobro promijesajte drvenim. plasticnim Hi staklenim stapieem. Postavite staklenku na mimo mjesto i posijte vrt tako da u staklenkiJ ubaeite kristaliee navedenih soli. ne vete qd zrna riie. Nastojte da se kristaliCi jednolicno rasporedepo dnu staklenke. Nakon nekoliko sati u staklenki ce izrasti vrt od raznobojnih stabala. .

Kristali razlicitih soli prijelaznih metala s otopinorn natrij-silikata (vodeno staklo) reagiraju tako da na povrsini kristala nastane opna od netopljivog silikata prijelaznog metala. Koncentraeija otopine unutar opne veca je od koncentraeije otopine vodenog stakla lbog toga voda difundira kroz silikatnu opnu u unutrasnjost. Opna bubri dok ne pukne, a pritom otopljena sol dolazi u kontakt s otopinom natrij-silikata Na mjestu pukotine formira se nOvaopna Proces se ponavlja 'i tako izrastu razlicite obojene forme koje podsjecaju na evjetni vrt. '

33. Gel kremicne kiseline

Pribor i kemikalije:
Epruveta. vodeno staklo. kloridna kiselina
Posfupak: Ulijte u epruvetu 4 do 5 mL vodenog stakla. Oodajite kap po kap kone. kloridnu kiselinu. Zamijetit cete kako se izlucuje ielalinozni talog. To je gel kremicne kiseline.

nNa2Si03 + 2nHCI = 2nNaCI + Si02.nH20

.'""\~.;. 'l';l.~
. ''\0.

34. Sunce na zapadu

Pribor i kemika/ije: Grafoprojektor. erni papir 25 em X 25 em s olvorom menzura od 500 mL, kolofonij. elanol, epruvela s plulcnim cepom. prornjera 5 em n,1 sredini,

Posfupak: U epruvelu slavite zrQce kolofonj.a, veliCine zrna graha. i dolijte oko 7 do 8 mL e~a. Zacepi:c eprlJVc:Li i pustite da se ~o for,ij olopi preku nul-i.. i~a gl aloproje:<io," pus:a'Jit8 erni ill2iu olvorom u sredini. Na olvor postavite menzuru o~-.llilpunje.nu vodom. Bolje je upolri[etjl I estllranu ili_ - prokuhanu \{odu jer je voda iz vodovoda o~ puna mjehurica nastalih od izlucena zraka do eega dolazi 'zbog smanjenja t1aka. Upalite grafoprojektor i uoCite boju sunca koje se projeeira na platno. Skinite menzuru s projcktora i u vodu u menzuri u IJte 00 m[ oto lne-kolofonqa u alkoholu. Promijesajte sadrzaj menzure. Otopina mora opalescirati. Ako ste dodali previse otopine kolofonija. otopina u menzuri bit te mlijecno bijela pa jetreba raZrijediti vodom. Bitno je da se nakon ~rolaza svjetla iz grafoprojektora kro..z menzuru s opaleseirajueom otopinom na projekci"skom platnu vidi tamnocrveno_ sunce. Obratite pafnju na svjetlost koju pokazuje otopina u menzuri. Neposredno uz ploCu grafoprojektora otopioa je ~s..la a pri vrpu ervena Izlijte polovicu sadriaja menzure i uoCit eete da je sunce na projekcijskom plalnu postalo ~o, a daljnjim smanjivanjem razine vode u menzuri "sunce dobiva-oijelu boju. Opisani pokus simuJir~~pr'!y~~u_ i zalasku sunca. Kada je sunce nisko na horizontu. pri izlasku i zalasku. suneeve ~raKe prevaljuju duiji put kroz atmosferu nego kad je sunce u zenitu. Jlavi i s neeva spektra, odnosno svjetlo krate valne duljine. vise se rasprsuje na Cestieama prasine. kapljicama magle u oblaeima i molekulama zraka nego sVJe veCe~alne d.uljine, oanoSrio crveni dio spektra. lato erveni dio suneeva spektra dolazj dQ. nas neposredno oz atmOsferu, dok ra:m:c:seno plavo sv'etlo dolazi sa svih strana. Sredinom dana, kad je sunce visoko na horizontu, svjetlo revafiu'u kraCi plJt kroz atmosferu pa do nas osim ervenog dospijeva i plavi dio spektra. lato je oko podneva sunce bijelo. Pokus nam ujedno objasnjava zaSlo je nebo pi avo. Kad na lemlji ne bi bilo atmosfere, nebo bi bilo erno. T akvo erno nebo vide aslronauti na svojim putovanjima

35. Hrdanjem zetjeza razvija se toptina

Pribor i kemikalije: Ova jednaka termometra do najvise 100

c, ieljezna

vuna.

Posfupak: Omotajte rezervoar jednog termometra smotuljkom ieljezne vune i navlaiite s malo oetene kiseline (octa). Postavite oba termomelra na mirno mjesto. Nakon nekog vremena kad cne hrdanje ieljeza primjetit eete da termometar omotan ieljeznom vunom pokazuje _visu t~mperaturu. To je zato sto se pri kemijskoj reakeiji hrdanja zljeza razvija toplina. -

36. Korozija zeljeza (sa i bez kontakta s plemenitijim metatom, Cu)

Pribor i kemlkalije: 6 plasticnih casa, 5 novih ieljeznih traka od einka, pocincani ieljezni Cavao ili vijak. caval a ad 6 do 8 em, komadic bakrene

iice, stapi6 ili

Posfupak: U plasticne case nalijte do polovice obicnu vodu. U prvu Casu stavite nov ierezni cavao tako da polovica Cavia bude na zraku. U drugu casu stavite Cavao omotan komadieem bakrene iice. U tre6u casu stavite Ca\tao uz kojega ste koncem privezali komadie einka ili einkova lima. U eetvrtu casu stavite poeineani ieljezni cavao ili vijak. Konacno, u petu casu ulijte do polovice desliliranu vodu i u nju uronite nov ieljezni cavao tako da poloviea CavIa bude na zraku, au sestoj casi neka cavao bude potpuno pod vodom. Tijekom nekoliko narednih dana promatrajte promjene na cavlima i u vodi. lamijetiti eete da je u slucaju kada je Cavao omotan komadieem bakrene zice doslo do najjaee korozije iereza. U tom slucaju imamo kratkospojeni galvans I clanak u kojem' je ielje~ksiQira se). Korozl a e n 'slabl . ~ na u treeoj i eetvrtoj casi gdje je anoda cink koji se otapa i stitiieljezG. Obratite painju na razlike u kolicini hrde u prvoj. pet oj i sestoj casi. U prvoj se casi nalazi obicna veda koja sadrii otopljene soli, pa je elektrolit. ~isi~iz zraka i elektricna provodnost olopine potpomaiu hrdanje ieijeza. U petoj caSi imamo destiliranu vodu kOJa nije elektrolit i zato je korozija-ieljeza slabije izraiena Konacno, u sestoj casi cavao se nalazi pod destiljranom vodom. pristuP. kisika iz zraka je smanjen, a destilirana voda nije elektrolit. lato se korozija ieljeza u destiliranoj vodi odvija najsporije. To nam objasnjava Z2.sto se u hladnjake motom sa zatvorenim suslavom za hladenje stavlja destilirana vodao Leljezni i optenito metalni dijelovi motora koji se hlade morskom vodom narocito su izloieni koroziji. Na primjer vanbrodski motori, nakon prestanka koristenja u ljelnoj sezoni, prije uskladistenja moraju se isprati slatkom vodom da bi se isprala sol i tako smanjila korozija svih melalnih dijelova.

37. Istiskivanje bakra zeljezom

Pribor i kemika/~e: Leljezna vuna, otopina madre galice. termometar. Posfupak: Nalijle u epruvetu nekoliko mililitara otopine modre galice, koncentraeije 250 gll. Termometrom izmjerite temperaturu otapine. Ugurajte u otopinu smotuljak ieljezne vune i lagano pritisni1e termomelrom.

N~kon keatkog vremena primjetiti tete da se na zcljezu izluCio elementarni bakar koji se prepoznaje po be akteristicnoj crvcnoj boji. Istadobno poraste temperatura otopine jer se pri toj reakciji oslobada toplina. ~~ CuS04 + Fe = FeS04 + Cu 6.H = -154 kJ Gakar je plemcnitiji metal od ieljeza i zato se zeljezo otapa)3 bakar izlucuje u elementarnom obliku.

38. Olovno drvo

Pribor ~kemikalije: Visoka Casa, plocica ad cinka, 0.4 %-tna otopina olovo(II)-acetata
(ili opiljci olova i oeat)

Poslupak: Otopinu olovo(II)-acetata maiete dobiti otapanjem olovo(II)-oksida u octenoj kiselini (octu). Olovo(II)-oksid dobit 6ete tako da opiljke olova zagrijavate u epruveti od tesko taljiva stakla dok sa ve6ina olova ne oksidiira. Ne zagrijavajte prev~e jer se olovo(II)-oksid otapa u staklu.
Plocicu. odnosno tranki razrijedenom otopinom olova. Ako se pojavljuje dovoljno kisela pa dolazi lim ad cinka zareiite tako da podsjeca na drvo. Uronite ploeicu u visoku Casu s olovo(II)-acetata Nakon nekog vremena cink 6e se prevu6i sjajnim kristali6ima tamni talog znaci da je koncentracija olovo(II)-acetata prevelika ili da otopina nije do hidrolize olovo(II)-acetata.

Lijepi kristali6i olova u obliku dendrita mogu se dobiti i elektrolizom razrijedene otopine olovo(II)-acetata

39. Galvanski

clanak

Pribor i kemikalije: Veliki kvareni sat sa sekundnom kazaljkom na 1,5 V bateriju, 2 uske trake bakrenog lima iIi deblje ziee duljine oko 5 em, 2 ieijezna cavia od 6 em, 3 iice za spajanje s banana utikacima i krokodil stipaljkama. 2 svjeia limuna Postupak: Ubodite ~ s aJ9--rf!!Unieijezni Cavao i traku bakrenog lima ili deblje zice na medusobnoj udaljenosti oko 2 em. Spoiite serijski+ pol prikijucka za bateriju na kvarenom satu s bakrenom trakom prvog limuna. Leljezni cavao uboden u prvi limun spojite iicom na bakrenu traku u drugom limunu i konacno
zeljezni cavao uboden u drugi Iimun spojite na - pol prikljucka za bateriju na kvarenom kvarcnog sata se pomieu kao u slucaju kad se sat pokre6e kupovnom baterijom. satu. Kazaljke

Pokus pokazuje da se energija koja se oslobada u obliku topline kad se zeljezna vuna uroni u otopinu madre galice moze dobiti u obliku elektriCne energije. Uredaj koji ste izradili od limuna, komadiCa bakrenog lima i zeljeznog cavia jest galva~clanak, adnosno baterija Napan obicne baterije kakva se upotrebljava za pogonkvarenog sata iznosi 1,5 V, a napan pripremijenog galvanskog clanka je oko 0,78 V: Zato smo morali dva nasa galvanska clanka spojiti u seriju kako bismo dobili dovoljan napan za pokretanje kvarenog sata.

40. Voltin stup

Pribor i kemikalije: Kvareni sat sa sekundnom kazaljkom, 3 a1uminijske kovanice, 3 kovanice od niklene iIi bakrene legure, 3 komadica debije tkanine izrezane u krugove nesto manjeg promjera od promjera upotrijebljenih kovanica. gumica za domaCinstvo, natrij- klorid ' Postupak: Siozite Voltin stup tako da na aluminijsku kovanieu stavite komadic deblje tkanine, povrh njega bakrenu (i1i nikalnu) a zatim ponovo aluminijsku kovanicu. tkaninu i td. Morate dobiti niz:

(- pol)

AI - tkanina - CU,AJ- tkanina - CU,AI - tkanina Cu

(+ pol)

Oobiveni stup ucvrstite gumicom za domaCinstvo tako da na krajevima ujedno ostvarite kontakte izmedu prikljucnih iiea i kovanica Aluminijska kovanica je - pol a bakrena (i1i nikalna) + pol do~nog Voltina stupa Oa bi do!JiIi struju iz pripremijenqg stupa dovoljno je cijeli uredaj nakratko uroniti u 10 Ok-tnu otopinu kuhinjske soli, teK1Oliko da se tkanina napije. Otresite visak otopine i spojite prikijucne zice na
/"

odgovarajuce polove kvarcnog sata, aluminijsku kovanicu na - pol a bakrenu kovanicu na + pol. Sat Ce se najvjerojatnije pokrenuti jer napan dobivenog stupa iznosi oko 1,5 V. Ako sat ne krene znaci da je unutarnji otpor stupa suvise velik pa morate upotrijebiti vece kovanice ili veGe komadice aluminijskog i bakrenog lima. Od alumija su izradene na pI. kovanice od 1 lipe. One su - pol u Voltinu stupu. Lute kovanice na pI. od 5 lipa izradene su od legure bakra, a bijele kovanice kao sto je 20 lipa izradene su od legure nikla. Obje vrste kovanica mogu se upotrijebiti za + pol Voltina stupa.

41. Akumulator
Pribor i kemikalije: Gasa od 200 mL, dvije olovne elektrode, ispravljac, zaruljica 2,5 V, 10 %-tna otopina
sulfatne kiseline.

Posfupak: Izrezite dvije elektrode od olovnog lima, po izgledu sticne onima opisanirn u pokusu 41. Eloksiranje aluminija. Etektrode nije potrebno Cistiti od naslaga oksida. Uronite elcktrode u 10 %-tnu olopinu sulfalne kiseline, prikljuCi1e ispravljac i clektrolizirajte tijekom desetak minuta. Na povrsini :ektroode prikljueene na pozitivni pol izvora struje izlutuje se kisik i istodobno stvara tanak sloj olovo(IV)oksida kojeg prepoznajemo po tokoladnosmedoj boji. Na elektrodi prikljucenoj na ncgativni pol izvora s!rLJje r2.Zvija se Vl)di~ ! e!ektr0d3 l'glav00rT! o~taje flepromijef'jef''Y..) i!gled'-!. Nakofl de~e!3.k minuia akumulator je "iormiran". Prekinite elektrolizu i na elektrode prikljuCite zeruljicu od 2,5 V. 2aruljica svijetli tako dugo dok se ne istrosi olovo(IV)-oksid na pozitivnoj ploCi.

42. Elektroliza otopine modre galice

Pribor i kemlkalije: lspravijat ili baterija od 4,5 V, elektrode iz baterije, plastitna casa od 100 mL, ~ice s
krokodil stipaljkama, modra galica, CuS04 .5H20.

Postupak: Otopite malo madre galice u destiliranoj vodi u plastiCnoj Casi. Umnite ugljene elektrode i prikljucite na izvor istosmjerne struje, bateriju ili ispravljac. Nakon nekog vremena na negativnoj elektrodi izlucit Ce se elementarni bakar kojeg prepoznajemo po CtVenoj boji.
testo dogada da ueenici zbog neznanja ili nepalnje nacine kratki spoj na ispravljaeu. lbog toga Ce doci do pregaranja osiguraca ili pak ojelog ispravljaea. Oa biste izbjegli takvu mogucnost valja umjesto osiguraea ugraditi serijski iaruljicu s radnim naponom jednakom maksimalnom naponu ispravljaca (najeesCe 6 ili 12 V) i snagom jednakom maksimalnoj snazi ispravijaca (na pro 5 W). U tom slucaju ~ada ueenik nacini kratki spoj, zaruljica zasvijetli. Serijski ugradena ~aruijica ne unosi nikakovu poteskoCu u pokus, jer su struje pri ueenickim pokusima relativno male, te se na zaruijici ostvaruje vrlo mali pad napona Naime, sve dok nit iaruijice nije uiarena dotle je njezin otpor malen i iaruijica se ponasa kao svaki metalni vodic. Otpor zarne niti raste eksponencijalno s porastom temperature. L:aruijice odgovarajueeg radnog napona i snage mogu se naci u svakoj prodavaonici auto-dijelova

43. Elektroliza otopine NaCI - gorivi clanak

Pribor i kemikalije: Siroka posuda ili staklena kada, 2 lijevka 40 mm, 2 ugljena stapica iz baterije, 2
izolirane bakrene

iice za spajanje, -ispravljac, 5 %-tna otopina natrij-klorida

Postupak: Na mjedenu kapicu ugljenog stapiea iz baterije zalemite izolirani bakarni vodit. Provucite vodiC kroz vrat lijevka tako da se metalna kapica nade u samom vratulijevka Rastaijenim parafinom napunite vrat lijevka tako da metalna kapica bude potpuno zalivena parafinom. Izradite dvije takve elektrode. Sloiite aparaturu kao na slici. Da bi se Iijevci napunili otopioom natrij-klorida potrebno ih je prilikom potapanja u otopinu elektrotita ukositi tako da izade sav zrak. Elektroliziraite otopinu natrij-klorida nekoliko minuta Odspojite ispravijac i odmah na elektrode prikljucite zaruijicu ad 2,5 V. Laruijica Ce nakratko zasvijetliti. '
Tijekom elektrolize klor. Katoda: H20 2CIna katodi se izlueuje vodik a na anodi

+ 2 .e ~
- 2e ~

H2 + 2 OHCI2

Anoda:

Kada ne elektrode prikljucimo zaruljicu dogada se reakcija suprotna smijera.

44. Elektricna provodnost otopina

Pribor i kemikalije: Generator visokofrekventne pulzirajuCe struje (buzzer), baterija 9 V, univerzalni digitalni voltmetar, nekoliko plasticnih cas a od 100 mL, otopine razlicitih neelketrolita i elektrolita (etanol, destilirana voda, otopina seeera, razrijedene otopine amonijaka, octene kiseline. solne kiseline, natrij-hidroksida, natrij-klorida, natrij-acetata j drugog.

Posfupak. Slo.~ilcaparaluru kao na slici. Za elektrode upotrijebite deblju 1cljeznu 1icu izoliranu na onom dijelu koji prolazi kroz clcktrolit u casi. Naravno. takvih iica nema ali ih mozete sami natiniti. 2eljezne lICe promjcra 1,5 do 2 mOl upotrebljavaju se za autogeno varenje. Moiete ih nac; kod svakog autolimara ili uvodilelja centrainog grijanja. Poirebllu izuiaciju lalGe cete s:<i.-.uti s komadica bakrenih vodica tako da ih najprije zagrijete u toplo; vodi. Plasticnu izolaciju navucite na ravnu leljeznu lieu. prethodno ugrijanu u toploj vodi, a tek je zatim savijajte u potreban oblik. Dio fice koja prolazi kroz probuseni gumeni eep i ulazi u elektrolit u menzuri ne smije bili izoliran.

Aparaturu tete stoiiti najlakse taka da casu do polovice napunite razrijedenom otopinom natrij-karbonata. Menzuru napunite skoro do vrha Istom otopinom i zaeepite probusenim Cepom s elektrodama. Pri tom Cejedan dio elektrolita iscuriti kroz probuSeni eep. Da pri preokretanju menzure ne bi usao zrak u menzuru, na otvor tepa postavitemali komadiC ravnog papira. Papir te se priljubiti na otvor i menzuru moiete bez straha okrenuti otvorom prema dolje. Neee se _ protiti niti kap ~Iektrolita niti te zrak uti u-menzuru. Kada menzuru zajedno s elektrodama uronite Ulasu s elektrolitom papiric Ce pasti na dno. Prikljucite izvor istosmjerne struje, mjerite vrijeme i volumen izlueenih plinova i biljeiite rezultate. Ustanovit _tete da je vQlumer-l izlutenitL plinova proporcionalan vremenu prgteka struje. Time ste dokazali I. Faradayev zakon. Ako imate ampermetar i reostat, spojite ih serijski u strujni krug. Regulirajte jakost struje na stalnu vrijednost, na pr. 1 A, mjerite vrijeme proteka struje i volumen izlueenih plinova Ovo mjerenje omogucit Ce yam da baidarite vas ampermetar. Nairne, kad kroz elektrolit prode jedan mol elektrona, tj. 96487 C, onda se na katodi izluci 0,5 mola vodika la na anodi 0,25 mola kisika, odnosno 0,75 mola praskavca Katoda: Anoda: H20 + e-

O,5H2+ OH-

O,5H~ - e-

= 0,252

+ H+

Mjerenjem volumena izlutenog praskavca mjerite zapravo kolieinu elektrike koja je proSla kroz kulometar. Naravno, potrebno je izvrsiti korekcije na razliku hidrostatskog t1akaaka razine elektrolita u menzuri i easi nisu jednake. Nadalje je potrebno provesti !fc,rekciju na t1ak vodene pare, a za to je potrebno izmjeriti tem~~debi\ten09..Qraskavca Obieno se uzifua da je ona j~dnaka temperaturi e\ektrolita Uz to treba ocitati atmosferski t1ak.PolazeCiod opee plinske jednadibe: pV= nRT i Cinjenice da 1 mol elektrona izluci 0,75 X 22,4 L = 16,8 L praskavca, za kolicinu elektrike koja je prosla kroz kulometar dobivamo:

RT Znamo da je struja jaka 1 A ako kroz'poprecni presjek vodica proteee jedan kulon u sekundi. Jakost struje koja teee kroz elektrolizer prema tome jednaka je omjeru broja kulona koji su protekli kroz elektrolizer i vremena izraienog u sekundama kroz koje je ta koliCinaelektrike protekla.

FX nelektrike
1= -----------------------

96487 C mol-1 X

nelek1rike

= ------------------------------------------

Usporedujuti izmjerenu jakost struje na osnovi rezultata pokusa s kulometrom i oeitanu jakost struje na ampermetru mozemo prosuolVati 0 tocnosti baidarenja instrumenta. Naravno, pri tom moramo biti sigurni da je nas pokus proveden bez greske.

46. Razvijanje

vodika u rupicastoj epruveti

Pribor i kemikalije: 2 plasticne Caseod 200 ml, staklena ili plasticna epruveta s jednom ili vise rupica na dnu, staklena cjevCica izvueena u kapalicu, probuseni eep, granule cinka, ieljezna vuna ili Cavlici, 10 %-tna solna kiselina, modra galica

Poslupak: U jednu casu ulijte do polovice 10 %-tnu solnu kiselinu i dodajte na vrh nota modre galice. Drugu casu napunite obicnom vodom. U rupicastu epruvetu stavite granute cinka ili tvrsto sabijeni smotuljak zeljezne vurie ili zeljezne tavlite. Epruvetu zatepite probusenim eepom kroz koji prolazi staklena cjevtica suzena pri vrhu u kapalicu. Uronite rupitastu epruvetu u casu sa salnom kiselinam. Razvija se vadik'" Nakan nekog vremena. kada mislite da se je razvilo davatjna vadika da potisne say zrak iz aparatu.e, natini~e pro\)lj na pr5.3kavac. N<\koi1 sto ste s& uvjerili da je iz sustava istisnut sa.., zrak \'~dik mazete zapaliti na vrhu staklene cjevcice. Razvijanje vadika mazete prekinuti taka da rupicastu epruvetu zajedna s einkom isperete od astataka kiseline visestrukim uranjanjem u casu sa svjezom abicnam vadam. Akb pakus ielite ponoviti obvezno nacinite probu na praskavae prije nego vodik zapalite na suzenom dijelu staklene ejevcice,

47. Baloni od ~ sapunice . '.

'.;. .; ",:

.")

Pribor i kemika/~e: i .Leljezna vuna (atomic), 10 % solna kiselina, detergent za pranje suda. epruveta za
odsisavanje, rep za epruvetiJ za odsisavanje. gumena ejevcica duljine oko 20 em koju postavite na nos epruvete za odsisavanje, (ili tikvica od 100 mL, probuseni rep, koljenasto savijena staklena ejevcica), plitka posudica za detergent.

Opasnosti: OPASNOST 00 EKSPLOZIJE - UGASITE PLAMENIKE . .

Postvpak: U epruvetu za odsisavanje stavite smotuljak zeljezne vune_ Nalijte tolika 10 %-tne saine kiseline da pokrije svu zeijeznu vunu. Zaeepite epruvetu. Razvijeni vodik uvodite u detergent za pranje suda. N~staju balo.ni kaj' 'se odmah penju prema strapu jer je vodik laksi ad zraka'

48. Efuzija vodika kroz Ijusku jajeta

Pribor i kemikalije: Kippov aparat za vadik, plasticna Casa od 200 mL, manametarska cijev visine oka 0,5 m izradena od prozirne plasticne eijevi unutarnjeg promjera 5 do 6 mOl i duljine 1 m ili slime staklene eijevi savijene u oblik slava U, staklene ili plasticne eijevi za spajanje, Ijepilo (Iibrokol, drvafiks Hi dvokomponentno Ijepilo), osusena Ijuska kokosjeg jajeta. ejevcica ()d stakla, metala ili krute plastike vanjsk()g promjera oko 6 mOl i duljine oka 10 em, Postvpak: Pripremite ljusku jajeta tako da na polavima svjezeg jajeta iZbusite male rupice. Rupica na jaee zakrivljenom polu neka bude promjera oko 6 mOl a na suprotnom, manje zakrivljenom polu, nacinite rupicu promjera 2 do 3 mOl. Puhanjem kroz manju rupicu istisnite sadrzaj jajeta Pomocu kaCkalice (igle za kukicanje) kroz veci otvor izvucite opnu koja je zaostala na unutarnjoj stijenki Ijuske jajeta Isperite unutrasnjost jajeta nekoliko puta vodom i ostavite da se Ijuska osusi preko nob. Kratku eijevcicu od stakla, metala ili tvrde

']191
a
rj ~~

plastike stavite u veti

otvor tako da ejevcica djelomicno

ijusku jajeta

Ovokomponentnim

ijepilom, dlVoliksom

m librokolom

ulazi u

H2

___

zaijepite otvor kroz koji ejevciea ulazi u ljusku jajeta Istodobno stavite kap ljepila i na manji otvor. Kada se dvokomponentno Ijepilo stvrdne ili librokolol osusi pripremili ste najvazniji dio uredaja kojim mozete pokazati efuziju plinova kroz poroznu dijafragmu. Ljuska od jajeta je vrlo krhka pa cijeli pribor valja Cuvati u kutiji obloienoj vatom. Ako je Ijuska napuknuta ili otvori nisu dobro zabrtvljeni Ijepilom, pokus sigurno neee uspjeti. Sastavite uredaj tako da na jedan kraj manometarske cijevi pomoCu gumene ejevcice prikljucite ejevcicu koja je zaljepljena na Ijusku od jajeta. Preko Ijuske od jajeta stavite plasticnu casu s otvorm prema dolje. pazite da ne zdrobite ijusku. U Casu uvodite vodik iz Kippova aparata Manometarska eijev ee pokazati p.')vecanje t1aka jer molekule vodika brze ulaze u unutrasnjost nego sto molekule zraka uspiju izaci iz unutraSnjosti ljuske. Skinite plastiCnu casu i zamijetit eete da manometarska eijev pokazuje smanjenje t1aka unutar ijuske jajeta. Sada molekule vodika brze izlaze kroz poroznu stijenku nego sto molekule zraka mogu uti u unutrasnjost Ijuske jajeta. tzlazenje molekula plina kroz mali otvor naziva se efuzija.

49. Oobivanje

klora reakcijam varikine i saine kiseline

Pribor i kemikalije: PlastiCne CaSeod 100 mL, varikina 20 Oktna solna :<iselina. Poslupak: lbog otrovnosti klora ova; pokus valja izvoditi na otvorenom i s malim koliCinama reagensa Svrha je pokUSCi da UCaii;cj upvzna;u ka;akterist;ca~ mi.is klo.a. U pla~!iC~~ t3.S~ ulij!e 1 de 2 P."l~!i!~a!a varikine i dodajte jednak volumen 20 k-tne saine kiseline. Razvoja se elementarni klor. Laganim pokretima ruke usmjerite struju plina prema sebi dok ne osjetite karakteristican miris klora. Na rub CaSe u kojoj se razvija klor postavite vla!nu krp4cu umrtjanu tintom iIi vta!an, najbolje plavi cvijet. Boje izblijede jer je klor jak oksidans i mijenja kemijski sastav obojenih tvari, a time i njihovu boju. Nakon provedenog pokusa reakcijsku smjesu najboije (;ete neutralizirati tako da je istresete u posudu ili rupu u zemiji u kojoj se nalazi kasa od gasena vapna.

50. Hrdanje zeljeza pod staklenim

zvanam

Pribor i kemlkalije: Visoko staldeoo zvooo ili plastiCna boca od Coca Cole (1,5 L) s odrezanim doom, kada, stativ, hvataljka, zeljezna vuna, razrijedena otopina madre galice. Poslupak: Odrezite dno plastiene boce za Coca Colu. Navijte na bocu njezin rep. Menzurom odmjerite 250 mL obiGne vode i ulijte u bocu s odrezanim dnom okrenutim prema gore. Vodootpornom pisaijkom zabiljezite razinu vode u bod. Dolijeva;te jos eetiri puta po 250 mL vode i svaki put zabiljezite razinu. T ako ste volumen boce podijelili na 5 jednakih dijelova Uzmite jedan cijeli smotuljak (jastuCiC) zeijezne vune i nakratko ga umocite u razrijedenu otopinu madre galice, tek toliko da se oa povrsini izluCi malo bakra Time (;e se stvoriti korozijski CIanci koji (;e ubrzati hrdanje zeljeza Jastutic utvrstite komadiCem samoljepljive trake (selotejpa) na denju petinu plastiene boce. Otpustite plastiCni eep na grlu boce .tako da zrak moze slobodno strujati. Uronite bocu u kadu s vodom tako da voda dosegne najniZu oznaku. Sada evrsto zatvorite eep na grlu boce da zrak ne moze viSe slobodno ulaziti ili izlaziti iz boce. Ostavite cijeli uredaj na mirnu mjestu. Tijekom nekoliko narednih dana zeijezo Ce hrdati i potrositi say kisik. IZjed~acite razine vade u kadi i bod pa tete se uvjeriti da je volumni udio kisika u zraku oko 20 Ok. Ako yam se zuri, pokus mozete izvesti i tako da u malu suhu porculansku zdjelicu stavite komadic bijelog fosfora osusena filterpapirom. ldjelicu s fosforom postavite na povrsinu vade tI kadi i poklopite zvonom izradenim od plastiGne boce Coca Cole .. Morate raditi brzo tako da podesite razinu vode i zaeepite bocu prije nego se . zapali fosfor. Nakon samozapaljenja fosfora treba malo pritekati da se preostali dusik u boci ohladi kako biste dobili sto tofuiji rezultat. lDJELICU S OSTACIMA BIJELOG FOSFORA KAO I SAV PRl80R KOJI JE DOSAO U DOTICAJ S BIJELIM FOSFOROM POTOPITE U PQSUDU S RAlRIJEDENOM OTOPINOM MOORE GALICE. Nakoo desetak minuta mozete sav pribor isprati obicnom vodom.
I