Mihailo Djuric NIETZSCHES S!TE" N#CH$#% o&ovor 'njizi (ri)rih Nie* Pozna zaostavtina +,eo&ra)- rosveta* u ta.pi/0 [Filozofski godinjak, br. 10/1997, Beograd] Izraz "pozna zaostatina" ode je slobodno !"otrebljen kao oznaka za #ita! sk!"in! $i#eoi% frag&entarni% zabele'aka iz "erioda leto 1(() * jan!ar 1((9. godine, objaljeni% ! +II i +III odeljk! danas jedino &erodanog de ,rojteroog izdanja $i#eoi% sabrani% dela. -aka !"otreba nije !obi#ajena, #ak ni ! "rofesionalni& kr!goi&a, a ka&oli ! knji'arskoj rekla&i, "a "redlo'eno reenje &o'e da zb!ni i izazoe nes"oraz!&e. .toliko "re to se ti& izrazo& nis! "osl!'ili ni sa&i "rire/ia#i "o&en!tog ne&a#kog izdanja 0ni ! nasloi&a odgoaraj!1i% odeljaka, a ni ina#e2, e1 s! "ribegli #isto kalendarsko& ozna#aanj! "ojedini% knjiga $i#eoe zaostatine "re&a &ese3i&a i godina&a nastanka &aterijala sadr'anog ! nji&a. [1] 4de "redlo'eno reenje &o'da nije najsre1nije, ali je sig!rno naj"rila#nije. $ije sa&o eo&a jednostano, nego i sasi& "rikladno. [)] . naj&anj! r!k!, to reenje je neo"%odno da bi se izbegla ne"otrebna sa"litanja, kao i da bi se olakalo s"oraz!&eanje. $arano, "od !sloo& da se "ri to& ne g!bi iz ida "rigodna na&ena tog izraza, to jest ie "rakti#na nego teorijska rednost "redlo'ene !"otrebe. $eolja je jedino ! to&e to se !o/enje& izraza "pozna zaostatina" kao seob!%atnog nasloa ozbiljno doodi ! "itanje grani3a iz&e/! razli#iti% "erioda ! $i#eoo& staranj!, "ogotoo razlika iz&e/! zrelog i "oznog "erioda, koja je, ina#e, o"te"riznata i na#elno sasi& "ri%atljia. $a taj na#in se, nai&e, "od zajedni#ki nazi "ododi i deo $i#eoe zaostatine iz "erioda j!li 19() * zi&a 1((5/(6, odnosno "role1e 1((6 * leto 1((7 * dakle, deo koji neos"orno "oti#e iz zrelog "erioda * "a se tako naizgled neo"radano "roir!je zna#enje jednog izraza koji je ! akade&sko& set! "ore&eno ! !"otrebi sa&o za zaostatin! iz "oslednji% godina staranja, to jest iz "erioda jesen 1((7 * "o#etak 1((9. godine. 8li, to i nije tako elika neolja kao to se na "ri "ogled #ini. 8ko je !o"te neka neolja. 9rednost "redlo'enog "roirenja je !"rao ! to&e to se tako otklanja o"asnost eta#kog "odajanja i gr!"isanja $i#eoi% zabele'aka i s!zbija lako&islena "raksa "edantnog ozna#aanja "ojedini% izdojeni% deloa glo&azni& i rogobatni& nasloi&a. 9ored toga to se tako na"re#a3 izlazi ! s!sret otoreno& izazo! sa&i% "rire/ia#a, koji s! ! tri obi&ne knjige +II odeljka !klj!#ili ne sa&o sa "ri"re&ni &aterijal za Zaratustru 0kako za njegoa #etiri objaljena dela, tako i za dalje neobjaljene i nedorene deloe2, nego i &nogobrojne zabeleke koje nis! ni ! kakoj bli'oj ezi sa Zaratustrom, e1 "redstaljaj! sa&ostaln! 3elin! ie a"straktno nego "esni#ki !obli#eni% &isli koj! je $i#e deli&i#no iskoristio tek ! s"is! S one strane dobra i zla 0koji nes!&njio "ri"ada "ozno& "eriod!2. 8 to neodlo'no !"!1!je na zaklj!#ak da iz&e/! zrelog i "oznog "erioda $i#eoog staranja ne zja"i nikaka "roalija, e1 "ostoji !"adljio blag "relaz. . sako& sl!#aj!, od "redlo'enog "roirenja ne treba &nogo zazirati. -o je se dr!go "re nego "roizoljno i nategn!to reenje. :lobodna !"otreba izraza "pozna zaostatina" ! nazna#eno& "ra3! bezo"asna je ! sako& "ogled!. $jeno "ri%atanje ne1e izazati nikaka kr!"an "ore&e1aj, niti naneti bilo kak! ne"o"ralji! tet!. ;ak ako bi se odnek!d i "okazalo da je taka !"otreba ne!&esna i neo"radana, nita se ne bi dogodilo. +a'no je sa&o osloboditi se d!boko !re'ene "redras!de da je kr!ta "odela !ek najbolja, ako ne i jedino &og!1na "odela. $edooljna odre/enost ili, ta#nije, neobi#na re&enska rastegljiost tog izraza ! "roireno& zna#enj! ne bi trebalo da nas !na"red odbije od njega, a naj&anje da b!de "re"reka njegoo& !sajanj!. <er ni !'e zna#enje izraza "pozna zaostatina" * !koliko se "od nji& "rensteno "odraz!&ea &aterijal koji sadr'e tri jednako obi&ne knjige +III odeljka * tako/e nije strogo i ta#no odre/eno da bi isklj!#ialo sak! s!&nj! i nedo!&i3!. 9ored toga to s! nejasni i teko !%atljii osnoni ele&enti tog izraza ! sadr'insko& "ogled!, nejasna je, jo i ie, gornja re&enska grani3a njegoe "ri&ene. =ao taka grani3a se neretko !zi&a 1((6. godina "ored 1((7, a neki a!tori #ak izri#ito dodaj! i odgoaraj!1e &ese3e !n!tar ti% godina. 9ri&era za to i&a dooljno ! tek!1i& !s"!tni& "o&injanji&a. >ato bi, onda, !o"te s&etalo to to se kod ireg zna#enja re&enska grani3a sa&o jo ie "o&era ! "rolost, dok teko1e sadr'inskog odre/enja ostaj! ! osnoi iste ili rlo sli#ne? >ato bi ono to je "res!dno a'no ! jedno& sl!#aj! bilo "ot"!no nea'no ! dr!go&? . "itanj! je, o#igledno, #!desno "relianje i "re"litanje zrelog i "oznog "erioda $i#eoog staranja, tako da se za #ita! $i#eo! "ozn! zaostatin! s "rao& &o'e re1i kako "redstalja, ! krajnjoj liniji, sa&o "rod!bljeno "oj&ono razijanje i ra#lanjaanje 0ili, ako se tako %o1e, nastaljanje dr!gi& sredsti&a2 $i#eoog zrelog &islila#kog i s"isateljskog "od!%ata, koji je dostigao r%!na3 ! Zaratustri. @a ne bi bilo zab!ne, treba naglasiti da se izraz "pozna zaostatina" ! "redlo'eno& "roireno& zna#enj! ne odnosi na 3elok!"an $i#eo s"isateljski o"!s iz "oslednjeg "erioda staranja * "ogotoo ne na njego! obi&n! "re"isk! * e1 sa&o i jedino na nedorene frag&entarne zabeleke iz nazna#enog "erioda, koje s! "ri "!t ! 3elini [5]
objaljene ! +II i +III odeljk! de ,rojteroog izdanja. >a to i&a dooljno dobri% razloga. 9o strani od oog seob!%atnog nasloa ostaj!, dakle, $i#eoi "oslednji &anji s"isi Antihrist, Ecce homo, Dionisovi ditirambi i Nie contra Vagner, #ije objaljianje nji%o a!tor, dod!e, nije do#ekao, ali koje je za 'iota nes!&njio "ot"!no dorio i bri'ljio "ri"re&io za ta&"!. $ita ne &ari to se ti& s"isi&a, ina#e, obi#no "ridaje !o"tena oznaka "iz zaostatine". <er, nji&a, doista, nita ne nedostaje, ni ! sadr'insko& ni ! stilsko& "ogled!, niti i& je "otrebno bilo kako doterianje i dora/ianje da bi &ogli rano"rano stati !z njegoe ostale s"ise. -o !o"te nis! &anjkai "roizodi 0! s&isl!A nedostojni ranga nji%oog a!tora2, kaki s!, ina#e, gotoo "o "rail! si s"isi takog "orekla i take oznake. Iako s! "o&en!ti s"isi !gledali seta tek "ost%!&no, za"rao "osle $i#eoog zle%!dog kraja, oni #ine nerazdojn! 3elin! sa s"isi&a Sumrak idola i Sluaj Vagner, koje je $i#e objaio ! "oslednjoj godini sesnog bitisanja, tako da nes!&njio "ri"adaj! ono&e to se &o'e nazati njegoi& erodostojni& a!torski& delo&. .toliko nije ni&alo #!dno to s! se !brzo "osle $i#eoe s&rti si ti s"isi nali zajedno ! jednoj knjizi ! &nogi& &anje ili ie ne"ot"!ni& izdanji&a njegoi% dela, "a s! tako i danas dost!"ni ! tre1oj knjizi +I odeljka najnoijeg kriti#kog izdanja, koji& se ode sl!'i&o. Bto se ti#e sa&i% $i#eoi% frag&entarni% zabele'aka iz "erioda leto 1(() * jan!ar 1((9. godine * koji&a jedino i "ristaje i za koje ode jedino ez!je&o oznak! "pozna zaostatina" * ne&a nikake s!&nje da je to izanredno a'an i zna#ajan deo $i#eoe zaostale r!ko"isne gra/e, si% njegoi% "robni%, nedoreni% i nedoterani%, &i&o njegoe olje objaljeni% tekstoa. 8ko nije i starno naja'niji i najzna#ajniji deo. $e sa&o stoga to ne"obitno sedo#i o "oslednje& eliko& !s"on! $i#eoe &isli, koji je ! se&! na isini njegoi% r%!nski% dotadanji% &isaoni% dostign!1a 0iako nije kr!nisan noo& eliko& knjigo&2, nego i zato to obil!je &nogi& strogi& izo/enji&a i ob!%atni& "oj&oni& razjanjenji&a koji&a se jeda tek &o'e na1i neka "aralela ! njegoo& objaljeno& del!. $arano, ti&e se nikako ne 'eli !&anjiti rednost i zna#aj $i#eoe zaostatine iz ranog "erioda 0!klj!#!j!1i t! i zaostatin! iz "o#etka zrelog "erioda2, koja !ostalo& ni "o obi&! ne zaostaje &nogo za "ozno& zaostatino&. <er i taj deo $i#eoe zaostatine sadr'i &noga drago3ena za"a'anja i otkri1a koja nis! dooljno razijena i obra/ena ! objaljeni& s"isi&a iz istog "erioda 0ili bar ne na isti na#in i ! isto& s&isl!2. ."rao tek ! "ore/enj! sa rano& zaostatino&, koja je ! sako& "ogled! redna i zna#ajna, dolazi do "!nog izraza iz!zetna rednost i zna#ajnost $i#eoe zaostatine iz "oznog "erioda. 8li, iz&e/! rane i "ozne zaostatine "ostoji elika razlika ! "ogled! nji%oe "odobnosti i "ri%atljiosti kao erodostojni% izora za t!&a#enje i raz!&eanje $i#eoe filozofije, s obziro& na nejednak ste"en aljanosti i "o!zdanosti nji%oi% "ri% objaljeni% erzija. @ok je rana zaostatina !gledala seta relatino rlo brzo "osle $i#eoe s&rti, i to !glano& kao erna re"rod!k3ija originala, bez naknadnog doterianja i "rekrajanja, ! &anje ili ie zate#eno&, siroo&, neobra/eno& stanj!, dotle je pozna zaostatina "ostala dost!"na janosti tek neto kasnije, i to ne ! izorno& oblik!, onako kako je sa#!ana ! $i#eoi& seska&a, e1 ! skra1eno&, iskriljeno& i izito"ereno& id! za%alj!j!1i drasti#noj interen3iji njeni% "ri% "rire/ia#a i izdaa#a. $arano, oo "rensteno a'i za "ozn! zaostatin! ! !'e& s&isl!, koj! s! $i#eo bliski "rijatelj 9eter ,ast 09. ,ast2 i $i#eoa sestra Clizabet Ferster*$i#e 0C. C. FDrster*$ietzs3%e2 "ot"!no nestr!#no objaili ! de erzije "od nasloo& "+olja za &o1" i la'no "redstaili kao $i#eoo "oslednje a!torsko ostarenje. [6] Ei&o si% "raila filolokog &etoda i nas!"rot osnoni& za%tei&a na!#nog "otenja, ti ajni "rire/ia#i i tobo'nji zatitni3i $i#eoog nasle/a "ost!"ili s! s "ozno& zaostatino& na krajnje ne"ri&eren na#inA nis! sa&o "roizoljno odabrali i is"re&etali ras"olo'ii &aterijal, nego s! ga "o so& !k!s! i na%o/enj! sredili i "re#istili, ne "rezaj!1i "ri to& ni od s!&njii% do"isianja i s&iljeni% kriotorenja. -ako je storena jedna nakaradna, ! naj&anj! r!k! jednostrana slika o $i#eoi& "ozni& filozofski& te'nja&a i nastojanji&a, koja je zad!go odl!#!j!1e !ti3ala na "raa3 t!&a#enja i na#in "ri%atanja njegoe filozofije !o"te. Iz raz!&ljii% razloga, ode nije &og!1no izlo'iti #ita! istorij! "rog izdaa#kog "od!%ata ! ezi s $i#eoo& "ozno& zaostatino&. ;ak ni ! najkra1i& 3rta&a, a ka&oli ! si& "ojedinosti&a. =oliko god da bi tako izlaganje sig!rno bilo zani&ljio i "o!#no. =ao to nije &og!1no !"!stiti se ni ! "odrobno o"isianje "ojedini% faza ili st!"njea ! kasniji& traganji&a za "ri&ereniji& izdaa#ki& "lano&, "o#e od najstariji% kriti#ki% "ok!aja iz rani% trideseti% godina, "a se do najnoijeg &on!&entalnog kriti#kog izdanja. @aleko bi nas odelo e1 i "rosto nabrajanje si% ti% "ok!aja, a ka&oli bli'e objanjaanje najkr!"niji% greaka, "ro"!sta i "ro&aaja "ri to& "o#injeni%. $a sre1!, o"irnost ode nije ni "otrebna, a ne sa&o to je ne&og!1na. @ooljno 1e biti da naj"re &alo "ot"!nije osetli&o "ozadin! nastanka i ne"osredan odjek "rog izdanja "ozne zaostatine, a zati& i da !kratko "odseti&o na da karakteristi#na "ri&era nainog nasedanja slo! i naslo! tog izdanja ili, ta#nije, da o#igledno "oka'e&o kaki& s! isk!enji&a "odlegla da istakn!ta sare&ena istra'ia#a i t!&a#a $i#eoe filozofije sl!'e1i se nes&otreno i neo"rezno ti& "ri& izdanje&. 9ri "rire/ia#i "ozne zaostatine nis! sl!#ajno !"otrebili naslo "+olja za &o1" za soj! zbirk! odabrani% frag&enata. $iti s! nas!&i3e tako !"orno istrajaali na nje&!. .#inili s! to s&iljeno i "ristrasno, da ne ka'e&o bezobzirno i raz&etljio, r!koode1i se o#igledno ie "otreba&a i interesi&a ondanje ne&a#ke "oliti#ke s3ene nego #isto filozofski& razlozi&a. $arano, oni nis! iz&islili taj z!#ni naslo, niti s! tr!do& i na"rezanje& doli do njega, e1 s! se sa&o s"retno "osl!'ili nji&e, "oto i& je on glatko stajao na ras"olaganj!. $ali s! ga, nai&e, ! sa&i& $i#eoi& zabeleka&a, i to ne negde zat!renog, na neko& zaba#eno&, skrieno& &est!, e1 tako re1i kao na dlan!, na brojni& !"adljii& &esti&a, ! okir! d!'i% ili kra1i% raz&atranja razli#iti% "lanoa za rad na za&iljenoj knjizi "od ti& i&eno&. -oliko i& je bilo stalo do tog nasloa, toliko i% je "ri!kla i o%rabrila !#estalost njegoog "o&injanja ! $i#eoi& zabeleka&a, da nis! ni "ok!ali da se s!o#e s $i#eoi& kolebanji&a i nedo!&i3a&a ! ezi s nji&. $is! ni "ri&etili 0ili bar nigde nis! jano "riznali2 da ga je $i#e na kraj! krajea odl!#no odba3io, jer je od!stao od rada na sa&oj knjizi. $ije i& "adalo ni na kraj "a&eti da ne&aj! nikaka "raa da se "osl!'e ti& nasloo&, te da je to to #ine #ista zlo!"otreba. $e&a nikake s!&nje da se $i#e jedno re&e doista zanosio &ilj! da na"ie knjig! "od nasloo& "+olja za &o1". @!go se "ri"re&ao za rad na toj knjizi, i ne&ili3e je rasi"ao snage na is"robaanje razni% "lanoa ! ezi s njo&. 9ri"re&e s! "o#ele rlo rano, jo od leta 1((0. godine 0dakle, !sred zrelog "erioda staranja2, kada je $i#e "o#eo da gleda na 'iot iz "ers"ektie borbe iz&e/! ja#eg i slabijeg, to jest s obziro& na &esto i !log! "ose1anja &o1i" ! odr'aanj! i !zdizanj! 'iota. -o je dooljno jasno nagoeteno kako ! Jutarnjoj rumeni 0"o#etak 1((12, [7] tako i ! zaostatini iz istog "erioda, [F] &ada je tek ! jedno& aforiz&! iz jeseni 1((). godine for&!la "olja za &o1" najzad dobila ods!dn! "rednost nad #!eno& Bo"en%a!eroo& 0:3%o"en%a!er2 for&!lo& "olja za 'ioto&". [7] 8 ! dr!go& del! Zaratustre, ! odeljk! "od nasloo& "4 sa&o"reazila'enj!", $i#e je #ak otiao korak dalje i "on!dio eo&a !"e#atlji o"is 'iota kao "ojae #iji je najd!blji "ori olja za ladanje& nad dr!gi&. [(] -aj "oznati o"is je sig!rno "ra odl!#na "otrda $i#eoog otkri1a noog te&atskog "odr!#ja, kao i otorenog !kazianja na "otreb! i &og!1nost njegoog d!bljeg i ob!%atnijeg "oj&onog razjanjenja. 9lanoe za rad na knjizi "od nasloo& "+olja za &o1" $i#e je "o#eo da "rai tek "osle objaljianja #etrtog dela Zaratustre "o#etko& 1((7. godine. 9re toga je, kako izgleda, radije "o&iljao na to da rad na noo& del! za"o#ne "od nasloo& "+e#no ra1anje" 0naj"re s "odnasloo& "=njiga "redskazanja", a zati& jedno& sasi& neo#ekiano i s "odnasloo& "9rerednoanje si% rednosti"2 ili "9odne i e#nost" 0#esto s "odnasloo& "Filozofija e#nog ra1anja"2, ali i "od neki& dr!gi& nasloi&a, kao n"r. "$oa "rose1enost", "Filozofi b!d!1nosti" ili "@ionis" 0naj#e1e s "odnasloo& "9ok!aj filozofiranja na bo'anski na#in"2. 4 to&e i&a jasni% tragoa ! zabeleka&a iz "erioda "o#etak odn. leto/jesen 1((6. i a"ril/j!ni 1((7. godine. [9] $aslo "+olja za &o1" jalja se "ri "!t ! zabeleka&a iz "erioda ag!st/se"te&bar 1((7, i to naj"re s "odnasloo& "9ok!aj noog t!&a#enja sekolikog zbianja", a kasnije "o "rail! s "odnasloo& "9ok!aj "rerednoanja si% rednosti" 0sa&o jedno& izni&no s "odnasloo& "9redzna3i filozofije b!d!1nosti"2. [10] >ani&ljio je da je $i#e naao za "otrebno da e1 "ri "ro& "o&injanj! tog nasloa naglasi kako je ! "itanj! "ne bezo"asan naslo", [11] kao da je "redose1ao kak! 1e se zab!n! i "o&etnj! kasnije starno izazati njegoa ne"ro&iljena !"otreba. Eada je taj naslo od&a% dobio "ola1en "olo'aj, jer je $i#e !"adljio &nogo dr'ao do njega * to se idi e1 i "o to&e da je on najaio soje noo delo "od ti& nasloo& na "oslednjoj strani3i o&ota knjige S one strane dobra i zla 0leto 1((F2, [1)] kao i ! sa&o& tekst! "ret"oslednjeg odeljka knjige enealogija morala 0leto 1((72 [15] * i"ak se ! "oznoj zaostatini na"oredo jaljaj! i neki dr!gi nasloi, kao n"r. "$oa "rose1enost", "Galkionska zastranjianja" ili "9rirodna istorija slobodnog d!%a" 0narano, "ored oni% "redi/eni% za !"rao objaljene "o&en!te knjige2, iz #ega se s "rao& &o'e zaklj!#iti da je $i#e e1 od "o#etka bio nesig!ran i koleblji ne sa&o ! "ogled! nasloa dela ! nastajanj!, nego i ! "ogled! &og!1nosti njegoog kona#nog te&atskog odre/enja i !obli#enja. $ije &og!1no ta#no !trditi kada je $i#e starno od!stao od elikog zadatka koji je sebi "ostaio, kada je kona#no digao r!ke od "robitne za&isli noog dela. 8ko je !o"te !&esno i o"radano za%teati i o#ekiati tako neto. Eo'e biti da to i nije bila nikaka na"re#a3 doneta odl!ka, e1 "re "ost!"no izn!/en korak. 4o dr!go je "o soj "rili3i eroatnije nego ono "ro. . sako& sl!#aj!, $i#e je sig!rno #esto "rekidao rad na "+olji za &o1", jer je d!boko i bolno do'iljaao sak! teko1! ili "re"rek! na koje je nailazio. $eretko je, "ak, sesno odlagao ili staljao ! dr!gi "lan rad na nje&! onda kada s! &! se so& snago& na&etali neki dr!gi neodlo'ni zada3i. <edno& je to bila naglo iskrsla "otreba da od&a% dori i izda da "ole&i#ka s"isa kao nek! rst! ko&entara na Zaratustru, dr!gi "!t naknadno "rob!/ena a&bi3ija da "onoo izda se soje ranije objaljene s"ise s noi& "redgoori&a 0ili #ak i noi& dodatni& deloi&a2. 4ba ta anredna zadatka $i#e je !s"eno reio ! relatino kratko& rok! 0toko& 1((F. i 1((7. godine2, "ri #e&! o#igledno nije sasi& za"ostaljao ni rad na glano& del!. [16] -eko je re1i da li je e1i deo "ri"re&nog &aterijala sastaio e1 tada, ne "rezaj!1i ni od naje1eg &isaonog na"rezanja, ili tek kasnije, "oto je dobio "rilik! da se nes&etano rati za"o#eto& "osl!. 8li, "o#etko& ili "red kraj 1(((. godine dolazi do radikalnog zaokreta. $e sa&o to ot"ada naslo "+olja za &o1" i na njegoo &esto dolazi raniji "odnaslo "9rerednoanje si% rednosti" kao glani naslo, nego se, taie, &enja i osnono te&atsko o"redeljenje sa&og dela i njegoo te'ite "renosi na dr!g! stran!. $ije &og!1no ta#no !trditi kada se to starno dogodilo, jer "ostoji izestan nesklad iz&e/! $i#eoi% "isa&a i njegoe zaostatine ! to& "ogled!. :!de1i "o "is&i&a, $i#e je e1 ! febr!ar! 1(((. godine bio na#isto s ti& da &! je "robitni "lan isklizn!o iz r!k!, jer soje delo ! nastajanj! on ie ne nazia "+olja za &o1", e1 sa&o i isklj!#io "9rerednoanje si% rednosti". =ao da bi e1 !na"red bilo jasno da je to delo od!ek nosilo oaj dr!gi, a ne onaj "ri naslo. :e& ako se ne !z&e da je $i#e tako "re1!tno obnoio i osna'io soj "o#etni "lan iz 1((6. godine, kada je izraz ""rerednoanje si% rednosti" "ri "!t naao &esto ! njegoo& re#nik! kao "odnaslo za "laniran! knjig! "Filozofija e#nog ra1anja". -o bi naj"re bilo ! sklad! s $i#eoi& izri#iti& izjanjenje& ! "is&! Fran3! 4erbek! 04erbe3k2 od 15. febr!ara, gde ka'e da se grdno na&!#io s "o"to& kon3e"3ijo&" sog "rei&enoanog dela, #ak da je to za njega bilo "najd!'e &!#enje koje je do'ieo, starna bolest", ali da je !"rao zario njego! ""r! "isan! erzij!". [17] Ee/!ti&, s!de1i "o zaostatini, do zaokreta je dolo znatno kasnije. 9roizlazi da je "oslednji na3rt "lana za rad na "+olji za &o1" $i#e sastaio ! leto 1(((. godine, i to ""oslednje nedelje &ese3a ag!sta" 0kako je sa& bri'ljio za"isao2. [1F] I ne sa&o da je sastaio taka "lan, e1 ga je i neo#ekiano brzo "ri&enio na ras"olo'ii &aterijal. Iako se taj "lan dosta razlik!je od "ri% "lanoa iz 1((F. i 1((7. godine, kada je rad na "+olji za &o1" e1 bio ! "!no& za&a%!, $i#e je !"rao "o to& "lan! naknadno ozna#io i ras"oredio izestan deo zabele'aka nastali% "ret%odni% godina, o#igledno "ridaj!1i jo !ek elik! a'nost ono& ranije "ostign!to&. $ije lako "rozreti s&isao oi% $i#eoi% zakasneli% a!torski% interen3ija, #iji s! rez!ltati, ina#e, idno "okazani ! najnoije& kriti#ko& izdanj! "ozne zaostatine. [17] I da bi nedo!&i3a bila "ot"!na, $i#e je e1 "o#etko& se"te&bra iste godine, dakle, sa&o nekoliko dana "osle !"rao naedene zabeleke, sastaio jedan kratak na3rt "lana za rad na "9rerednoanj! si% rednosti", o#igledno sesno 'rt!j!1i nekadanji naslo ! korist "odnasloa, [1(] ! ko&e je jeda &og!1no na1i nek! dodirn! ta#k! s "oslednji& na3rto& "lana za "+olj! za &o1". $i o"ti karakter dela, ni njegoa osnona "or!ka nis! ie isti, a ni "redi/eni sadr'aj "ojedini% knjiga ne odgoara ranije najaljeni& nasloi&a, bez obzira na to to je i ode sa#!ana stara "odela na #etiri knjige. Hazlike iz&e/! ti% "lanoa s! tako elike da se doista "re &o'e gooriti o "rekora#enj!, ako ne i "reina#enj! starog okira, nego o njegoo& razijanj! ili "roirenj!. @od!e, eliko je "itanje koliko je $i#e !istin! ozbiljno dr'ao do si% soji% a!torski% "lanoa da bi i&alo s&isla %atati ga za re# ili, ta#nije, koliko s! si ti $i#eoi "lanoi starno bili tako strogo za&iljeni i "ostaljeni da bi !o"te redelo tragati za ta#ni& dat!&o& "o#etka ili "restanka njegoog rada na nji&a. Bilo bi ne &anje s&eno i is%itreno ono "ro, nego bes"lodno i !zal!dno oo dr!go. -oko& #itaog sog 'iota, "o#e od najraniji% dana "a se do "oslednjeg "risebnog #asa, $i#e je ne"restano "raio raznorazne "lanoe za rad na b!d!1i& knjiga&a. $e!&orno je za"isiao nasloe i "odnasloe, naodio nazie "ojedini% odeljaka i "oglalja, &enjao, "rekrajao i "odeaao nji%o ras"ored, sasta i obi&. I to ne sa&o !na"red, ! sojoj &ati, e1 naj#e1e toko& sa&og "ro3esa izo/enja. -i% "lanoa je bilo toliko da i& eroatno ni on sa& nije znao broja. 9rao je #!do kako se $i#e !o"te snalazio ! soj toj ne"reglednoj &asi &og!1ni% "lanoa, i kako &! je "olo za r!ko& da bar neke od nji% starno "riede kraj!. . to& "ogled! ne&a nikake bitne razlike iz&e/! ranog i "oznog "erioda njegoog staranja. :a godina&a je $i#eo te&"o ! "raljenj! ti% "lanoa &o'da sa&o dobijao na !brzanj!, da bi ! "oslednjoj godini "red slo& "ostao doslono &a%nit, da ne ka'e&o !bisteno sa&o"ro'dir!1i. 4t!d ode nita nije !na"red jasno i "o sebi raz!&ljio. =ao to &o'e&o sa&o da se "ita&o i do&ilja&o kada je $i#e za"rao za"o#eo rad na "+olji za &o1", i "ogotoo kada je kona#no od!stao od njega, tako isto &o'e&o sa&o da naga/a&o zato je on to !#inio. ;ak je oa dr!ga teko1a &o'da jo i e1a od one "re. -oliko je ode se &!tno i zagonetno da se b!kalno ne idi ni "rst "red oko&. $e zna&o #ak ni da li s! "ri to& "res!dn! !log! odigrali #isto filozofski razlozi ili "reola/!j!1e de"resino ras"olo'enje, to jest da li je do tog od!stanka dolo zbog "oja#ane &isaone sabranosti i najstro'eg na"rezanja "oj&a ili &o'da "re zbog nezadr'iog d!%onog za&ora, "os!stajanja i is3r"enosti. [19] -! ne "o&a'e &nogo ni d!binska "si%ologija, ni grafoloko eta#enje. 8li, ne&a razloga za "reteran! zabrin!tost, niti !o"te treba l!"ati &nogo gla! oko sega toga. <er s $i#eoi& kolebanji&a i nedoslednosti&a nije lako iza1i na #istin! ni kada s! ! "itanj! k!dika&o &anje a'ne stari. $ita kod njega nije jednozna#no da bi se &oglo sesti na "rost! for&!l!, e1 se se ras"ada i rasi"a ! ¬! zna#enja. -reba sa&o oda'no slediti is"rekidan! linij! $i#eoi% !zasto"ni% gr#eiti% "ok!aja da od dela ! nastajanj! s"ase to se s"asti &o'e, te !sredsrediti se na krajnji is%od njegoog "oslednjeg elikog &islila#kog i s"isateljskog "od!%ata. :!o#en s &nogobrojni& teko1a&a oko "oj&onog odre/enja olje za &o1, koje s! rasle s "rod!bljianje& "ri% !ida, ali i d!boko !zne&iren zbog "rete1e o"asnosti da taj "oja& b!de s%a1en i "ri%a1en kao neko noo &etafizi#ko na#elo, [)0] $i#e o#igledno nije &ogao da trajno ostane "ri "robitno& "lan! i naslo! dela na ko&e je 1((7. godine "o#eo da tako "redano radi. $ije &ogao da se zadoolji ni "rosto& za&eno& starog "odnasloa noi&, a ni da sa&o deli&i#no "re"rai "o#etn! za&isao. .toliko "re to &! je re&eno& se ie "ostajalo jasno da &isao olje za &o1 &o'e da "osl!'i kao "lodna "ers"ektia t!&a#enja sekolikog zbianja sa&o "od !sloo& da se !dr!'i i #rsto "oe'e s &ilj! e#nog ra1anja 0koja je, !ostalo&, e1 od "o#etka stajala ! istoj liniji njegoog interesoanja s ono& "ro&, ako nije bila i ! sredit!2. @a bi odgoorio "re!zeto& zadatk!, $i#e je, dakle, &orao da "otra'i neko radikalnije reenje. I brzo ga je naao, &o'da #ak i br'e nego to je to&e bio dorastao. Grabro je "rekora#io "olazni okir i odl!#no "rei&enoao soje delo ! nastajanj!. $ije od!stao od na&ere da na iroko& "lan! razije soj! "filozofsk! %eterodoksij!" 0kako je sa& "rkosno nazao soja tadanja "reratni#ka zalaganja i nastojanja ! filozofiji2, [)1] ali je t! na&er! znatno "re!s&erio i donekle "reina#io. -o je bio s!dbonosan korak. 4d&a% se "okazalo da nije &og!1no ostati ni "ri tako iz&enjeno& "lan! i naslo!, jer ta "ro&ena neodlo'no odi dalji& kr!"ni& "o&eranji&a i "reokretanji&a. $i#e je "ostao krajnje ne"oerlji "re&a sakoj te'nji koja "odse1a na 3eloit za%at i siste&atsk! obrad!, "a je na"!stio i sa&! idej! seob!%atnog dela "od nasloo& "9rerednoanje si% rednosti". .&esto da istraje na za"o#eto& "od!%at!, ograni#io se na &nogo skro&niji zadatak skra1enog izlaganja i obrazlaganja sog so"stenog anti%ri1anskog sa&oraz!&eanja. . to& s&isl!, latio se odre/eni% konkretni% te&a i sastaio est &anji% s"isa, na izgled "rete'no "ole&i#kog i na"adno izazonog karaktera 0s!de1i e1 "o nji%oi& nasloi&a2, ali dalekose'nog filozofskog zna#aja 0to se tek ! "oslednje re&e jasnije !i/a2, [))] #i&e je jo "re slo&a sojeoljno zaklj!#io soj! &islila#k! i s"isateljsk! karijer!. -eko da bi se za $i#eoe "ozne s"ise * sa&o za neke od nji%, ili za se zajedno * &oglo re1i da ! bilo ko& "ogled! "redstaljaj! is"!njenje #itaog njegoog "rogra&a za rad na del! "9rerednoanje si% rednosti", izlo'enog ! "o&en!to& na3rt! iz ag!sta 1(((. godine. <o &anje is"!njenje bilo kojeg od toliki% "ret%odni% "rogra&a za rad na del! "+olja za &o1" koji se s oni& na3rto& jeda tek deli&i#no dodir!j! i "re"li1!. Iako je sa& $i#e jedno& izri#ito naglasio da njego s"is Antihrist, koji je "robitno bio najaljen kao "ra knjiga "rei&enoanog dela, [)5] sadr'i ni &anje ni ie nego se njegoe najd!blje i naja'nije !ide iz "oznog "erioda, tako da se &o'e s&atrati kao "ot"!na za&ena za to delo ! 3elini, [)6] i"ak, "re 1e biti da je to sa&o jedna od !obi#ajeni% $i#eoi% "reterani% i zaotreni% !zgredni% na"o&ena nego ozbiljno "ro&iljena realisti#na "ro3ena. 8li, bilo bi isto tako teko "ore1i da s! $i#eoi "ozni s"isi njego "oslednji istinski a!torski "roizod, jer je on ! nji% !klj!#io se ono do #ega je ! "!noj sesti !istin! dr'ao, iza #ega je stajao kao a!tor, to je s&atrao soji& redni& i a'ni& dostign!1e&, to je "riznaao za soj! d!%on! sojin! i osna'io soji& a!torski& "e#ato&. 4statak ne!"otrebljenog, neiskori1enog, ! kor"i za ot"atke ostaljenog &aterijala * koji je ! kra1oj ili d!'oj erziji "osle njegoe s&rti objaljen "od nasloo& "+olja za &o1" i koji, za"rao, #ini ono to ode nazia&o $i#eoo& "ozno& zaostatino& * ne "ri"ada, dakle, $i#eoo& "riznato& a!torsko& ostarenj! ! strogo& s&isl! re#i, e1 "redstalja sa&o sl!#ajno sa#!ani [)7] deo njegoi% radni% tekstoa, "robni% r!ko"isa ili siroe gra/e za delo koje nikada nije bilo ni ! &isli&a do kraja !obli#eno, a ka&oli starno sastaljeno i na"isano. -ek, #injeni3a je da ne "ostoji nikako $i#eoo delo "od nasloo& "+olja za &o1". $i ! nedoreno& oblik!, a ka&oli doreno&. $a"rosto ne&a nikakog $i#eoog s"isateljskog "roizoda "od ti& i&eno&. 9ri#a o neko& njegoo& tobo'e "glano& "rozno& filozofsko& del!" 0dod!e, tek "ost%!&no izdato&2, #ista je iz&iljotina. -rebalo je da ta "ri#a, koj! je s"retno "ronela $i#eoa slaolj!bia i koristolj!bia sestra, [)F] "osl!'i kao "ozi i "on!da, ako ne i kao &a&a3 i "re"or!ka lakoerni& #itao3i&a $i#eoog Zaratustre da je nji%o o&iljeni a!tor, eto, ostaio za sobo& i jedan ! "ot"!nosti odgoaraj!1i "rozni "riesak to& so& "esni#ko& re&ek*del!. . stari, naslo "+olja za &o1" ozna#aa sa&o kratkotrajan i ne!s"eo $i#eo s"isateljski "ok!aj, &ada je sa&a &isao olje za &o1 d!go i sna'no o"sedala njego filozofski idokr!g. $e&a nikakog s&isla i o"radanja da se $i#eoe frag&entarne zabeleke iz "oznog "erioda staranja b!#no rekla&iraj! kao &anje ili ie !s"eno !obli#eni sastani deloi nekog !na"red "ostaljenog radnog "rogra&a. 9ogotoo je neo"radano i nedo"!teno da se te zabeleke na bilo koji na#in doter!j! i "odeaaj! kako bi se storio to "ooljniji !tisak ! "ogled! ste"ena nji%oe s"isateljske dora/enosti i !gla/enosti. . oblik! ! ko&e i% je $i#e ostaio, siroo& i nesre/eno& ! sako& "ogled!, te zabeleke s! take da ni izdaleka ne otkriaj! kak! bi knjig! nji%o a!tor &ogao da stori od nji% da &! je do toga bilo stalo. $e sa&o to nji%o s&isaoni sklo" ostaje ne"roziran, delo& zbog nji%oe raznorodnosti, delo&, "ak, zbog nji%oe nedore#enosti, nego i nji%oa &og!1na sa"ri"adnost nekoj "ret"ostaljenoj idealnoj 3elini ostaje da isi ! azd!%!. ."rkos si& slabosti&a i nedosta3i&a "rog izdanja $i#eoe "ozne zaostatine "od nasloo& "+olja za &o1" * koji% sa&i "rire/ia#i o#igledno nis! bili sesni, jer s! od&a% "osle objaljianja "rog kra1eg izbora na brz! r!k! "ri"re&ili dr!g! "roiren! erzij!, ne "rezaj!1i ni od dalji% neodgoorni% "re"raki i "rekrajanja $i#eoog teksta [)7] * ne&a s!&nje da je ne"osredan odjek tog izdanja bio izanredno elik. 9re sega ! literarni& kr!goi&a, naro#ito oni& zaok!"ljeni& "itanji&a dnene "olitike i "ogleda na set, ali dakako i &e/! filozofski obrazoani& #itao3i&a. . naj&anj! r!k!, !s"e% tog izdanja je "re&aio sa o#ekianja $i#eoe sestre, koja je "od okrilje& $i#eoog ar%ia ! +aj&ar! [)(] bila njego starni "okreta# i nosila3. 8li, &nogo ie od silne b!ke i rekla&e koj! je $i#eoa sestra digla oko "+olje za &o1", dobro& "rije&! tog izdanja ! iroj janosti daleko je najie do"rineo 8lfred Boj&ler 08. Bae!&ler2, jedan od najre#itiji% i naj!"orniji% na3isti#ki% ideologa, koji se "o#etko& trideseti% godina na&etn!o kao atreni "ristali3a i renostan "rire/ia# i t!&a# $i#eoog dela. [)9] :oji& "rigodni& !znoenje& $i#ea kao "reas%odno "ger&anskog" &islio3a i "rete#e Gitlera, on je obele'io jedn! 'alosn! faz! "orne senza3ionalisti#ke re3e"3ije $i#eoog dela ! na3isti#koj $e&a#koj, #iji je dalji odjek ! dr!gi& de&okratski& ze&lja&a iro& seta d!go o&etao i s"re#aao "ri&ereniji "rist!" d!blji& slojei&a $i#eoe filozofije. @a bi "odr'ao i o"radao izdaanje $i#eoe "rozne zaostatine ! oblik! knjige "od nasloo& "+olja za &o1", Boj&ler se, nai&e, "otr!dio da objasni kako je to izdanje sasi& ! sklad! s njegoi& s%atanje& i raz!&eanje& $i#eoe filozofije. ;ak je odl!#no "roglasio "+olj! za &o1" za $i#eoo "glano filozofsko delo", b!d!1i #rsto !eren da s! "si na#elni rez!ltati $i#eoog &iljenja sjedinjeni ! toj knjizi". 9ri to& se Boj&ler !o"te nije osrtao na &nogobrojna filoloka "itanja koja se "ostaljaj! ! ezi sa izdaanje& $i#eoe "ozne zaostatine, e1 je "ri%atio !#inak "ri% "rire/ia#a kao sasi& zadooljaaj!1i. 4tiao je tako daleko da je nji%oo izdanje bez ikakog !str!#aanja "roglasio za "rorazredan "istorijski dok!&ent" koji 1e ostati "neo"%odan" #ak i onda "kada jedno& b!d! odgonetn!ti i objaljeni si $i#eoi r!ko"isi". [50]
."adljio "re3enj!j!1i zasl!ge 9etera ,asta, $i#eoog bliskog, ali filozofski "ot"!no neobrazoanog "rijatelja, koji se jo i ie od $i#eoe sestre tr!dio da $i#eoi& "ozni& zabeleka&a da izgled relatino zaokr!gljene 3eline, Boj&ler je kategori#ki !trdio da je "+olja za &o1" ni &anje ni ie nego $i#eoo najzrelije, naj"ot"!nije delo, jer naodno sadr'i #ita "siste&" [51] njegoe filozofije. $a taj na#in se oaj nadob!dni "okroitelj knjige "+olja za &o1" nije sa&o teko ogreio o ono to bis&o !slono &ogli nazati idejni& koordinata&a $i#eoog "oznog filozofiranja, gde je !na"red isklj!#ena saka &og!1nost izo/enja si% s!doa i zaklj!#aka iz jednog jedinstenog sredita, nego se i otoreno s!"rotstaio $i#eoo& "odr!gljio& ogra/ianj! od siste&atski% "retenzija tradi3ionalne filozofije, [5)] to jest njenog "olaganja "raa na seob!%atno i a"sol!tno !te&eljeno znanje, kao i $i#eoo& izri#ito& odba3ianj! sake "o&isli na to da je nje&! sa&o& !o"te stalo do toga da stori neki no filozofski siste&. [55]
>a%alj!j!1i Boj&leroo& ne!&orno& zalaganj! i deloanj!, "ogotoo njegooj neeroatnoj s"osobnosti i !&enosti "rilago/aanja iz&enjeni& za%tei&a re&ena "osle slo&a na3isti#ke $e&a#ke, "ro izdanje $i#eoe "ozne zaostatine ! oblik! knjige "od nasloo& "+olja za &o1" odr'alo se ! 'iot! tako re1i se do dananjeg dana. I to ne sa&o ! knji'arski& izlozi&a, nego i ! sakodnenoj na!#no*istra'ia#koj !"otrebi. .toliko raz&ere !ti3aja tog izdanja nikako ne treba "ot3enjiati. 4no je daleko nad'ielo ne sa&o soje "re "rire/ia#e nego i sa&og Boj&lera. Bez obzira na to to s! s!&nje ! "ogled! filoloke aljanosti tog izdanja iznete rlo rano, za"rao e1 ! kriti#ki& na"o&ena&a 4ta +ajsa 04. Ieiss2 "ridodati& dr!goj 0kona#noj2 erziji istog, i to je ! &e/!re&en! znatan broj saesni% istra'ia#a ne"obitno obelodanio &noge njegoe slabosti i nedostatke, i"ak se "reta&"aanje tobo'nje $i#eoe knjige "od ozloglaeni& nasloo& nastalja nes&anjeni& te&"o& 0dod!e, obi#no s neki& sitniji& "re1!tni& is"raka&a2. 9ored toga to se "onegde !"orno nastalja i sa staro& "rakso& nao/enja 0"a #ak i "reo/enja2 tobo'njeg $i#eoog dela "re&a to& izdanj!. I&a #ak i ne sasi& !sa&ljeni% glasoa 0narano, razli#ito naglaeni%2 da bi jedno noo kriti#ko izdanje "+olje za &o1" bilo eo&a "o'eljno. [56] Ili bar da t! knjig! nikako ne treba zaboraiti, "re1!tati ili "renebregn!ti, jer je njena istorijska !loga kao knjige koja je ne"osredno naglo "ob!dila filozofsko interesoanje za $i#ea i "osredno sna'no "odstakla "rod!bljeno "ro!#aanje i t!&a#enje njegoe filozofije ! sako& sl!#aj! nes!&njia i neos"orna. $ije ode &esto da se za/e ! dalje raz&atranje "relo&nog karaktera i s!dbine "rog izdanja $i#eoe "ozne zaostatine. $iti je &og!1no nairoko objanjaati ta je to !istin! "relo&no i s!dbonosno ! "knjizi" "od izazoni& nasloo& "+olja za &o1", niti je "otrebno "otanko od&eraati eli#in! i raz&ere !ti3aja koji je ona starno izrila toko& toliki% godina. =oliko god da bi &o'da bilo redno "ok!ati tako neto. 8li, ode sig!rno ne1e biti s!ino "odsetiti na to da eta#ki storena $i#eoa tobo'nja knjiga nije !ti3ala sa&o ! "negatino&" s&isl! * nai&e, !toliko to je "osredoala i rairila jedn! jednostran! slik! o $i#e! koja nesre1no "ro&a!je i "rikria s!tinsk! noost njegoog &iljenja * nego isto tako i ! ""ozitino&" s&isl! * nai&e, !toliko to je skren!la "a'nj! na jednog dotle jeda "oznatog ili bar nedooljno "riznatog filozofskog genija i izazala b!rn! reak3ij! ! akade&ski& filozofski& kr!goi&a, koja je "oste"eno doela do "ri% ozbiljni% kriti#ki% s!o#aanja i ras"raljanja s $i#eoi& s%atanji&a. Eo'e biti da bi do "oja#anog interesoanja za $i#ea i isti3anja za%tea za "ri&ereniji& "rist!"o& njegooj filozofiji dolo i nezaisno od knjige "+olja za &o1" * "ogotoo "osle "ojae Ble%tinog 0:3%le3%ta2 izdanja bez rekla&nog nasloa i redaktorski% interen3ija, to je "o&en!t! "otreb! !#inilo jo ak!tnijo& * ali, #injeni3a je da je !"rao ta knjiga odigrala a'n! !log! ! to& "ro3es! kao njego, dod!e, ie "osredan nego ne"osredan za&aja3. Bilo kako bilo, tek, "o&en!ti ""ozitian" !ti3aj knjige "+olja za &o1" na "ri"re&! i razoj istra'ianja $i#eoe filozofije nikako nije za "ot3enjianje. -aj !ti3aj je najeroatnije !istin! tek !tro "!t ozbiljno& "re!zi&anj! sa&og istra'ia#kog zadatka. $arano, naj"re ! $e&a#koj, a tek kasnije i dr!gde. [57] $ita ne &ari to ! toj ozloglaenoj knjizi greaka i&a gotoo na sako& korak!, kako oni% kr!"ni%, na#elne "rirode, tako i oni% sitni%, #isto #injeni#ki%. +eliko je "itanje ta bi se dogodilo s filozofo& $i#eo& da je ta knjiga onda izostala. Eo'da bi on za!ek ostao sa&o nenad&aan "esnik Zaratustre? 4ako s! stari sig!rno kren!le dr!gi& toko&. I "ored si% nedoslednosti, ne!rednosti i neta#nosti "rog izdanja "ozne zaostatine, i"ak je !"rao za%alj!j!1i najie nje&! 0kao i !o"te "ro& izdanj! $i#eoi% sabrani% dela2, $i#eoo i&e najzad #rsto ezano za filozofij! kao njen nerazdojan "ratila3, &altene kao sinoni& za sa&! star filozofskog &iljenja. 8 to izesno nije ni &ali ni bezna#ajan dobitak. 9odstrek koji je doao od onog "rog, bez s!&nje diletantskog, "o &nogo #e&! "roble&ati#nog izdanja sig!rno nije bio nita &anji 0ako nije bio i e1i i "res!dniji2 od "odsti3aja koji je istra'ianje $i#eoe filozofije dobilo od najnoijeg &on!&entalnog kriti#kog izdanja njegoi% sabrani% dela. -o to danas ras"ola'e&o k!dika&o #istiji& i "o!zdaniji& "re"isi&a $i#eoi% frag&entarni% zabele'aka od oni% koje s! sa#inili "ri "rire/ia#i, jer je za"rao #itaa njegoa pozna zaostatina !zorno odgonetn!ta i objaljena ! ne"atoreno& oblik! 0ili je bar skoro tako2, nikako ne zna#i da je knjiga "+olja za &o1" izg!bila sak! rednost, te da je "ostala "ot"!no bes"red&etna. $i goora o to&e da bis&o je &ogli &irno ba3iti na s&etlite ili, "ak, se#ano "o%raniti ! neko& nazoifilozofsko& &!zej! otani% fig!ra. Iz na"red re#enog nikako ne sledi da se te knjige &o'e&o lako otarasiti, kada e1 nikako ne &o'e&o da je !#ini&o ne"ostoje1o&. . stari, te&eljno !"oznaanje s njo& je ! "!no& s&isl! re#i trajna istra'ia#ka obaeza. =ako filologa i istori#ara knji'enosti, tako i filozofa i istori#ara filozofije. $e sa&o radi "odse1anja na nekadanja l!tanja i zabl!de ! ezi sa izdaanje& $i#eoe "ozne zaostatine, nego i radi br'eg otklanjanja &nogi% nes"oraz!&a ! ezi s t!&a#enje& $i#eoe filozofije izazani% "osredsto& tog "rog izdanja. Eo'e se bez "reterianja re1i da je knjiga "+olja za &o1" i danas "otrebna kao "o&o1no sredsto, &o'da #ak "otrebnija nego ikad. @od!e, ne ! ono& s&isl! ! ko&e je Boj&ler sojere&eno trdio za nj! da 1e taka za!ek ostati. kao da bi ta "knjiga" ! bilo ko& "ogled! &ogla biti &erilo i zaloga !s"e%a si% kasniji% izdaa#ki% "od!%ata. 4na je za"rao neo"%odna jedino ! istra'ia#ke sr%e, kao "ozadina za isti3anje ! odnos! "re&a kojoj se sasi& jasno idi kako ! "ojedini& sl!#ajei&a #ak i sitne neta#nosti ! tekst! &og! doesti do kr!"ni% "ro&aaja ! t!&a#enj!. 9ri&era radi, "o&eni&o ode sa&o da karakteristi#na sl!#aja nainog oslanjanja i "ozianja na "ro izdanje 0narano, iz re&ena kada je $i#eoo delo jedino "reko njega bilo dost!"no2, [5F] koji&a doista ne treba &nogo ko&entara. 4ba ta sl!#aja s! tako re1i kolski "ri&eri za"litanja filozofskog &iljenja ! ne"otrebne teko1e zbog ozbiljni% filoloki% "ro"!sta koji% ! to& izdanj! i&a t!ta i t&a. $ji%oa "o!ka je tako o#igledna da je dooljno sa&o !kazati na nji%, "a da od&a% se b!de jasno. . "itanj! je iznena/!j!1a lakoernost doji3e zna#ajni% t!&a#a $i#eoe filozofije, koji s! na"rosto "oli od toga da s! "ri "rire/ia#i bar saesno odgonetn!li $i#eoe beleke 0kada e1 nis! ! se&! "otoali nji%o sasta i redosled2, te da "red sobo& i&aj! originalan $i#eo tekst. . "ro& sl!#aj! 'rta je bio Eartin Gajdeger 0E. Geidegger2, sig!rno jedan od naje1i%, ako ne i naje1i $i#eo sledbenik i nastalja# ! nae& re&en!, ! dr!go& 'rta je bio Jil @elez 0,. @ele!ze2, a!tor jednog od &o'da najbolji% fran3!ski% "riloga "ro!#aanj! $i#eoe filozofije. ."rkos soj nji%ooj naglaenoj kriti#nosti "re&a "ro& izdanj! $i#eoe zaostatine * oo "ogotoo a'i za Gajdegera * i"ak s! nji% doji3a "onegde olako "reidela da je izor koji& se sl!'e krajnje ne"o!zdan, te da treba biti b!dan na sako& korak!. $e&a s!&nje da je Gajdegero "reid te'i i ozbiljniji od @elezoog 0kao to je i njegoo zastranjianje izazano ti& "reido& dalekose'nije2, jer je &esto na koje se on "ozia * a to je zabeleka "od broje& F17 ! eta#ki sastaljenoj knjizi "od nasloo& "+olja za &o1" [57] * izri#ito ozna#eno kao "roble&ati#no ! e1 "o&en!to& kriti#ko& dodatk! sa&oj toj "knjizi". @oti#no &esto nosi nat"is "Heka"it!la3ija" i sadr'i tri staa od koji% Gajdeger naodi sa&o "ri i tre1i. 9ri sta glasiA "9ostajanj! utisnuti karakter bi!a * to je najii st!"anj olje za &o1", a tre1iA "@a se sve vra!a, to je naje1e "ribli#avanje sveta "ostajanja svetu bi!aA * vrhunac "osmatranja". [5(] . so& t!&a#enj! oog &esta Gajdeger zane&ar!je $i#eoo !"ozorenje na kraj! tre1eg staaA "+r%!na3 "os&atranja" i !sredsre/!je se na nat"isA "Heka"it!la3ija". +er!je da taj nat"is nedos&isleno "otr/!je da oo &esto sadr'i "sa'et "regled" [59] $i#eoe filozofije, to jest da re# "reka"it!la3ija" ode zna#iA ":abiranje onog s!tinskog [$i#eoe] filozofije ! nekoliko staoa". [60]
$arano, Gajdeger "ridaje e1! a'nost nat"is! "Heka"it!la3ija" nego !"ozorenj! "+r%!na3 "os&atranja", jer &! se #ini da je tako naao najbolj! "otrd! za soj! osnon! tez! da &isao olje za &o1 i &isao e#nog ra1anja #ine nerazl!#io jedinsto, to jest da je olja za &o1 za $i#ea s!tinski i "o sojoj najd!bljoj &og!1nosti e#no ra1anje. [61] $eolja je, &e/!ti&, ! to&e to nat"is "Heka"it!la3ija" izorno ne "ri"ada $i#eoo& tekst! 0kao to je jasno istakn!to e1 ! izdanj! od 1911. godine2. -aj nat"is ne "oti#e od $i#ea, nije is"isan njegoo& r!ko&, e1 ga je, "re&a +ajsoo& sedo#enj!, sa&ooljno "do&etn!o" 9eter ,ast, [6)] o#igledno "ogreno s%ataj!1i soj zadatak "rire/ia#a. 9re&a to&e, Gajdeger nije &orao da #eka na de ,rojteroo kriti#ko izdanje da bi otkrio kako je ! konkretno& sl!#aj! neosnoano sako "ozianje na tobo'nj! $i#eo! re#. -rebalo je da sa&o te&eljnije "ro!#i "roiren! 0kona#n!2 erzij! "rog izdanja. @elezo sl!#aj je neto dr!k#iji od Gajdegeroog. 4de doista nije bilo nikake "o&o1i na osno! sa&og "rog izdanja, "a je "ro"!st donekle raz!&ljiiji. . "itanj! je greka ! sa&o& tekst! 0"o se&! s!de1i, "re na&erna nego sl!#ajna2 za kojo& se @elez sle"o "oeo, a koja je is"raljena tek ! najnoije& kriti#ko& izdanj!. . so& o"irno& t!&a#enj! $i#eoog s%atanja olje za &o1 kao tobo'e "diferen3ijalnog" ele&enta nas!"rot sili, @elez se "ozia na zabelek! "od broje& F19 ! "o&en!toj "knjizi" ! kojoj $i#e "o&inje &og!1nost "do"!ne" fizikalisti#kog "oj&a sile "o&o1! "oj&a olje za &o1. [65] $aglaaa da je $i#e !#inio oda'an korak kada je olj! za &o1 s%atio kao "neto !n!tranje" i kada je !trdio da se ""oj&! KsilaK ", koji je trij!&foao ! fizi3i, "&ora "ri"isati !n!tranja olja, koj! ozna#aa[&] kao Kolj! za &o1K ". [66] $aknadno se, &e/!ti&, is"ostailo da je ode tako/e "osredi ,astoo do"isianje, a ne izorna $i#eoa for&!la3ija. $a naedeno& &est! * koje je @elez brzo"leto "roglasio za "jedan od naja'niji% $i#eoi% tekstoa" [67] * ! original! ne stoji "!n!tranja olja", e1 "!n!tranji set", [6F] to zna#i da zaklj!#ak o neko& $i#eoo& tobo'nje& s!"rotstaljanj! olje za &o1 osnono& "oj&! na!ke o "rirodi ne&a nikakog oslon3a ! erodostojno& oblik! oe zabeleke 0!ostalo&, kao ni ! ostali& deloi&a "ozne zaostatine2. 4o kratko "odse1anje na da "oznata "ri&era nategn!tog t!&a#enja $i#eoi% osnoni% filozofski% !ida "od ne"osredni& !ti3aje& "rog izdanja njegoe "ozne zaostatine, nikako ne treba s%atiti kao zl!rad nekrolog sa&o& to& izdanj!. <o &anje kao nad&eno o&aloa'aanje i is&eanje zadilj!j!1i% "od!%ata jednog sig!rno najd!bljeg, i dr!gog sakako najosobenijeg t!&a#a $i#eoe filozofije. -o bi trebalo da je dooljno jasno e1 na osno! ranije izre#eni% o3ena. Ina#e bi e1 i sa&o "o&injanje "knjige" "od nasloo& "+olja za &o1", a "ogotoo !kazianje na "otreb! "odrobnog "reis"itianja njeni% !ti3aja ! "ret%odno& "eriod! bilo #ista farsa. $aedeni "ri&eri treba sa&o da o#igledno "redstae filolok! ne"o!zdanost tog izdanja, njego! "osredni#k! !log! ! "odr'aanj! i irenj! razni% nes"oraz!&a i nedo!&i3a, kao i &nogi% krii% i "ogreni% "redstaa ! ezi s $i#eoo& filozofijo&, te da tako !"ozore na o"asnosti koji&a se izla'! oni koji se i danas 0iz bilo koji% razloga2 s "oerenje& obra1aj! to& izdanj! i sl!'e se nji&e kao erodostojni& izoro&. @od!e, "ri to& treba biti na#isto s ti& da se ni si Gajdegeroi, kao ni si @elezoi "ro&aaji ! t!&a#enj! $i#eoe filozofije ne &og! objasniti sa&o nji%oo& nedooljno& b!dno1! "riliko& "ozianja i oslanjanja na "+olj! za &o1". Bar to se ti#e Gajdegera, i&a dooljno razloga da se er!je kako on ne bi bitno dr!ga#ije "riao t!&a#enj! dej! $i#eoi% sredinji% &isli, "a ni bitno dr!ga#ije odredio nji%o &e/!sobni odnos #ak i da nije bio toliko zaeden i zasle"ljen to& neodgoorno do"isano& re#j! "reka"it!la3ija". [67]
. sako& sl!#aj!, oba "ri&era jasno "okaz!j! da se istra'ianje i "ro!#aanje $i#eoe filozofije danas nalazi ! ne!"oredio "ooljnije& "olo'aj! nego "re jeseni 19F7. godine, kada je "o#elo da izlazi eliko de ,rojteroo kriti#ko izdanje $i#eoi% sabrani% dela, #ije dorenje njegoi redni "rire/ia#i Lor/o =oli 0,. Molli2 i Ea3ino Eontinari 0E. Eontinari2 na 'alost nis! do#ekali. >asl!ge tog najnoijeg izdanja s! iestr!ke, kako ! str!#no*filoloko&, tako i ! kriti#ko*dok!&entarno& "ogled!. $jegoe s! zasl!ge "ogotoo elike za starno !"oznaanje $i#eoe "ozne zaostatine, jer est obi&ni% knjiga +II i +III odeljka o&og!1!j! doista ne"osredan !id ! &ajstorsk! radioni3! $i#eoog filozofiranja. 9osle nekoliko ne!s"eli% "ok!aja da se otklone slabosti i nedosta3i "rog izdanja, te da se 3elok!"no $i#eoo delo 0ili bar njegoi "ojedini deloi2 izda na "ri&ereniji, to jest saesniji i objektiniji na#in * koje je e1 1955. godine za"o#eo Gans <oa%i& Eete 0G. <. Eette2, "rire/ia# nedorenog "istorijsko*kriti#kog" izdanja, tako/e "od okrilje& $i#eoog ar%ia ! +aj&ar!, ali izri#ito se ogra/!j!1i od $i#eoe sestre, a od koji% je jedino Ble%tin "ok!aj "ri!kao e1! "a'nj!, "a se njegoo izdanje iz 1976*7F. godine jedno re&e #ak !s"eno tak&i#ilo s oni& stari& kako ! knji'arskoj "rodaji, tako i ! na!#no*istra'ia#koj !"otrebi * &o'e se bez !zdr'aanja re1i da je tek s =oli*Eontinarijei& izdanje& doista "ostign!to ono to se odano "ri'eljkialo i na #e&! se tako d!go "redano radilo. Ili bar da je "ret%odan, "ri"re&ni rad na izdaanj! $i#eoog dela tako !s"eno obaljen, ako ne i da se stiglo negde sasi& bliz! "ostaljenog 3ilja. >a%alj!j!1i to& izdanj! danas ras"ola'e&o ne sa&o "re#i1eni& tekstoi&a si% $i#eoi% za 'iota objaljeni% s"isa, nego i erodostojni& tekstoi&a 3elok!"ne $i#eoe r!ko"isne zaostatine, kao i njegoe obi&ne "re"iske. -o izdanje ozna#aa "rekretni3! ! #itao& dosadanje& ie nego "et de3enija d!go& nastojanj! da se $i#eoo delo ! "!no& s&isl! re#i !#ini dost!"ni& iroj janosti. $a taj na#in je najzad obezbe/ena "o!zdana "odloga si& b!d!1i& "ok!aji&a istra'ianja i t!&a#enja $i#eoe filozofije, a dati s! i "ri "!tokazi i otorene noe &og!1nosti kriti#kog razra#!naanja sa stari& zabl!da&a i "redras!da&a o &otii&a i 3iljei&a te filozofije.
N N N
:r"ski "reod $i#eoe "ozne zaostatine sa#injen je, narano, "re&a de ,rojteroo& izdanj!, jer je to danas jedino &erodaan 0ta&"ani2 izornik. -ako se jedan od najs"orniji% deloa $i#eoog filozofskog nasle/a, koji je izazao ne!"oredio ie '!stri% "ole&ika nego bilo koji dr!gi njego deo, "ojalj!je na nae& jezik! "ri "!t ! erodostojno& oblik!. 9ret%odno je jedan deo $i#eoe "ozne zaostatine izdaan kod nas ! da &a%a. $aj"re "re&a "ro& ne&a#ko& izdanj! "od nasloo& "+olja za &o1" 0BeogradA =os&os, 19592, dr!gi "!t "re&a Ble%tino& izdanj!, &ada ne i "od njegoi& ne!tralni&, e1 "od stari& ozloglaeni& nasloo& 0BeogradA 9roseta, 197)2. 9ored nedostataka nji%oi% izornika, oba oa naa "reoda obil!j! i &nogi& dr!gi& "ro"!sti&a i greka&a, "a nis! &ogla biti od elike "o&o1i "riliko& "ri"re&anja noog "reoda. @eloi koji s! "ozaj&ljeni iz dr!gog do&a1eg izdanja obi#no nis! "re!zeti doslono, e1 s! naj#e1e "retr"eli &anje ili e1e iz&ene. -o je bilo neo"%odno e1 zbog toga to se jedino tako &ogla obezbediti ter&inoloka !jedna#enost sa noo"reedeni& deloi&a. Iz raz!&ljii% razloga, $i#eoa pozna zaostatina objalj!je se ode ! skra1eno& oblik!. :kra1ianj! se "ribeglo da bi se olakalo snala'enje ! to& ogro&no& &aterijal!, a ne da bi se bilo ta "rikrilo ili zat!rilo. 9ogotoo ne zato da bi se na&etn!o neki odre/eni !gao gledanja na $i#eo! filozofij!. : obziro& na to na pozna zaostatina "redstalja &eain! zabele'aka $i#eoi% lastiti% "ogleda i njegoi% izoda iz t!/i% knjiga 0neretko ! slobodnoj obradi2, izostaljeno je naj"re se ono to s"ada ! o! dr!g! gr!"! 0&ada je "ri to& &o'da "oneto i "ro&aklo to niko do sada nije ozna#io kao $i#eo! "ozaj&i3!2. Izostaljene s!, dalje, se one $i#eoe frag&entarne zabeleke koje sadr'e sa&o razne arijante istog &isaonog sadr'aja 0"ogotoo nji%oi "o#etni, ni'i st!"njei2 ili "redstaljaj! sa&o &anje ili ie slobodno "onaljanje neki% "oznati% staoa koji s! dobili kona#an oblik ! kasnije objaljeni& s"isi&a. $ajzad, izostaljeni s! si $i#eoi t!ri, krnji, ne"ot"!ni za"isi 0razba3ani "o njegoi& seska&a2 koji sadr'e sa&o gr!b na3rt nekog radnog "rogra&a ili tek nagoeteno izo/enje nekog &isaonog toka, ali bez jasnijeg o"redeljenja ili e1eg do&aaja ili te'ine. -ako je znatno dobijeno na sa'etosti i "reglednosti, &ada je, na 'alost, izg!bljeno dosta toga to bi ! #isto literarno& i istorijsko*filoloko& "ogled! &oglo biti i te kako dobro !"otrebljeno. 4"radanje za oo skra1ianje ne treba tra'iti daleko. . "itanj! je se dr!go "re nego "roizoljan, ne"ro&iljen i %iroit izbor. B!d!1i da do&a1e izdanje $i#eoi% sabrani% dela nije na&enjeno sa&o filozofski obrazoani& #itao3i&a, e1 tako/e i iroj #itala#koj "!bli3i, trebalo je i ! oo& sl!#aj! "rirediti bar koliko*toliko #itlji! knjig!. <er za one koji bi %teli da se ozbiljno "ozabae $i#eoo& filozofijo&, de ,rojteroo izdanje ostaje neo"%odna i neza&enljia lektira. .toliko je skra1ianje ode doista bilo ne sa&o neizbe'an, nego i naj"rirodniji &og!1an korak. Ina#e, "reedeni $i#eo tekst erno "rati ne&a#ki izornik "re&a "re"is! njegoi% "oslednji% "rire/ia#a. .#injeno je se kako bi se to je &og!1no ie sa#!ala slika $i#eoog izornog teksta. <edino je $i#eoa kolebljiost ! "rao"is!, "re sega njegoa krajnja ne&arnost ! inter"!nk3iji &orala biti 'rtoana za%tei&a i "otreba&a naeg jezika. $a#elno s! si izabrani frag&enti "reedeni ! 3elini, a retka is"!tanja ozna#ena s! kratki& 3rta&a ! !glasti& zagrada&a. 4d "rire/ia#a ne&a#kog izdanja "re!zet je isti na#in ozna#aanja i neo"%odni% !&etaka koji&a se objanjaa ili "o"!njaa "raznina ! nekoj odre/enoj $i#eooj zabele3i. 8 to zna#i da s! ! !glasti& zagrada&a kratki& 3rta&a ozna#ene is"!tene ili ne#itke re#i ! $i#eoo& r!ko"is!, odnosno da s! ! take iste zagrade staljena do"isana odgoaraj!1a sloa koja na "ojedini& &esti&a nedostaj! ! r!ko"is!. $ikaki% dr!gi% s"oljni% za%ata ne&a ni ! ne&a#ko& izornik! ni ! nae& "reod!. . sklad! s e1 !staljeni& obi#aje&, saki izabrani frag&enat ozna#en je odgoaraj!1i& brojei&a "re&a %ronoloko& redosled! i &est! koje za!zi&a ! $i#eoo& r!ko"is! 0!klj!#!j!1i t! i "odatak o odeljk!, knjizi i strani3i ne&a#kog izdanja2, #i&e je znatno olakano "ore/enje. 1 ."or. Nietzsche$%erke. =ritis3%e ,esa&ta!sgabe, ed. ,iorgio Molli !nd Eazzino Eontinari 0Berlin/$eO PorkA I. de ,r!Qter, 19F7 ff.2, +II/1*5, +III/1*5. ) 8ko nita dr!go, naslo "ozna zaostatina" je sig!rno ne!"oredio "rikladniji od nasloa "$eobjaljeno iz re&ena "rerednoanja", koji s! "rire/ia#i "rog izdanja $i#eoi% sabrani% dela !"otrebili za deo zaostatine iz "erioda 1(()/(5*1(((, "oto s! iz nje izdojili zabeleke od koji% s! sastaili $i#eoo tobo'e "oslednje "glano "rozno filozofsko delo". 4aj dr!gi naslo nije sa&o "red!ga#ak nego je i "reko&otan, b!d!1i da se ! $i#eoi& zabeleka&a izraz ""rerednoanje si% rednosti" "ri "!t jalja tek 1((6. godine. ."or. objanjenje $i#eoe sestre ! "redgoor! knjiziA &nver'((entliches aus der &m)erthungszeit 01(()/(5*1(((2, Nietzsche*s %erke RIII 0Sei"zigA 8. =rDner, 19052, str. +II*RII. 9ri%atljiiji je naslo "Iz zaostatine osa&deseti% godina", bar kao "rire&ena "ota"ali3a, koji je !"otrebio =arl Ble%ta 0=. :3%le3%ta2 ! tre1e& to&! sog izdanja $i#eoi% sabrani% dela 0Aus dem Nachla+ der Achtzigerjahre,, odl!#no !staj!1i "roti nasloa "+olja za &o1". ."or. Friedri3% $ietz3%e, %erke in drei -.nden, ed. =. :3%le3%ta 0ETn3%enA M. Ganser, 1976*7F2. 5 $arano, to ne treba !zeti doslono. 9rigoor da s! i noi "rire/ia#i izostaili neke deloe ras"olo'iog &aterijala istakao je naj"re Ger&ann <osef :3%&idt, "$ietzs3%es Ierke * ein kritis3%er >Ois3%enberi3%t", /hiloso"hische 0undschau )6/1 019772, str. F7*FF. 8 s!&nj! da s! "rire/ia#i ta#no odgonetn!li ba sak! $i#eo! re# izrazio je e1 Ialter =a!f&ann, Nietzsche1 /hiloso"her, /s2chologist, Antichrist 09rin3eton, $. <.A 9rin3eton .niersitQ 9ress, 619762, str. 677. 6 ."or. Iolfgang ETller*Sa!ter, "@as B!3% Der %ille zur 3acht in Geideggers $ietzs3%e*Inter"retationen. Eit eine& Bli3k a!f die derzeitige 9rUsentation der =o&"ilation", 4n(ormation /hiloso"hie ))/7 0@eze&ber 19962, str. (0*9). 9ostoji i o"irnija erzija oog teksta "od nasloo& "Der %ille zur 3acht als B!3% der K=risisK "%iloso"%is3%er $ietzs3%e*Inter"retation", Nietzsche$Studien )6/1997, str. ))5*)F0. 7 E 56(A =,I + 1, str. 55). F $ 1((0/(1A =,I + 1, 6 01702, 6 017F2, 6 01792, 6 01(62, 6 05012, str. 676*677, 706*707. 7 $ 1(()*1((5/(6A =,I +II 1, 7 012, str. 191. ( >a II, +on der :elbst*.eberOind!ngA =,I +I 1, str. 16)*167. 9 ."or. $ 1(()/1((5*(6A =,I +II 1, )6 062, str. F(7V $ 1((6A =,I +II ), )F 0)792, )F 06F72, )7 0792, str. )1F, )F5, )7), )96V $ 1((6/(7A =,I +II 5, 56 01()2, str. )05. 10 $ 1((7/(7A =,I +III 1, 1 0572, 5 062, 7 0772, str. 17, 171, ))). 11 $ 1((6/(7A =,I +II 5, 60 0702, str. 5(7. 1) +id. "is&o ,eorg! $a!&an! 0,. $a!&ann2 od 19. j!la 1((FA=,B III 5, str. )10*)11. $aod "re&a izdanj!A Nietzsche$-rie()echsel. =ritis3%e ,esa&ta!sgabe, ed. ,iorgio Molli !nd Eazzino Eontinari 0Berlin/$eO PorkA I. de ,r!Qter, 1977 ff.2. 15 ,E III )7A =,I +I ), str. 6)F*6)7. 16 Bli'e o to&e, id. Eazzino Eontanari, "$ietzs3%es $a3%laW on 1((7 bis 1((( oder -eXtkritik !nd Iille z!r Ea3%t", Nietzsche lesen 0Berlin/$eO Pork, 19()2, str. 9)*119. .z izlaganje dalje ! tekst!, id. i "oglalje "Izori $i#eoe filozofije" ! &ojoj knjizi /utevi ka Nieu 0BeogradA :r"ska knji'ena zadr!ga, 199)2, str. 7*55. 17 $a3rt "is&a Fran3! 4erbek! od 15. febr!ara 1(((A =,B III 7, str. )70. :li#no i ! "is&! Gajnri%! =ezeli3! 0G. =Dselitz2 0Y 9eter ,ast2 istog dat!&aA =,B III 7, str. )7). 1F $ 1(((/(9A =,I +III 5, 1( 0172, str. 557. 17 $ 1((7/(7A =,I +III 1, str. )7), na"o&ena "rire/ia#a !z $i#eo na3rt "lana iz ag!sta 1(((. godine. 1( $ 1(((/(9A =,I +III 5, 19 0(2, str. 567. 19 $a osoben! dina&i#k! str!kt!r! $i#eoe "&a%nite strasti !&a" !kaz!je M%risto"% -Tr3ke, Der tolle 3ensch1 Nietzsche und der %ahnsinn der Vernun(t 0Frankf!rt/EA Fis3%er, 19(92, str. F6*F7, 1)6*1)7, 1F(*1F9, 17)*17F. @r!k#ije <Trgen Gaber&as, Der "hiloso"hische Diskurs der 3oderne 0Frankf!rt/EA :!%rka&", 19(72, 19(72, str. 167*175. ."or. tako/e =arl <as"ers, Nietzsche, Ein(5hrung in das Verst.ndnis seines /hiloso"hierens 0BerlinA I. de ,r!Qter, )19672, str. 91*110. )0 ."or. $ 1((7/((A =,I +III ), 9 01((2, str. 116A "=njige za raz&iljanje, * one "ri"adaj! oni&a koji&a &iljenje #ini zadooljsto, nita ie... @ananji $e&3i nis! ie &islio3iA neto dr!go i& #ini zadooljsto i nelagod!. +olja za &o1 kao na#elo te0ko2 bi i& bila raz!&ljia." 4 to&e kako je $i#eoa sestra zlo!"otrebila oo &esto ! jedno& "is&! koje je tobo'e dobila od sog brata, id. na"o&en! "rire/ia#a na str. 677 iste knjige. )1 9is&o Gajnri%! =ezeli3! od 1). se"te&bra 1(((. 0=,B III 7, str. 617.2 ."or. i "is&o Fran3! 4erbek! od 19. se"te&bra 1(((. 0Isto, str. 656.2 )) $a "ri&er! s"isa Antihrist i Ecce homo to je !erljio "okazao Ierner :teg&aier, "$ietzs3%es =ritik der +ern!nft seines Sebens. >!r @e!t!ng on K@er 8nti3%ristK !nd KC33e %o&oK ", Nietzsche$Studien )1/199), str. 1F5*1(5, naro#ito str. 177*17(. )5 $ 1(((/(9A =,I +III 5, 19 0(2, str. 567. )6 ."or. "is&o Eeti fon :alis 0:alis2 od 7. se"te&bra 1(((. 0=,B III 7, str. 610*6112, "is&o 9a!l! @ojsen! 09. @e!ssen2 od )F. noe&bra 1(((. 0=,B III 7, str. 691*6952 i na3rt "is&a ,eorg! Brandes! 0,. Brandes2 s "o#etka de3e&bra 1(((. 0=,B III 7, str. 700*70)2. )7 Bli'i "oda3i o to&e kako je $i#eo !gostitelj ! :ils Eariji s"asao $i#eoe r!ko"ise, iako &! je oaj izri#ito naredio da i% !niti, &og! se na1i ! knjiziA Marl 8lbre3%t Berno!lli, 6ranz 7verbeck und 6riedrich Nietzsche8Eine 6reundscha(t II 0<enaA C. @iedri3%s, 190(2,str. 501*50). ."or. H. <. Gollingdale, Nietzsche1 9he 3an and :is /hiloso"h2 0SondonA Ho!tledge and =egan 9a!l, 19F72, str. )9(. )F +id. gore na". ). )7 ."or. Hi3%ard Hoos, "Ses derniers Z3rits de $ietzs3%e et le!r "!bli3ation", 0evue "hiloso"hi;ue )/197F, str. )F)*)(7. )( 4 njegoo& osnianj! i delatnosti, id. =arl*Geinz Ga%n, "@as $ietzs3%e*8r3%i", Nietzsche$Studien 0,edenkband fTr Eazzino Eontinari2, 1(/19(9, str. 1*19. )9 Bli'e o to&e, id. Eazzino Eontinari, "$ietzs3%e zOis3%en 8lfred Bae!&ler !nd ,eorg S!k[3s", Nietzsche lesen, str. 170*1(9. 50 :i naodi iz Boj&leroog "9ogoora" d'e"no& izdanj! "+olje za &o1" od 1950. godine 0koje je "reta&"aano bezbroj "!ta2 "re&a noije& izdanj!A Friedri3% $ietzs3%e, Der %ille zur 3acht1 Versuch einer &m)ertung aller %erte 0:t!ttgartA 8. =rDner, 19F62, str. F99, 70). 51 Isto, str. F99. 5) $ 1((6/(7A =,I +II 5, 60 092, str. 5F6. 55 $ 1((7/((A =,I +III ), 10 016F2, str. )06. 56 >a to se razlo\no zala\e i +olfgang Eiler*Sa!ter 0I. ETller*Sa!ter2 ! e1 "o&en!to& #lank! !A 4n(ormation /hiloso"hie ))/7 019962 i Nietzsche$ Studien )6/1997. 57 =ratak "regled "ri%, jo nedooljno filozofski os&iljeni% "ok!aja t!&a#enja $i#eoi% naja'niji% krilati3a, &o'e se na1i ! knjiziA =arl SDOit%, Nietzsches /hiloso"hie der e)igen %iederkehr des leichen 0119572 0:t!ttgartA I. =o%l%a&&er, )197F2, str. 199*))7. 5F $a to je "ri !kazao Eiler*Sa!ter, na na. &esti&a. 57 $a o! $i#eo! zabelek! Gajdeger se "ozia ie "!ta. ."or. Eartin Geidegger, Nietzsche< Der %ille zur 3acht als =unst, Freib!rger +orles!ng I: 195F/57, ed. Bernd Gei&bT3%el, ,8 65 0Frankf!rt/EA +. =loster&ann, 19(72, str. )1*))V Eartin Geidegger, Nietzsches meta"h2sische rundstellung im abendl.ndischen Denken, Freib!rger +orles!ng :: 1957, ed. Earion Geinz, ,8 66 0Frankf!rt/EA +. =loster&ann, 19(F2, str. ))(*))9. ."or. tako/e Eartin Geidegger, Nietzsches >ehre vom %illen zur 3acht als Erkenntnis, Freib!rger +orles!ng :: 1959, ed. Cber%ard Ganser, ,8 67 0Frankf!rt/EA +. =loster&ann, 19(92, str. )71. 5( $ 1((7/(7A =,I +III 1, 7 0762, str. 5)0. 59 Eartin Geidegger, ,8 65, str. )1. 60 Eartin Geidegger, ,8 66, str. ))(. 61 Isto, str. ))9. 6) Der %ille zur 3acht, >Oeite, Dllig ne!gestaltete !nd er&e%rte 8!flage, Nietzsche*s %erke R+I 0Sei"zigA 8. =rDner, 19112, str. 70(. 65 ,illes @ele!ze, Nietzsche et la "hiloso"hie 09arisA 9resses .niersitaires de Fran3e, 19F)2, str. 7F*77. 66 @elezo naod "re&a knjiziA Der %ille zur 3acht, str. 106. 67 ,illes @ele!ze, nav1 delo, str. 7F. $a ne"ro&iljenost oe @elezoe o3ene !kazao je Eiler*Sa!ter ! jedno& ranije& rad!A Iolfgang ETller*Sa!ter, "$ietzs3%es Se%re o& Iillen z!r Ea3%t", Nietzsche$Studien 5/1976, str. 57, na". 1)0. 6F $ 1((6/(7A =,I +II 5, 5F 0512, str. )(7. 67 ."or. n"r. Eartin Geidegger, ,8 66, str. 1F1*177.
Mihailo Djuric NIETZSCHES S!TE" N#CH$#%
@ieser -er&in Oird %ier orges3%lagen als z!treffender -itel fTr die sU&tli3%e Easse frag&entaris3%er $a3%laWa!fzei3%n!ngen a!s $ietzs3%es letzter :3%affens"eriode 0:o&&er 1(() * <an!ar 1((92, Oel3%e in 8bteil!ngen +II !nd +III der on Molli !nd Eontinari bearbeiteten kritis3%en ,esa&ta!sgabe on $ietzs3%es Ierken erDffentli3%t sind. ,eOi3%tige 8rg!&ente gegen den ,ebra!3% des -itels "@er Iille z!r Ea3%t", den die ersten Gera!sgeber des s"Uten $a3%lasses eingefT%rt %aben, !nd der gelegentli3% no3% i&&er !&lU!ft, Oerden orgelegt. Cs entbe%rt jeder ,r!ndlage, die %ands3%riftli3% z!rT3kgebliebene $otizen $ietzs3%es, die er selbst ni3%t a!torisiert %at, als &e%r oder Oeniger geglT3kte Bestandteile eines er&eintli3% streng entOorfenen 8rbeits"rogra&&s z! rekla&ieren. Besonders ist es !nstatt%aft !nd !ngere3%tfertigt, diese 8!fzei3%n!ngen in irgendOel3%er erbesserter oder z!re3%tge&a3%ter For& z! edieren, !& den gTnstigeren Cindr!3k on deren "%iloso"%is3%er Heife !nd literaris3%er Fertigkeit %erorz!r!fen. 8ls ro%es !nd !ngeordnetes Eaterial, freili3% on faszinierende& Ideenrei3%t!&, sind diese 8!fzei3%n!ngen d!r3%a!s !ngeeignet, a!3% n!r die groben .&rissen eines angebli3% letzten Ga!"tOerkes des 9%iloso"%en fest ins 8!ge z! fassen. $i3%t n!r, daW der gedankli3%e ,efTge dieser 8!fzei3%n!ngen !nd!r3%si3%tig bleibt * teils Oegen deren +ers3%iedenartigkeit, teils Oegen deren Ee%rde!tigkeit * sondern a!3% die &Dgli3%e >!sa&&enge%Drigkeit dieser 8!fzei3%n!ngen z! irgendeine& idealen ,anzen bleibt in der :3%Oebe. // 9rojekat Hastko / Filosofija // [ 9ro&ena "is&a ] 9retraga ] Ea"a 9rojekta ] =ontakt ] 9o&o1 ]