Vjerojatnost i raspodjele

Uvod u statistiku fiziku

Ivo Batisti
Fiziki odsjek, PMF
Sveuilite u Zagrebu
predavanja 2005/2006
Vjerojatnost i raspodjele
Pregled predavanja


Kombinatorika-------------------------------------------------------------------------------------------------1
Permutace--------------------------------------------------------------------------------------------1
Kombinace-------------------------------------------------------------------------------------------2
Varace s ponavljanjem ---------------------------------------------------------------------------3
Vjerojatnost ----------------------------------------------------------------------------------------------------4
Funkca raspodjele -------------------------------------------------------------------------------------------7
Neki kombinatoriki problemi----------------------------------------------------------------------------- 12

I
Vjerojatnost i raspodjele
Kombinatorika
Permutace

Pitanje: Koliko razliitih troznamenkastih brojeva moemo nainiti od znamenki: 1,2 i 5 ?
Pjeaki nain je ispisati sve mogunosti:
125, 152, 215, 251, 512, 521
Ukupno: 6
Drugi nain:
Prva znamenka moe biti bilo koja od tri 3 mogunosti
Druga znamenka moe biti jedna bilo koja od preostale dve - 2 mogunosti
Trea znamenka moe biti samo ona zadnja preostala znamenka - 1 mogunost
Ukupno: 3 2 1 = 6
Radi se o problemu u kojem je potrebno odrediti na koliko se naina mogu poredati N razliitih
objekata?:
X
1
X
2
. . . X
N
X
2
X
1
. . . X
N
. . .
Svaki od razliitih poredaka je jedna permutaca.
Ukupni broj permutaca N razliitih objekata je:
N! = N (N 1) 1
Pitanje: Koliko razliitih troznamenkastih brojeva moemo nainiti od znamenki: 1,1,2 i 5 ?
Pjeaki nain je ispisati sve mogunosti:
1125, 1152, 1215, 1251, 1512, 1521, 2115, 2151, 2511, 5112, 5121, 5211
Ukupno: 12
Drugi nain:
Ako bi sve znamenke bile razliite broj permutaca je 4!.
Meusobno permutiranje istih znamenki ne dovodi do novih brojeva, a broj tih
permutaca je 2! (Samo su dve znamenke iste.)
Ukupno: 4! / 2! = 12
Poopenje:
1
Vjerojatnost i raspodjele
Neka se skup znamenki sastoji od N
1
jedinica, N
2
dvojki, N
3
trojki, . . .
Koliko se razliitih brojeve moe dobiti njihovim kombiniranjem?
Ukupni broj svih permutaca je (N
1
+N
2
. . . )!
Permutiranjem samo jednica ne dobiva se nita.
Broj takvih permutaca je N
1
!
Permutiranjem samo dvojki ne dobiva se nita.
Broj takvih permutaca je N
2
!
. . .
Ukupni broj razliitih brojeva je:
( )
... ! !
! ...
2 1
2 1

+ +
N N
N N

Kombinace

Pitanje: Od 5 moguih kandidata treba izdvojiti 2 osobe koje e obaviti odreeni posao. Koliko je
razliitih ekipa po dva ovjeka mogue uiniti?
Pjeaki nain - ispisati sve mogunosti:
12, 13, 14, 15, 23, 24, 25, 34, 35, 45
Ukupno: 10
Drugi nain:
Prva osoba moe biti bilo tko od 5 kandidata 5 mogunosti.
Druga osoba moe biti bilo tko od prestalih 4 kandidata - 4 mogunosti.
Sve isto je da li smo prvo izabrali jednog pa drugog, ili obrnuto.
Ukupno: 5 4 / 2 = 10
Svaki izbor pojedine ekipe je jedna kombinaca.
Ako na raspolaganju imamo ukupno N predmeta / osoba / brojeva . . .
Ukupni broj moguih kombinaca od M predmeta / osoba / brojeva . . . , jednak je:
( )
( )! !
!
M N M
N
N
M

=
Problem izbornika: Kako napraviti nogometnu ekipu od 20 igraa?
( ) 167960 20
11
=
2
Vjerojatnost i raspodjele
Loto 39/7: Koliko razliitih kombinaca od 7 brojeva mogue izvui ?
( ) 15380937 39
7
=
Varace s ponavljanjem

Pitanje: Koliko razliitih etvoroznamenkastih brojeva moemo nainiti od znamenki 2, 4 i 5?
Pjeaki nain - ispisati sve mogunosti:
2222, 2224, 2225, 2242, 2252, . . ., 5555
Ukupno: 81.
Drugi nain:
Prva znamenka broja moe biti bilo to 3 mogunosti.
Druga znamenka broja moe biti bilo to 3 mogunosti.
itd
Ukupno: 3 3 3 3 = 34 = 81

3
Vjerojatnost i raspodjele
Vjerojatnost

Pitanje: Ako bacamo kocku, kolika je vjerojatnost da emo dobiti trojku ?
Odgovor je 1/6.
Vjerojatnosti se raunaju kao omjer broja povoljnih ishoda naspram broja svih moguih ishoda.
Iznos vjerojatnosti je uvek manji ili jednak jedan, a vei ili jednak nuli!
Ako je vjerojatnost neega jednaka nuli, onda je sasvim sigurno da se to nee dogoditi.
Ako je vjerojatnost jednaka jedinici, onda e se to sasvim sigurno dogoditi.
Pitanje: Kolika je vjerojatnost da u prvom bacanju kocke dobemo trojku i u drugom bacanju da
dobemo etvorku ?
36
1
6
1
6
1
=
Ovdje se radi o kombiniranju dvaju dogaaja. Povoljni ishod je ako se i prvi i drugi dogaaj
ispune. Dakle, oba se dogaaja moraju dogoditi.
Ako poznajemo vjerojatnost pojave jednog dogaaja i vjerojatnost drugog dogaaja, tada je
vjerojatnost njihove kombinace umnoak vjerojatnosti pojedinih dogaaja.
Dogaaji moraju biti nezavisni !
Pitanje: Kolika je vjerojatnost da bacanjem kocke dobemo 5 ili 6?
Imamo dva povoljna ishoda od est moguih.
Vjerojatnost je 2/6 = 1/3.
Do rezultata se moglo doi zbrajanjem vjerojatnost da e se dobiti 5 ili da e se dobiti 6.
Vjerojatnost kombinace dva dogaaja, kada je povoljni ishod ili pojava jednog ili pojava
drugog, je dana zbrojem vjerojatnosti pojedinih dogaaja.
Oba dogaaja moraju biti meusobno nezavisna.
Pitanje: Kolika je vjerojatnost da bacajui dve kocke (ili dva bacanja) se dobe zbroj brojeva
djeljiv s 3 ili paran broj ?
Postoje 22 povoljna ishoda, 18 parnih kombinaca te jo 1+2, 2+1, 4+5, 5+4.
Vjerojatnost je 22/36.
Povoljni ishodi za zbroj djeljiv s 3 su 1+2, 2+1, 1+5, 2+4, 3+3, 4+2, 5+1, 4+5, 5+4,
6+6, ukupno 10 mogunosti.
Vjerojatnost je 10/36.
4
Vjerojatnost i raspodjele
Broj kombinaca koji daju parni zbroj je 18.
Vjerojatnost je 1/2.
Meutim, vjerojatnost kombinace jednog ili drugog dogaaja ne zbroj vjerojatnosti jer
dogaaji nisu nezavisni.
Pitanje: Kolika je vjerojatnost da bacajui dve kocke (ili dva bacanja) se dobe zbroj brojeva
djeljiv s 3 i paran broj ?
Povoljni ishodi su 1+5, 2+4, 3+3, 4+2, 5+1, 6+6, ukupno 6 mogunosti, naspram 36
moguih ishoda.
Vjerojatnost je 1/6.
Ponovo vjerojatnost kombinace jednog i drugog dogaaja ne umnoak vjerojatnosti, jer
dogaaji nisu nezavisni.
Pitanje: Koja vjerojatnost da e bacajui dve kocke zbroj brojeva biti paran?
Vjerojatnost da se dobe paran (ili neparan broj na jednoj kocki je 1/2.
Vjerojatnost da se dobe param broj na prvoj kocki
i
da se dobe param broj na drugoj kocki
ili
da se dobe neparan broj na prvoj kocki
i
da se dobe neparam broj na drugoj kocki:
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
= + = P
Pitanje: Koja je vjerojatnost da u prostori s 20 osoba ni jedna nema roendan na isti dan.
Broj povoljnih kombibaca:
( ) i
i
=

=
365 346 ... 363 364 365
19
0

Broj svih mogunosti:
365 365 365 . . . 365 = 365
20
Vjerojatnost:
588562 , 0
365
1
19
0
=

=
i
P
i

5
Vjerojatnost i raspodjele
Pitanje: Kolika je vjerojatnost da nasumice odabrana toka u kugli u 20-dimenzionalnom
prostoru bude blia centru nego povrini?
Vjerojatnost je dana omjerom volumena kugli radusa R/2 i R:
6
20
10 953674 , 0
2
1

= = P
Pitanje: Kolika je vjerojatnost da e kuglica radusa 1 cm, gibajui se iz centra u proizvoljnom
smjeru pogoditi metu radusa 10 cm na udaljenosti od 1 m ?
3
2
2
10 025 , 3
) 1 ( 4
) 11 , 0 (

= =
m
m
P

Pitanje: Koja je vjerojatnost da se u Lotu 39/7 izvue sedmica ?
Vjerojatnost je dana brojem kombinaca:
8
10 5 , 6
15380937
1

= = P .
Pitanje: Koja je vjerojatnost da se u zadnjih 10 izvlaenja Lota 39/7 ne izvue niti jedna kuglica s
brojem 10 ?
13831 , 0
39
7
1
10
=

= P

6
Vjerojatnost i raspodjele
Funkca raspodjele

U fizici se esto promatraju svojstva veeg broja estica ili prodmeta: njihove brzine,
poloaju ili energa, . . .
Ako se radi o jako velikom broju estica, 106 npr., tada ne praktino pratiti fizikalne
vrednosti za svaku pojedinu esticu.
Za proraunavanje srednjih vrednosti koristimo se funkcom raspodjele, koja nam kae
koliko estica ima odreeno fizikalno svojstvo.
Neka u sobi ima 14 osoba:
Broj osoba 1 1 3 2 2 5
Uzrast (godina) 14 15 16 22 24 25

Uvodimo funkcu raspodjele po godinama, N(god):
N(god) ... 0 1 1 3 0 ...
godina ... 13 14 15 16 17 ...

N(god) ... 2 0 2 5 0 ...
godina ... 22 23 24 25 26 ...

Vrednost funkce N(god) je broj osoba u prostori koji imaju god godina.

Slika 1Histogram funkcije N(god)
7
Vjerojatnost i raspodjele
Koliko ukupno osoba ima u sobi ?
( ) 14
1
= =

= god
uk
god N N
Ako izaberemo jednu osobu u sobi, koja je vjerojatnost da e imati 15 godina.
Postoji samo jedna osoba s 15 godina, povoljni ishod je samo jedan od 14 moguih:
14
1 ) 15 (
14
= =
uk
N
N
P
Ako izaberemo jednu osobu u sobi, koja je vjerojatnost da e imati 17 godina.
U prostori nema osoba od 17 godina, dakle ne postoji niti jedan povoljni ishod:
0
14
0 ) 17 (
17
= = =
uk
N
N
P
Ako izaberemo jednu osobu u sobi, koja je vjerojatnost da e imati 16 godina.
Postoji tri osobe s 16 godina, dakle, imamo 3 mogua povoljna ishoda:
1875 , 0
14
3 ) 16 (
16
= = =
uk
N
N
P
Vjerojatnost izbora jedne osobe od j -godina je:

= =
j
j N
j N
N
j N
j P
) (
) ( ) (
) (
Vredi:

=
j
j P 1 ) (
Koja je najvjerojatna dob? (Za koju dob j je vjerojatnost najvea?)
Vjerojatnost je najvea za j = j
max
= 25.
Koja je srednja dob? (Jedna polovica osoba je stara od toga a druga je mlaa!)
Srednja dob je j = j
med
= 23.
7 osoba je stare od 23 a 7 ih je mlae!
Koja je prosjena dob?
21 ) (
) (
) (
= =

j
j
j
av
j P j
j N
j N j
j .
Neka zapaanja:
8
Vjerojatnost i raspodjele
Nema niti jedne osobe dobi od 21 ili 23!
Izraunati prosjeni kvadrat dobi!
( ) 5714 , 459 ) (
) (
) (
2
2
2
= =

j
j
j
av
j P j
j N
j N j
j
Da li su ( )
av
j
2
i isti ? ( )
2
av
j
( ) ( ) 441 5714 , 459
2 2
= > =
av av
j j
Moe se uvesti pojam prosjene vrednosti neke funkce od dobi:
( )

=
j
av
j P j f j f ) ( ) ( ) ( .
Primjer dvu razliitih funkca raspodjele koje imaju istu srednju vrednost, istu
najvjerojatnu vrednost i istu prosjenu vrednost.

Slika 2 Primjer za uvoenje pojma srednje kvadratno odstupanje
Kako razlikovati funkce raspodjele koje imaju istu srednju, najvjerojatnu i prosjenu
vrednost?
Uvodimo pojam srednje kvadratno odstupanje:
( )

= =
j
av
j P j j j ) (
2 2

Ako je funkca raspodjele iroka srednje kvadratno odstupanje je veliko,
a ako je funkca raspodjele jedan uski vrh, onda je srednje kvadratno odstupanje
malo.
9
Vjerojatnost i raspodjele
Standardna devaca za spomenute primjere:

Slika 3 Standardna devijacija
Neka zapaanja:
0
2
>
( ) ( )
2 2
av av
j j >
( ) ( )
2 2 2
av av
j j =
Ako raspodjela nema irine, svi primjerci imaju istu vrednost fizikalne veliine, tada
je 0
2

Primjer: Promatramo raspodjelu znamenki u broju p napisanom do 100 decimalnih mjesta:
3.1415926535897932384626433832795028841971693993751058209749445923078164062862
8998628034825342117068
Znamenka 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
Broj znamenki 8 8 12 12 10 8 9 7 13 13

Koja je vjerojatnost za znamenku 6 ? (0,09)
Koja je najvjerojatna znamenka ? (8 i 9)
Koja je "prosjena znamenka" ? (4,72)
Koja je srednje kvadratno odstupanje ? (2,91)
Vjerojatnost nekog dogaaja u vremenskom intervalu Dt neka je p. (Neka se dogaaj moe
pojaviti samo jednom!)
10
Vjerojatnost i raspodjele
emu je jednaka vjerojatnost da se dogaaj dogodi tono m-puta u periodu vremena
? t N
Izraunati srednji broj pojavljivanja dogaaja! (Unutar perioda ) t N
Izraunati srednje kvadratno odstupanje !
( )
( )! !
!
1 ) (
m N m
N
p p m P
m N m

=



Slika 4 Srednje kvadratno odstupanje
( )
N
N
m
m
p x p m P x x P + = =

=
1 ) ( ) (
0

Izraunati srednji broj pojavljivanja dogaaja
p N
x
x P
m P m m
x
N
m
av
=

= =
=
=
1
1
|
) (
) (
Izraunati srednje kvadratno odstupanje
( ) ( ) ( ) ( )
2
1
2
2
2
1 |
) (
) ( 1 1 p N N
x
x P
m P m m m m
x
N
m
av
=

= =
=
=

( ) ( ) ( ) p p N m m
av av
= = 1
2 2 2


11
Vjerojatnost i raspodjele
Neki kombinatoriki problemi

Na koliko raznih naina moemo rasporediti N razliitih kuglica tako da ih bude N1 u
prvoj kuti, N2 u drugoj, N3 u treoj, . . .
... ! ! !
!
3 2 1
N N N
N

Na koliko raznih naina moemo rasporediti N razliitih kuglica u g kuta, ako ih u
svakoj kuti moe biti proizvoljan broj ?
N
g
Na koliko raznih naina moemo rasporediti N potpuno identinih kuglica u g kuta, ako
ih u svakoj kuti moe biti proizvoljan broj ?
( )
( )! 1 !
! 1

+
g N
g N

Na koliko raznih naina moemo rasporediti N potpuno identinih kuglica u g kuta, ako
ih u svakoj kuti moe biti najvie jedna?
( )! !
!
N g N
g



12