NEPREKIDNOST, INJEKTIVNOST, INVERTIBILNOST

I MONOTONOST FUNKCIJA
Neprekidnost
Ako funkcija neprekidna na intervalu [a,b] poprima na njemu vrijednosti y
1
i y
2
, tada na
njemu poprima i sve vrijednosti izmeu njih. o se zove teorem o meuvrijednostima.
Inekti!nost
!a funkciju f ka"emo da je injektivna #ili injekcija$ ako razne ar%umente preslikava u razne
vrijednosti. &akle, mora vrijediti' (
1
)(
2
*+ f#(
1
$ ) f#(
2
$
,rimjer'
f(x)=x
2
je primjer funkcije koja nije injektivna, jer postoje dva (-a kojima je pridru"en
isti f(x). o su npr. 1 i -1.
f(x)=3x+1 je primjer injektivne funkcije.
,rovjera da li je neka funkcija injektivna radi se tako da se izjedna.e f(x
1
) i f(x
2
)
/pr. treba provjeriti da li je funkcija f(x)=3x+1 injektivna.
2 1 2 1 2 1
0 0 1 0 1 0 x x x x x x = = =
dakle, vrijedi (
1
)(
2
*+ f#(
1
$ ) f#(
2
$ tj. funkcija je injektivna.
1rafi.ki, funkcija je injektivna ako svaki horizontalni pravac sije.e %raf u najvi2e jednoj
to.ki. ,rimjer'
"#d#$i%
1$ &a li je funkcija
1
1
$ #
+

=
x
x
x f
injektivna funkcija3
4je2enje'
( )( ) ( )( ) ( )( ) 1 1 1 1 1 1
1
1
1
1
1 2 2 1 2 1
2
2
1
1
+ = + + +
+

=
+

x x x x x x
x
x
x
x
2 1 1 2 2 2 1 1 1 2 1 2
2 2 1 1 x x x x x x x x x x x x = = + = +
dakle, funkcija je injektivna
2$ &a li je funkcija
x
x
x f
5 0
$ #
+
=
injektivna funkcija3
4je2enje'
( ) ( )
1 2 2 1 2 1
2
2
1
1
5 0 5 0
5 0 5 0
x x x x x x
x
x
x
x
+ = +
+
=
+
2 1 1 2 2 2 1 2 2 1
5 5 5 0 5 0 x x x x x x x x x x = = + = +
dakle, funkcija je injektivna
0$ &a li je funkcija
( )( ) x x x f + = 1 1 $ #
injektivna funkcija3
4je2enje' ( )( )
2
1 1 1 x x x = +
2
2
2
1
2
2
2
1
1 1 x x x x = =
dakle, funkcija nije injektivna, jer (
1
mo"e biti jednako -(
2
,
a da jednakost i dalje vrijedi
In!erti&i'nost
Ako je
B A f '
injekcija, onda imamo funkciju
A B g '

takvu da vrijedi
( ) ( ) ( ) ( ) x x f g x g f = =
u funkciju g(x) zovemo inverzna funkcija od f i ozna.avamo sa
1
f . &akle, ( ) ( ) x x f f =
1
.
/a primjer, ako je
( ) x x f 2 =
,
( )
2
1
x
x f =

.
1rafovi para meusobno inverznih funkcija, simetri.ni su obzirom na simetralu prvo% i tre6e%
kvadranta.
7ijevo je %rafi.ki prikaz funkcije
f#($*(89 i njoj inverzne funkcije %#($.
,ronala"enje inverzne funkcije radi se tako da zamijenimo mjesta
( i y. /a primjer za funkciju y * ( 8 9, inverzna funkcija je'
( * y 8 9 *+ y * ( - 9.
"#d#$i%
1$ /ai inverz funkcije f(x)=2x-3 i nacrtaj %raf obje funkcije. :nverz ozna.i sa g(x).
4je2enje'
0 2 + = x y
0 2 0 2 = + = x y y x
2
0
2 2
0
+ =
+
=
x x
y
( )
2
0
2
1
+ =

x
x f
2$ /ai inverz funkcije f(x)=-3x+1 i nacrtaj %raf obje
funkcije. :nverz ozna.i sa g(x).
4je2enje'
1 0 + = x y
1 0 1 0 + = + = x y y x
0
1
0 0
1
+

=
+
=
x x
y
( )
0
1
0
1
+

x
x f
0$ /ai inverz funkcije
0
1
$ #
+

=
x
x
x f
4je2enje'
( ) ( ) 1 0 0
0
1
,
0
1
= + +
+

=
+

= y y x y
y
y
x inverzna
x
x
y
( ) 1 0 1 1 0 1 0 = = = + x x y x y xy y x xy
( )
1
1 0
1
1 0
1
1 0
1

+
=

=

x
x
x f
x
x
x
x
y
5$ /ai inverz funkcije
1
5 2
$ #

+
=
x
x
x f
4je2enje'
( ) ( ) 5 2 0 1
1
5 2
,
1
5 2
+ =

+
=

+
= y y x y
y
y
x inverzna
x
x
y
( ) 5 0 2 5 0 2 5 2 0 + = + = + = x x y x y xy y x xy
( )
2
5 0
2
5 0
1

+
=

+
=

x
x
x f
x
x
y
Monotonost
;unkcija f na intervalu [a,b] je rastu6a ako za sve (
1
, (
2
iz
intervala vrijedi (
1
<(
2
*+ f#(1$<f#(
2
$.
;unkcija f na intervalu [a,b] je padaju6a ako za sve (
1
, (
2
iz
intervala vrijedi (
1
<(
2
*+ f#(1$+f#(
2
$.
R(&no pon#)#ne *(nk$i#, po#+ 'i+es#
=zmimo

n
1
. za n*1, funkcija daje 1, za n*2, daje 1>2, za n*0, daje 1>0...
?to je ve6i broj, funkcija se sve vi2e pribli"ava nuli. @a"emo - limes od 1>n kada n te"i u
beskona.no je A. A je tada limes ili %rani.na vrijednost te funkcije.
,i2e se'
A
1
lim =

n
n
;unkcijama mo"emo odrediti %rani.ne vrijednosti preko tablica'
,rimjer'
1
$ #
2
2

=
x
x x
x f
( A.B A.BB A.BBB A.BBBB *+ 1 s lijeva
f#($ A.5C0DE521 A.5BC5EC55 A.5BBC5BEC A.5BBBC9 *+ 1>2
&akle, limes f#($, kada se pribli"avamo s lijeve strane #lijevi limes$ je jednak 1>2.
,i2e se' ( )
2
1
lim
1
=

x f
x
( 1.1 1.A1 1.AA1 1.AAA1 *+ 1 s desna
f#($ A.920EAB92 A.9A25EC9D A.9AA25BEE A.9AAA29 *+ 1>2
&akle, limes f#($, kada se pribli"avamo s desne strane #desni limes$ je jednak 1>2.
,i2e se' ( )
2
1
lim
1
=
+

x f
x
Fudu6i da su i lijevi i desni limes f#($ jednaki 1>2, mo"emo pisati
( )
2
1
lim
1
=

x f
x
i dalje'
( -1.1 -1.A1 -1.AA1 -1.AAA1 *+ -1 s lijeva
( ) =

x f
x 1
lim
f#($ 11 1A1 1AA1 1AAA1 *+ G
( -A.B -A.BB -A.BBB -A.BBBB *+ -1 s desna
( ) =
+

x f
x 1
lim
f#($ -B -BB -BBB -BBBB *+ -G
,rimjeri funkcija i njihovi limesi'
( ) 1 lim
1
=

x f
x
( ) 0 lim
5
=
+

x f
x
( ) =

x f
x
lim ( ) =

x f
x 9
lim
( ) 9 . 2 lim
0
=

x f
x
( ) =
+

x f
x 9
lim
( ) 2 lim
5
=

x f
x
( ) A lim
1
=
+

x f
x
( ) =

x f
x 2
lim
( ) A lim
1
=

x f
x
( ) =
+

x f
x 2
lim
( ) no nedefinira x f
x
=
+
1
lim
( ) no nedefinira x f
x
=

1
lim
,ravac (*a je vertikalna asimptota ako mu se %raf
pribli"ava u H beskona.nosti kad ( ide prema a.
,ravac y*l je horizontalna asimptota ako mu se %raf
pribli"ava u H beskona.nosti.
,ravac y*k(8l #op6i oblik pravca$ je kosa asimptota
ako mu se %raf pribli"ava u H beskona.nosti.