Prevlake su jedna od vie mogudih zatita metala od procesa korozije.

Prevlakama i premazima razdvaja

se konstrukcijski materijal od agresivnog djelovanja okolia.
Funkcija prevlaka - izolacija osnovnog materijala, od medija koji ga okruuje i koji dovodi do korozije. Da
bi prevlaka bila djelotvorna ona mora biti postojana na svim dijelovima materijala koji se titi, u
suprotnome, mogud je razvoj korozije na tom mjestu.
Kvaliteta prevlake ovisi o:
pripremljenosti povrine,
kvaliteti prevlake,
debljini prevlake,
tvrdodi na mehanika otedenja te o
kemijskoj postojanosti.
Prevlake se mogu koristiti ne samo kao korozijska zatita nego i kao povrine koje pridonose vedoj
kvaliteti proizvoda (npr. bolja frikcijska svojstva, bolja lemljivost, poboljavanje odreenih elektrinih
svojstava itd.).
Prevlake se dijele u tri skupine:
metalne prevlake,
anorganske prevlake i
organske prevlake.
Metalne i nemetalne zatitne prevlake i premazi su najedi oblik zatite od korozije. Metalne prevlake
mogu imati galvansko djelovanje ili su otpornije na koroziju od osnovnog materijala pa djeluje kao
barijera prema utjecajima okolia. Nemetalne prevlake mogu biti oksidi npr. aluminij, netopljive soli na
eljezu i eliku te keramike i organski premazi. Komponente zatitnog premaza su: vezivi, otapalo,
pigmenti (daje boju i neprozirnost), punila i ostalo. Razvrstavanje premaza moe se provesti prema:
broju komponenata, trajnosti, nainu suenja, generikim tipovima itd. Premazi mogu biti
jednokomponentni ili dvokomponentni. Obzirom na nain suenja premaza moemo ih podijeliti na:
konvertibilne premaze - premazi koji se sue oksidacijom ili polimerizacijom i
nekonvertibilne premaze - premazi koji se sue isparavanjem otapala i koji nakon nanoenja ne
prolaze kroz neke znatnije kemijske promjene.