Kolegij: Govornitvo (mini skripta E.

Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. $
RETORIKA
DEFINICIJE:
Aristotel:
Retorika je umijee pronalaenja uvjerljivog u svakom datom trenutku.
Cieron:
Retorika je umijee govorenja prilago!enog "a uvjeravanje.
#vintilijan:
Retorika je lijepo$ vje%to govorenje.
&kari:
Retorika je disiplina kojoj je predmet retori'ko govorenje.
Retori'ko je govorenje javno$ usmjereno prema drugima.
FA(E )RI)RE*E +,-,RA:
I. )RI#.)/JANJE 0inventio1
II. RA2),RE3I-ANJE 0distri4utio1
III. 2A25A-/JANJE 0eloutio1
I-. .6ENJE +,-,RA 0memoria1
-. +,-,RNA I(-ED7A 0atio1
Retori'ki govor ujedinjuje: volju$ ra"um$ osjeaje$ etiku i poetiku.
5emeljna nakana retorike jest uvjeriti i prido4iti nekoga "a neku ideju ili akiju.
Vrste govora (prema Aristotelu):
8. )oliti'ki ili savjetodavni
9. 2udski ili sud4eni
:. Epideikti'ki ili sve'ani
Stilovi govora (u antikoj retorici)
8. visoki
9. srednji
:. jednostavan

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. %
ovijest retorike u tri pote!a
I. . 2iraku"i na 2iiliji u ;. st. pr. #r. prvi 0i"gu4ljeni1 #oraksov u'4enik i" retorike.
. <. st. pr. #r. so=isti 0retori'ari1 naspram platonistima 0dijalekti'arima1.
Aristotel jasno odvajao retoriku>topiku 0entimem1 od logike 0silogi"ma1. 0(enon i"mislio am4lem otvoren
dlan "a retoriku i pest "a dijalektiku.1
II. R. Desartes u 8?. st. udario temelje "nanstvenoj metodi. /ogi'ni pristup e se ra"vijati u 8@. st. s
prosvjetiteljstvom$ a pogotovu kro" 8A. st.$ kada je "nanost u punom "amaBu.
*oderno do4a prve polovie 9C. st. pretstavlja potpunu prevlast sienti"ma D povjerenja u "nanstvene
metode$ a potpuni gu4itak ugleda govorni%tva.
III. Druga je polovia 9C. st. o"na'ena kao postmoderna$ koju najavljuje F. Niet"sBe: E...'injenie su
upravo ono drugo D interpretaije.E
*. Feidegger: Retorika je nuna u istraivanju jer su 'injenie same nijeme... *i moramo govoriti kro"
njiB i "a njiB.E
8A@<. na .niversitG o= IoHa odran je simpo"ij Retorika Bumanisti'kiB "nanosti$ gdje su i"nesena
istraivanja o tome kako "nanstvenii komuniiraju me!uso4no i s dru%tvom i"van "nanstvene "ajednie. .
"4orniku radova s toga skupa 'lanak *iBaela C. *+ee i JoBna R. /Gne ima duBovit naslov &to rade ovi
do4ri ljudi kao %to ste vi 0tj. "nanstvenii1 na mjestu kao %to je ovo 0tj. u retorii1 0EIBat Are Nie Folks
/ike Jou Doing in a )lae /ike 5BisE1.

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. &
I! Aristotelove retorike:
"eto#e uvjeravanja
8. 5eBni'ke D one koje moemo sami konstruirati metodom i svojim "alaganjem
9. AteBni'ke D one koje nismo sami prona%li$ ve postoje od ranijeK svojstvene sudskom govorni%tvu
$vjeti koji pri#onose uvjerljivosti govora su:
8. #arakterne oso4ine govornika
9. Raspoloenje slu%atelja
:. ,sjeanja 0u"4u!enja du%e pod 'ijim utjeajem ljudi mijenjaju mi%ljenje D ljutnja$ 4lagost$ straB$ stid$
"avist$ plemenito nadmetanje1
"eto#e uvjeravanja !aje#nike svima vrstama govorni%tva:
8. )rimjer D sli'an je indukiji koja je osnovni prinip doka"ivanja
a1 navo!enje i"vr%eniB djela
41 govornik iB sam nala"i 0 para4ole i 4asne1
9. Entimem D naj"na'ajnija metoda uvjeravanja$ odre!ena vrsta silogi"ma
a1 demonstrativni 0i"vodi "aklju'ke i" pri"natiB premisa1
41 po4ijajui 0i"vodi "aklju'ke i" premisa suprotniB premisama protivnika1
Tri su oslonca u govorni%tvu:
8. Etos D etika 0sveope do4ro u dru%tvu1
9. )atos D osjeaji 0poBvalni$ pokudni1
:. /ogos D logika 0ono %to je najvjerovatnije istina1

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. '
Vje%tina slu%anja govora
8. )ALNJA .2*JERENA NA +,-,RNI#A
- panja aktivirana i usmjerena na i"vor "vuka
9. ,D25RANJENJE 2.7-,#A/I(ACIJE 0unutarnjeg govora1
- ne ponavljati rije'i u se4i
:. )RED,6A-ANJE 0I*A+INA5I-N,251 M
- slikovito predo'avanje
<. /,+I6#A #,N5R,/A M
- provjerava se logi'nost "aklju'ivanja$ je li tema o4uBvaena u jelini$ jesu li pojmovi
de=inirani$ je li ra"dio4a simetri'na i po kojem je kriteriju provedena
- otkrivaju se manje logi'ke poglre%ke 0lapsusi$ pleona"mi$ oksimoroni i sl.1
;. AN5ICI)ACIJA M
- slu%anje unaprijed Dpredvi!anje onoga %to slijedi
- ono %to moemo predvidjeti je redundantno$ a ono %to ne moemo je in=ormativno
N. A5RI7.CIJA
- ra"lu'iti re'eno 0govornik1 od pomi%ljenog 0slu%atelj1
?. 2E/E#CIJA
- ra"likujemo 4itno od ne4itnog
- otkrivamo sredi%nju misao
@. )RAOENJE RE5,RI6#E 2FE*E
- tre4a "nati u svakom trenutku prepo"nati na kojem je dijelu govora govornik
A. 2ALE5A#
- tre4a i"vui ono %to je 4itno 0"apamtiti$ "apisati1
- o 'emu se govorilo 0tema1 i %to se o tome reklo 0rema: sredi%nja misao$ argumenti1
8C. 7I/JE&#E

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. (
V&E'(E )A *+AS I I)*OVOR
8. (au"imanje poloaja$ prote"anje$ "ijevanje te opu%tanje
9. Du4oko disanje tr4u%nim mi%iima 0udaB kro" polu"atvoren nos$ i"daB na sss1
:. Impulsno vrlo glasno EBaE tr"ajem i" pleksusa
<. )rodueno 0%to dulje na jednom daBu1 =oniranje EaE u" traenje naj4olje re"onaije u ustima i drijelu
;. Isto kao pod <. u" poja'ano samoslu%anje 0rukama na u%ima ili traenje re"onaije u prostoriji$
naj4olje u kutu1
N. )onoviti vje4e pod 8.
?. I"govarati 4rojeve na na'in pod :.
@. *asaa grla$ spu%tanje grkljana$ produeno =oniranje na niskom tonuK traenje osjeta vi4raije na
prsnoj kosti > isturiti prsnu kost i kuati po njoj
A. Energi'no i EvratolomnoE 4r"o 4rojanje u %aptu do sto
8C. )onoviti vje4u pod 8.
88. Nai"mjeni'no energi'no i"govaranje EiE i 4rojevaK osjet vi4raija na tvrdom nepu i" EiE tre4a
"adrati i u rije'ima
89. I"govaranje 4rojeva s vrlo jakim i vrlo produenim EsssE
8:. I"govaranje 4rojeva sa "a'epljenim nosom$ ali 4e" unjkanjaK nai"mjeni'no otvarati i "atvarati nos
8<. #ao pod 8.
8;. +lasno govorenje sa 'vrstim i"govorom improvi"iranog teksta s usredoto'enom panjom na donji
0tr4u%ni1 potisak
8N. Isto %to i pod 8;. s dodatnim osjetom vi4raija na prsnoj kosti
8?. Isto %to i pod 8N. s dodatnim osjetom na nepu u" povremeni EiE
8@. Isto %to i pod 8?. s poja'anim slu%anjem 0rukama na u%ima1
8A. E2va!anjeE svakog sa svakim glasno s velikom gestomK drati na EokupuE 'etiri to'ke: donji potisak$
prsnu kost$ vi4raije na nepu i samoslu%anje
,apomena: Te se vje-.e i!vo#e svako#nevno i #ugotrajno/ Tim se vje-.ama (pa i re#uciranim)
neposre#no pre# javni nastup smanjuje trema/

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. )
O0ET,O 1I)A&,IRA,&E *OVORA
I. 2REDI&NJA *I2A, 0P 5E*A1
=ormalno jedna$ i"javna$ stilski neo4ojena re'enia
sadrajno netrivijalna$ o4ranjiva
II. CI/J
jasan i to'no odre!en$ mjerljiv
III. )R,FI/ ).7/I#E
ne postoji lo%a pu4lika$ ve samo govor neprilago!en toj pu4lii
minimalna opservaija: pretpostavka$ sondaa$ anketa
potpuna opservaija:
> demogra=ski podai: 4roj slu%a'a$ do4$ spol$ nao4ra"4a$ "animanje$ imovinsko stanje$ rasa$
naionalnost$ strana'ka pripadnost...
> "nanje 0odnos o4jektivnog "nanja i svijesti o "nanju1$
> spremnost 0koliko pu4lika ve po"naje temu$ koliko joj je 4itna$ koliko pamti o njoj1$
> o%troumnost 0intelektulanla sposo4nost apstrakije$ implikaije$ =inog ra"likovanja1$
> vjerovanja$ stavovi$ vrijednosti$ interesi...
I-. 25RA5E+IJE
na'ini pristupa slu%ateljima radi posti"anja ilja
in=ormiranje 0npr. vijesti1
instruiranje 0npr. predavanja1
interpretiranje 0npr. kritika umjetni'kog djela ili komentar politi'kog doga!aja1
u"4u!ivanje
persua"ija 0uvjeravanje1
argumentiranje 0o4ra"laganje1
"a4avljanje 0npr. govor nakon ru'ka ili ve'ere1
trans=ormiranje
rje%avanje pro4lema 04rain storm1
-. ,)OI .-JE5I +,-,RA
vrijeme: kada i koliko dugo
prostorija$ govornia$ 4roj i raspored slu%a'a
senarij 0koji smo po redu1
senogra=ija
kostimogra=ija
pomona sredstva i mediji$ tro%kovi i sl.

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. *
Sre#i%nja misao
2adrajno:
5o je glavna misao govora$ ono "4og 'ega se odlu'uje govoriti.
2mje%taj sredi%nje misli:
2redi%nja se misao smje%ta u tematsko podru'je$ npr. o maslinarstvu$ o vrsnosti pisa$ o monetarnoj politii.
2likovito:
5o je "rno$ jaja%e ili gentski kod i" kojega i"rasta ijeli govorK dapa'e$ negativno odre!enje je: sve u
govoru %to ne proi"la"i i" sredi%nje misli$ digresija je.
Formalno:
2redi%nja misao je jedna i"ri'na ne=igurativna re'enia 0dakle$ ne pola re'enie$ ne dvije>tri re'enie$ ne
upitna$ ili uskli'na$ ili "apovjedna ili eljna$ ne slikovita1.

Ilustraije:
Drava mora potiati u na%em mediteranskom podru'ju maslinarstvo do mjere da se proi"vodnja
maslinovog ulja udeseterostru'i do 89 godina.
*arinkovi je 4olji pisa nego &egedin.
Frvatska kuna nije prejenjena.

Antiprimjeri:
, maslinarstvu 0to nije ijela re'enia>to je tema$ a ne sredi%nja misao1.
#ako poveati proi"vodnju maslinova uljaQ 0to je upitna re'enia i ne i"ri'e kako$ nego pita kako1.
*aslinarstvo je prava 4udunost ivota na na%im otoima 0to je slikovito odre!enje i "ato vi%e"na'no1.
)rovjere valjanosti sredi%nje misli:
a1 Na dimen"iji originalnostRtrivijalnost$ a u ve"i s konkretnom pu4likom$ postavlja se pitanje misli li tko od
na"o'niB suprotnoK %to iB je manje$ sredi%nja je misao trivijalnija$ pa ako je takviB "anemariv 4roj$ odustaje
se od govora te sredi%nje misli toj pu4lii. .nutar iste teme sredi%nja se misao moe pomiati dok ne
postane netrivijalna npr: svi misle da tre4a potiati maslinarstvo$ ali ne ove$ niti jo% idue godine jer$

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. +
naalost$ nema "a to sredstavaK tada se sredi%nja misao moe promjeniti u: *aslinarstvo tre4a potiati
odmaB od ove godine s :C mil. kuna godi%nje. 5akva sredi%nja misao toj pu4lii nije trivijalna.
41 2redi%nja se misao provjerava na dimen"iji doka"ljivostiK tre4a "a nju pronai 'vrste argumente ili 4arem
jedan vrlo jak$ npr. maslinovo ulje je jako "dravo i "ato je siguran i"vo"ni proi"vodK 2ve se druge
mediteranske "emlje ve uvelike 4ave maslinarstvom.
)o4ijanje prigovora: tre4a predvidjeti jake prigovore$ npr: Druge "emlje proi"vode toliko da su "asitile
svjetsko tri%teK pravila E( ograni'avaju poveanje proi"vodnjeK . prora'unu nema novaa "a potianje
maslinarstva. Neutrali"aija prigovora npr: 2vjetsko tri%te poka"uje trend porasta potro%nje maslinovog
ulja koji uskoro nee 4iti usporen. Na%e je ulje kvalitenije. 5re4a pouriti sa sadnjom maslina 4a% sada dok
jo% nismo pod strogim ograni'enjem E(. Nova koji proi"vodi jo% vi%e novaa uvijek ima u i"o4ilju$ a
maslinarstvo je takva pro=ita4ilna investiija.

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. ,
1imen!ije pro2ila pu.like
8. ,pe demogra=ske oso4ine
04roj slu%a'a$ do4$ spol$ visina i vrsta nao4ra"4e$ "animanje$ imovinsko stanje$ vjera$ pripadnost
strani$ naionalnost1
9. (nanje i svijest o "nanju 0"a instruktivnu strategiju1
:. 2tupanj spremnosti
2premnost: a1 "aokupljenost temom
41 osjeaj vanosti teme
1 stupanj "apamivanja
<. 2tupanj o%troumnosti
,%troumnost: inteligenija i "nanje
a mjeri se kro": a1 sposo4nost apstrakije
41 sposo4nost ra"likovanja
1 sposo4nost impliiranja
;. -jerovanja$ stavovi$ vrijednosti$ interesi
0"a persua"ivnu i u"4u!ujuu strategiju1
-jerovanja: =iksna i promjenjivaK stereotipi > vjerovanja ijele skupine.
2tavovi: po"itivni i negativni emotivni odnos.
-rijednosti: temeljni pojmovi koji usmjeruju pona%anja$ vjerovanja i stavove.
N. 2po"naja pro4lema i stupanj elje da ga se ra"rije%i
0"a strategiju rje%avanja pro4lema1
?. 2tupanj o"4iljnosti 0"a "a4avlja'ku strategiju1
@. Emotivnost 0"a u"4u!ujuu strategiju1
A. DesnaRlijeva Bemis=eralnost
0desna: emotivnost$ slikovitost$ jelovitost$ BumorK
lijeva: analiti'nost$ sim4oli'nost$ logi'nost1

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. $-
KO"O)I3I&A *OVORA
I. .-,D
(aglavlje: po"dravljanje
predstavljanje
oslovljavanje
)redgovor: stvaranje naklonosti prema govorniku
stvaranje "animanja "a temu
II. +/A-NI DI,
)ri'a
Ra"dio4a 0u na'elu dvojna1
I"no%enje 0ra"lo"i1
)otkrijepe
)o4ijanje
III. (A#/J.6A#
2aetak
)o"iv
E=ektni "avr%etak
(aBvala 0iRili isprika1

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. $$
RE5,RI6#E FI+.RE
> i"ra"i kojima se ne%to kae na neo4i'an ili nedoslovan na'in$ spra"umijevaju ljude 4re i potpunije.
. retorii 0i teoriji knjievnosti1 opisano je preko 89C =igura...
*ogu se podijeliti u 4rojne skupine: 0logi'ke =igure$ tropi$ =igure misli$ =igure rije'i$ sintakti'ke =igure$
mor=olo%ke tvor4ene =igure i leksi'ke =igure1.
+O*I0KE
M de=iniija
M dedukija
M indukija
M silogi"am$ M entimem$ M sorit
M analogija
M dilema
OETSKE
M uspored4a$
meta=ora$
M metonimija$ M sinegdoBa$
M antite"a rije'i$ M antite"a re'enia$
antimeta4ola$
para=ra"a$
M peri=ra"a$ M sinatroi"am$
,p%iran popis i opis nala"i se u knji"i: I. &kari E5emelji suvremenoga govorni%tvaE$
(agre4: &kolska knjiga$ 9CC:.
Jo% neke od 4rojniB "animljiviB =igura:
eu=emi"am$ ana=ora$ epi=ora$ klimaks$ preteriija$ paradoks$ katakre"a$ sim4ol$ am4lem$ pleona"am$
onomatopeja$ antonoma"ija$ astei"am$ litota$ Bipalaga$ epi=ra"a$ oksimoron$ epitoka"am...

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. $%
AR+.*EN5I 0logi'ke potkrjrepe1
8. Naravni argumenti:
Mpodai
M'injenie
Msvjedoi
9. /ogi'ke =igure:
de=iniija
vrste: esenijalna ili logi'ka$ rje'ni'ka$ ugovarajua$ prei"irajua itd.
Dijelovi logi'ke de=iniije:
)ravila de=iniranja:
)ogre%ke u de=iniranju:
dedukija 0"aklju'ivanje od opeg prema pojedina'nom1
indukija 0"aklju'ivanje od pojedina'nog prema opem1
silogi"am > vrsta deduktivnog "aklju'ka
> sastoji se od dvije premise 0a$ 41 i konklu"ije 01
entimem > sadrajno: svaki retori'ki "aklju'ak$ vjerojatnost
> =ormalno: skraeni silogi"am$ nedostaje premisa ili konklu"ija
sorit 0ni" entimema$ aS4$ 4S$ Sd$ dSGK "aklju'ak aSG1
analogija 0"aklju'ivanje o sli'nosti dvaju predmeta1
dilema 0daje se na i"4or dvoje D prividno jedina rje%enja$
jedan je od mogunosti o'ito povoljna$ a druga nepovoljna1
:. Namjerne ili slu'ajne logi'ke pogre%ke:
0ERI25I6#E 2*ICA/ICE$ 2,FI(*I$ )ARA/,+I(*I1

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. $&
RE5,RI6#,>),E52#E FI+.RE
uspored4a > poja'ava se i"ra"$ ne o4ja%njava se 0uspored4a nije: on je visok kao ja1$ nego se
do'arava neka oso4ina 0Boda gipko D uspored4a: Boda kao srna1
meta=ora 0najivlji trop$ skraena uspored4a > ostaje samo slika s kojom se uspore!uje1
metonimija 0ne%to se i"ri'e rije'ju drugog "na'enja koje je u odnosu s prvim 0autor "a djelo$
vrijeme "a doga!aj u tom vremenu itd.1
sinegdoBa 0podvrsta metonimije$ i"ri'e se dio "a jelinu1
antite"a rije'i R re'enie 0u opreku se stavljaju suprotni pojmovi R dvije re'enie1
antimeta4ola 0opreka dviju usporedniB re'enia$ isti su pojmovi u drugom odnosu1
para=ra"a 0po"nati i"ri'aj se preina'i i do4iva novi smisao$ ali ostaje prepo"natljiv1
peri=ra"a 0de=iniija$ opis umjesto na"iva "a ne%to1
sinatroi"am 0nalik peri=ra"i$ na4rajaju se dijelovi jeline1

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. $'
AR*$"E,TA3I&A
De=iniija: Argumentiranje je retori'ki postupak kojim tvrdnja "dravora"umski postaje slu%a'ima vrlo
vjerojatnom istinom.
Tvr#nja
5vrdnja se naj'e%e i"ri'e u o4liku jednostavne re'enie koja se sastoji od su4jekta i predikata. )redikat je
kopula i predikatski dodatak 0npr. Altrui"am je egoi"am.1.
6esto je u o4liku i"ri'ne sloene re'enie kojoj je glagol u glavnoj: smatram, mislim, drim, tvrdim, ini mi
se i sl.
(a slu'aj da tvrdnja ne pro!e otvaramo odstupniu kro" rije'i: veina, neki, stanoviti, najee, uglavnom i
sl. 0odre!enje jakosti tvrdnje$ stupnja uvjerljivosti tvrdnje1.
Vrste tvr#nji:
8. 6injeni'na tvrdnja
9. ."ro'no>posljedi'na tvrdnja
:. -rijednosna tvrdnja
<. 5vrdnja o postupima ili t"v. politi'ka tvrdnja
,no %to je slu%ateljstvu samo po se4i priBvatljivo$ ne tre4a doka"ivati.
6injenie se 0o'iglednosti1 i okusi ne doka"uju 0ali estetski sudovi da1.
I/ 4TO &E ,E4TO5
6injeni'na tvrdnja$ tvrdnja o naravi stvari
rimjeri: Frvatska je demokratska drava.
Rat u 7osni je mu!uetni'ki suko4.
)omirenje Frvata i 2r4a je mogue.
Taktike doka"ivanja su: primjeri$ podai$ induktivni doka"i$ autoriteti$ analogije$ kontrasti$ disjunkije i
de=iniija predikata 0koji u o4liku silogi"ma tre4a pove"ati sa su4jektom1.
Sla.a mjesta su: neuvjerljiv primjer$ neprovjeren podatak Ti" rukavaU$ pristran$ nekompetentan ili sporan
autoritet$ nerepre"entativna indukija$ neto'na de=iniija$ pogre%en silogi"am.

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. $(
II/ )A4TO &E ,E4TO5
5vrdnja o ve"i u"roka i posljedie
#ad su po"nate posljedie$ tvrdnje se postavljaju o u"roima$ a kad su po"nati u"roi o posljediama
0progno"iraju se isBodi1.
rimjeri: #ineski je "id u"rokovao pad Rimskog arstva.
2manjenje pore"a poveava in=laiju.
,tvaranje 4rojniB ka=ia ja'a domau valutu.
)ad proi"vodnje u"rokovan je sla4om motivaijom radnika.
5re4a ra"likovati uvjete, utjecaje i uzroke.
."roi su u4r"avajui 0povodi1$ daleki$ 4liski$ potre4ni$ dovoljni$ reipro'ni.
,dgovornost je vrsta i"vedenog u"roka.
$!rok se argumentira (istra-uje): 08 D < su *illove metode1
8. istraivanjem "ajedni'kog pretBodnog doga!aja mnogim istim posljediama$
9. metodom ra"like D 4arem dva slu'aja u svemu jednaka osim u ne'emu imaju i u pretBodnom stanju
neku ra"liku 0koja je u"rok1$
:. korelativna ve"a dviju dimen"ija$
<. metodom eliminaije 0od sviB moguiB u"roka odstranjuje se jedan po jedan D kao %to se 'ini u
"nanstvenom pokusu ili kako 'ini 2Berlok Folmes1$
;. analogijom 0istraivanje lijekova pokusima na ivotinjama1$
N. utvr!ivanjem pretBo!enja$
?. uo'avanjem kau"alnog lana.
Sla.a mjesta: pretBo!enje ne mora 4iti u"rokovanje$
lana pua na najsla4ijoj karii$
u metodi eliminaije se ne u"imaju po'etno svi mogui u"roi$ korelaija moe 4iti
samo koinidenija 0"4og "ajedni'kog treeg u"roka1.
III/ KAKVO &E ,E4TO5
-rijednosna tvrdnja
-rednovanje se 'ini na skali kategorija: dobar zao, koristan tetan,
ispravan pogrean, lijep ruan i sl.

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. $)
-rednuju se: priro#ne stvari 0Na%e je more najljep%e. Juina je ogavna1
gra6evine 07isdenta je vrBunska "u4na pasta. 5ra4ant je %armantan auti.1
lju#i 0kao djelatnici: *arko je traljav inenjer. Ivan je vrlo savjestan u raduK kao
osobe: ,n je vjeran drug.1
postupci 05o je 4ilo pravo juna'ko djelo.1
#oga6aji 0T,lujaU je 4ila veli'anstvena po4jeda.1
pojmovi 0drava$ slo4oda$ terori"am$ in=ormatika$ kvaliteta ivota1.
Argumentiranje se slui 8. de=iniijama
9. i"nalaenjem posljedia
8. )ri #e2iniranju tre4a odrediti predikatni dodatak.
,no 'ime se odre!uje "ove se kriterij ili stan#ar#.
0)rimjer: VVV je do4ra tvrtka. )od do4rom tvrtkom podra"umijeva se ona koja... >
na4rajaju se kriteriji1
9. $!rono7poslje#ino podupiranje ide preko do4riBRlo%iB posljedia.
0,n je do4ar direktor jer je poveao plae "a <CW1.
#ad ima mnogo kriterija ili vi%e posljedia tre4a iB ponderirati 0odrediti im teinu1.
2uperlativno se vrednovanje podupire stvaranjem kategorije s jednim elementom.
05akav "lo'in nije nigdje vi!en1.
ostupke naj'e%e vrednujemo kriterijem 8. korisnosti
9. etinosti.
Tvorevine naj'e%e vrednujemo prema 8. praktinim vrije#nostima 0kao posljedie1
9. estetskim kriterijima.
Estetski su kriteriji: proporcija, mala distorzija proporcije, kontrast, harmonija,
umijenost, asocijacije, moralne posljedice 0npr. agresija i rtii1.
Sla.a mjesta: prigovor na i"4or kriterija 0"a%to ovi$ a ne drugiK t"v. dvostruki kriteriji1$
neslaganje oko ljestvie utega$
sumnja oko toga da su4jekt ispunjava kriterije.
M

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. $*
Toulminov mo#el argumenta
Jakost tvrdnje
2igurno
................-jerojatno
................)riBvatljivo
.............*ogue.............
Elementi argumenta:
8. TVR1,&A "aklju'ak koji elimo utemeljiti na%im argumentom
9. TE"E+& o'itosti: 'injenie$ podai... koji tvrdnji daju oslona 0temelj1....
:. KO0A ra"lo"i$ toposi... kojima pove"ujemo tvrdnju i temelj 0velika premisa1
<. OTORA dodatni ra"lo"i.... koji potpomau$ poja%njavaju kop'u
;. &AKOST TVR1,&E stupanj uvjerljivosti koji pridodajemo tvrdnji
N. O(I&A,&E ra"lo"i... kojima osla4ljujemo$ uni%tavamo protivni'ku tvrdnju D kidanje
ve"e i"me!u temelja i kop'e
.psolutna
istina
zrn/e
istine

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. $+
Toposi
5opos S 0,)OE1 *JE25, 0mn. topoi i toposi1
,pa mjesta su openite tvrdnje koje su ,)OE )RIF-AOENE 0od UnarodaU ili od jednog auditorija1 ili
koje i"raavaju -R/, -JER,JA5NE I25INE.
5oposi u argumentaiji slue kao -E/I#E )RE*I2E.
*A/A )RE*I2A 0ili argument1
*alu premisu 'ine 'injenie iRli podai$ pa 'ak i kvali=ikaije 0ili negativno D diskvali=ikaija$ etiketa1.
6injenie su sporne ili nesporne.
6injenie tre4a : 8. utvrditi
9. provjeriti da su to$ a ne ne%to drugo.
3iceron8 Kvintilijan: toposi >skladi%ta argumenata
erelman grupira topose ovako:
8. mjesto kvalitete 0prednost ima jedinstveno$ originalno$ pose4no$
neponovljivo$ te%ko ostvarivo$ ne"amjenjivo$ rijetkoX nad
"amjenjivim$ otranim$ 'estim$ itd.1
9. mjesto kvantitete 0vei 4roj ne'ega$ vea koli'ina ne'ega vrijedi
vi%e$ ono %to "adovoljava vei 4roj ljudi$ %to dulje traje$ ono %to je
redovnoX valja vi%e nego ne%to i"nimno itd.1
:. mjesto re#a 0vrijedi vi%e ono %to je starije$ nadre!enije$ vi%e vrijedi
na'elo nego pojedina'ni slu'ajevi$ vi%e ilj nego sredstvo$ vi%e
u"rok nego posljedia$ norma nego normalnoX1
<. mjesto postojanja 0vi%e vrijedi postojee$ realno$ aktualno$ mogue
nego eventualno$ nemogue$ planiranoX1
;. mjesto .iti 0vi%e vrijedi 4itno$ tipi'no$ karakteristi'no nego ne4itno$
sporedno$ nekarakteristi'noX1
N. mjesto oso.nosti 0pose4no se ijeni autonomija$ dostojanstvo$
ponos$ 'ast$ "asluge$ 'estitostX1

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. $,
rema Aristotelu
2vaka do4ra de=iniija je pravi uvjeravajui topos.
2vaki "akonski propis je topos.
2vaka nared4a je topos.
2vaka donesena odluka je topos.
2vaka autoritativna i"java je topos.
)rimjeri 0I. &kari1
7 !a prvotne istine:
#vadrat nad Bipotenu"om jednak je "4roju kvadrata nad katetama.
(4roj unutarnjiB kutova u trokutu i"nosi 8@C
C
.
)aralelni se pravi sijeku u 4eskona'nosti.
Livo nastaje od ivoga.
2ila tee je proporionalna masi.
/ogaritam od jedan na svakoj je 4a"i nula.
7 !a uvjeravaju9e (prave) topose:
#rivia je individualna.
Ratni "lo'ini ne "astarjevaju.
2vatko je nevin dok mu se ne dokae krivia. 0in du4io pro reo1.
7espravno ste'eno tre4a vratiti.
2vi su ljudi ravnopravni.
I jo% nero!eno dijete je 'ovjek.
+ranie se ne smiju mijenjati silom.
Ni%ta nije prakti'nije nego do4ra teorija.
> "a neke eristike topose:
2ve je relativno.
*i smo 4ili druk'iji.
Do%li smo do dna.
Narod je oplja'kan.
Novine lau.
)olitika je kurva.
-elika ri4a jede malu ri4u.
5ko radi$ taj i grije%i.

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. %-
,ever.alni !nakovi
.mjesto never4alni$ u govorni%tvu postoji i na"iv uzgovorni "nakovi.
)ARA/IN+-I25I6#I > oni koji se 'uju u govornoj i"ved4i 04oja glasa$ ja'ina$ ton$ intonaija$
tempo$ stanke$ ritam$ govorne modulaije: vi4rato i tremolo1K npr. i"ved4a
*artina /utera #inga
E#25RA/IN+-I25I6#I
> #INE(I6#I 0o'i$ mimika$ gesta 0najvi%e ruke1$ dranje tijela1
> )R,#2E*I6#I 0"na'enje prostorniB odnosa: udaljenost govornika$ prostorni raspored
npr. sjedenja "a stolom$ teritorijalno pona%anje1
o#jela prema ulogama 0uglavnom kine"i'ki "nakovi1:
:/ i!ra!i osje9aja
;/ ilustratori D dirigenti 0prate tempo i nagla%ena mjesta u govoru1
> piktogra=i 0poka"uju o4lik1
> kinetogra=i 0ilustriraju akiju$ 4r"inu1
> ideogra=i 0logi'ki ra"dijeljuju govor$ 8$ 9$ :...1
</ am.lemi 0konvenionalni "nakovi: na'in 4ojanja na prste$ po4jeda$ =iga$ ,#. i sl.1
=/ regulatori 0reguliraju komunikaiju: kontakt o'ima$ kimanje glavom$ poka"ivanje rukom1
>/ a#aptori 0poka"uju tjelesnu adaptaiju: gutanje$ pijenje vode i sl.1
o#jela prema o.liku: koji su poeljni$ a koji nepoeljniQ
npr. dlanovi prema dolje ili prema goreQ
pal'evi$ Tpranje rukuU$ diko4ra"$ pi%tolj$ "vonik...
prin'evska gesta>ruka u depu$ stisnuta pesnia$ kaiprstX
Ostali never.alni !nakovi:
npr. vrijeme$ mirisi$ odjea$ %minka$ =ri"ura$ rekvi"iti i pomoni mediji$ olovka itd.

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. %$
"O1A+,I I)RA)I
De=iniija:
*odalni su i"ra"i kratki stereotipni komentari koje i"ri'e sam govornik tijekom govora.
.'ini:
- govornik istan'uje svoju misao$ i"raava odnos prema svom iska"u i prema slu%a'ima
- govor do4iva na glatkoi$ eleganiji$ uljudnosti i pro"irnosti 0redundaniji1
- govornik prikriva mjesta oklijevanja$ tj. i"4jegava po%tapalie i "astoje
.loge 0=unkije1:
?atika 0uspostavljanje$ u'vr%ivanje$ provjera komunikaije1:
o4ratite panju$ gledajte...
o!iv ili sugestija:
kao %to "nate$ sloit ete se sa mnom$ ako dopustite$ sapienti sat...
Spojnice (konektori):
nadalje$ kao %to rekoB$ prije je re'eno$ u ve"i s tim...
Rastavljanje:
s jedne strane..$ a s druge$ no$ "a ra"liku$ naprotiv...
Implikacije:
u krajnjoj liniji$ ra"a4ire se$ "na'i$ dakle$ mutatis mutandis...
Kvali2ikacije:
naalost$ na 0svu1 sreu$ ne daj 7oe$ jednostavno$ Borri4ile ditu...
Su.jektivnost:
po mom sudu$ smatram$ eterum enseo...
Isticanje@pojaanje:
"asigurno$ jama'no$ dakako$ tre4a naglasiti$ ur4i et or4i$ last 4ut not least...
$.la-avanje:
usu!ujem se rei$ ako se ne varam$ s va%im dopu%tenjem$ gru4o govorei...
o%tapalice: 0postale od modalniB i"ra"a$ i"4jegavati Y1: no$ "na'i$ Bou rei$ kako da kaem...

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. %%
S"I3A+I3E
0Eristi'ke =igure1
2BoppenBauer: eristi'ka dijalektika je umijee vo!enja rasprave 0prepirke1 u kojoj je ilj uvijek 4iti
u pravu 4e" o4"ira na apsolutnu istinu.
#lai: eristika 0gr. erisSsva!a$ prepirka1 D vje%tina prepiranja
:/ )aAtjev #a se #e2inira pojam
A: 2vi koji ele estetsku operaiju nosa su psiBopati.
7: &to su vama psiBopatiQ
;/ ro%irenje protivnikove tvr#nje i su-avanje vlastite tvr#nje (insatnca)
A: -ladina politika je do4ra.
7: -ladina politika nije do4ra jer smanjuje standard$ poveava 4roj ne"aposleniB...
A: *islio sam samo na vladinu monetarnu politiku i ti na nje"in antiin=laijski aspekt.
</ I!vo# #o apsur#a
A: 2vijet se urotio protiv Frvatske.
7: .rota podra"umijeva 'vrst save" 'lanova. -i$ dakle$ tvrdite da je svijet u 'vrstom save"u.
=/ retericija
Neu ja ovdje i"nositi 'injeniu da je moj sugovornik 4io tri puta optuivan "a pronevjeru nova$
ve elim raspravljati o na%oj dana%njoj temi.
>/ rolepsa (pre#uAitrenje)
Netko e rei da je ovo govorim i" vlastitiB interesa$ me!utim$...
B/ Retorsio argumenti (preotimanje)
A: ,n je dijete i ne tre4a ga ka"niti.
7: 7a% "ato %to je dijete tre4a ga ka"niti$ jer ako sada ne nau'i kako se tre4a pona%ati$ nee nikada.
C/ Epi2ra!a
A: Na% je klu4 osvojio tree mjesto.
7: Da$ od ukupno tri klu4a koja su se natjeala.
D/ $vr%9enje in#ukcije
A: Jesmo li u trgovinama "a vrijeme rata imali kruBa$ mlijeka$ ulja...Q 7: Jesmo. A: Je li na
pumpama 4ilo gorivaQ 7: Je. A: Je li gradski promet =unkioniraoQ 7: Jest. A: Dakle$ u vrijeme rata
ivjeli smo normalno.
E/ $ni%tavanje protivnikove in#ukcije (eFemplum in contrario)
7: Da$ ali vlakovi nisu vo"ili na svim relaijama$ okolna sela su 4ila i"olirana$ %kole nisu radile tri
mjesea...
:G/ Antiparasta!a
Da$ ja sam lagao$ ali laganje me je spasilo od sigurne smrti.

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. %&
::/ A# Aominem
2metaju vam visoke ijene$ a "astupate slo4odno tri%te.
:;/ A# personam
5o mi kaete -i$ koji ste dugogodi%nji alkoBolo'arY
:</ A# populum
5ko je po%ten$ sloit e se sa mnom.
:=/ A# au#itores
)rotivnik kae da je in=laija korisna$ a mi se okrenemo pu4lii i ironi"iramo: Epa svi "naju da nijeE.
:>/ A# misericor#iam
I"gu4ila je mua i djeu$ pa nemojte joj jo% i kuu u"eti.
:B/ A. utile
)rotivniima i"gradnje este kaemo da e se vrijednost njiBova "emlji%ta utrostru'iti.
:C/ A# .aculum
Ako ne povu'ete svoje snage$ i"vr%it emo "ra'ne udare na va%e gradoveY
:D/ Koncesija
)ri"najem da varijanta koju predlaete ima ekonomskiB prednosti$ me!utim$ ona u potpunosti
"anemaruje demogra=ske =aktore koji su ovdje mnogo 4itniji.
,stale smialie:
etiketiranje$ kvali=ikaija$ =ino ra"likovanje$ odlaganje$ iviranje suparnika...

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. %'
RI*O1,I *OVORI
*lavne su vrste prigo#niA govora:
8. uvo!enje i predstavljanje govornika
9. prigodom unapre!enja$ promoije$ nagra!ivanja$ umirovljenja
:. "aBvala na pri"nanju$ unapre!enju
<. komemorativni govori 0ra"ne o4ljetnie1
;. nadgro4ni govori
N. inauguraijski govori
?. po"dravni govori
@. "dravie
A. otvaranje i"lo4e$ nekog o4jekta$ "avr%etak nekog rada$ potpisivanje spora"uma$ prije
po'etka neke akije$ postavljanje kamena temelja i dr.
2ve'ani prigodni govor 0T2peeBU1
$pute:
8. +ovor mora trajati to'no prema dogovoru 0:C sekundi do ; min. u na'elu1
9. )o tonu mora 4iti sve'an$ a po sadraju prigodan.
:. ,kosnia mu je anegdota s poantom 0kao prigodom dodjele ,sara1.
<. 5re4a spominjati oso4na imena prisutniB.
;. 5re4a govoriti oso4no.
N. 5re4a i"4jegavati otrane i"ra"e$ a sluiti se poetskim i retori'kim =igurama.
?. . govoru je osjeajnost dominantna.
@. +ovor mora 4iti maksimalno elegantan.
A. 5re4a se drati o4rednosti.
8C. +ovor mora imati Bumora 0ako prigoda to ne isklju'uje1.
88. Ne smije se 'itati 0tre4a memoriratiY1
89. )ogled mora 4iti usmjeren prema pu4lii pravilno raspore!en.
8:. +ovoriti tre4a slo4odno s primjerenom mimikom i gestom.
8<. Neposredno pred govor tre4a impostirati glas i i"govor 0po"natim vje4ama1.
8;. . pogodnom trenutku 0ili predvi!enom1 tre4a se sam TspontanoU javiti "a rije'.

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos)
Odsjek za fonetiku
Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u
tr. %(
)#ravice
(dravie su stare retori'ke vrste. . nas su se njegovale u narodu pose4no svatovske$ ro!endanske$
svetkovinske$ "a kr%tenja$ "a moma'kiB "a4avaX
Dvije su svrBe:
8. "aBvala i poBvala
9. stvaranje ugodnog o"ra'ja
,4ve"atni sadraj:
8. tre4a jasno istaknuti komu se govori
9. tre4a Bvaliti vrline onoga kome se o4raamo i "aBvaljivati mu
:. tre4a pri'ati anegdote$ davati ilustraije
<. tre4a istiati ope mi%ljenje
5re4a i"4jegavati:
8. pou'avanje
9. uvjeravanje
:. o4ra"laganje 0argumentiranje1
<. neslaganje 0istianje svog pose4nog mi%ljenja1
2til je:
8. Bumoristi'an
9. elegantan
:. slikovit$ s mnogo =igura
Trajanje: od :C sekundi do : minute.