SOCIOLOGIJA

SOCIOLOGIJA: ZNANSTVENI PRISTUP DRUTVU

1. OPE ODREENJE ZNANOSTI
Znanost je sistematizirana i argumentirana suma znanja u odreenom vremenskom
periodu o objektivnoj stvarnosti, do kojih se dolo svjesno, primjenom objektivnih
metoda istraivanja.
Sa!a "nanost #o$a sa"%&aat' %a ('tna e)e#enta:
- predmet izuavanja znanosti (odreen dio objektivne stvarnosti
- metoda (put ili nain da se doe do istine o dijelu objektivne stvarnosti
P$e#a *$e%#et+ '"+,aanja se se "nanost' %'je)e na %'je e)'!e s!+*'ne:
- prirodne znanosti (prouavaju pojedine odjeljke prirode
- drutvene znanosti (prouavaju ljudsko druvo
Un+ta$ %$+-ten'. "nanost' se #o/+ '"%oj't' %'je e)'!e s!+*'ne:
- posebne znanosti (prouava uu oblast druvenog ivota
- op!e znanosti (prouava drutvo u "ijelini, tu spada i so"iologija
0. ODREENJE PRED1ETA SOCIOLOGIJE
So2'o)o/'ja je mlada druvena znanost. #astala sredinom $%$ stolje!a. %nteresi i
razmiljanja o drutvenom i politikom ivotu javljaju se znatno prije, u antikoj
&rkoj.
#jezinim +te#e)j'te)je# se smatra 'ran"uski 'ilozo' A+/+ste Conte.
(o"ijolozi marksistike provenijen"ije utemeljitelja smatraju )arl *ar+a.
#eki smatraju da je utemeljitelj njihov predhodnik (aint-(imon.
,onte je prvi upotrijebio rije so"iologija.
-ije .so"iologija/ oznaava 3"nanost o %$+-t+4.
#eki su smatrali da so"iologija mora izuavati drutveni oblik, drugi da je predmet
so"iologije druveni ivot (dogaaji, pro"es, neki drutvene skupine, neki so"ijalne
skupine.
1a5 6e(e$ smatra da je so"iologije razumijevanje znaenja pojava, za njegovu se
so"iologiju esto kae $a"+#'jeaj+7a so2'o)o/'ja.
D+$!.e'# smatra da so"iologija treba izuavati %$+-tene ,'njen'2e koje treba
tretirati kao stvari.
%mali su razliita miljenja, ali moemo re!i da je so2'o)o/'ja "nanost !oja se (a'
s+stan'# '"+,aanje# %$+-teno/ &'ota8 %$+-ten'. *ojaa ' /$+*a ' %$+-ta +
nje/ooj 2je)o!+*nost', tj. ustrojem drutva i zakonitostima njegova razvoja u
najirem znaenju.
0
9. ODNOS SOCIOLOGIJE I DRUGI: DRUTVENI: ZNANOSTI
(o"iologija nije jedina znanstvena dis"iplina koja za predmet svoga izuavanja ima
ljudsko drutvo. 1na, kao i druge znanstvene dis"ipline izvire iz 'ilozo'ije.
2ajedniko tim znanostima je izuavanje ljudskog drutva.
-azliitost je kako se izuava i kakav je pristup izuavanju ljudskog drutva.
13#1( (1,%141&%56 % 718%56(9%
7ovijest je mnogo starija znanstvena dis"iplina.
3a bi se pojavila so"iologija kao znanost, trebalo je povijesnog znanja.
:elja za susretom tih dviju znanosti bila je prisutna u ,ontea i *ar+a.
7oslije smrti ;ebera prestaje svaka elja da se ozbiljno susretnu te dvije znanosti.
<ezdesetih se ponovo susre!u.
2ajedniko tim dvima znanostima je nastojanje da se prui slika ljudskog drutva u
"jelini i da se ono obuhvati u svom totalitetu.
Ra")'!a ne *ostoj' + *$e%#et+ nj'.oa 'st$a&'anja ne/o + nj'.o'# sa"najn'#
2')je'#a.
7ovijest se u mnogoemu moe osloniti na so"iologiju, ali isto tako so"ijologiji je
neophodna pomo! historijske znanosti.
&oldmanova ideja utemeljenje nove znanstvene dis"ipline koja !e biti jedinstvo tih
dviju so"iologie i povijesti.
13#1( (1,%141&%56, 69#141&%56 % =#9-17141&%56
>spjeh 3urkheimove so"ioloke kole ima zahvaliti i vezi s etnologijom.
7ro"vat amerike so"iologie ima svoje uzroke i bavljenju pitanjima iz antropologije.
(o"ioloko ispitivanje primitivnih drutvenih zajedni"a nezamislivo bez suradnje s
etnolozima.
%zuavanje ljudskih odnosa i kulture teko bez antropologije.
)reber je sugerirao razvijanje jedinstvene drutvene znanosti.
-ezultati do kojih doe etnologija ine izvor za daljnja so"ioloka ispitivanja.
(linost izmeu antropologije i so"iologije je da i jedna i druga, na kraju se bave
'enomenom ovjeka.
Ra")','tost '"#e;+ so2'o)o/'je ' ant$o*o)o/'je je %a ant$o*o)o/'ja !o% 's*'t'anja
)j+%s!'. <eno#ena ' *$o2esa ostaje + *$a')+ na *oje%'na,no# =*ose(no#>8 %o!
so2'o)o/'ja +s#je$aa soje t$a/anje "a o*7'# ' n+&n'# + *oje%'na,no#
's*o)jaanj+ )j+%s!o/ %$+-ta.
13#1( (1,%141&%56 % (1,%5=4#6 7(%?141&%56
So2'o)o/'ja je *$e%#et '"+,aanja %$+-ta + nje/oo# tota)'tet+8 a *s'.o)o/'ja se
o$'jent'$a na '"+,aanje "a!on'tost' %+-eno/ &'ota *oje%'n2a.
7ostoji i so"ijalna psihologija koja je vrlo mlada znanstvena dis"iplina.
1na se javlja poetkom ovoga stolje!a.
5edna skupina de'ini"ija se bavi izuavanjem ponaanja pojedin"a u prisutnosti
drugih.
@
3ruga skupina de'ini"ija smatra da se uloga so"ijalne psihologije sastoji u tome da
pokae kako so"ijalne strukture i njihove promjene utjeu na duevni ivot
pojedina"a i skupina koje ine drutvo i obratno.
> jednom sluaju u sreditu zanimanja su unutarnji porivi i doivljaji, a u drugom su
predmet zanimanja odnosi ljudi.
13#1( (1,%141&%56 % 714%9%A)%? 2#=#1(9%
7olitike znanosti svoju analizu usmjeravaju na mo! i vlast i u djelokrugu njihova
zanimanje je ukupnost drutvenih pro"esa, odnosa i institu"ija koje se javljaju kao
posredni"i u rjeavanju kon'liktnih drutvenih situa"ija i koji odluuju o globali intere
sima neke drutvene zajedni"e. ?'t to/ 'nte$esa ,'ne o$/an'"a2'ja )ast' '
#an'<esta2'ja #o7'8 a)' to s+ +je%no ' so2'o)o-!' *$o()e#'.
13#1(% (1,%141&%56 % 6)1#1*()%? 2#=#1(9%
2a razliku od so"iologije, koja za predmet izuavanja ima ljudsko drutvo u
njegovom totalitetu, ekonomske znanosti u sredite svoga zanimanja stavljaju samo
jednu oblast drutvenog ivota. 9o je podruje proizvodnje, raspodjele, razmjene i
potronje, dakle reproduk"ijski pro"es, a on uvijek podrazumijeva odnose izmeu
ljudi i drutvenih grupa.
Ve"a '"#e;+ oe %'je "nanost' je %ost$ana ' +te#e)jena je na o%nos'#a
*oe"anost'8 'nte$a!2'je ' #e;+o'snost'.
% jedna i druga mora se u propitivanju predmeta prouavanja koristiti spoznajama i
utvrenim znanstvenim zakonima one druge.
RAZVOJ SOCIOLOGIJE
1. TEORIJS@E PRETPOSTAV@E SOCIOLOGIJE
So2'o)o/'ja se !ao sa#osta)na "nanstena %'s2'*)'na8 ja)ja + *$oj *o)o'2' AIA
sto)je7a. 9o se ne poklapa s vremenom pojave zanimanja za izuavanje ljudskog
drutva, jer se zanimanje za izuavanje javlja jo od vremena antike &rke.
(o"ioloka pitanja su postavljena, ali odgovori na njih su traeni u okviru 'ilozo'ije,
povijesti, etike, prava i politike.
Postoje 9 $a"%o()ja + $a"oj+ so2'ja)ne ' *o)'t',!e #'s)':
- ant',!a so2'ja)na ' *o)'t',!a #'sao
- s$e%njoje!ona so2'ja)na ' *o)'t',!a !on2e*2'ja
- noo'je!ona so2'ja)na ' *o)'t',!a !on2e*2'ja
=#9%A)= (1,%5=4#= % 714%9%A)= *%(=1
7rve znaajne so"ijalne i politike teorije nastaju tek u uvjetima antike &rke.
> tom se vremenu mogu prona!i prve znaajnije rasprave o dravi, politi"i, klasi i dr.
(vojim analizama istiu se posebno so<'st' ' *$e%stan',!' sto',!e ' e*'!+$ejs!e
-!o)e. 2naajne su prije svih dvije osobe: P)aton ' A$'stote).
B
Postoje B $a"%o()ja ant',!e ' *o)'t',!e #'s)':
- !o"#o)o-!o
- ant$o*o)o-!o
- onto)o-!o
- et',!o
)12*141<)1 -=231C456 (gr. )ozmos svemir, priroda
8% stolje!e prije )rista u *aloj =ziji poinju djelovati prvi 'ilozo'i *letska kola.
7itanje koje postavljaju je: -to je *$a+"$o!8 *$a*o,eta! se/aC
7redstavni"i: 9ales, =naksimandra, ?erodot, ?ipokrat.
9ales se ubraja meu D svjetskih mudra"a, tvrdio je da je *$ate#e)j se/a o%a.
=naksimandor uvodi apriron materijalni uzrok svih stvari, ali je i sam materijalan.
=naksimen za njega je bitan zrak, dok die ivi.
=#9-17141<)1 -=231C456
4judsko razmiljanje se preba"uje sa prirode na ovjeka i drutvo. U s$e%'-t+
*$o#'-)janja je ,oje!.
2asebna kola i imena: (o'isti, (okrat
(1E%(9% (so'os grki mudrost
8 i 8% st. prije )rista. (o'isti su bili obrazovna snaga grkog drutva. 7rvi su pitanje
svemira zamjenili pitanjem ovjeka i uveli nove 'ilozo'ske pojmove: relativizam i
skepti"izam. 1rijentirani su na praktina, odgojna pitanja i pitanja o vrijednostima.
#ovo pitanje ovog vremena glasi: '#a )' -ta o*7e $'je%no -to (' $'je%')o neo'sno
o $e#en+8 !$aj+ ' )j+%'#aC
I%eja %$+-eno/ +/oo$a D teo$'ja o *$'$o%no# ' %$+-teno# stanj+. 7rvobitno,
prirodno stanje za so'iste je stanje potpune (apsolutne slobode.
7redstavnik: 7itagora, najpoznatiji so'ist, njegova uvena izreka je .Aovjek je mjera
svih stvari koja jesu da jesu, koja nisu da nisu/. >i da spoznaja dolazi iz osjetila,
opaaja, ula. #e porie postojanje bogova, nego govori da ukoliko nismo apsolutno
sigurni u istinu, ne trebamo ni gaziti religiju ota"a.
(okrat protivnik so'ista, elio je pobiti skepti"izam so'ista tvrde!i kako postoje
stupnjevi znanja: negativni korak spoznaje naziva ironija (.2nam da nita ne znam/,
a pozitivni korak naziva poraenje znanja i pojmova koja je ovjeku uroena. 7o
njemu je "a%a7a <')o"o<a %a *o#o/n+ )j+%'#a *o$o%'t' "nanje. 2astupa etiki
intelektualizam koji je doveo do etikog optimizma (nitko vie ne!e initi zlo kad svi
ljudi budu kolovani. 1snovno uenje: uenje o vrlini. (okratov so"ijalni nauk
orijentiran je na poboljanje grkog drutva i tenje ka vrlini, razboritosti i istini.
8odio je dijaloge sa ljudima na atenskim trgovima i uli"ama.
1#9141<)1 -=231C456
7laton prvi grki 'ilozo' koji je pokuavao shvatiti ljudsko drutvo kao "jelinu.
>temeljitelj je 'ilozo'ije politike. 1sniva svoju kolu, prvo europsko sveuilite.
7latonova polemika: !a!o *$e)a%at' ne%ostata! s'. *ostoje7'. %$+-ten'.
s'ste#aC 1snovno djelo je drava. 1n je strukturirao ivot u idealnoj dravi. ,ilj
drave je sre!a i zadovoljstvo svih grana, dok je glavna 'unk"ija drave odgoj
graana. 9ri su stalea u dravi: proizvoditelji, vojni"i i vladari. 2agovara
aristokra"iju vladavinu intelektuala"a, a ne imovinski najboljih. %deja pravednosti
F
svatko treba raditi svoj posao. 7latonov oblik drave jedan od najpotpunijih
utopijskih planova idealnog drutva koji je ikada zabiljeen u povijesti.
=ristotel 7latonov uenik. #apravio je bitan pomak u odnosu na 7latona u
istraivanju drutvenih i politikih odnosa. 1snovan teza: Aovjek je drutveno bi!e.
7ravio je razliku izmeu dobre i loe drave. >oio je klasnu podjeljenost grkog
drutva: veoma imu!ne, srednje imu!ne i krajnje neimu!ne. 1n ukazuje i na obitelj,
koja je, uz naselje i dravu, jedna od tri sastavni"e drutvene zajedni"e. *nogi ga
smatraju i zaetnikom teorije o monogamnoj patrijahalnoj obitelji kao osnovi"i
"jelokupnog ljudskog drutva.
69%A)1 -=231C456
D'je)' se na: sto'2'"a#8 !o"#o*o)'t'"a#8 e*'!+$e'"a#8 'n%''%+a)'"a#.
(toi"izam u %8 st. prije )rista, 2enon osniva stoiku kolu. %stupaju protiv drutva
koje se zasniva na robovima kao oruu, ljudi oekuju jednakost, i robovi imaju prava,
a ak i neprijatelji zasluuju milost i opratanje. 9akvo uenje je utje"alo na
kr!anstvo. (toi"i razlikuju prirodno pravo koje obuhva!a ono na to ovjek ima
pravo po ljudskoj prirodi, od prava naroda. 2alau se protiv grkog ego"entrizma i
iskljuivosti.
)ozmopolitizam predstavni"i 7osejdonije, ,i"eron, (enaka, *arko =urelije.
6pikureizam suprotne kon"ep"ije drutva u odnosu na stoike, rimski pjesnik
4ukre"ije .1 prirodi stvari/.
(-63#51856)18#6 (1,%5=4#6 % 714%9%A)6 )1#,67,%56
7ovijest starog svijeta zakljuuje se padom 2apadnog rimskog "arstva, a krajem 8. i
polovi"om 8% stolje!a postupno se izgrauje svijet srednjeg vijeka. Teo$'je s+ (')e
*$o&ete %+.o# $e#ena ' nast+*a)e s+ sa *o"'2'ja $e)'/'js!oEteo)o-!o/ ')'
"nanstenoE<')o"o<s!o/ /)e%anja na s'jet. Oo $'je#e s+ *ose(no o(')je&')':
A+$e)'je A+/+st'n8 To#a A!'ns!' ' I(n @.a)%+n.
=urelije =ugustin zastupa volontarizam, uenje koje kae da je volja nadreena
razumu. 2naajno djelo .1 Cojoj dravi/. 3vije se drave bore u svkom ovjeku.
7rva se temelji na ljubavi prema Cogu, a druga na ljubavi prema sebi egoizam.
Coja drava se sugerira kao ideal koji na kraju mora pobijediti.
9oma =kvinski pod utje"ajem =ristotela. 3jeluje u 8%%% stolje!u kada je so"ijalna i
politika 'ilozo'ija dosegla zrelost. 3jelo .1 kraljevskoj vladavini/ se smatra jednim
od najuvjerljivijih srednjovjekovnih raspravva iz oblasti so"ijalne i politike
'ilozo'ije. 2adatak: kako "rkvene dogme dovesti sa osnovnim shva!anjima drutva
=ristotela. 2a 9omu je karakteristina i prirodopravna teorija, po kojoj prirodno
pravo izvire iz boanskog razuma kao osnovnog naela koje vlada u odnosima meu
ljudima. 1n razvija teoriju o superiornosti naroda umjerenih geogra'skih pojasa, a
koja je trebala posluiti obrani teze o superiornosti kr!anske 6urope.
%bn )haldun predstavnik analizma. .7rolegomena za op!u historiju/ djelo, istie
glavnu tezu da povijest ne treba samo biljeiti i opisisvati dogaaje, nego na temelju
njih treba promi"ati u op!e zakonitosti ljudskog drutva. 1snovni zakon koje vlada u
drutvu je zakon erdu"ije, ije je temeljno naelo da sve ima svoj poetak, razzo i
G
kraj. 4judsko drutvo ne moe izbje!i sudbinu stalnog nestajanja jednih i dolaska
drugim drava i naroda. 1snovni zakon zakon drutva.
#181856)18#6 (1,%5=4#6 % 714%9%A)6 )1#,67,%56
$8 % $8% stolje!e, doba renesanse preporoda, roenje novog ovjeka. Eilozo'ija se
odvaja od teologije: znanost od religije, razum od vjere. =utropo"entrizam u $%$
stolje!u, pojava so"iologije kao samostalne dis"ipline.
N'2o)o 1a2.'ae))' mislila" primarno idealisti"he 'ilozo'ske orijenta"ije,
suprostavio se teolokom shva!anju drutva i ureenju drave. (matra da su ovjekov
osobni interes, njegov osobni presti i njegova pouda za materijalnim blagostanjem
dovoljan motiv za njegovo pokretanje na djelatnost. #a temelju takvog pristupa
'enomenu ljudske prirode on razvija i teoriju o dravi graanskog druva. #jegovo
glavno djelo je .8ladar/. 3rava je stvorena radi nekog interesa i svaka poiva
upravo na intersu. (astavljena je od @ dijela: oni koji vladaju i oni kojima se vlada.
-ezultat: tiranija, demokra"ija, bezakonje. 1snovno materijalistiko obiljeje - .,ilj
opravdava sredstvo/.
Teo$et',a$' %$+-teno/ +/oo$a
3rutveni ugovor teza o tome kako je nastala drava kao tvorevina. %mamo dvije
osnovne pretpostavke o nastanku drave: prirodno stanje (stanje stalnih sukoba, vlada
zakon jaega i prirodno stanje je stanje harmonije, sklada, miroljubivih ljudi sklonih
samoorganiza"iji. 3o nastanka drave dolazi zbog privatnog vlasnitva. > dravi se
iskrivljuje ljudska pozitivna priroda.
T.o#as :o((es negira =ristotelovu tezu o ovjeku kao drutvenom bi!u. 1n je
sebino i zlo bi!e, voeno nagonom koristi ili slave. ?obbes naglaava: .Aovjek je
ovjeku vuk/. %z tih osobina drutva proizlaze i odlike preddrutvnog prirodnog
stanja .rata sviju protiv svih/. 9akvo stanje tjera ljude da se ujedine radi uzajamne
zatite, radi dobra svih.
?a$+2. %e S*'no"a smatra da je postojalo preddrutveno prirodno stanje, te da je
ono obiljeeno op!im neprijateljstvom i ratom svih protiv svih. (matra da je
utilitarizam, prije svega osobna korist, temeljni motiv ljudskog udruivanja. %deju o
drutvenom ugovoru proizvela je elja da se takvo korisno udruenje osigura, da se
stvori pravna osnova i jamstvo da !e zadrati i uivati sva prirodna prava, koja je
imao i prije zakljuivanja ugovora.
Jo.n Lo2!e suprotnost od navedenih 'ilozo'a. > svojoj studiji .3vije rasprave o
upravljanju/ detaljno izlae svoje teorije. 7reddrutveno stanje nije stanje apsolutnog
nereda % rata protiv svih. 7ostojanje takva stanje nije dozvoljavala sama drutvna
priroda ovjeka. 1no to oblikuje preddrutveno prirodno stanje je injeni"a da je
svaki ovjek mogao istinski realizirati svoje prirodno pravo. %zlazak iz prirodnog
stanja treba .zahvaliti/ pojavi privatnog vlasnitva, a potom i stalnoj elji da se ono
poreda, sigurno koristi i ouva, zatiti. #avedeni initelji utjeu na uvoenje
institu"ije drutvenog ugovora i kao izvora zatite privatnog vlasnitva, ali i kao
izvora drutva.
H
Joan D Ja2F+es Ronssean u djelu .3rutvni ugovori/ idealizira preddrutveno
prirodno stanje. 7rvobitno je prirodno stanje jednakosti i harmonije. 9akvo se stanje
naruava tek u drutvu koje kvari ovjeka i dovodi ga u pozi"iju stalnih sukoba s
drugim pojedin"ima. 2akljuivanje drutvenog ugovora za "ilj ima izbjegavanje
stanja umjetno izazvanih sukoba, a time i prerastanje drutvenog kaosa i ponovno
uspostavljanje drutvenog sklada i reda.
7redstavni"i povijesnog pristupa izuavanju drutva predstavni"i njemake
povijesne kole: )ant, Ei"hte, ?egel.
I##an+e) @ant za njega je karakteristino shva!anje povijesti kao zapisa o
odvajanju plana prirode. 9aj je plan savren pro"es razvoja svih ovjekovih
unutarnjih sposobnosti koji se odvija bre ako zemlja doputa ve!u slobodu, ako
osigurava slobodu osobnosti, zatitu i pravinu primjenu zakona.
Jo.an Gott)'e( G'2.te pokretaka snaga napretka sastoji se u traenju ljudskog
savrenstva, razvija jednu na"ionalistiki obojenu teoriju povijesti. #ada u budu!nost
se, po njegovu sudu, nalazi u njemakom narodu iz jednostavnog razloga to je
neizmjean i to posjeduje .skrivene i neis"rpne izvore duhovnog ivota i snage/.
:e/e) so"ijalni teoretiar, u svojim .7redavanjima iz 'ilozo'ije povijesti/ on
apostro'ira B pitanja. 7rvi se odnosi na identi'ika"iju "ilja svjetske povijesti. 7o
njegovom sudu to mee biti jedino .progres u svijesti o slobodi/. )ada je
identi'i"irao "ilj, nuno mu se nametalo pitanje sredstava kojima se on moe
realizirati. #jih ?egel vidi u historijskih linostima, narodima i dravama. #a kon"u
postavlja pitanje kakav izgleda put k ostvarenju svjetske povijesti . zakonamjeran
pro"es stalnih promjena prema razvoju. (ve te promjene su plod povijesne nunosti.
1ne se javljaju kao rezultat stalnih sukoba i sinteza i ima obiljeje neprekidnog
povijesnog pro"esa.
0. DRUTVENO D :ISTORIJS@E PRETPOSTAV@E POJAVE
SOCIOLOGIJE
Aesto se postavlja pitanje to je omogu!ilo i doprinijelo tome da so"iologija postane
zasebna znanstvena dis"iplina. -azvoje treba traiti u razvoju materijalnih
proizvodnih snaga tijekom revolu"ionarnih priviranja. 8rijeme rene sanse donosi
preporod i u domeni drutvenog. 7olitike i ekonomske slobode, napredak
stvaralakog individualizma, meusobno pokretanje materijalnog razvoja i razvoja
prirodnih znanosti. Eran"uskom revolu"ijom unosi se novi duh. (astavni dio ivota
postaje i demokra"ija i samosvijest.. (nanije prodiranje so"ijalno politikih teorija,
a time i zahtjev za njihov izdvajanje u zasebnu znanstvenu dis"iplinu.
9. UTE1ELJITELJI SOCIOLOGIJE
(aint-(imon, =uguste ,onte, ?erbert (pen"er, )arl *ar+, 6mile 3urkheim, *a+
;eber
D
Sa'nES'#on 'ran"uski so"ijalni teoretiar. Eran"uska revolu"ija trai u takvim
uvjetima zahtjev za znano!u koja bi mogla odgovoriti izazovima vremena, znanost o
slobodi, koju on naziva so"ijalna 'ilozo'ija. #ajznaajnije djelo .(o"ijalna 'ilozo'ija/.
2nanost koju zanima drutvo u stvaranju to trai stalnu ljudsku ak"iju. 1n kae za
drutvo da je .jedinstvo ljudi u kojem se oni posve!uju zajednikim "iljevima/.
2naenje vlasnitva kao .baze so"ijalne zgrade/. 3rutveni sustav .aplika"ija
sustava ideja/. %deje 'ilozo'a i upravljaju svijetom. 1n drutvo ne shva!a kao statinu
strukturu. 2akon progresa u 'ormi smjena dviju razvojnih 'aza organske
(jedinstvo i harmonija i kritike (razjedinjenost i sukobi. 2a druveni razvoj bitna
dva initelja: ekonomski i intelektualni. %deologija novog druva, .novo kr!anstvo/.
A+/+ste Conte 'ran"uski so"ijalni teoretiar, koji se smatra utemeljiteljem
so"iologije kao zasebne znanstvene dis"ipline. 7oznato djelo .)urs pozitivne
politike/. 1n je prije svega, tvora" imena nove znanstvene dis"ipline. 7vo je naziva
.so"ijalna 'izika/, a zatim uvodi termin .so"iologija/. %zvrio je i klasi'ika"iju
znanosti i stupanj sloenosti svake od njih, est dis"iplina, a so"iologija kao
najsloenija meu njima. (o"iologiju dijeli u dvije velike "jeline: so"ijalna statika i
so"ijalna dinamika. (o"ijalna statika za predmet svog izuavanja ima povezanost
razliitih dijelova drutva. (o"ijalni red i tri naela: naelo so"ijalne suglasnosti koje
podrazumijeva sklad, naelo jedinstva i koopera"ije utemeljeno na osje!aju
intimnosti i naelo spontanosti so"ijabiliteta so"ijalnog reda utemeljeno na
spontanom nagonu ljudi. > analizi drutva polazi od obitelji, a ne od pojedin"a.
(o"ijalna dinamika u sreditu interesa razvoj ovjeanstva. &lavni pokreta smatra
intelektualni razvoj. 7o njemu on prolazi kroz tri etape: teoloku, meta'iziku i
znanstvenu. % njima odgovaraju tri doba: teoloko (domina"ija religije, meta'iziko
(domina"ija 'ilozo'ije i prava i pozitivno (ljudski um. 7rogres ukljuuje i tri oblika
ispoljavanja: intelektualni, materijalni i moralni progres. 7ozitivizam ,onteova
doktrina. #aglaava pozitivne injeni"e u pro"esu spoznavanja, a oslanja se na
promatranje, eksperiment i metodu kompora"ije.
:e$(e$t S*en2e$ engleski so"iolog. 7oznata djela .7rin"ipi so"iologije/, .7rin"ipi
etike/, .7rin"ipi psihologije/, .Aovjek nasuprot dravi/. -azvio ideju biologizma
kroz dvije teorije: evolu"ije i organsku teoriju razvoja. 6volu"ija pro"es stvaranja i
razaranja, preneseno na ljudsko druvo, primitivnije umire, raa se razvijenije.
(matra da je ljudsko drutvo prolo tri tipa drutva: hordu (primitivo, ali homogeno,
militaristiki (zatvorenost, neprijateljstvo, industrijski tip drutva (brani
individualnost. 7redvia etiki tip drutva. #jegova organska teorija svodi se na
izjednaavnje drutva i biolokog organizma. 3rutvo i organizam pove!avaju svoju
masu, kompleksnost strukture, sve ve!a di'eren"ija"ija 'unk"ija. :ivot "jeline moe
biti uniten i u biolokom organizmu i u drutvu, ali jedinke !e nastaviti ivjeti jo
neko vrijeme. 3rutvo superorganizam koji nastavlja 'unk"ionirati bez obzira to se
pojedin"i raaju i umiru.
I
@a$) 1a$5 njemaki 'ilozo' i so"iolog. (o"iolozi marksistike provenijen"ije ga
smatraju utemeljiteljem so"iologije. 7rije svega se bavio izuavanjem kapitalizma i
kapitalistikih proizvodnih drutvenih odnosa (u korist izgradnje so"ijalizma. 9emelj
njegovog teorijskog sustava ine dva bitna elementa: dijalektika i kon"ep"ija
historijskog materijalizma. 3ijalekti"i umjesto duha udahnjuje materiju i de'inira je
kao najop!enitiji zakoni razvoja u prirodi i historiji ljudkog drutva, ali i materiji. 9i
se zakoni svode na B temeljna: zakon prelaska kvantitete u kvalitetu i obrnuto, zakon
jedinstva suprotnosti i zakon o nega"iji nega"ije. ?istorijski materijalizam nain
proizvodnje materijalnog ivota uvjetuje pro"es so"ijalnoga, politikoga i duhovnoga
ivota uop!e. #e odreuje svijest ljudi njihovo drutveno bi!e, ve! obrnuto, njihovo
drutveno bi!e odreuje njihovu svijest. )lasne borbe se pokazuju i kao osnovna
pokretaka snaga drutvenog razvoja.
E#')e D+$!.e'# je 'ran"uski so"iolog koji je izgradio najve!u 'ran"usku
so"ioloku kolu. 7oznat je po tome to je smatrao da se sve drutvene znanosti koje
su nastale prije so"iologije trebaju utopiti u so"iologiju. 1n pravi razliku izmeu B
grane so"iologije: druvena mor'ologija, kolektivna psihologija i 'iziologija drutva.
7redmet so"iolokog zanimanja, po njemu, trebaju biti drutvene injeni"e.
3rutvena injeni"a treba imati dvije znaajke: mora biti eksteriorna i mora vriti
prinudu. 7onaanjem pojedin"a ne upravlja individualna svijest nego kolektivna
svijest. )olektivna svijest i drutvena podjela rada ine temelj i drutvene solidarnosti
i drutvene integra"ije. >zroke drutvene evolu"ije treba traiti u sve ve!oj
spe"ijaliza"iji. 3rutvena solidarnost, zavisno o razvijenosti drutvene podijele rada
moe se pojaviti kao .mehanika/ i kao .organska/. *ehanika solidarnost
karakterizira nerazvijena drutva, slije po pokoravanje pojedin"a svim diktat ima
tradi"ije. 1rganska solidarnost odlika je razvijenijih drutavaJ potreba da se ljudi
povezuju. .1rganska/ solidarnost vra!a ovjeku ono mjesto u drutvu koje mu
stvarno i pripada, dominantno naelo je individualizam (kao doprinos dobrobiti
itavog drutva.
1a5 6e(e$ predstavnik njemake so"ioloke misli. (pada u red najve!ih i
najznaajnijih mislila"a naeg stolje!a. *nogi 'ilozo'i i so"iolozi su se napajali
njegovim idejama. ;eber je nastojao odrediti prirodu i zadatke so"iologije. 2ada!a je
so"iologije da izuava postoje!i drutveni poredak. > izuavanju postoje!eg drutva
ona mora objasniti i mehanizme njegova nastanka i odravanja, ali i naznaiti prav"e
njegova razvoja. *etodologiju so"iologije odlikuju B metodoloka postulata: kriterij
odnosa prema vrijednostima (izri"ati sudove stvarnosti, a ne sudove vrijednosti,
postulat razumijevanja (razumijevanje znaenja i je glavni badata so"iologije,
shva!anje drutva izrazito individualistiko (osnovna jedini"a so"ioloke analize
moe biti samo ovjek i njegovo djelovanje. #ije svako ponaanje pojedin"a ujedno
i drutvena pojava. 9re!i postulat je metoda ideali tipova (so"iologija konstruira
idealntipske slike koje ne postoje u stvarnosti. 1n je ipak najpoznatiji po svojim
analizama vlasti. 1n smatra da vlast uvijek postoji u okviru drutvene organiza"ije.
1na oznaava odnos gospodarenja i potinjenosti i uvijek je name!e, odrava i titi
K
drutvena organiza"ija. 7o njemu postoje B oblika vlasti: ra"ionalna ili zakonska vlast
(poiva na pravi lima, tradi"ionalna vlast (vjerovanje u legitimitet osobe i
karizmatska vlast (predanost linosti voe i njegovoj karizmi. (uvremeno drutvo
obiljeava ra"ionalna, dakle zakonska vlast, a za nju je karakteristina i birokratska
organiza"ija. 7od birokra"ijom on smatra mehanizam koji usklauje rad velikog broja
pojedina"a. (uvremeno drutvo obiljeava i sve ve!i stupanj ra"ionaliza"ije, sve je
podvrgnuto kalkula"iji i predvianju. 1sje!aj, strasti i ovjekova osobnost potpuno su
potisnuti. 5edno od sredinjih mjesta njegove teorije je religiozna svijest, koju on
smatra glavni psihiki initelj drutvenih zbivanja.
POVIJESNI RAZVOJ SOCIOLOGIJE
> povijesti razvoja so"iologije kao znanstvene dis"ipline pojavio se niz razliitih
so"iolokih shva!anja so"iolokih kola.
De#o/$a<s!o s.a7anje %$+-ta tijekom $8%% i $8%%% stolje!a. #ajpoznatiji
9homas *althus koji smatra da broj stanovnitva vri stalni pritisak na postoje!a
sredstva za ivot, te da zbog toga nuno postoji i viak stanovnitva koji je oduen na
propadanje. Cudu!i da je rast sredstava za ivot ogranien, jedini je nain
kontroliranje rasta stanovnitva, koje je po njegovom sudu mogu!e ostvariti kroz dva
oblika: preventivnom ili negativnom kontrolom (odgaanjem braka do kasnijih
godina i pozitivnom kontrolom (ratovi, zaraze, epidemije koji skra!uju ljudski
ivot.
1e.an'st',!o s.a7anje %$+-ta doivljava kulmina"iju u $8%% stolje!u. 9o je
stolje!e u razvoju prirodnih i matematikih znanosti (#eLton, &alilej, )opernikM.
2bog toga se javlja tenja da se i drutvo izjednai s mehanikim sklopom, a drutvni
zakoni da se poistovjete sa zakonima mehanike. 7oznat -ene 3ekart koji
poistovje!uje ovjeka sa strojem. 1n smatra da se tijelo iva ovjeka razlikuje od
tijela mrtva ovjeka, isto toliko koliko se i ispravan stroj razlikuje od pokvarenog.
?'o)o-!o s.a7anje %$+-ta dominira u $%$ stolje!u. 7ostoje tri varijante
biolokog shva!anja drutva: organska varijanta, so"ijaldarvinistika varijanta i
rasistika. 1rgansku varijantu je utemeljio ?ebert (pen"er, ali se moe na!i i u
religiji ?indusa i :idova, u djelima =ristotela, ,i"erona i (eneke. .9rajni skup ivih
bi!a koja svoju djelatnost vre zajedno/.
So2'ja)%a$'n'st',!a a$'janta takoer izjednaava drutvo i bioloki organizam,
ali s pozi"ije 3arvinove borbe za opstanak u prirodi, odnosno zakona nadivljavanja
najsposobnijih. 3arvinova teorija je posluila nainu objanjavanja nastanka drave.
(o"ijalni darvinizam se pojavio u punom znaenju tek s pojavom Cagehota i njegove
teorije o B 'aze razvoja ljudskog drutva: prve u kojoj oblikuje svoja pravila ivota,
druge u kojoj dolazi do sukoba meu druvenim skupinama i tre!e u kojoj se stvaraju
drave i na"ije.
Ra2'"a# najradikalnija 'olma biologizma. 9vor"i su &obino, &umplovi" i
,hamberlain. #jihova je teorija da svi ljudi nisu isti i djele ih na viu i niu rasu.
(amo prva je sposobna za razvoj, a nia rasa da im slui. 7ot"jenjivanje znaenja
0N
pojedin"a, pojedine rase imaju razliite pretke, meu narodima i rasama postoji
uroena mrnja, drutvena evolu"ija utemeljena je na borbi drutvenih grupa.
Geo/$a<s!o s.a7anje %$+-ta uoavanje znaenja geogra'ske sredine i uvjeta
(klima, povrina, voda kao bitne za razvoj drutva. &eogra'skim initeljima se
objanjava obitelj, psihologija stanovnitva, pa ak i razvoj i bit drave. &lavni
protagonist se smatra Caron de *ontesOuieu. 1n smatra da su klimatski utje"aji
glavni uzrok razlika meu tipovima ljudi i kultura. > skladu s tim, ne postoji
apsolutno najbolja drava, nego raznim narodima odgovara razliit tip institu"ija.
2adatak je zakonodav"a da te tipove prepoznaje, da prema tome izgrauje institu"ije i
donosi zakone.
Ps'.o)o-!o s.a7anje %$+-ta psiholoke pojave kao osnovna pokretaka snaga
drutvenog razvoja. %zdvajaju se &eorge CerkleP tezom o poslunosti prema
ustanovljenoj vlasti kao prirodnom zakonu, te 3avid ?ume svojom teroijom instikta,
simpatije i imita"ije kao osnova egzistiranja i 'unk"ioniranja drutva. (va se
psiholoka shva!anja razvrstavaju u B grupe:individuanopsiholoka (individualna
svijest, kolektivnopsiholoka (svijest drutvenih kolektiva i so"ijalnopsiholoka
(traenje za vezom izmeu pojedinane svijesti i drutva kao "jeline. (p"i'ini oblik
ispoljavanja individuano psiholokog shva!anja druva je so"iometrija (psihiki
odnosi meu pojedin"ima u malim drutvenim grupama, prije svega privlaenje i
odbijanje.
Go$#a)na so2'o)o/'ja radi se o so"iolokoj koli koja se razvila u #jemakoj, ali je
bila zastupljena i u =meri"i. 7rvim 'ormalnim so"iolozima se smatraju )on'u"ije i
5ustinijan. 1ni polaze od teze da je za odreenje predmeta so"iologije nuno
odvajanje 'ormi ili oblika drutvenih pojava od njihove sadrine i da zanimanje
so"iologije treba usmjeravati samo na izuavanje drutvenih oblika ili 'ormi. 7o
prvim druktvenim oblikom podrazumijevaju element drutvene pojave. Cave se i
utvrivanjem zakonitosti koje vladaju u drutvenim obli"ima.
(>8-6*6#6 961-%5()6 76-(76)9%86
9eorija je nuna pretpostavka i sastavni dio svake znanosti. (o"ioloka se teorija
moe shvatiti kao niz ideja i stavova pomo!u kojih razumijevamo i objanjavamo
injeni"e drutvenog ivota. > so"iologi"i postoji veliki broj so"iolokih teorija.
(vaka na njih na drugi nain tumai drutveni svijet. (vi so"ioloki torijski prav"i se
svode na zajedniki nazivnik triju .so"iolokih tradi"ija/. Co))'ns 3T$' so2'o)o-!e
t$a%'2'je4: st$+!t+$a)noE<+n!2'ona)'st',!e teo$'je8 #a$!s'"a# ' %$+/e !on<)'!tne
teo$'je8 te s+$e#en' *s'.o)o/'"a#.
STRU@TURALNO D GUN@CIONALISTIH@E TEORIJE
GUN@CIONALIZA1 je jedan od najrazvijenijih so"iolokih prava"a suvremene
so"iologije.rairen je osobito na prostorima (=3-a ghe je svoju kulmina"iju doivio
nakona 3rugog svjetskoga rata. 2ae"i ideje 'unk"ionalizma jo u ?erberta (pen"era
i 3urkheima. >temeljitelj termina .'unk"ionalizam/ je *alinoLski, koji se zajedno
00
sa =leksanderom CroLnom smatra i utemeljiteljem 'unk"ionalizma kao so"iolokog
prav"a. (matraju da se mogu izdvojiti dva osnovan naela egzisten"ije i organiza"ije
drutva kao sustava: naelo 'unk"ionalnog jedinstva drutva ('unk"ionalni slad
dijelova drutva, institu"ijaM i naelo univerzalne 'unk"ionalnosti (svaki obiaj,
ideja, vjerovanje ispunjavaju neku vitalnu 'unk"iju za upupa drutveni sustav.
1snovni uvjet, da bi drutvo kao "jelina moglo 'unk"ionirati kao sustav, zajednike
su vrijednosti koje prihva!aju njegovi lanovi.
9al"ot 7arson je najpoznatiji predstavnik 'unk"ionalistike kole u so"iologi"i. 1n
je izvrio ujedinjenje sustavske teorije i terije evolu"ije drutva. 1snovna je drutvena
pojava, po njegovu sudu, drutvena ak"ija, dakle trokut pojedina", ak"ija i situa"ija
koja ga okruuje. 3rutvena je ak"ija samo ono ponaanje pojedin"a koje je
usmjereno prema nekom "ilju i koje bira "ilj koji smatra najpogodnijim za sebe ili
onaj koje se oekuje kao njegov izbor. > sredite interesa on, kao i svi ostali
'unk"ionalisti, ne stavlja ovjeka, pojedin"a, nego drutveni sustav. 3a bi jedno
drutvo moglo 'unk"ionirati on smatra di bi trebali biti zadovoljeni neki op!i
'un"ionalni zahtjevi 'unk"ionalni imperativi. 1n navodi F 'unk"ionalna imperativa:
adapta"ija sustava okolini, postizanje "ilja, integra"ija, odravanje obras"a vrijednosti
institu"ionaliziranih u drutvu.9rae!i odgovor na pitanje kako odrati .drutvenu
ravnoteu/ on izdvaja dvije skupine elemenata: instrumente so"ijalne kontrole i
so"ijaliza"iju.
-obert )ing *erton jedan od glavnik predstavnika 'unk"ionalizma u so"iologi"i.
-azvija ideju o tkzv. teoriji srednjeg obima. 7oznat ipo teoriji 'unk"ionalne analize
kao metode za izuavanje dutvenih pojava, zbbog ega je ta teorija poznata i pod
nazivom *ertonov obraza" 'unk"ionalne analize u so"iologiji. > svoju analizu uvodi
razlikovanje 'unk"ionalnih, dis'unk"ionalnih i ne'unk"ionalnih posljedi"a. #a
adapta"iju ovjeka utjeu i razliite dis'unk"ionalne posljedi"e, prije svega obli"i
devijantnog ponaanja. >vodi jo jedno razlikovanje: izmeu mani'estnih i latentnih
'unk"ija. *ani'estne 'unk"ije su objektivne posljedi"e koje pridonose adapta"iji i
prilagoavanju sustava, namjerne su, poznate i pojedina" ih je svjestan. 4atentne
'unk"ije nisu ni namjerne, ni prepoznate, a pojedina" nije svjestan njihova uinka na
drutveno ponaanje. =nalizu, po njemu, treba usmjeriti na otkrivanje latentnih
'unk"ija. 1samdesetih godina dolazi do ponovnog oivljavanja 'unk"ionalizma
neo'unk"ionalizam.
#iklas 4uhmann u ovom kontekstu zauzima posebno mjesto. 7o njemu
komplekstnost svijeta koja proizlazi iz njegovih neis"rpnih mogu!nosti tjera so"ijalne
sustave u sve ve!u di'eren"ija"iju, s 'unk"ijom kompleksnosti svijeta. =li, ako sustavi
postaju suvie kompleksni, prestaju ostvarivati 'unk"iju, svijet se zamrauje umjesto
da postaje transparentniji.
STRU@TURALIZA1 u suvremenoj so"iolokoj klasi'ika"iji moe se primjetiti
utje"aj strukturalistike psihologije. 4e'ebvre 'ilozo' marksistike provenijen"ije
de'inira strukturalistiku kon"ep"iju svijeta: pod a strukturalnom reduk"ijom,
ljudsko bi!e se u sutini sastoji u intelektu. 7od b taj intelekt razdvaja "jeline na
elemente % ponovo ih konstruira. 7iaget dri da je strukturalizam .metoda a ne
doktrina/ i da kao metoda mora biti ogranien u svojim primjenama. *eutim,
0@
strukturalizam, kakav se pojavio u Eran"uskoj nakon 3rugog svjetskog rata,
drutvenoj sredini daje znaenje apsoluta kojim je ovjekova osoba okovana, a time i
potpuno beznaajna. 1vaj so"ioloki prava" utemeljio je ,laude 4evi-(trauss, a kao
izravna reak"ija na egzisten"ijalizam. Cudu!i da je vrijeme rata prolo, strukturalisti
smatraju nunim pretpostavke koje trae mir, rad, red i poredak. (truktura je sve, ona
do kraja odreuje ovjeka, izvan nje on je bez vrijednosti. 7otpuno se negira
ovjekova osobnost. (truktura je i relativno .stabilan element drutvnog ivota/. <to
je strukturaQ 2a jedne je .njegova sutina/. 2a druge je .model izgraen pomo!u
elemenata uzetih iz stvarnosti/. 9re!i polaze od toga da se .djelomina ili globalna
struktura sastoji u ravnotei koju je potrebno ne prestano obnavljati/.
1AR@SIZA1 I SUVRE1ENE TEORIJE @ONGLI@TA
*arksistika teorija drutva utemeljena sredinom $%$ stolje!a, i danas je jedna od
dominiraju!ih makroso"iolokih teorija. 1na je spe"i'ina 'orma kon'liktne teorije jer
je bitno odreuju naglaavanje napetosti, sukoba i promjena. =li tradi"ionalni
marksizam i suvremene teorije kon'likta nisu jednake. Cudu!i da ne zagovara
drutvenu ravnoteu nego stalnu mijenu, marksizam je suprotnost 'unk"ionalno-
strukturalistikom pristupu. -adikalne izmijene svijeta, utopijska vizija budu!nosti.
*arksizam je dobio ime po )arlu *ar+u. *ar+ spovijest ljudskog drutva shva!a
kao pro"es stalnih napetosti i sukoba koji proizvode progresivne poromjene. (voj
teorijski stav izgrauje na %'ja)e!t'2' napetosti i sukobi narastaju, od relativno
beznaajnih do konanog loma, koji rezultima privremenim skladom. 3ijalektiki se
pro"es time obnavlja od samog poetka. *arksistika teorija polazi od osnovne
pretpostavke, da ovjek, da bi preivo, mora proizvoditi. 7roizvode!i, on stupa u
meusobne odnose s drugim ljudima proizvodne odnose, taj odnos podrazumijeva
niz prava, dunosti i obveza. 7roizvodni odnos podrazumijeva i odnos prema
sredstvima za proizvodnju. 7roizvodne snage i proizvodni odnosi ine ekonomsku
osnovi"u drutva, koja je elementarna za izgradnju svih drugih drutvenih odnosa i
institu"ija drutvena nadogradnja.Aovjek je veoma duga nejasno svjestan svih
druvenih proturjenosti, ali one postoje. 1nog trenutka, kada on postane svjestan
starno stanja, napetosti se naglo pove!avaju i jedini izlaz iz takvog stanja je u
drutvenim promjenama. 1snovni pokreta svih drutvenih promjena su drutvene
klase. 1dnos meu klasama nije odnos suradnje, nego odnos stalne napetosti i
sukoba. )ada podlona klasa postane svjesna svog starno poloaja, i kada iz .klase
po sebi/ preraste u .klasu za sebe/, subob naglo eskalira i nuno zavrava u promjeni
drutvenih odnosa. 2akon napetosti i sukoba marksizam ne priznaje kao univerzalno
naelo i on vrijedi samo za pretpovijest ljudskog drutva. > komunistikom drutvu
taj zakon prestaje djelovati i tada vrijede kao elementarna naela solidarnost i
suradnja.
> zadnjim desetlje!ima ovoga milenija javljaju se nvi pojavni obli"i teorijskog
osvjetljavanja drutva i drutvenih 'enomena, takozvane teo$'je !on<)'!ta. #jihovi su
promotori: ?arbemas, &ouldner i 9uraine.
0B
:a$(e#as tvrdi da je *ar+ redu"irao samostvarenje ljudskog roda na pro"es
proizvodnog rada. #ositelj .postmoderne/ iako se isti"ao piu!i protiv nje. *odernu,
prema njegovu sudu, odreuje prije svega stav spram vremena, nova svijest
ovremenu (novo doba. Eiksiranje na sadanjost te otvaranje spram mogu!nosti.
*oderna ne ivi od uzora prolosti nego nastoji i mora "rpiti svoju normativnost iz
same sebe tj. iz svoje re'lektivnosti. 1n zakljuuje da su znanost i tehnologija sile
koje upravljaju svim podrujima ivota. 1n takoer predlae da monoloku
kon"ep"iju subjektivnosti i ra"ionalnosti zamijenimo dijalokom kon"ep"ijom,
odakle proizlazi znaenje teorije komunikativnog djelovanja (akteri se sagledavaju i
kao govorni"i i slua!i i pri tome istiu uzajamne zahtjeve za vaenjem koji se mogu
prihvatiti ili biti osporeni.
Go+)%ne$ ameriki so"iolog, jedan od znaajnijih suvremenih so"iolokih linosti.
#jegova je so"iologija svojevrsna posljedi"a krize i 'unk"ionalistike teorije i
so"iologije, ali i marksistike misli i kulture. 1n je prije svega estoko kritiar
sustavske teorije. 7ita se kako so"iologiju uiniti teori"o da ne bude jedan oblik krive
svijesti. 1n pledira za so"iologiju koja bi bila kritiki neovisna tkzv. -e'leksivnu
so"iologiju koja akademsku so"iologiju oslobaa ideologinosti, a marksizam lane
svijesti marksistike kulture.
T+$a'ne poznati 'ran"uski so"ijalni teoretiar. 7oznat kao orginalni mislila" koji se
distan"irao od 'unk"ionalistike teorijske orijenta"ije i bio kritian spram marksizma.
)ljune ideje koje je unio u suvremenu teorijsku misao o drutvu. .7ostmodernistiki
stil/, pojmovi postindustrijsko ili programirano drutvo. 1snovna teza je, da je jedna
epoha zavrena, te da se pred naim oima, u vremenu u kojem ivimo, dogaa
prijelaz iz industrijskog u postindustrijsko drutvo. =ntinuklearni, pa"i'isti"i,
ekoloki, 'eministiki pokreti koji teae utemeljenje i novog tipa so"iologije,
izgraenog na shva!anju drutva kao ak"ije. 3rutveni sustav- poprite
proturijenosti koje se ispoljava na B razine: organiza"ije, institu"ionalnoj ili
politikoj, te povijesnoj razini.
SUVRE1ENI PSI:OLOGIZA1 D INTERA@CIONIZA1
5avlja se na podruju (=3-a. -adi se o vie so"iolokih teorija koje polaze od
pojedin"a kao temeljne jedini"e so"ioloke analize, a ne ele se baviti velikim
drutvenim "jelinama. &lavnom zada!om so"iologije smatraju izuavanjem
meusobnih odnosa sa stajalita njihova utje"aja na pojedin"a, pri emu ponaanja
pojedina"a tretiraju kao reak"ije na drutvena stanja. 9emeljno je pitanje kako ljudi
stvaraju, odravaju i mijenjaju drutvo, a da ih ono, istovremeno i same oblikuje. S
*o"'2'je s+$e#en'. so2'o)o-!'. *$aa2a "na,ajna s+ %a *$a2a: s'#(o)'2'
'nte$a!2'on'"a# =#'!$o'nte$a!2'on'"a#> ' etno#eto%o)o/'ja.
S'#(o)',!' 'nte$a!2'on'"a#-izrazito .ameriki proizvod/, to se povezuje sa
spe"i'inosti ameri"io drutva koje istie slobodu, nesputanost i individualnost kao
amerike ideale. %zrastao je na teorijskom opusu pripadnika ikake so"ioloke kole
(*ead, ClumerM.
0F
&erge ?erbert *ead utemeljuje simbolisti"i interak"ionizam kao teorijski pristup.
7olazi od promatranja po kojemu se ovjekov ivot sastoji od stalnog reagiranja
njegova organizma na utje"aj vanjske okoline. 7ri tome njegov organizam preko
uvjetnog re'leksa ili na neki drugi nain, sustav odgovara. 1n problematizira
pojedinano ponaanje, koje promatra kroz njegovo povezivanje s ponaanjem drugih
ljudi tj. u interak"iji s drugim ponaanjima. > interak"iju s drugima ovjek stupa
preko simbola prvo gestima, a potom govornim jezikom, putem drutvenih pravila-
bez kojih ne bi bilo ni interak"ije, ni ljudskog drutva. *eutim da bi interak"ija
meu ljudima bila mogu!a nisu dovoljni samo simboli, treba znati interpreti rati
znaenje drugih i nakane drugih. 1n se, dakle, ui preuzimati ulogu drugih tj. u
mislima se postaviti u poloaj osobe s kojom je u interak"iji (na taj nain usvaja
miljenje ili stavove drugih osoba o vlastitim postupanjima. Aovjek u svojoj svijesti
prihva!a ulogu drugog kao neku vrstu su"a vlastitih postupaka. #a taj nain razvija
pojam o sebi, promatra sebe sa stajalita drugog i postaje svjestan tuih miljenja o
sebi. =ko se u pozi"iji .drugog/ nae drutvena zajedni"a onda pojedina" postaje
svjestan onoga to drutvo od njega oekuje i svoje ponaanje moe uskladiti sa
zahtjevima zajedni"e.
?erbert Clumer svojevrsna spona izmeu tradi"ionalnih i modernih simbolikih
interak"ionista. 1n razlikuje B vrste prepostavki na kojima se razvija simboli"i
interak"ionizam: djelovanje ljudi na temelju znaenja koja pripadaju simbolima,
izviranje iz pro"esa interak"ije tj. ona nisu 'iksirana nego se stvaraju, modi'i"iraju i
mijenjaju i znaenja nastaju kao rezultat interpreta"ije kod preuzimanja uloga.
(imboliki interak"ionizam prikazuje kao stalan pro"es interak"ija u kojima se akteri
neprestano prilagoavaju jedan drugome. *asovno druvo nema vrstih pravila, zbog
ega se pojedina" mora osloniti na mo! vlastitog prosuivanja.
Etno#eto%o)o/'ja je potpuno nova so"ioloka orijenta"ija u interak"ionistikoj
teorijskoj tradi"iji, koja se javlja na ameri"io tlu i iskljuivo je prisutna na tom
prostoru. #jezinim utemeljiteljem smatra se ?arold &ar'inkel. 1n de'inira
etnometodologiju kao znanost o metodama i postup"ima kojima se individuumi slue
da bi napravili maisaone konstruk"ije svijeta koji ih okruuje, da bi taj svijet
protumaili i dali mu smisao. 6tnometodolozi polaze od posve suprotnog pristupa
drutvenom svijetu. 3rutvo postoji samo ako njegovi lanovi per"ipiraju njegovo
postojanje, ovjekov drutveni svijet je proizvod njegovih misaonih konstruk"ija, a
zada!a so"iologije je upavo u tome da objasni metode kojima se individuumi slue u
konstruiranju i tumaenju svoga drutvenog svijeta. 3rutveni poredak stvarno ne
postoji ve! egzi"tira kao proizvod ovjekovih misaonih konstruk"ija. Aovjeku se
prema tome, stvara privid o svijetu, koji omogu!uje da taj svijet tumai i objasni.
#a so"ioloke teorije ne treba gledati sa stajalita iskljuivosti. (vaka od njih na svoj
nain objanjava drutvo, njegovo 'unk"ioniranje i razvoj.
0G
DRUTVO
715=* 3-><98=
%zvjestan broj so"iologa svoju de'ini"iju temelji na hegelijanskom odreenju drutva
kao otjelovljenje .apsolutnog duha/, koji se u sluaju drutva ispoljava kao
.na"ionalni duh/.
9oennies smatra da je drutvo umjetni organizam u kojoj se ljudi povezuju po
vlastitoj volji. 1no se stvara planski, svjesno, organizirano, a mjesto obiaja i
tradi"ije ima propise i sank"ije.
2a 3urkheima je drutvo osobena stvarnost koja ima svoja obiljeja. &rupa misli,
osje!a i djeluje drugaije nego to bi inili njeni lanovi kad bi bili izdvojeni.
7rema *ar+u drutvo je proizvod uzajamne djelatnosti ljudi.
(immel i ;iese su utemeljitelji shva!anja drutva kao sustav odnosa meu
pojedin"ima sustav interak"ija.
Neo'sno o to#e !a!e $a")'!e *ostoje #e;+ %$+-t'#a ne!' ,'n'te)j' s+ s'#a
"aje%n',!':
- o(')je&aa '. o$/an'"'$an ' $e/+)'$an &'ot nje/o'. ,)anoa
- !a$a!te$'st',na je $a")'!a + %$+-ten'# *o)o&aj'#a !oje "a+"'#aj+ nj'.o'
,)ano'
- sa!o %$+-to o(')je&aa o%/oa$aj+7a %$+-tena s'jest
- sa!o %$+-to !a$a!te$'"'$a ' #ate$'ja)na *$o'"o%nja $a%'
"a%oo)jaanja +jeta8 neo*.o%'n'. "a nj'.o &'otn' o*stana!.
D$+-to + so2'o)o-!o# "a,enj+ se #o&e %e<'n'$at' !ao: s+sta #e;+)j+%s!'. e"a
!oj' ,'ne #e;+so(no o'sn' %'je)o' %$+-a !oje o(')je&aa #ate$'ja)na
*$o'"o%nja8 %$+-tena s'jest8 +n+t$a-nja o$/an'"a2'ja "a.a)j+j+7' !oj'#a je
ono s*oso(no "a )ast't+ $e*$o%+!2'j+.
TIPOVI DRUTVA
7odjela na krvosrodnika i teritorijalna drutva. )rvosrodnika su utemeljena na
krvnom srodstvu (horda i rod, a teritorijalna na odreenom teritoriju (narod i na"ija.
7leme je i krvosrodniko i teritorijalno drutvo. -azlikuju se i po brojnosti i po
razvijenosti. @$os$o%n',!a malobrojna i nerazvijena. Te$'to$'ja)na brojnija i
razvijenija.
7odjela na besklasna i klasna drutva. #a temelju klasne nejednakosti. ?es!)asno
drutvo komunistiko. @)asno robovlasnitvo, 'eudalizam, kapitalizam.
(o"ijalizam ima obiljeja jednog i drugog drutva.
7odjela na tradi"ionalna i moderna drutva. 7od tradi"ionalnim drutvima smatraju se
sva preindustrijska drutva (horda, pleme, poglavarstvo i rane drave. 7od modernim
drutvima podrazumijeva se dva tipa drutva: 'n%+st$'js!a (elektrina industria i
strojna tehnologija i *ost'n%+st$'js!a (in'orma"ijska revolu"ija.
&urvit"h razlikuje ak deset tipova drutva: 'eudalna, globalna, 'aistikaM
0H
Coo :epi! pravi razliku izmeu #at$'ja.a)n'. ' *at$'ja.a)n'.8 #')'ta$no/ '
2'')no/8 *ot$o-a,!o/ ' ne*ot$o-a,!o/8 tota)'ta$no/ ' /$a;ans!o/ %$+-taI
POJA1 DRUTVENE STRU@TURE
(pen"er prvi upotrebljava pojam drutvene strukture.
;eber i 3urkheim zaetni"i strukturalne analize.
-azliite de'ini"ije: da li realno postoji ili je misaona konstruk"ijaQJ skup stvarno
egzistiraju!ih odnosa u datom momentu a koji povezuje odreena ljudska bi!aJ jedna
institu"ijska integra"ijaJ labilna ravnotea koja uvijak mora da se ponovnim vaporo
obnavljaM
E)e#ent' (e" !oj'. ne#a %$+-tne st$+!t+$e:
- %$+-ene +)o/e
- %$+-ten' *o)o&aj
- %$+-tene /$+*e
- %$+-tene 'nst't+2'je
(o"ijalna struktura usmjerava, regulira i ograniava djelovanje ljudi u drutvu.
(a stajalita pojedin"a so"ijalna se struktura pojavljuje kao neto izvanjsko i dano.
>sprkos tomu to se u svakom drutvu lanovi raaju i umiru, so"ijalna struktua se ne
mijenja ili se ne mijenja tako brzo.
3-><986#% 7141:=5 % 3-><986#= >41&=
3rutveni poloaj je mjesto koje pojedina" zauzima u drutvu s tim da drutveni
poloaj moe biti i naslijeeni i steeni. Nas)'je;en' zauzimamo ga roenjem (kojoj
vjeri pripadamo, obitelji i on je pripisani drutveni poloaj. Ste,en' je onaj koji
steknemo u ivotu (zavrimo koluM.
(vaki drutveni poloaj prati %$+-tena +)o/a.
(o"iolozi su govorili da drutvene poloaje zauzimamo, a uloge imamo.
)on'liktne uloge kada uitelj poduava svoje dijete, u ulozi je i roditelj i uiteljJ a
djete je u ulozi i uenika i djeteta.
DRUTVENE GRUPE
3rutvene grupe postoje u svim drutvima od prvobitnog, besklasnog,
krvosrodnikog drutva, a to je drutvo razvijenije ono ima vie drutvenih grupa.
3anas ovjek pripada najrazliitijim drutvenim skupinama u isto vrijeme. 7ripada
obitelji i na"iji, vjerskoj grupi, radnoj grupi, politikoj stran"iM 1bli"i drutvenog
grupiranja se razlikuju po veliini, motivima i "iljevima, mogu biti trajniji ili ad ho"
uspostavljeniM
O('te)j primarna drutvena grupa kao osnovna drutvena insituti"ija.
0D
>zro"i so"ijalnog okupljanja:
a> s$o%sto
(> o%anost '%ej'
2> t$ajn' "aje%n',!' 'nte$es
%> s*e2'<',ne s't+a2'je ' 'nte$es'
e> a% .o2 o!+*)janje
<> stat'st',!o o!+*)janje
7ostoje razliite de'ini"ije drutvenih grupa: drutvena jedini"a u kojoj postoji osje!aj
pripadnosti, izvjestan broj osoba koje komuni"iraju sa svima drugima ne posredno
preko drugih ljudi, nego neposrednoM
2ajedniki elementi drutvene grupe:
- )j+%'
- o%nos' 'nte$a!2'je =osje7aj *$'*a%anja>
- s+sta no$#' ' *$a')a *ona-anja =+n'ta /$+*e ' *$e#a an'
- +n+ta$nja st$+!t+$'$anost =sa!a /$+*a je *$e*o"nat)j'a8 '#a soj 2enta$
o!+*)janja8 #e;+so(na !o#+n'!a2'jaI>
3rutvena grupa je kohezivan, strukturirana, dinamina i relativno trajna povezanost
dviju ili vie osoba, koje ostvaruju odnose meusobne interak"ije, imaju zajedniki
sustav unutarnjih normi i vrijednosti i osje!anje zajednikog pripadanja.
9%718% 3-><986#%? &->7=
=ristotel razlikuje tri vrste drutvenih grupa nastale na bazi: srodstva, prijateljstva i
interesa.
(immel i Ce"ker drutvene grupe klasi'i"iraju prema broju lanova (male i velike.
*aPo pravi razliku izmeu dvije vrste grupa: 'ormalne (poloaj i uloga vrsto
regulirani i ne'ormalne (spontane, bez unaprijed datih regula.
Cogardus razlikuje est klasi'ika"ijskih tipova grupa:
- 'ormalne, ne'ormalne i birokratske
- dragovoljne i nedragovoljne
- genetske i kongrega"ijske
- primarne i sekundarne
- razvojne i prelazne
- so"ijalne, autoso"ijalne, so"ijalizirane.
*alinoLski kao temelj klasi'ika"iji uzima dob, spol, srodstvo i status.
Cirstet tri vrste grupa: so"ijalne, so"ijetalne i udruenja.
6ubank navodi sedam tipova klasi'ika"ija drutvenih grupa:
- etno'ra'ske i antropoloke
- op!e so"ijalne klasi'ika"ije
- klasi'ika"ije koje polaze od razine "iviliza"ije
- horizontalne i vertikalne grupe
- klasi'ika"ije koje polaze od elementa 'unk"ije grupe (prijateljske, religiozneM
0I
- klasi'ika"ije koje se zasnivaju na drutvenim dodirima
%pak, za pravilno i "jelovito shva!anje drutvenih grupa trebamo usmjeriti pozornost
prema etiri kriterija klasi'ika"ije:
E st+*anj 'nt'#nost' #e;+ ,)ano'#a
E na,e)o o$/an'"a2'je !ao o%$e;+j+7e na,e)o /$+*e
E st$+!t+$a ,)ansta /$+*e
E <+n!2'ona)n' !$'te$'j =o(a)jaj+ )' se +n+ta$ /$+*e se <+n!2'je ')' sa#o %'o
<+n!2'ja>
%#9%*#1(9 A4=#18= % 5=A%#= >#>9=-&->7#%? 862= )=1 #=A641
)4=(%E%)=,%5=
9onnies i ;eber prvi izvrili takvu klasi'ika"iju.
P$'#a$ne /$+*e (mali broj lanova, povjerenje, velik stupanj intimnosti, ljubav,
potovanje. 7rimjer: obitelj.
Se!+n%a$ne /$+*e (zajedniki interesi, potrebe i "iljeviJ interesne grupeJ hijerarhiski
odnosi, 'ormalni. 7rimjer: kola, politika stranka.
Te$a*'js!e /$+*e (nastaju iz zajednike potrebe njenih lanova da rjeavaju neke
probleme, povjerenje, intimnost, pomo! i razumijevanje. 7rimjer: udruge lijeenih
ovisnika.
Re<e$entne /$+*e (grupe s kojima se pojedina" usporeuje, moe biti pozitivno (ako
prihva!a grupu i negativno (ako ne prihva!a.
1-&=#%2%-=#1(9 )=1 )-%96-%5 )4=(%E=),%56 &->76
1rganiza"ija je bitno naelo klasi'ika"ije drutvenih grupa po kojem moemo
razlikovati dvije vrste grupa: o$/an'"'$an'. ' neo$/an'"'$an'.. 1rganizirane grupe
obiljeava tip vlasti i mogu biti: autoritarie, laissez-'aire grupe i grupe s
demokratskim ustrojenje. #isu apsolutno otvorene, za razliku od neorganiziranih.
%naju namjenu, za razliku od neorganiziranih.
(9->)9>-= A4=#(98= )=1 )-%96-%5 )4=(%E%)=,%56 &->76
7rema strukturi sve se drutvene grupe mogu podijeliti na: vertikalne i horizontalne.
Ve$t'!a)ne /$+*e : lanstvo iz razliitih slojeva, primjer: sportska drutvaM
:o$'"onta)ne /$+*e: pripadni"i samo jednog drutvenog sloja i u svezi s njegovim
drutvenim poloajem.
0K
)4=(%E%)=,%5= 3-><986#%? &->7= 7-6*= C-15> % 8-(9% E>#),%5=
)156 (6 > &->7% 1C=845=5>
=nte Eiamengo na temelju ove klasi'ika"ije razlikuje:
- *a$2'ja)ne (djelomine grupe u njima se obavlja samo dio drutvenih
'unk"ija, obitelj, klase, drava, religiozneM.grupe
- /)o(a)ne (totalne grupe grupe u kojima se obavljaju sve 'unk"ije, horda,
rod, pleme, narod, na"ija
NACIJA D DRUTVENA GRUPA SUVRE1ENOG DRUTVA
#a"ija je drutvena grupa suvremenog svijeta. 1na je posebna i stabilna globalna
zajedni"a ljudi koja sebe kostituira kao politiki suvremeni narod i prema tome
raspolae teritorijem, zasebnom kulturom, te autonomnim gospodarskim ivotom.
#a"iju moemo odrediti kao: organiziranu, vertikalnu, sekundarnu i globalnu
drutvenu grupu.
Na2'j+ ('tno o%$e;+je *et e)e#enata: e!ono#s!a *oe"anost8 te$'to$'j8 je"'!8
!+)t+$a ' s'jest o na2'ona)noj *$'*a%nost'.
)1#(9%9>%-=#56 #=,%56
#a"ija se u razvijenijim gradovima %talije javlja u $%%% stolje!u.
#=,%1#=4#1 7%9=#56 % 1C4%,% #56&18= %(7145=8=#5=
7ro"es konstituranja na"ija nije bio isti u svim sluajevima i na svim prostorima,
ovisio je od spleta povijesnih, politikih i drugih okolnosti.
Ra")'!+je#o ,et'$' t'*a na2'ona)no/ 'nte/$'$anja:
- na2'je + !oj'#a je *$o2es na2'ona)ne 'nte/$a2'je te!ao +s*o$e%o s
*$o2eso# *o)'t',!e ' e!ono#s!e 'nte/$a2'je =G$an2+s!a8 En/)es!a>
- na2'je !oj'#a je *$o2es na2'ona)no/ !onst't+'$anje !asn'o "a *$o2eso#
e!ono#s!o/ 'nte/$'$anja
- na2'ona)ne 'nte/$a2'je +n'ta #no/ona2'ona)n'. %$&aa =R+s'ja>
- na2'je ,'je <o$#'$anje $a;aj+ ant'!o)on'ja)n' *o!$et' ' $eo)+2'je
GRUPNA DINA1I@A
(o"ijalne grupe nisu statine tvorevine, naprotiv one su podlone dinaminim
pro"esima, interak"ijama i odnosima koji nastaju unita grupe , ali i izmeu njih. (vi ti
pro"esi, interak"ije i odnosi oznaavaju se jednim imenom grupna dinamika.
Geno#en /$+*ne %'na#'!e o(+.a7a %'je s!+*'ne *'tanja: *'tanje $+!oo;enja
' *'tanje +!+*nost' +n+ta$/$+*n'. ' 'nte$a!2'ja #e;+ $a")','t'# /$+*a#a.
@N
->)181R6#56 &->71*
-azlikujemo tri tipa rukovoenja grupom:
- a+to$'ta$n' t'* $+!oo;enja /$+*o#, (voa ima apsolutne ovlasti, a
komunika"ija u grupi je jednosmjerna, uvijek ide od gore prema dolje
- )a'sse"E <a'$e $+!oo;enje, (iskljuuje autoritet voe, komunika"ija je meu
grupom horizontalna
- %e#o!$ats!' t'* $+!oo;enja, (ima vou ali ogranienog kontrolom grupe,
komunika"ija dvosmjerna.
>#>9=-&->7#6 %#96-=),%56 % %#96-=),%56 %2*6R> &->7=
%nterak"ije ine jedan od najbitnijih elemenata grupne dinamike. 1na znai
meudjelovanje, meuodnoenje pojedina"a unita grupe, izmeu pojedin"a i grupe ili
izmeu vie grupa u op!em drutvenom ambijentu. 9a meudjelovanja mogu biti
razli!ita kako po sadrajima ispoljavanja, tako i po obli"ima ispoljavanja. 1o/+ se
#an'<est'$at' !ao o%nos s+$a%nje8 so)'%a$nost' ' s*ajanja ')' !ao o%nos
s+*$otnost'8 $asta)janja ' s+!o(a.
%#96-=),%56 *6R> 3-><986#%* &->7=*=
*eugrupna interak"ija koja se temelji na odnosima suradnje, solidarnosti i spajanja
moe se mani'esti rati u tri elementarna oblika:
- !ao !oo*e$a2'ja (suradnja bez nje ovjek ne bi mogao egzistirati
- !ao a!o#o%a2'ja (prilagoavanje u kojoj se dvije grupe prilagoavaju
jedna drugoj
- !ao as'#')a2'ja (stapanje najdublji interak"ijski odnos dviju drutvenih
grupa
%nterak"ija se meutim, moe zasnivati i na o%nos'#a $asta)janja8 s+*$otnost' '
s+!o(a. #ajradikalnije primjer takvog kon'likta je rat.
%#96-=),%5= >#>9=- 3-><986#%? &->7=
(vaka drutvena grupa s vremenom 'ormira svoje stavove, norme, vrijednosti, pravila
ponaanjaM
(vaka je drutvena grupa sastavljena od pojedina"a. (toga je logino da se unutar nje
izgrauju razne vrste interak"ijskih odnosa, kako izmeu pojedina"a tako i izmeu
pojedina"a i drutvene grupe kojoj on pripada.
1ni se mogu ispoljiti kroz dva osnovna oblika:
- so2'ja)'"a2'je (pro"es spajanja s grupom
- 'n%''%+a)ne %e"o$/an'"a2'je (rastavljanje pojedin"a od drutvene grupe kojoj
pripada svojevrsni tip devija"ije
@0
DRUTVENE ORGANIZACIJE I INSTITUCIJE
715=* % 8-(9= 3-><986#%? 1-&=#%2=,%5=
1rganiza"ija je bitna odlika modernog drutva. 3rutvene organiza"ije su grupe ljudi
koje nisu povezane osobnim vezama i karakteristikama, ve! 'ormalnim odnosima
podreenosti i odreenosti i suradnje pri obavljanju zajednikog zadatka i postizanju
zajednikog "ilja.
7ostoje t$' ,'n'te)ja !oja o%$e;+j+ *oja# %$+-tene o$/an'"a2'je:
- )j+%' (od ponaanje ljudi ovisi uspjenost organiza"ije
- o%$e;ena st$+!t+$a o$/an'"a2'je (podrazumijeva uloge koje pojedin"i
obavljaju unutar grupe
- +*$a)janje ' o%)+,'anje +n+ta$ o$/an'"a2'je (organska komunika"ija
dogovaranja i mehanika organiza"ija strogo hijerarska, utemeljena na
zapovijedanju
?'$o!$a2'ja je tip 'ormalne organiza"ije karakteristina za moderna drutva koja
obavlja irok spektar administrativnih poslova pomo!u sustavne koordina"ije ve!eg
broja ljudi. #ju odreuje: naelo nadlenostiJ naelo hijerarhije poloajaJ obavljanje
slubene dunosti na osnovu op!ih pravilaJ iskljuivanje osobnog odnosa prema
stran"iJ angairanje itave radne sposobnosti ovjeka.
3emokra"ija je nezamisliva bez organiza"ije.
3-><986#6 %#(9%9>,%56
:ivot ovjeka je bitno odreen i drutvenim institu"ijama.
3rutvene institu"ije su sustav pravila, normi, obiaja i konven"ija, na kojima su
utemeljene aktivnosti koje se 'ormiraju oko svakog znaajnijeg sredita drutvenih
potreba i interesa.
%nstitu"ije podrazumijevaju i materijalna sredstva kojima se ostvaruju potrebe,
interesi i "iljevi.
I#a#o %a osnona t'*a %$+-ten'. 'nst't+2'ja: $e/+)at'ne ' o*e$at'ne.
-egulativne institu"ije obitelj, obrazovne institu"ijeM
1perativne dobrotvorne usta nove, javne knjini"eM
@@
(1,%5=4#= (9-=9%E%)=,%5=
POJA1 I POSLJEDICE SOCIJALNE STRATIGI@ACIJE
-=24%)6 %2*6R> (9-=9%E%)=,%56 % (1,%5=4#6 3%E6-6#,%5=,%56
*noge teorije sanjaju o drutvima apsolutne jednakosti, drutvo u kojemu !e nestati
podjela na bogate i siromane, a izrabljivanje i tlaenje bi nestali kao jezini pojmovi.
9o su teorije o drutvenim utopijama, koje mogu postojati samo kao plod ljudske
mate.
7okuaj uozbiljenja ideja tog tipa ima i u vremenu u kojem ivimo. FS izraelskog
stanovnitva stanuje u zajedni"ama koje broje izmeu dvjesta i sedamsto stanovnika.
9akve zajedni"e se zovu kibu"i. *aterijalna dobra se nalaze u vlasnitvu svih njenih
lanova i dobijaju ih prema potrebi, pla!e ne postoje. =li i u njima postoje dva sloja
ljudi: oni koji upravljaju i organiziraju ivot u zajedni"i i oni drugi. 1ni koji
upravljaju imaju ve!i ugled i status. 2nai da i u uvjetima ivljenja zajedni"i kao to
su kibu"i postoje razlike meu ljudima.
4judi zajedno postiu ono to kao pojedin"i nikad ne bi uspjeli.
7rednosti i nedostat"i u drutvenom ivotu nisu jednako podjeljeni.
D$+-tena %'<e$en2'ja2'ja je tip drutva koja se u naelu odnosi na razlike meu
pojedin"ima u drutvu.
4judi se meusobno razlikuju po svojim uroenim i steenim razlikama.
D$+-tena st$at'<'!a2'ja je drugi oblik drutvene nejednakosti. 9o je strukturirano
stabilna i trajna nejednakost, ali meu skupinama ljudi ona se odnosi na
neravnomjernu raspodjelu mo!i, ugleda i bogatstva.
#ju bitno odreuje nekoliko elemenata:
- ona se o%nos' na s!+*'ne )j+%'8 a ne na *oje%'n2e
- *o,'a na #o7'8 +/)e%+ ' (o/atst+ !oje *osje%+j+ %$+-tene /$+*e '
nj'.o' ,)ano'
- %$+-tene /$+*e o%)'!+je *ostojanje "aje%n',!e %$+-tene s'jest'
- ,)ano' %$+-ten'. /$+*a '#aj+ ' s)',an na,'n &'ota
- sa!a %$+-tena /$+*a +n'ta %$+-tene st$at'<'!a2'je nastoj' $a"'t'
no$#e8 staoe ' $'je%nost' !oj' s+ "a nj+ s*e2'<',n'
- %$!+-tena st$at'<'!a2'ja o"na,aa %$+-ten+ neje%na!ost !oja je '
sta(')na ' t$ajna *o so# !a$a!te$+.
- D$+-tene /$+*e .'je$a$.'js!' s+ st$+!t+$'$ane8 $an/'$ane je%na '"na%
%$+/e.
%ma razliitih miljenja o drutvenoj strati'ika"iji: neki so"iolozi je vide kao oblik
prema kome je pojedina" potpuno nemo!anJ teoreti "ari so"ijalne mobilnosti smatraju
je labilnom strukturom, a pojedin"a subjekta od kojeg zavisi njegovo mjesto u
drutvuJ u marksistikim teorijama drutvene nejednakosti se vide kao izrabljivake i
drutveno tetneJ u *arksovom kon"eptu raspodjela u mo!i, ugledu i bogatstvu
potie od privatnog vlasnitva. (orokin ne pravi razliku izmeu drutvene
di'eren"ija"ije i drutvene strati'ika"ije.
@B
71(4563%,6 3-><986#6 (9-=9%E%)=,%56
3rutvena strati'ika"ija proizvodi niz posljedi"a koje se re'lektiraju na ovjeka. 1na
se odraava u 'ormi odreenog utje"aja na ivotne anse pojedin"a i to u dva oblika:
da ih ini realnijim i pove!ava ih i da ih ini skromnijim. 7onajprije utjee na stil
ivota i ivotne anse pojedin"a. J'otne -anse su vjerovatnost da !e pojedina" u
ivotu dobiti ono to mu je potrebno (ono to je drutveno poeljno, a izbje!i ono to
je drutveno neprihva!eno. Citno odreuju!i initelj je poloaj obitelji da
novoroene preivi, da se razvija normalno, kako !e dijete odrasti, koju !e kolu
zavriti, nain ivota u braku, lojalan graanin ili delikventM
St') &'ota podrazumijeva drutvo u kojem !e se ovjek kretati, vrijednosti koje !e
pre'erirati, nain na koji !e se pojedina" odijevati i s im i u emu !e ovjek biti
zadovoljan.
POVIJESNI O?LICI DRUTVENE STRATIGI@ACIJE
)lasi'ika"ija oblika drutvene klasi'ika"ije moe se izvriti na vie naina. 7ostoje
otvoreni i zatvoreni sustvi. 9ip otvorenih drutava prijelaz iz drutva u neko drugo
drutvo je mogu!. 9ip zatvorenih drutava prijelaz iz drutva u neko drugo drutvo
je nemogu!. 7ostoje etiri karakteristina povijesna oblika drutvene strati'ika"ije,
koji su utemeljeni na podjeli drutva:
- $o(sto
- !aste
- sta)e&
- !)ase
-1C(981 takav sustav u kojem pojedin"i posjeduju ljude kao svojima, najtei
oblik bio u ='ri"i.
)=(96 sustav indijskog podkontinenta, utemeljene na vjeri. 7ostoji G odvojenih
kasti, pripadnost kasti data je roenjem, ona se nasljeuje. %zrazito zatvorene
drutvene grupe. #a vrhu su brahmani, na dnu nedodirljivi (oni koji imaju kontakt
samo sa ivotinjama. Crahmani ili sve!eni"i, ratni"i zemljoradni"i, stoari, sudre ili
sluge. Eiziki kontakt s pripadnikom nie kaste smatrao se sramotnim inom, zbog
kojeg se moralo i religiozno ispatati.
(9=46:% znaajke europske "iviliza"ije, zatvorene drutvene grupe (ne strogo kao
kaste, dozvoljavana manja mobilnost, na zakonskoj osnovi, staleka pripadnost
odreena roenjem, a drutvene 'unk"ije doivotne i nasljedne. #jegove ostatke
moemo na!i i danas npr, u primjeru 8elike Critanije. #epoeljne brane veze
izmeu pripadnika razliitih stalea. 7oznata podijela na gornje i donje stalee.
)4=(6 su velike skupine ljudi koje imaju sline ekonomske resurse. )lase se ne
uspostavljaju ni na religijskoj, ni na zakonskoj osnovi. &rani"e meu klasama nisu
strogo odreene, pripadnost klasi je djelomino individuano postignuta. 3ozvoljena
mogu!nost vertikalne pokretljivosti grupe, prema gore i prema dolje.
@F
)4=(#= (9->)9>-= (>8-6*6#1& %#3>(9-%5()1& 3-><98=
1AR@SISTIH@A TEORIJA @LASA I @LASNE STRU@TURE
SUVRE1ENOG INDUSTRIJS@OG DRUTVA
(o"iolizi marksistike orijenta"ije klase shva!aju kao iznimno dinaminu kategorije
koje su podlone razvoju i mijenjanju.
7roizvodni odnosi, kao osnova klasnih odnosa i dalje su zasnovani na privatnom
vlasnitvu (domina"ija i podinjavanje.
% u suvremenom drutvu se nastavlja pro"es klasne bipolariza"ije: na jednoj strani
%o#'n'$aj+7a !)asa, koja u vlasnitvu dri preko INS bogatstva, na drugoj strani
*o%$e;ena !)asa, koja prodaje svoj rad za pla!u. %zmeu te dvije klase: srednja klasa
ili meusloj (ininjeri, prosvjetni, zdravstveni radni"iM
NE1AR@SISTIH@E TEORIJE @LASA I @LASNE STRU@TURE
SUVRE1ENOG INDUSTRIJS@OG DRUTVA
(matraju da u suvremenom industrijskom drutvu imamo tri klase:
- /o$nja !)asa vlasni"i sredstava za proizvodnju
- s$e%nja !)asa vlasni"i znanja i tehnikih klasi'ika"ija
- n'&a !)asa manualni radni"i.
1ni imaju tezu da suvremena drutva ne karakterizira bipolariza"ija klasne strukture,
dakle tezu koja je potpuno drugaije s marksistikom teori"o. (matraju da grani"e
izmeu pojedinih strati'ika"ijskih slojeva gotovo nestale, a ako ih jo uvijek ima, vie
nisu tako jasno kao ranije.
SOCIJALNA 1O?ILNOST ILI SOCIJALNA PO@RETLJIVOST
715=* % 8-(9= (1,%5=4#6 *1C%4#1(9%
(o"ijalnom mobilno!u ili drutvenom pokretljivo!u oznaava se svako mijenjanje
so"ioekonomskog poloaja pojedina"a ili so"ijalnih grupa, kretanje iz jednog
drutvenog sloja u drugi. 7romjena so"ijalnog poloaja djeteta u odnosu na so"ijalni
poloaj roditelja, neovisno o tome je li ona nabolje ili ne, znai so"ijalnu mobilnost.
1visno o tome nudi li strati'ika"ijski sustav uop!e mogu!nost so"ijalne pokretljivosti,
sva se drutva mogu podijeliti u dvije skupine: .zatvorena/ i .otvoren/.
3Zato$ena4 %$+-ta strati'ika"ijski sustav uop!e ne nudi mogu!nost so"ijalne
pokretljivosti ili su te mogu!nosti veoma malene. (tatus je u njima naslijeen, on se
pripisuje. 2atvorenost se, uva i jami na razne naine, prije svega religijskim i
pravnim normama i obiajima. 7rimjer: kaste i stalei.
3Oto$ena4 %$+-ta se smatraju drutva u kojima strati'ika"ijski sustav nudi
mogu!nost manje ili vie intezivne mobilnosti iz jednog so"ijalnog sloja u drugi. >
@G
takvim drutvima status se sve rijee pripisuje, a sve e!e postie. >tjeu karakterne
"rte pojedin"a: talent i sposobnost, ambi"ije i marljivost.
8ie tipova so"ijalne mobilnosti kao npr. vertikalna i horizontalna mobilnost.
Ve$t'!a)na #o(')nost moe se de'inirati kao tip drutvene pokretljivosti, koji se
prepoznaje po znatnom poboljanju ili pogoranju so"ioekonomskog poloaja
pojedin"a. )arakteristian za suvremeno industrijsko drutvo. #aglaena pojava da
dje"a manualnih radnika zavre kole i da bitno poboljaju svoj so"ioekonomski
poloaj u odnosu na svoje roditelje.
:o$'"onta)na #o(')nost podrazumijeva svaki prijelaz pojedin"a iz jedne u drugu
druvenu djelatnost, obino pra!en promjenom vrste zanimanja. Citna je injeni"a da
novo zanimanje ostaje na istoj so"ijalnoj razini kao i prethodno i znai priblino istu
nagradu za rad. 1vaj tip mobilnosti podrazumijeva prostornu pokretljivost, promjenu
mjesta rada i stanovanja.
9eorijska se razlika moe praviti i na temelju pitanja je li so"ijalna mobilnost
unutargenera"ijska ili meugenera"ijska.
Un+ta$/ene$a2'js!a #o(')nost u sreditu svoga zanimanja ima pokretljivost unutar
jedne genera"ije, odnosno promjena so"ioekonomskog poloaja ovjeka za njegova
ivotna vijeka. (npr. ovjek pome radit kao manualni radnik, a zavri kao direktor.
1e;+/ene$a2'js!a #o(')nost nju obiljeavaju moderna drutva. 9o je tip
pokretljivosti koji zahva!a promjene u so"ioekonomskom polaaju, to su nastale kod
djeteta u odnosu na roditelja. (npr. roditelj nekvali'i"irani manualni radnik, djete
znanstvenik. %maju dva pro"esa: jedno istraivanje pokazalo da dje"a manuali
radnika gotovo u GNS sluajeva zavri u jednoj od statusnih grupa koje su iznad
grupe njihovih roditeljaJ s druge strane silazna meugenera"ijska mobilnost najviih
strati'ika"ijskih grupa, roditelj strunjak, djete nekvali'i"irani radnik.
O?ITELJ
O('te)j je te#e)jna %$+-tena /$+*a. 2a jedne so"iologe je .srutvena zajedni"a/,
za druge .osnovna so"ijalna institu"ija/, za neke .osnovna stani"a drutva/. 3obar
dio so"iologa je smatra .primarna drutvena grupa/.
?RA@8 O?ITELJ I SRODSTVO D DEGINIRANJE POJ1OVA
715=* C-=)=
7ostoje razliiti teorijski odgovori na pitanje to je brak, a mi ih moemo razvrstati u
skupine:
- prva skupina smatra da su spolni odnosi jedini motiv branog povezivanja
@H
- druga skupina, teoloko odreenje braka, dri brak kao jednu od svojih sedam
svetinja i gleda na brak kao na od Coga datu i utvrenu vezu jednog mukar"a i
jedne ene.
Naj*ot*+n'ja se s#at$a %e<'n'2'ja %a je ($a! %$+-teno *$'"nata ' na (')o !oj'
na,'n D o(',aje# ' #o$a)o#8 $e)'/'jo# ')' *$ao# D $e/+)'$ana8 $e)at'no t$ajna
"aje%n'2a '"#e;+ #+-!a$2a ' &ene.
Crak je uz to, i primarna ekonomska zajedni"a, koja podrazumijeva zajedni"u ivota
u kojoj mukara" i ena zajedno gospodare, odravaju materijalne uvjete ivota itd.
715=* 1C%9645%
#eka obiljeja obitelji se mogu oznaiti kao universalna:
- o('te)j je "aje%n'2a $a")','t'. s*o)oa ' %je2e8 !oja + *$a')+ nastaj+ !ao
*)o% te e"e8 a)' #o/+ ('t' ' +sojena
- a!o se + o('te)j' $a"'ja ' oso(nost %jeteta8 on%a je ona ' *$'#a$na
"aje%n'2a
- o('te)j je ' e!ono#s!a "aje%n'2a8 a)' ' "aje%n'2a stanoanja
- o('te)j je ' "aje%n'2a !oja os'/+$aa *so.oso2'ja)n+ *oe"anost soj'.
,)anoa.
1bitelj se de'inira kao primarna drutvena grupa, koja ukljuuje odrasle osobe oba
spola, od kojih najmanje dvoje odravaju odobrenu spolnu vezu, i jedno ili vie
njihove dje"e, vlastite ili usvojene, a koju karakterizira zajedniko prebivanje,
ekonomska suradnja i razmnoavanje, srodstvo i psihoso"ijalna povezanost njenih
lanova.
715=* (-13(98=
Po% s$o%sto# se *o%$a"+#'jea o(',aje# ')' *$ao# *$'"nat' o('te)js!' o%nos
')' s!+* D e!ono#s!'.8 #o$a)'8 $e)'/'o"n'.8 !$n'. 't%.E o%nosa '"#e;+ %a ')'
'-e )'2a.
(rodstvo zahva!a mnogo iri okvir od obitelji i od braka.
*oemo govoriti o razliitik vrstama srodstva:
- !$no s$o%sto (po krvnoj vezi, roenjem
- s$o%sto *o ta"('n' (odnos jednog branog druga i srodnika drugog branog
druga
- s$o%sto *o +sojenj+ (usvajanjem tueg djeteta
- s$o%sto *o !$-tenj+ ')' !+#sto (temelji se na vjerskom inu
3rutvena nerazvijenost )o"e niz skupina koje su potekle od zajednikog pretka.
(uvremena industrijska drutva izoliranost i svoenje rodbinskih veza samo na krug
uih srodnika. 7ripadni"i daljih srodnika esto se i ne poznaju.
@D
O?LICI ?RA@A I O?ITELJI
(uvremeni brak karakterizira #ono/a#'ja brak jednog mukar"a i jedne ene.
*onogamija je oblik vrste brane veze i temeljni, prvotni i prirodni oblik braka.
)ao povijesna 'orama monogamie, moe se izdvojiti brak parova. % on je takoer
brak jednog mukar"a i jedne ene.
G$+*n' ($a! kao kolektivni oblik braka, u koojemu je odreni broj mukara"a
oenjen odreenim brojem ena.
(o"iolozi marksistike provenijen"ije razlikuju dvije vrste grupnog braka:
- en%o/a#'ja (brana zajedni"a vie mukara"a % vie ena, pripadnika jedne
krvnosrodike skupine, podrazumijeva % slobodu in"esta
- e/"o/a#'ja (vii oblik grupnog braka u kojemu je zabranjen in"est.
8e!ina suvremenih so"iologa koriste pojmove endogamija % egzogamija, ali u
drugaijem znaenju.
6ndogamije se shva!a kao termin koji znai ograniavanje mogu!nosti sklapanja
braka na neku spe"i'inu skupinu na jedno selo, regiju, na"iju, rasu itd.
6gzogamija se danas shva!a kao zabrana spolnih odnosa, in"esta, a to znai i branih
veza izmeu krvnih srodnika.
)ao spe"i'ine 'orme grupnog braka mogu se smatrati i:
- *o)'/a#'ja ( brak jednog mukar"a i vie ena, primjer islam, erijatski
zakon, jedan mukara" i etiri ene
- *o)'an%$'a ( brak jedne ene s vie mukara"a, primjer 9ibet, ali ogranien
ena moe sklopiti brak samo sa vie bra!e, oinstvo je svedeno na obitelj.
8elike svjetske religija karakterizira zagovaranje prakti"iranja braka uvlastitoj
religijskoj grupi.
(>8-6*6#6 =496-#=9%86 9-=3%,%1#=4#1* C-=)>
> suvremenim se drutvima kao alternativa braku u njegovom tradi"ionalnom
znaenju, javljaju dva tipa zajedni"e:
- '"an($a,na "aje%n'2a
E "aje%n'2a &'ota .o#ose!s+a)n'. ($a!oa
%zvanbrana zajedni"a je danas dosta rairena u visokorazvijenim zapadnim
zemljama. %skustvo, a dijelom i 'eministiki pokreti, djelovali su na pove!anu
opreznost u odnosu na tradi"ionalni brak.
%zvanbrana zajedni"a ima sve odlike braka.
-adi se o zajedni"i mukar"a i ene, a izgraena je na meusobnoj ljubavi i s
meusobnim pravima i obvezama. 1ni zajedno stanuju, stjeu imovinu, 'ormiraju
obitelj. -azlika u odnosu na tradi"ionalni brak svodi se na injeni"u da osim
obostrane ljubavi ne postoji nikakav drugi instrument njezinog odravanja. 1dosi u
izvanbranoj zajedni"i nisu regulirani zakonom.
@I
:ivot u takvoj zajedni"i moe voditi u tri prav"a:
- pozitivno iskustvo iz zajednikog ivota rezultira s tim da partneri odlue
ozakoniti branu vezu
- da zbog straha od negativnih e'ekata nastave ivjeti u izvanbranoj zajedni"i
- da se partneri jednostavno raziu.
2ajedni"a ivota homoseksualnih parova je zajedni"a pripadnika istog spola,
zasnovana na spolpi i soje!ajnim odnosima.
?omoseksualne sklonosti nisu novijeg datuma. (uvremeni svijet je prema njima
tolerantniji.
> -jeniku stranih rijei homoseksualnost se de'inira kao protuprirodna spolna
sklonost prema osobama istog spola. 1na se stoga smatra nastrano!u, vrstom bolesti.
2bog javne osude takve su veze postojale kao ilegalne zajedni"e, a osobe sa
homoseksualnom sklono!u su tu svoju osobinu uvale u tajnosti.
3anas homoseksualnost prestaje biti drutveni tabu. ?omoseksualne zajedni"e su sve
e!a pojava, a odnos drave prema njima znatno je liberalniji. > nekim zapadnim
zemljama dozvoljeno je i zakonska veri'ika"ija homoseksualne brane zajedni"e.
(41* C-=)=
S)o# ($a!a je jedna od realnosti ovjekova ivljenja u zajedni"i, a do njega moe
do!i na tri naina:
- 3*$a"n' ($a!4 brana zajedni"a 'ormalno postoji, brani partneri nastavljaju
ivjeti zajedno (radi dje"e..., ali je brani ivot pranza.
- Rastaa znai 'iziko rastavljanje branih partnera, oni ne !ive zajedno, iako
brak nije 'ormalno razveden
- Ra"o% je najkarakteristiniji oblik sloma brane zajedni"e, on je zakonski
prekid braka odlukom ovlatenog dravnog orana zbog uzroka koje zakon
predvia.
> suvremenom drutvu postoje dva oblika razvoda braka: jedan se zasniva na naelu
krivi"e, a drugi se temelji na naelu teke poreme!enosti branih odnosa.
%ndustrijski razvoj proizvodi pove!anu stopu razvoda braka.
GUN@CIJE I O?LICI O?ITELJS@I: STRU@TURA
1C4%,% 1C%9645()6 (9->)9>-6
7ostoje dva osnovna tipa obiteljske strukture: *$o-'$ena ' 'no!osna o('te)j.
7-1<%-6#6 1C%9645()6 (9->)9>-6
7roirena je obitelj svaka grupa"ija koja je ira od inokosne obitelji, a povezana je
roenjem, brakom ili usvajanjem.
7ostoje dva oblika proiravanja:
@K
- *o e$t'!a)' ( dodavanje inokosnoj obitelji pripadnika koji ne pripadaju istoj
genera"iji, npr. roditelji suprunika
- *o .o$'"onta)' ( proirivanje pripadni"ima iste genera"ije, npr. bra!a ili sestre
suprunika
*odi'i"irana proirena obitelj nije nikakav oblik vrsto strukturirane jedini"e, nego
svojevrsna koali"ja inokosnih obitelji koje su meusobno djelomino ovisne.
3jelomina ovisnost znai da se lanovi inokosnih obitelji meusobno pomau.
7ovijesni tipovi proirene obitelji obiljeavaju nain ivota u prolosti, ali moe ih se
na!i jo i danas. 9ri su tipa klasi'ika"ije proirenih obitelji:
- tote#s!' !)an (zajedniko ime, grb, vjerovanje, podrijetloM
- t'* e)'!e o('te)j' ')' !+7ne "aje%n'2e ( matrijahalna, patrijahalna, bilateralnog
srodstva
- t'* #ono/a#ne *at$'ja.a)ne o('te)j' (kao prijelaz iz proirene prema
inokosnoj obitelji.
%#1)1(#= 1C%9645
%nokosna obitelj danas je vladaju!i tip obitelji u svijetu.
Ona o(+.a7a $o%'te)je ' nj'.o+ %je2+8 s'noe ' !7e$' %o! ne st+*e + ($a!.
S+$e#en' o()'! ta!e o('te)j'8 !oj' se ,esto o"na,aa ' !ao n+!)ea$na o('te)j8
+!)j+,+je sa#o #a)o)jetn+ %je2+8 %a!)e ne ' one !oj' se se e!ono#s!'
osa#osta)')'.
1no po emu se razlikuje od svih oblika proirene obitelji, moe se svesti na dva
bitna elementa:
- nije priznata samo drutveno, nego i pravno (aktom vjenanja
- relativno kratkog vijeka.
E>#),%56 1C%9645%
2a 'unk"ioniranje obitelji bitne su temeljne 'unk"ije koje obitelj obavlja. 1ne se
mogu podijeliti u dvije skupone:
- te#e)jne <+n!2'je univerzalne
- '"e%ene <+n!2'je koje obitelj s vremenom razvija.
7ostoji est temeljnih 'unk"ija:
- se!s+a)no D $e*$o%+!t'na <+n!2'ja o('te)j' (seksualna dimenzija njihovo
pravo na meusobno spolno zadovoljavanje, reproduktivna strana raanje
dje"e
- e!ono#s!a <+n!2'ja + o('te)j' (ima dvije strane: potroaku i proizvoaku
- o%/ojno D so2'ja)'"ato$s!a <+n!2'ja (uspostavljanje veze izmeu pojedin"a i
drutva, u obitelji pojedina" upoznaje prva pravila drutvenog ponaanja i
izgrauje karakterne "rte
BN
- $e)'/'js!a <+n!2'ja o('te)j' (roditelji !e nastojati na svojuu dje"u prenijeti i
onu religiju koju sami ispovijedaju, ali i ugraditi u njih one religijske
vrijednosti koje i samo odreuju kao najvie.
- Za-t'tna <+n!2'ja o('te)j' njezina stalna briga za zadrvlje, izdravanje i
zastupanje svih svojih lanovaJ skrb o dje"i, bolesnima
- E#ot'no psiholoka 'unk"ija obitelji (ukljuuje dvije strane odnosa:
roditeljska ljubav prema dje"i, obitelj oplemenjuje brane odnose, dunosti
jednih prema drugima.
SUVRE1ENA O?ITELJ
#=(9=#=) (>8-6*6#6 %#1)1(#6 1C%9645%
*oderna drutva obiljeava domina"ija inokosne obitelji. 7retpostavke i razlozi:
- smanjivanje potreba za uzajamnom pomo!i zbog materijalne ovisnosti
- visok stupanj geogra'ske pokretljivosti
- reduk"ija obiteljskih 'unk"ija
- vii stupanj drutvene pokretljivosti
1C%456:5= (>8-6*6#6 1C%9645%
%nokosna obitelj proivljava bitne mijenje od koje su tri najrelevantnije:
- reduk"ijska 'unk"ija obitelj gubi dio svojih 'unk"ija koje preuzimaju
spe"ijalizirane drutvene institu"ije, o('te)j se '" *$o'"o;a,!oE*ot$o-a,!e *$eta$a
+ *ot$o-a,!+. 2apoljavanje ene dovodi enu u pozi"iju ravnopravnosti, dijele se
ku!anski poslovi.
Citno redu"irana i odgonjo-so"ijalizatorska 'unk"ija obitelj, te 'unk"ije na sebe
preuzimaju vrti!, kolaM
- *)an'$anje o('te)j' nastojanje pojedina"a da prilagode svoj odnos prema
zae!u s uvjetima ivota, "iljevima kojima tee i vrijednostima koje priznaju.
7laniranje obitelji moe biti odreeno kao kontrola raanja, porast natali teta i
kao nain da se zae!e i raanje tretiraju kao osnovno ljudko pravo preputeno
svakom pojedin"u. #e smije se zaboraviti utje"aj religijske pripadnosti.
- Inst't+2'ja !$nje o('te)j' ovaj tip obitelji karakteristian za suvremena
drutva. 5avlja se u dva remeljna oblika: kao institu"ija samohranih roditelja i
kao intitu"ija braka bez dje"e.
DRUTVENA POZICIJA JENE
7ovijesna slika ene: majka i supruga, kuha, pere, ije, brine se za mukar"a,
pokorava se autoritetu, odgaja dje"uM
Eeministiki pokret postavlja pitanja koja se tiu drutvenog poloaja ena:
- *'tanje ('o)o-!e *o%,'njenost' &ene
- *'tanje o%nosa %o#'na2'je ' *o%,'njenost' '"#e;+ #+-!a$2a ' &ene
B0
- %$+-teno o(e"$'je;'anje !+7no/ $a%a8 !oj' ' %a)je ostaje je%no o%
osnon'. o('te)js!'. "a%+&enja &ene.
*nogi so"iolozi korijene in'eriorne pozi"ije ene u povijesti nalaze negdje na pola
puta izmeu .prirodne/ podjele rada izmeu mukar"a i ene i biolokih razlika
izmeu njih.
1sloboenje ene ovisi o tri skupine elemenata:
- o% +s*osta)janja s)o(o%e $a;anja ' <'"',!o/ 'nte/$'teta !ao neot+;''.
*$aa
- o% %$+-tene o(e"e %a se 's!o$'jen' %$+-tena %o#'na2'ja + s'#
o()'2'#a 's*o)jaanja
- o% *onone *$o2jene !+7no/ $a%a8 !o$e!tn'j+ *o%je)+ !+7no/ $a%a.
DRUTVENE NOR1E
POJA1 I VRSTE NOR1I
:ivot u drutvu nije mogu!e zamisliti bez pravila i normi.
7rvo, drutvene norme su pravila koja postavlja samo drutvo, a koja odreuju
ponaanje ljudi u drutvu, neovisno o tome radi li se o meusobnim odnosima
pojedina"a, pojedin"a prema drutvenoj grupi ili izmeu drutvenih grupa.
3rugo, ono to tako postavljena pravila razlikuje od prirodnih zakona je injeni"a da
su ona upu!ena na volju i svijest ovjeka. 2nai, ne djeluju po zakonu prirodne
neminovnosti i automatizza, nego apeliraju na svijest i volju ljudi, zbog ega
dozvoljavaju i mogu!nost da ne budu izvrene, da budu zaobiene, pa ak i
prekrene.
)onano, drutvena norma je, i poredak toga to je upu!ena na .ono to treba/.
#jome se od ovjeka moe traiti samo ono to je u postoje!oj stvarnosti mogu!e.
D$+-tene no$#e s+ *$a')a8 +*+te8 *$o*'s' "a *ona-anje ' %je)oanje )j+%' +
%$+-t+8 !oja s+ +*+7ena na o)j+ ' s'jest )j+%'8 a + %$+-teno %atoj sta$nost'
*osta)ja '. sa#o %$+-to !ao (' t+ 'st+ sta$nost #'jenja)o *$e#a %$+-teno
&e)jeno# stanj+.
2a neizvrenje drutvene norme predviene su samk"ije.
San!2'je se mogu pojaviti u dva osnovna oblika: jedan od oblika je sank"ija koju za
sobom povlai krenje obiajnih i morali normi (negodovanje, govorkanja, prezirM.
3rugaija je situa"ija sa sank"ijama koje se primjenjuju za nepotivanje pravnih
normi (uspostavljen organ koji se slui i institutom prisile od novane do smrtne
kazne. 3rutvene norme:mode, pravila ponaanja, pristojnosti, navika, obiajiM
O?IHAJ
1biaji nisu regulirani nikakvim pravnim propisima.
Po% o(',aj'#a se *o%$a"+#'jea %$+-tena *$a')a ')' no$#e !oja se *ost+*no
sta$aj+ + *$o2es+ %$+-tno/ &'ota t'#e -to se *ona)janje# o%$e;en'. $a%nj'8
o%nosno o%$e;en'. *ona-anja naj*$'je sta$aj+ o%$e;ene na'!e8 !oje se %a)j'#
B@
*ona)janje# *$eta$aj+ + o(',aje !oj' s+ ne*'sana *$a')a "a *ona-anje ne!e
%$+-tene "aje%n'2e. #avika je ustaljan obraza" ponaanja koji je zbog dueg
ponaanja izgubio osobinu prolaznosti i postao njegova karakterna "rta.
3io navika ima tenden"iju da se iri s pojedin"a na drutvenu grupu (za pogreb,
vjenanje oblaenje, ishranaM. 1biaji se prenose tradi"ijom, oni postaju oekivan i
primjeren nain ponaanja. 2bog dugotrajnog ponavljanja lanovi grupe jedno
ponaanje poinju smatrati obveznim. 9akvo ponaeanje vie nije primjereno, ni
oekivano nego zahtjevano. (ank"ija se javlja kao stihijska reak"ija drutva. =ko
potivanje obiajne norme preuzme dravni organ, u tom sluaju prestaje biti obiaj i
postaje izvorom prava.
1ORAL
1o$a) je $'je%nosno *$o2jenj'anje )j+%s!'. *ost+*a!a ' .t'jenja !ao *o"'t'no
')' ne/at'no $'je%n'. *$' ,e#+ se *$' o%o($aaj+8 &e)e8 *$e*o$+,+j+8
"a*o'je%aj+8 a %$+/' ne o%o($aaj+8 !+%e8 os+;+j+8 "a($anj+j+. *oral
podrazumijeva razlikovanje dobra i zla, onog to je dobro za ovjeanstvo i onog to
nije.
A)t$+'st',!' #o$a) osnovnim morali naelom ili najviim dobrom se smatra sre!a,
dobrobit drugih, ak i uz rtvovanje vlastitih interesa.
Lo/'!a +t')'ta$'"#a !ao !$'te$'j #o$a)nost' korist je po njemu, osnovno naelo i
kriterij moralnog djelovanja.
2a kr!anske teologe osnovno moralno naelo i najvia moralna vrijednost su: vjera,
ljubav i odanost Cogu.
5edna skupina teoreti "ara polazi od teze da moral i moralne norme nemaju dodirnih
toaka s drutvom i drutvenim ivotom, nego su iskljuivo vezane za ovjeka i za
njegovu individualnu svijest, njegov unutarnji ivot i njegovu savijest.
1sam vrsta morala:
- t$a%'2'ona)n' #o$a)
- <'na)'st',!' ' +t')'ta$'st',!' #o$a)
- #o$a) $)'na
- #o$a) na!na%no %on'jet'. s+%oa ')' o2jena
- '#e$at'n' #o$a)
- #o$a) '%ea)' s'#(o)',!'. *$e%o&('
- #o$a) as*'$a2'ja
- #o$a) %je)oanja ' sta$a)a-ta
3rutveno okruenje, karakter drutvene grupe kojoj pojedina" pripada, sudovi i
vrijednosti koje ona pre'erira utjeu i na strukturu morali lanova ovjeka.
#eke moralne vrijednosti imaju karate takozvanih morali konstanti, one su
natpovijesne, nadivljavaju i prostor i vrijeme. 9akve su iskrenost, vjernost,
pravednost, skromnost, ljudski ivot, slobodaM
BB
646*6#9% *1-=4=
1o$a) je s+sta *$e%o%&(' o %o($+ ' ")+8 !oj' se ja)ja !ao soje$stan $e/+)ato$
' *oje%'na,no/ ' /$+*no/ *ona-anja8 a !oj' na sajest *oje%'n2a ' ,)anoa
"aje%n'2e %je)+je '"n+t$a8 neo'sno ' a+tono#no + o%nos+ na anjs!e +tje2aje.
> sebi ukljuuje tri skupine elemenata:
- #o$a)na no$#a
E #o$a)n' s+%
E #o$a)na san!2'ja.
1o$a)na no$#a je opisani zahtjev, zapovijed ili naredba upu!ena individumu da ini
ono to je dobro, ali i zabrana da ini ono to je protivno tome. 1ne se javljaju kao
glas savjesti, izlaze iz ovjekove nutrine.
1o$a)n' s+% se moe oznaiti kao svojevrsno vrijednosno pro"jenjivanje o tome da li
je konkretna nakana, htijenje ili izvrena radnja u suglasju s vladaju!im sustavom
vrijednosti, sustavom predodaba o dobru i zlu, doputenim i zabranjenim, ili im je
suprostavljena. > skladu s tim one se ili odobravaju ili ne odobravaju, osuuju.
1n ima najmanje tri bitna zakljuka:
- ,'njen'2a %a s+ *o% )+*o# #o$a)no# o2jenj'anja *oje%'n2a8 *$'je se/a8
na!ane8 .t'jenja ' *ost+*2' %$+/'..
- 1o$a)n' s+% + o%nos+ na na!an+8 .t'jenje ')' '"$-en+ $a%nj+8 #o&e ('t'
*o"'t'an ')' ne/at'an
- Po% 3+%a$o#4 #o$a)no/ *$os+;'anja na)a"e se ' na!ane8 *o(+%e ' #ot''
%je)oanja.
1o$a)na san!2'ja spontana reak"ija drutvenog okruenja na postupke koji se
odnose na moralne vrijednosti. (pontana reak"ija moe biti dvostruko usmjerena: u
'ormi izbjegavanja, prezira ili kao osuda prema samom sebi (grinja savjesti.
PRAVO
961-%5()% 1)8%-
7ravo spada u drutvene norme koje bitno odreuju organizirano drutvo, prije svega
dravu.
P$ao je se+!+*nost %$+-ten'. no$#' !oje %onos'8 a)' ' san!2'on'$a %$&aa
*+te# so/a a*a$ata *$'s')e.
9emelje teoriji prirodnog prava udraraju so'isti, koji kau da postoji jedno prirodno
pravo, a ono je proizvod volje Coje. #aspram njemu su ljudski zakoni koje stvaraju
sami ljudi, a to je pozitivno pravo.
=ristotel takoer pravi razliku izmeu *$'$o%no/ ' *o"'t'no/ *$aa.
(veti =ugustin .vjeni zakon/ smatra proizvodom volje Coje, a .prirodni zakon/ je
samo ljudski zakon.
BF
;ebera odlikuje injeni"a da osnove prava trai u usmjerenosti pravne misli i u
obrazovanju pravnika, a nikako u drutvu u kojem pravo nastaje.
7ravni pozitivizam polazi od teze da je jedini izvor prava zakon i da je svako
pozivanje na izvanzakonske izvore, nelegitimno.
8rhuna" 'ilozo'ije pozitivnog prav predstavlja ?ans )elsen i njegova .ista teorija
prava/ shva!anje pozitivistiko jer pod pravom podrazumijeva sustav pravnih
pravila, ija je osnovna znaajka prinuda. =li, ono je i normativistiko jer pod
pravom shva!a onaj svijet pojava za koje vrijedi naelo .treba da bude/, a ne .jeste/.
715=* % 646*6#9% 7-=8#6 #1-*6
Osnona je%'n'2a ')' e)e#ent *$aa je *$ana no$#a.
1na se moe odrediti naprosto kao pravilo o odreenom ponaanju ljudi, iju
obveznost jami i osigurava drava kroz aparat prisile. > vezi s pravnom normor,
moraju se izdvojiti dva bitna dijela: jedan je onaj koji od pojedin"a ili skupina
zahtijeva odreeno ponaanje ili potivanje odreenih pravila, a koja se u pravnoj
terminologi"i naziva dispozi"ija. 3rugi dio je sank"ija.
@ULTURA
-ije kultura je latinskog podrijetla. 3olazi od rijei "ultus, koja znai gajenje,
oplemenjivanje. 9aj pojam je u upotrebu uveo rimski 'ilozo' i orator ,i"eron
"ultura animi (kultura ljudske due.
@+)t+$a je se+!+*nost ono/a -to #'s)'#o8 ,'n'#o ' '#a#o !ao ,)ano' %$+-ta8
tj. +!+*nost %+.on'. ' tje)esn'. $ea!2'ja !oje o"na,+j+ !o)e!t'no '
*oje%'na,no *ona-anje oso(a !oje to$e %$+-ten+ /$+*+8 + o%nos+ na nj'.o+
*$'$o%n+ o!o)'n+8 na %$+/e /$+*e8 na ,)anoe )ast'te /$+*e ' *$e#a sa#o#e
se('.
%ma puno de'ini"ija kulture, ali moemo ih razvrstati u dvije velike skupine:
!+)t+$a)'st',!e ' 'nte/$a)'st',!e.
@+)t+$a)'st',!e podrazumijevaju sva ona odreenja koja kulturu redu"iraju na jedan
ili vie njezinih duhovnih elemenata.
Inte/$a)'st',!' *$'st+* obiljeava inkorporiranje u pojam kulture njezinih duhovnih i
materijalnih elemenata, dakle svega drutvenog naslijea koje se prenosi s genera"ije
na genera"iju, a koje pojedina" uenjem preuzima od skupine.
2a sve ive i izumrle kulture karakteristine su neke zajednike znaajke:
- svugdje je priroda preoblikovana tehnikim sredstvima da bi se zadovoljile
bioloke potrebe
- svugdje postoji simboli"o miljenje, simboliki glasni govor, glasne tvorevine s
traini znaenjem
- svugdje postoje propisana pravila mukog i enskog ponaanja, na odgoju
dje"e i u podjeli rada
- svugdje postoji nagon za umjetnikim izrazom u glazbi, umjetnostiM
- svugjdje postoji predodba o poretku o ivotu u grupi, norme o dobru i zlu
BG
- svugdje postoji odnos prema trans"enden"iji
u odreenju kulture moemo govoriti o dva njezina aspekta:
- materijalna kultura (svi materijalni proizvodi koje je ovjek stvorio rukom
- duhovna ili nematerijalna kultura (ukljuuje ukupnost ideja, normi i vrijednosti.
Postoj' ' $a")'!oanje !+)t+$e + +&e# ' -'$e# "na,enj+. 7ri tome se kultura u uem
smislu poistovje!uje s pomo duhovna kultura (knjievnost, umjetnos, glazbuM.
)ultura u irem smislu oznaava ukupnost ovjekova duhovnog i materijalnog
stvaralatva.
OPA SVOJSTVA @ULTURE
7ostoje op!a svojstva koja su zajednika svim kulturama. *ogu se izdvojiti tri:
- prvo, kultura nema nikakvu genetsku pozadinu, ona ne ovisi o biolokom
naslijeu, ona je nauena $e"+)tat +,enja
- drugo, !+)t+$a je "aje%n',!a iste ideje, norme i vrijednosti, naine
ponaanja prihva!a najve!i broj lanova nekog drutva
- tre!e !+)t+$na %'na#'!a naime kultura nije statina, nego pojava
podlona stalnim mijenama.
7romjene u kulturi su gotovo uvijek svojevrstan odgovor na promjene u okoli"i. 1ne
uvijek zapoinju prihva!anjem neijeg novog naina ponaanja, nekog oblika
inova"ije, kao novog kulturnog obras"a ve!ine lanova drutva.
7ostoje dva pro"esa za shva!anje kulturnih promjna:
- je%an je *$o2es a!+)t+$a2'je
- %$+/' je *$o2es en!+)t+$a2'je.
P$os2es a!+)t+$a2'je oznaava meusobni dodir i interak"iju dviju ili vie kultura
razliitih drutvenih grupa, u kojem se jedna ili druga grupa, ili i jedna i druga,
javljaju kao primatelji vrijednosti one druge, i to tako da primljene vrijednosti
izazivaju odreene mijene u bi!u njezine kulture. 7ri tome se ne smiju zaboraviti
najmanje tri bitna elementa:
- dodir i interak"ija mogu biti usmjereni prema kulturi drugog susjednog naroda
koji ivi u istom vremenu i kada je interak"ija svakodnevna i 'izika, a mogu i
prema kulturi prethodnih povijesnih drutava, od kojih se moe takoer primati
kulturni utje"aj kao initelj izazivanja mijena u vlastitom kulturnom bi!u
- akultura"ija ne moe biti nikako posljedi"a jednokratnog ina. 1na je uvijek
pro"es dugoronog interak"ijskog odnoenja, primanja i usvajanja, ali i
davanjaJ i
- akultura"ija za posljedi"u moe imati spajanje dviju kultura, koje moe imati
razliite pojavne 'orme: izumiranje jedne kulture ili novi tip kulture.
P$o2es en!+)t+$a2'je se javlja kao rezultat ili posljedi"a kulturne interak"ije. 1n se
javlja izmeu drutvenih grupa, nego izmeu pojedin"a i drutvene grupe. *ogu!nost
je da pojedina" bude primatelj nove kulturne "rte ili da pojedina" bude odailjatelj
kulturnih vrijednosti prema drutvenoj grupi (umjetnik, znanstvenik i sl..
BH
-=24%)6 > )>49>-%
POT@ULTURA I @ONTRA@ULTURA
Pot!+)t+$a je s!+* no$#'8 $'je%nost' ' o($a"a2a -to $a")'!+je ne!+ s!+*'n+
)j+%' + %$+-t+ o% osta)'. ,)anoa %$+-ta. -eligija, umjetnost, znanost, jezik i sl.
@ont$a!+)t+$ne no$#e ' $'je%nost' s+ s+*$otne )a%aj+7'# no$#a#a '
$'je%nost'#a.
#ajmanje tri uvjeta potrebna da se pojave kontrakulturne norme i vijednosti:
- prinuenost na liavanje od znaajnih drutvenih vrijednosti
- odsustvo so"ijalne kontrole
- nastupanje izvjesnog poreme!aja u stustavu vrijednosti koji u prvi plan
izba"uje nie, a u pozadinu gura vie vrijednosti.
)ontrakultura proizlazi iz 'rustra"ije i depriva"ije (kraa, vandalizamM.
ELITNA I 1ASOVNA @ULTURA
7ostoje tri razliita oblika ispoljavanja kulture:
- $a"'na 3'so!e4 !+)t+$e !oj+ ('tno o%)'!+je o"(')jnost nje"'no/ sa%$&aja
(kuparstvo, slikarstvoM
- !ate/o$'ja os$e%nje !+)t+$e, manji stupanj orginalnosti, ali i ve!a sposobnost
reprodu"iranja
- $a"'na 3*o$-ne4!+)t+$e spektakli i igre
7ostoje elitne i masovne kulture.
E)'tna !+)t+$e je .njegovana/ kultura podrazumijeva spe"i'ini kulturni proizvod i
spe"i'ine konzumente. #jihov proizvod odreuje ozbiljnost sadraja kavu mogu
imati samo ozbiljna umjetnika djela u knjievnosti, 'ilmu, slikarstu, kiparstvu itd.
1asona !+)t+$a trai masovne konzumente. 1vaj tip kulture dovodi do bitnog
pomi"anja u sustavu vrijednosti. 1na je okrenuta komer"ijaliza"iji kulturnih
vrijednosti. (toga joj je prioritet odnos trita. #ju zanima vie trina valoriza"ija
nago kulturna valoriza"ija. %ma reproduktivan karater, dakle, kulturni se proizvod
stvara mehaniki i u serijama, proizvodi se industrijski s "iljem da donese pro'it.
(toga u proizvodima masovne kulture esto prevladava ki i on je negativni e'ekt
proizvoda masovne kulture.
BD

BI