Analiza funkcije

proizvodnje
Podruje primjene:
odnos input / uinak
Literatura:
Litzka F. Teorija poljoprivredne proizvodnje, Prijevod s engleskog, Interna
skripta za studente
Biljeke s predavanja
DEFINICIJA FUNKCIJE PROIZVODNJE
FUNKCIJA PROIZVODNJE pokazuje odnos koliine utroka varijabilnog
inputa i najvee mogue proizvodnje pri toj koliini inputa
pri tome se pretpostavlja da je utroak svih ostalih inputa nepromijenjen
KOLIINA PROIZOVODA izravno je ovisna o koliini utroka inputa
s obzirom na prirodu reakcije koliine proizvodnje na poveanje utroka
inputa, razlikujemo:
proporcionalni odnos, linearni, s konstantnom stopom povrata,
ispod proporcionalni odnos, degresivni, s opadajuom stopom povrata i
iznad proporcionalni odnos, progresivni, s rastuom stopom povrata,
U ekonomiji se najee razmatra neoklasini model funkcije
proizvodnje koji ukljuuje sve tri vrste odnosa ili reakcije
PRIRODA REAKCIJE PROIZVODNJE NA
UTROAK INPUTA
GRAFIKI PRIKAZ NEOKLASINOG MODELA FUNKCIJE
PROIZVODNJE
Y
PRIKAZIVANJE FUNKCIJE PROIZVODNJE
Ukoliko raspolaemo s parovima vrijednosti koliine
utroka inputa (x)i odgovarajue koliine proizvoda (y),
moemo izraditi model funkcije proizvodnje:
tabelarno
grafiki ili
matematikim izrazom
TABELARNI I MATEMATIKI PRIKAZ FUNKCIJE PROIZVODNJE
Razina ulaganja Koliina proizvoda, kg Koliina inputa, kg
Y X
1 2000 400
2 3000 500
3 3600 600
4 4000 700
5 4300 800
6 4200 900
Tabelarni prikaz
Prikaz matematikim izrazom:
openito: f(x)=y, pri emu je y zavisna koliina proizvodnje
a x nezavisna varijabla koliine inputa
regresijski model za ovaj primjer: y = - 4030.7 + 19.925x -0.012x
2
GRAFIKI PRIKAZ FUNKCIJE PROIZVODNJE
Kvadratni model: y=a+bx+cx
2
0
1000
2000
3000
4000
5000
0 200 400 600 800 1000
Koliina inputa, kg
K
o
l
i

i
n
a

p
r
o
i
z
v
o
d
a

k
g
TEMELJNI POJMOVI FUNKCIJE PROIZVODNJE
Maksimalni proizvod : najvea koliina proizvoda koja se moe
dobiti utrokom promatranog inputa, bez promjene ostalih inputa.
toka C na grafikonu neklasinog modela, odnosno proizvodnja pri
800 kg utroka inputa na grafikonu za prethodni primjer
U nekim sluajevima se proizvodna funkcija pribliava
maksimumu asimptotski, dok u drugima funkcija opada nakon to
dostigne maksimum.
Svako ulaganje inputa iznad maksimalnog proizvoda je neekonomino!
TEMELJNI POJMOVI FUNKCIJE PROIZVODNJE
Marginalni (ili granini) proizvod (mp): promjena proizvodnje ili
uinka uzrokovana zadnjim poveanjem inputa za jednu jedinicu.
Naziva se i marginalna stopa povrata.
Razina
ulaganja
Koliina
proizvoda,
kg
Koliina
inputa, kg
Marginalni
proizvod,
kg/kg
y x Mp
1 2000 400
2 3000 500 10.00
3 3600 600 6.00
4 4000 700 4.00
5 4300 800 3.00
6 4200 900 -1.00
Marginalni (ili granini) proizvod (mp): promjena proizvodnje ili
uinka uzrokovana zadnjim poveanjem inputa za jednu jedinicu.
Naziva se i marginalna stopa povrata.

Izraunava se kao omjer promjene koliine proizvodnje y i
promjene koliine inputa x :
mp = y/x, ili, za vrlo male vrijednosti x: mp = dy/dx.

Ako marginalni proizvod pomnoimo s cijenom proizvoda,
dobivamo njegovu vrijednost: vmp (vrijednost margin. proizvoda)
vmpP = P
Y
mp = P
Y
y/x
MARGINALNI PROIZVOD
GRAFIKI PRIKAZ MARGINALNOG I PROSJENOG
PROIZVODA
Krivulja mp ima maksimum u toki infleksije neoklasine
proizvodne funkcije.

Nakon toga se oituje djelovanje zakona opadajuih
prinosa.

mp iznosi 0 kad se dostigne maksimum ukupnog
proizvoda
MARGINALNI PROIZVOD
Prosjeni proizvod (AP na grafikonu): uinak ili proizvodnja po
jedinici varijabilnog inputa.
Izraunava se kao omjer koliine proizvodnje i koliine inputa u
jednoj toki ili pri jednoj razini utroka inputa:
pp ili ap = y/x = Q/X
Pokazuje koliko je proizvedeno uinaka po jednoj jedinici inputa

Prosjeni proizvod uvijek je nenegativan!
PROSJENI PROZVOD
GRAFIKI PRIKAZ MARGINALNOG I PROSJENOG PROIZVODA
u odnosu na ukupni proizvod
-500
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
3500
4000
4500
5000
1 2 3 4 5 6
Koliina proizvoda, kg
mp
pp
Faze ili zone neoklasine funkcije proizvodnje
jednog inputa (0)
I. zona:
rast prosjenog proizvoda;
rast marginalnog proizvoda do najvie vrijednosti;
rast ukupne proizvodnje;

II. zona:
rast prosjenog proizvoda do najvie vrijednosti;
pad marginalnog proizvoda;
rast ukupne proizvodnje;
III. zona:
opada prosjeni proizvod;
opada marginalni proizvod do nule;
ukupni proizvod raste do maksimuma;

IV. zona:
opada prosjeni proizvod;
opada marginalni proizvod do nule;
ukupni proizvod opada;

Zona III. je ekonomski prihvatljiva zona!
Faze ili zone neoklasine funkcije proizvodnje
jednog inputa (1)
COBB-DOUGLASOVA FUNKCIJA PROIZVODNJE
Multiplikativni model
Y=AX
1
a
X
2
b

A= 10 10 10
a= 0.3 0.4 0.6
b= 0.4 0.6 0.9
X
1
X
2

Y
1
a+b1
Y
2
a+b=1
Y
3
a+b1
1 2 13.20 15.16 18.66
2 4 21.44 30.31 52.78
3 6 28.47 45.47 96.96
4 8 34.82 60.63 149.29
5 10 40.71 75.79 208.63
6 12 46.25 90.94 274.25
7 14 51.52 106.10 345.60
8 16 56.57 121.26 422.24
9 18 61.43 136.41 503.84
10 20 66.13 151.57 590.10
COBB-DOUGLASOVA FUNKCIJA PROIZVODNJE
Multiplikativni model
Y=AX
1
a
X
2
b

0.00
50.00
100.00
150.00
200.00
250.00
300.00
350.00
400.00
1 2 3 4 5 6 7 8
a+b1 a+b=1 a+b1
Interval ekonomski prihvatljivog ulaganja
varijabilnog inputa
Predstavlja koliine izmeu najvie i najnie ekonomski
racionalne koliine inputa: FAZA III

Gornja granica (najvia razina): maksimalni ukupni proizvod

Donja granica: maksimalni prosjeni proizvod

Do najnie prihvatljive razine, svako dodavanje inputa rezultirati e
iznad proporcionalnim rastom outputa.

Odreivanje najbolje ili optimalne razine utroka
varijabilnog inputa (0)
Optimalna razina ulaganja varijabilnog faktora se moe
odrediti:
grafiki
tabelarno i
matematiki.

Temeljni pojmovi analize su:
promjena (poveanje) koliine inputa (X)
ostvarena promjena proizvodnje (koliinski, Q ili Y)
vrijednost jedinice inputa (cijena inputa, q ili P
X
)
vrijednost promjene proizvodnje (cijena i koliina proizvoda, p
Y ili P
Y
Y)
Odreivanje optimalne razine utroka
varijabilnog inputa (1)
Dok je cijena inputa manja od poveanja vrijednosti
proizvodnje uzrokovanog jedinicom inputa, ekonomski je
opravdano poveavati utroak inputa.

Optimalnu razinu utroka ili toku ravnotee inputa i outputa
nalazimo tamo gdje vrijedi:
P
Y
y/x=P
X

pri emu su: p = cijena proizvoda i q = cijena inputa

Isplativo je poveavati koliinu inputa dok vrijedi:
VMP = P
Y
y/x P
X


(Ne zaboravite: marginalni proizvod MP = y/x)
Odreivanje optimalne razine
grafikim prikazom (0)
Na primjeru proizvodne funkcije:
y = 0,75x 0,0031x
2
Cijene po jedinici proizvoda i inputa su:
p = 6,00 kn i q = 1,20 kn
(=> omjer q/p=1,2/6=1:5)

Postupak:
koordinatni sustav ine: utroak inputa x-os i proizvodnja y-os
ucrtavamo krivulju prema navedenoj formuli
ucrtamo pravac koji ima smjer jednak omjeru cijene inputa i
cijene proizvoda (omjeru q : p)

Pravac koji odraava odnos cijena inputa i proizvoda naziva se
pravac istih vrijednosti: u svakoj toki pravca vrijednost
proizvoda je jednaka vrijednosti inputa. (eng: iso-value pravac)
Odreivanje optimalne razine
grafikim prikazom (1)
Ravnotena razina je izraena formulom:
y/x= q/p
y/x = nagib krivulje proizvodne funkcije
q/p =nagib pravca istih vrijednosti

Prema formuli, traimo mjesto gdje se izjednaava nagib ucrtane
krivulje i pravca: traimo mjesto gdje pravac tangira krivulju.

U toj toki okomica povuena na x-os pokazuje optimalnu razinu
utroka inputa x.
Ako je naa postojea razina ispod optimalne, treba je poveati.
Ako je iznad optimalne, treba je smanjiti.
Odreivanje optimalne razine
grafikim prikazom (2)
Odreivanje optimalne razine
grafikim prikazom (3)
Analiza osjetljivosti: poveanje cijene proizvoda za 20%.
Odreivanje optimalne razine
tablinim prikazom (4)
Postupak kod tablinog rjeavanja problema:
u tablicu unijeti koliine inputa u razumnim rasponima
unijeti odgovarajue koliine proizvoda
izraunati promjene obiju veliina i marginalnu stopu povrata
(marginalni proizvod)
izraunati vrijednost marginalne stope povrata
usporediti vrijednost MP i cijenu inputa

Ravnotena toka:
Vrijednost MP = cijeni inputa ili
py/x=q

U naem sluaju
6y/x=1,20
Odreivanje optimalne razine tablinim prikazom
Koliina
inputa
Koliina
uinka
Dodatni
uinak
Promjena
utroka inputa MSP
MSP -
vrijednosno
x y y x y/x (y p) /x
0 0,00
10 7,19 7,19 10,00 0,72 4,31
20 13,76 6,57 10,00 0,66 3,94
30 19,71 5,95 10,00 0,60 3,57
40 25,04 5,33 10,00 0,53 3,20
50 29,75 4,71 10,00 0,47 2,83
60 33,84 4,09 10,00 0,41 2,45
70 37,31 3,47 10,00 0,35 2,08
80 40,16 2,85 10,00 0,28 1,71
90 42,39 2,23 10,00 0,22 1,34
100 44,00 1,61 10,00 0,16 0,97
110 44,99 0,99 10,00 0,10 0,59
Odreivanje optimalne razine
matematikim postupkom (0)
Cilj:
nai toku proizvodne funkcije u kojoj je MSP (vrijednosno)
jednaka cijeni inputa

matematiki reeno:
nai toku u kojoj je prva derivacija funkcije proizvodnje
pomnoena s cijenom proizvoda jednaka cijeni inputa.

Ako je proizvodna funkcija y = f(x), tada je funkcija MSP = f'(x)
traimo toku u kojoj je
6 [ f'(x)] = 1,2
ako su cijena proizvoda p=6 i cijena inputa q=1,2
f(x) = y= 0,75x0,0031x
2
,
prva derivacija: y'=0,750,0062x.
Odreivanje optimalne razine
matematikim postupkom (1)
Uvrtavanjem vrijednosti cijena u gornju jednadbu
dobivamo:
6(0,75 0,0062x) = 1,2
4.5 0.0372x = 1,2
0.00372x = 3,3
x = 88,71

Proizvodnja koja odgovara utroku 88,71 jedinica inputa:
y = 0,75x 0,0031x
2
y = 0,75 88,71 0,0031 88,712
y =42,14
Primjeri proizvodnih funkcija i njihovih derivacija
koliina inputa koliina inputa koliina inputa
koliina inputa
k
o
l
i

i
n
a

u

i
n
a
k
a

koliina inputa koliina inputa
k
o
l
i

i
n
a

u

i
n
a
k
a

k
o
l
i

i
n
a

u

i
n
a
k
a

k
o
l
i

i
n
a

u

i
n
a
k
a

k
o
l
i

i
n
a

u

i
n
a
k
a

k
o
l
i

i
n
a

u

i
n
a
k
a

Analiza uinka promjene tehnologije i uinkovitosti
Optimum ulaganja varijabilnog inputa: saeto
Marginalni proizvod: MP =Y/X
Cijena proizvoda: P
Y
Vrijednost marginalnog proizvoda: VMP=P
Y
MP=P
Y
Y/X
Cijena (varijabilnog) inputa: P
X
Optimalni utroak inputa: VMP=P
Y
y/x=P
X
Pravila za donoenje odluke:
dok je VMP>P
X
isplati se dodavati input
ako je VMP<P
X
potrebno je smanjiti utroak inputa