Proizvodnja

Proizvodna funkcija

Teme

Tehnologija: proizvodna funkcija

Vertikalni presjek proizvodne funkcije :

Proizvodnja sa jednim varijabilnim inputom
(rad)
Horizontalni presjek proizvodne funkcije:
Proizvodnja sa dva varijabilna inputa
Prinosi s obzirom na opseg (razmjer)

Uvod

Analiza potroaa u 3 koraka

Opis potroaevih preferencija

Potroai se suoavaju sa budetskim
ogranienjem
Potroai maksimiziraju korisnost

Proizvodne odluke preduzea sline su

odlukama potroaa

Mogu se razviti u 3 koraka

Proizvodne odluke preduzea

1.

Proizvodna tehnologija

Opisuje kako se inputi transformiraju u

outpute

Inputi: zemlja,rad, kapital i sirovine

Outputi: automobili, stolovi, knjige, itd.

Proizvoai mogu proizvesti razliite

koliine outputa koristei razliite
kombinacije inputa

Proizvodne odluke preduzea

2.

Ogranienja trokova

preduzea moraju uzeti u obzir cijene

rada, kapitala i drugih inputa
preduzea ele minimizirati ukupne
trokove proizvodnje koji su djelomino
odreeni cijenama inputa
Potroai budetsko ogranienje;
proizvoai trokovi proizvodnje.

Proizvodne odluke preduzea

3.

Odabir inputa

Kada su date cijene i proizvodna

tehnologija, preduzee mora odabrati
koliko svakog inputa upotrijebiti u
proizvodnji
Razliite kombinacije inputa mogu
minimizirati trokove

Proizvodne odluke preduzea

Ako je cilj preduzea minimiziranje

trokova,

Kako trokovi proizvodnje variraju sa

outputom?
Kako preduzee izabire koliinu kojom
maksimizira profit?

Tehnologiju proizvodnje moemo

predstaviti proizvodnom funkcijom

Tehnologija proizvodnje

Proizvodna funkcija:

Pokazuje najvei output (q) koji preduzee

moe proizvesti za svaku kombinaciju
inputa.
U naem modelu, inputi su rad (L) i kapital
(K)
Proizvodna funkcija pokazuje to je
tehniki izvodljivo kada preduzee efikasno
proizvodi

Tehnologija proizvodnje

Proizvodna funkcija sa dva inputa:

q = F(K,L)

Output (q) je funkcija kapitala (K) i rada

(L)
Ako se tehnologija promijeni, sa istom
razinom inputa mogue je proizvesti vei
output

Tehnologija proizvodnje

Kratki rok i dugi rok

Prilagoavanje proizvodnje zahtijeva

vrijeme da bi proizvoa preao na novu
kombinaciju inputa
Proizvoa mora uzeti u obzir ne samo
inpute koje treba mijenjati nego i vrijeme
kroz koje je to mogue
U tom smislu razlikujemo kratki i dugi rok

Tehnologija proizvodnje

Kratki rok

Dugi rok

Period vremena u kojem su tehnologija, kapaciteti

i barem jedan faktor FIKSNI dok su drugi
varijabilni
Vrijeme u kojem je mogue mijenjati sve faktore
proizvodnje jer su svi VARIJABILNI

Kratki i dugi rok predstavljaju ANALITIKO

vrijeme

Proizvodna funkcija
C

Vertikalni presjek proizvodne

funkcije: jedan varijabilni input

Analiza kratkog roka variramo samo

jedan input
Pretpostavljamo da je kapital fiksan a
rad je varijabilan

Output je mogue poveati samo

dodavanjem rada
Moramo znati kako se output mijenja kada
se mijenja rad

Vertikalni presjek proizvodne

funkcije: jedan varijabilni input

Vertikalni presjek proizvodne

funkcije: jedan varijabilni input

Proizvoai donose svoje odluke

usporeujui koristi i trokove
Ponekad je potrebno koristi procjenjivati
na bazi inkrementalnog poveanja
Ponekad na bazi prosjenog poveanja

Vertikalni presjek proizvodne

funkcije: jedan varijabilni input

Prosjeni proizvod rada ukupni

proizvod kroz broj jedinica rada
Mjeri produktivnost rada u terminima
koliko u prosjeku svaki radnik moe
proizvesti

Ukupni proizvod
q
AP

Broj jedinica rada L

Vertikalni presjek proizvodne

funkcije: jedan varijabilni input

Granini proizvod rada dodatni ukupni

proizvod proizveden kada se angaman
rada povea za jednu jedinicu
Promjena ukupnog proizvoda
podijeljena promjenom rada

Uk. proizvod q
MPL

Rad
L

Vertikalni presjek proizvodne

funkcije: jedan varijabilni input

Vertikalni presjek proizvodne

funkcije: jedan varijabilni input

Prema podacima iz tabele moemo

promatrati

Kako output varira sa promjenama u radu

Output se maksimizira pri 112 jedinica

Prosjeni i granini proizvod

Granini proizvod je pozitivan tako dugo dok

ukupni proizvod raste
Granini proizvod jednak je prosjenom u taki
maksimuma prosjenog proizvoda

Vertikalni presjek proizvodne

funkcije: jedan varijabilni input
Proizvodnja

112

Ukupni proizvod

C
60

U taki D output je
maksimalan.

B
A

0 1

2 3

5 6

7 8

10 Rad

Vertikalni presjek proizvodne

funkcije: jedan varijabilni input
Lijevo od E: MP > AP i AP raste
Desno od E: MP < AP i AP pada
U E: MP = AP i AP max

Proizvodnja
po
radniku

Pri 8 jedinica, MP je nula i output je max

30

Granini proizvod

20

Prosjeni proizvod

10

0 1

2 3

5 6

7 8

10 Rad

Granini i prosjeni proizvod

Kada je granini proizvod vei od

prosjenog, prosjeni raste
Kada je granini proizvod manji nego
prosjeni, prosjeni pada
Kada je granini proizvod nula, ukupni
proizvod (output) ima maksimum
Granini proizvod presijeca prosjeni u
taki maksimuma prosjene veliine

Proizvodne krive

Moemo prikazati geometrijske odnose

izmeu ukupnog, prosjenog i
graninog proizvoda
Nagib radijus vektora na bilo koju taku
ukupnog proizvoda daje odgovarajui
prosjeni proizvod

U taki B, AP = 60/3 = 20 to je jednako

nagibu radijus vektora na taku B ukupnog
proizvoda

Proizvodne krive
q

AP je jednak nagibu
radijus vektora na taku
ukupnog proizvoda

q/L

112

30

60

20

10
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Rad

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Rad

Proizvodne krive

Geometrijski odnos izmeu ukupnog i

graninog proizvoda

Granini proizvod je jednak nagibu

tangente na taku ukupnog proizvoda
Kod druge jedinice rada, MP = 20/1 = 20
to je jednako nagibu krive ukupnog
proizvoda u taki A

Proizvodne krive
MP je nagib tangente na
odgovarajuu taku na krivoj
ukupnog proizvoda

q
D

112

30
20
60

10
30

A
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Rad

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Rad

Proizvodnja: jedan varijabilni

input

Iz prethodnog primjera vidljivo je da, ako

poveavamo ulaganje rada, poveanje
ukupnog proizvoda biva sve manje
Zakon opadajuih graninih prinosa: kako se
poveava koritenje jednog inputa, uz ostale
inpute konstantne, rezultirajua poveanja
ukupnog proizvoda bit e sve manja

Zakon opadajuih graninih

prinosa

Kada se rad koristi u maloj koliini

kapital je fiksan, output se jako
poveava jer se radnici poinju
specijalizirati i MP rada raste
Kada je input rada veliki, neki radnici
postaju manje efikasni i MP rada pada

Zakon opadajuih graninih

prinosa

KRATKI ROK!
Pretpostavlja da je kvalitet varijabilnog
inputa konstantan

Zakon opadajuih graninih

prinosa

Lako se mijea sa opadajuim prinosima

s obzirom na opseg (koncept dugog
roka)
Objanjava opadajui dio graninog
proizvoda, ne samo negativni dio

Dodatni proizvod moe se smanjivati dok

se ukupni output poveava

Zakon opadajuih graninih

prinosa

Pretpostavlja konstantnu tehnologiju

Promjene u tehnologiji pomiu krivu

ukupnog proizvoda
Vie outputa moe se proizvesti sa istom
koliinom inputa
Produktivnost rada moe se poveati kada
doe do napretka u tehnologiji uprkos
djelovanju zakona opadajuih graninih
prinosa

Efekti tehnolokog napretka

Output

100

O3
B

O2

50
O1
Rad

0 1

2 3

5 6

7 8

10

Produktivnost rada

Povezuje mikro i makroekonomiju

Prosjena produktivnost rada moe se
posmatrati na nivou grane ili privrede u
cjelini
Moe posluiti za poreenja u vremenu
ili meu granama

Horizontalni presjek proizvodne

funkcije: dva varijabilna inputa

U dugom roku svi su inputi varijabilni

Moemo posmatrati output koji
ostvaruju razliite kombinacije rada i
kapitala

Proizvodna funkcija
Sve L-K kombinacije du
ove konture proizvode
jednaki broj jedinica proizvoda

Horizontalni presjek proizvodne

funkcije: dva varijabilna inputa

Horizontalni presjek proizvodne

funkcije: dva varijabilna inputa

Ove informacije grafiki se mogu

predstaviti uz pomo izokvanti

krive koje prikazuju sve mogue

kombinacije inputa koje daju isti output
Krivulja 1 prikazuje sve mogue
kombinacije rada i kapitala koje e
proizvesti 55 jedinica outputa

Mapa izokvanti
E

5
Kapital
4
3

2
q3 = 90
q2 = 75

q1 = 55
1

Rad

Proizvodnja: dva varijabilna

inputa

Opadajui prinosi rada sa izokvantama

Drei kapital konstantnim na 3 i
poveavajui rad od 1 na 2 pa na 3

Output se poveava po opadajuoj stopi

(55, 20, 15) ilustrirajui opadajue
granine prinose rada u kratkom roku

Proizvodnja: dva varijabilna

inputa

Opadajui prinosi kapitala sa

izokvantama
Drei rad konstantnim na 3 poveanje
kapitala od 1 na 2 pa na 3.

Output se poveava po opadajuoj stopi

(55, 20, 15) zbog djelovanja zakona
opadajuih graninih prinosa kapitala u
kratkom roku

Opadajui granini prinosi

5

Poveavajui rad i
drei kapital
kostantnim (A, B, C)
ili
Poveavajui kapital i
drei rad konstantnim
(E, D, C)

Kapital
4
3

C
D

q3 = 90
E

q2 = 75
q1 = 55

Rad

Proizvodnja: dva varijabilna

inputa

Supstitucija izmeu inputa

Proizvoai trebaju odluiti koju

kombinaciju inputa upotrebiti za
proizvodnju odreenog proizvoda
Ista koliina outputa moe se ostvariti sa
razliitim kombinacijama inputa

Proizvodnja: dva varijabilna

inputa

Supstitucija izmeu inputa

Nagib izokvanti pokazuje kako se jedan

input moe supstituirati za drugi da razina
proizvodnje ostane ista
Nagib izokvanti pokazuje graninu stopu
tehnike supstitucije (MRTS)

Proizvodnja: dva varijabilna

inputa

Granina stopa tehnike supstitucije

MRTS = -K/L za fiksnu razinu q

Proizvodnja: dva varijabilna

inputa

Kako poveavamo rad i smanjujemo

kapital,

Rad postaje relativno manje produktivan

Kapital postaje relativno vie produktivan
Potrebno je manje kapitala za odravanje
iste razine outputa
Izokvanta postaje horizontalnija

Granina stopa tehnike

supstitucije
Kapital

Nagib mjeri MRTS.

MRTS opada kada se kree po
izokvanti s lijeva na desno.

1
1

2/3

Q3 =90

1
1/3

Q2 =75

Q1 =55
1

Rad

MRTS i izokvante

MRTS opada zbog djelovanja zakona

opadajuih graninih prinosa to
podrazumijeva da su izokvante
konveksne prema ishoditu
Potoji povezanost izmeu MRTS i
graninih proizvoda inputa

MRTS i granini proizvodi

Ako poveamo rad i smanjimo kapital kako bi

zadrali proizvodnju konstantnom, moemo
vidjeti koliko je poveanja outputa nastalo
zbog poveanja rada

Koliina poveanog rada pomnoena graninom

produktivnou rada

( MPL )( L)

MRTS i granini proizvodi

Takoer moemo izraunati smanjenje

outputa uslijed smanjenja kapitala.

Smanjenje outputa od redukcije kapitala

pomnoeno graninim proizvodom kapitala

( MPK )( K )

MRTS i granini proizvodi

Ako je output konstantan, neto efekt

poveanja rada i smanjenja kapitala
mora biti jednak nuli
Koristei promjene od kapitala i rada
moemo pisati

(MP L )( L) (MP K )( K) 0

MRTS i granini proizvodi

Preureenjem izraza vidimo vezu

izmeu MRTS i graninih proizvoda

(MPL)( L) (MPK)( K) 0
(MPL )(L) - (MPK)( K)
(MPL )
K

MRTS
( MPK )
L

Relevantno podruje
proizvodnje
U normalnoj situaciji granini proizvodi
faktora su pozitivni, MP > 0
Ako jednog faktora ima previe,
granini proizvod postaje negativan,
MP < 0
Dakle, nagib izokvante postaje pozitivan

Podruja racionalne i neracionalne

alokacije resursa
K

Izokvante se savijaju unatrag (MPK < 0)

Neekonomska
Izokvante su rastue
zona
(MPL < 0)

24

18

Ekonomska
zona

6
0

18

24

Relevantno podruje
proizvodnje

Linije grebena
odvajaju one kombinacije utroaka faktora
gdje je granini proizvod oba faktora
pozitivan od onih kombinacija gdje je granini
proizvod jednoga od njih negativan

Elastinost supstitucije faktora

Elastinost supstitucije faktora

Mjera mogunosti supstitucije jednog faktora

drugim
Kako se brzo MRTS rada za kapital mijenja kada
se kreemo po izokvanti
% promjena odnosa kapital/rad u odnosu na %
promjenu MRTS
Ovisi o zakrivljenosti izokvante

Elastinost supstitucije faktora

K
%
L

%MRTSL , K

K

L
K
L

MRTSL , K
MRTSL , K

Elastinost supstitucije faktora

K

MRTSL , K
L

K
MRTSL , K
L

Elastinost supstitucije faktora

K

20

MRTSL,K pri A = 4
K/L = A = nagib odsjeka 0A = 4

10

MRTSL,K pri B = 1

Q = 1 milijun
K/L = B = nagib odsjeka 0B = 1

10

Specijalne proizvodne funkcije

Linearna
= beskonano

Sa fiksnim proporcijama faktora

=0

Cobb-Douglas
=1

CES (Constant Elasticity of Substitution)

0 < < beskonano

Izokvante: posebni sluajevi

1.

Dva posebna sluaja pokazuju dvije

ekstremne mogunosti u supstituciji
inputa
Savreni supstituti

MRTS je konstantna na svim takama

izokvante
Linearna proizvodna funkcija

Savreni supstituti
Kapital

Istu proizvodnju
mogue je postii sa
puno kapitala, puno
rada (A ili C) ili sa
jednakim iznosom
jednog i drugog inputa
(B)

Q1

Q2

Q3

Rad

Izokvante: posebni sluajevi

2.

Savreni komplementi

Proizvodna funkcija sa fiksnim

proporcijama inputa
Nema supstitucije meu inputima
Output je mogue poveati samo ako se i
kapital i rad poveaju u tano odreenoj
proporciji

Proizvodna funkcija sa fiksnim

proporcijama inputa
Istu
proizvodnju
mogue je
proizvesti sa
samo jednom
kombinacijom
Q
3
inputa.

Kapital

C
Q2
B
K1

Q1
Rad

L1

Elastinost supstitucije faktora

K

0 1
1
1
L

Prinosi s obzirom na opseg

Stopa po kojoj se output poveava kada

se inputi poveaju proporcionalno

Rastui prinosi s obzirom na opseg

Konstantni prinosi s obzirom na opseg
Opadajui prinosi s obzirom na opseg

Prinosi s obzirom na opseg

Rastui prinosi s obzirom na opseg:

output se povea vie nego dvostruko
kada se inputi udvostrue

Vei output povezan sa niim trokovima

(automobili)
Jedno preduzee efikasnije nego vie njih
(komunalije)
Izokvante se pribliavaju

Rastui prinosi s obzirom na opseg

Kapital

Izokvante se
pribliavaju

4
30
20

2
10

10

Rad

Prinosi s obzirom na opseg

Konstantni prinosi s obzirom na opseg:

output se udvostrui kada se inputi
udvostrue

Veliina ne utie na produktivnost

Moe biti puno proizvoaa

Izokvante su jednako udaljene jedna od

druge

Prinosi s obzirom na opseg

Kapital

A
6

30
4
2
0
2

Konstantni
prinosi:
Izokvante su
jednako udaljene
jedna od druge.

10
5

10

15

Rad

Prinosi s obzirom na opseg

Opadajui prinosi s obzirom na opseg:

output povea za manje od dva puta
kada se inputi udvostrue

Sa veliinom efikasnost opada

Izokvante se udaljavaju

Opadajui prinosi s obzirom na opseg

A

Kapital

Opadajui prinosi:
Izokvante se udaljavaju
4
30

2
10
5

10

20

Rad

Pitanje

Kakve prinose generira Cobb-Douglas

proizvodna funkcija?