HAPTER

C POGLAVLJE
6

Production
Proizvodnja
 PREGLED POGLAVLJA 6

6.1 Proizvodna tehnologija

6.2 Proizvodnja s jednim varijabilnim faktorom

(radom)

6.3 Proizvodnja s dva varijabilna faktora

6.4 Prinosi na obim

Poglavlje 6: Proizvodnja

2 of 24
 Proizvodnja

Teorija firme opisuje kako firme donose proizvodne

odluke o minimalizaciji troškova, te kako troškovi zavise od
nivoa proizvodnje

Proizvodne odluke preduzeća

Proizvodne odluke preduzeća su analogne kupovnim
odlukama potrošača, koje možemo razumjeti kroz tri
koraka:
1. Proizvodna tehnologija
2. Ograničenja troškova
Poglavlje 6: Proizvodnja

3. Izbori inputa

3 of 24
 6.1 PROIZVODNA TEHNOLOGIJA

● faktori proizvodnje – inputi u proizvodni proces (npr.

Rad, kapital i sirovine)

Funkcija proizvodnje
q = F (K , L) (6.1)

Zapamtimo slijedeće:
Inputi i outputi su varijable toka. Njihove veličine se, u analizi, razmatraju u toku
jedne godine dana.
Poglavlje 6: Proizvodnja

Jednadžba (6.1) vrijedi za datu tehnologiju. Ako tehnologija napreduje i razvija

se preduzeće može postići viši nivo pdnje uz jednaku količinu inputa.

Proizvodna funkcija opisuje ono što je tehnički izvedivo kada firma posluje
efikasno
● funkcija proizvodnje – pokazuje maksimalnu količinu
proizvoda (output) koju neka firma može proizvesti uz
svaku zadanu kombinaciju inputa.
4 of 24
 6.1 PROIZVODNA TEHNOLOGIJA

Kratkoročno prema dugoročnom

● kratki rok – odnosi se na razdoblje u kojem se jedan ili

više faktora proizvodnje ne mogu mijenjati

● fiksni input - faktor proizvodnje čije količine ne mogu

varirati
● dugi rok – razdoblje u kojem su svi proizvodni inputi
varijabilni
Poglavlje 6: Proizvodnja

U kratkom roku preduzeća mijenjaju intenzitet korištenja

faktora proizvodnje (tvornice ili mašina, radne snage), u
dugom roku preduzeća mijenjaju količinu faktora
proizvodnje (veličinu tvornice).

5 of 24
 6.2 IZOKVANTE

Tablica 6.4 Proizvodnja s dva varijabilna faktora

•
LABOR INPUT
Input 1 2 3 4 5
kapitala
1 20 40 55 65 75
Kapital
2 40 60 75 85 90
na godinu
3 55 75 90 100 105
4 65 85 100 110 115
5 75 90 105 115 120

● izokvanta – krivulja koja

povezuje sve moguće
Poglavlje 6: Proizvodnja

kombinacije inputa za koje je

nivo proizvodnje jednak. Ukoliko
se povećava 1 input a 2 ostaje
const, proizvodnja raste.

Rad na godinu
6 of 24
 6.2 IZOKVANTE

Opadajući granični prinosi

Graf 6.6
Proizvodnja s dva varijabilna Kapital
faktora (nastavak) na godinu

Opadajući granični prinosi

Zadržavajući iznos kapitala
fiksnim na određenom nivou,
recimo 3, možemo vidjeti da
svaka dodatna jedinica rada
stvara sve manje i manje
Poglavlje 6: Proizvodnja

dodatnog outputa.

Rad na godinu

7 of 24
 6.3 PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM FAKTOROM
(RADOM)

Tablica 6.2 Proizvodnja s jednim varijabilnim faktorom

Količina rada Količina kapitala Ukupna Prosječni proizvod Granični
(L) (K) proizvodnja (q) (q/L) proizvod (∆q/∆L)

0 10 0 — —
1 10 10 10 10
2 10 30 15 20
3 10 60 20 30
4 10 80 20 20
5 10 95 19 15
Poglavlje 6: Proizvodnja

6 10 108 18 13
7 10 112 16 4
8 10 112 14 0
9 10 108 12 −4
10 10 100 10 −8

8 of 24
 PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM
6.3 FAKTOROM (RADOM)

Prosječni i granični proizvod

Doprinos jednog faktora pdnje (npr. rad) može se
analizirati pomoću prosječnog i graničnog proizvoda.
● prosječni proizvod – proizvodnja po jedinici nekog inputa. Za mjerenje
produktivnosti radne snage. (poljoprivreda, rudarstvo,...)

● granični proizvod – dodatna proizvodnja (output) koja nastaje

dodavanjem jedne dodatne jedinice inputa

Prosječni proizvod rada = Output / input rada = q/L

Granični proizvod rada = Promjena outputa / promjena inputa rada = Δq/ΔL
Poglavlje 6: Proizvodnja

9 of 24
 PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM
6.3 FAKTOROM (RADOM)
Nagibi krivulja proizvoda Mjesečni output
Graf 6.1
Proizvodnja s jednim varijabilnim
faktorom
Ukupni proizvod
Krivulja ukupnog proizvoda u
dijelu (a) pokazuje nivo
proizvodnje uz različite količine
inputa rada. Prosječni i granični
proizvod iz dijela (b) mogu se
dobiti (koristeći podatke iz
tablice 6.1) iz krivulje ukupnog
proizvoda. U tački A, granični
Rad mjesečno
proizvod je 20, jer tangenta na
krivulju ukupnog proizvoda ima
Poglavlje 6: Proizvodnja

Output po
nagib 20. U tački B u dijelu
grafa (a), prosječni proizvod radniku
rada je 20, što je jednako Prosječni proizvod
(mjesečno)
nagibu crte koja vodi od
ishodišta do B. Prosječni
proizvod rada u tački C u dijelu Granični proizvod
(a) dat je nagibom crte 0C.

Rad mjesečno
10 of 24
 6.3 PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM
FAKTOROM (RADOM)
Nagibi krivulja proizvoda Mjesečni output
Graf 6.2

Proizvodnja s jednim varijabilnim

faktorom (nastavak)
Ukupni proizvod

Lijevo od tačke E u dijelu (b),

granični proizvod je iznad
prosječnog proizvoda, a
prosječni raste; desno od
tačke E granični proizvod je
ispod prosječnog proizvoda, a Rad mjesečno
prosječni pada. Iz toga
Poglavlje 6: Proizvodnja

proizlazi da su u tački E Output po

granični i prosječni proizvod
radniku
jednaki kad prosječni proizvod Prosječni proizvod
dostiže svoj maksimum. (mjesečno)

Granični proizvod

Rad mjesečno
11 of 24
 PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM
6.3 FAKTOROM (RADOM)
Zakon opadajućih graničnih prinosa
● zakon opadajućih graničnih prinosa – načelo koje kaže da će,
s povećanjem upotrebe određenog inputa uz ostale inpute
fiksne, nakon neke tačke dodatni output biti sve manji i manji.

Proizvodnja u
Graf 6.2 nekom razdoblju

Efekat poboljšanja tehnologije

Produktivnost rada (nivo

proizvodnje po jedinici rada)
može se povećati
Poglavlje 6: Proizvodnja

poboljšanjem tehnologije,
čak i ako taj proizvodni
proces pokazuje obilježja
opadajućih prinosa rada.
Kako se kroz vrijeme
pomičemo od tačke A na
krivulji O1 do B na krivulji O2
pa do C na krivulji O3, Rad u nekom razdoblju
produktivnost rada raste.

12 of 24
 6.3 PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM
FAKTOROM (RADOM)

Primjer 6.1 Malthus i kriza prehrane

Zakon opadajućih graničnih prinosa bio je u središtu razmišljanja političkog ekonomiste
Thomas Malthus (1766-1834).
Malthus je vjerovao da ograničena svjetska količina zemljišta neće biti u mogućnosti
obezbjediti dovoljno hrane, kako stanovništvo raste. On je predvidio da, zbog pada
granične i prosječne produktivnosti rada, kao i zbog povećanja gladnih usta, rezultat bi
bio masovna gladovanja i smrtni slučajevi zbog gladovanja.
Srećom, Malthus je bio u krivu (iako je bio u pravu što se tiče opadajućih graničnih
prinosa rada). Tablica 6.2 Indeksi svjetske potrošnje hrane po glavi
stanovnika
Godina Indeks
1948-1952 100
Poglavlje 6: Proizvodnja

1960 115
1970 123
1980 128

1990 138
2000 150
2005 156

13 of 24
 6.3 PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM
FAKTOROM (RADOM)

Primjer 6.1 Malthus i kriza prehrane (nastavak)

Graf 6.3
Prinos žitarica i cijene hrane u
svijetu

po hektaru)
Prinos žitarica (metričke tone
Indeks cijena (1990 = 100)

Prinos žitarica

Indeks cijena
Poglavlje 6: Proizvodnja

Prinos
Cereal žitarica
yields havebilježi stalneThe
increased. poraste. Prosječna
average cijena
world price of hrane u svijetu je
food increased
temporarilyprivremeni
zabilježila porast
in the early 1970s u but
ranim
has’70-tim,
declined
ali since.
opada od tada.

14 of 24
 6.3 PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM
FAKTOROM (RADOM)
Produktivnost rada

● produktivnost rada – prosječni proizvod rada industrije ili

cijele ekonomije

Produktivnost rada i životni standard

Rast produktivnosti zavisi od:

● fond kapitala – ukupna količina kapitala raspoloživa za
proizvodnju. Pri njegovom porastu svaki radnik može
Poglavlje 6: Proizvodnja

proizvesti više pda za određeno vrijeme.

● tehnološka promjena – razvoj novih tehnologija koje

omogućuju efikasnije korištenje proizvodnih faktora

15 of 24
 PROIZVODNJA S JEDNIM VARIJABILNIM
6.3 FAKTOROM (RADOM)
Primjer 6.2 Produktivnost rada i životni
standard
Tablica 6.3 Produktivnost rada u razvijenim zemljama
Sjedinjene Velika
države Japan Francuska Njemačka Britanija
Proizvodnja po zaposleniku (2006)
$82,158 $57,721 $72,949 $60,692 $65,224
Godine Godišnja stopa rasta produktivnosti rada (%)

1960-1973 2.29 7.86 4.70 3.98 2.84

1974-1982 0.22 2.29 1.73 2.28 1.53
Poglavlje 6: Proizvodnja

1983-1991 1.54 2.64 1.50 2.07 1.57

1992-2000 1.94 1.08 1.40 1.64 2.22
2001-2006 1.78 1.73 1.02 1.10 1.47

Nivo outputa po zaposlenom u SAD-u 2006 bio je viši nego u ostalim industrijskim
zemljama. Ali, sve do 1990-ih, produktivnost u Sjedinjenim Državama se povećala u
prosjeku manje rapidno nego produktivnost u većini ostalih razvijenih zemalja. Također,
rast produktivnosti tokom 1974-2006 bio je znatno niži u svim razvijenim zemljama nego
što je bio u prošlosti
16 of 24
 6.4 PROIZVODNJA SA DVA VARIJABILNA FAKTORA

Izokvante
● mapa izokvanti – graf koji prikazuje nekoliko
izokvanti kojima se opisuje funkcija proizvodnja
Graf 6.6
Proizvodnja s dva varijabilna Kapital
faktora (nastavak) na godinu
Proizvodne izokvante povezuju
različite kombinacije inputa
potrebnih za proizvodnju
određenog (zadanog) nivoa
proizvodnje. Set izokvanti, ili
mapa izokvanti, opisuje
proizvodnu funkciju neke firme.
Poglavlje 6: Proizvodnja

Nivo proizvodnje raste kako se

pomičemo od izokvante Q1 (na
kojoj se proizvodi 55 jedinica
godišnje u tačkama poput A i D)
prema izokvanti Q2 (75 jedinica
godišnje u tačkama poput B), te
dalje na izokvantu Q3 (90 jedinica
godišnje u tačkama poput C i E).
Rad na godinu

17 of 24
 6.4 PROIZVODNJA SA DVA VARIJABILNA FAKTORA
Supstitucija između inputa
● granična stopa tehničke supstitucije (MRTS) – pokazuje za koliko
se mora smanjiti upotreba kapitala ako se poveća upotreba rada za jednu dodatnu
jedinicu tako da nivo proizvodnje ostane nepromijenjen.

Graf 6.5
MRTSMRTS= − =Change in capital
-Promjena inputainput/change in labor input
kapitala / promjena
Granična stopa tehničke Kapital = -ΔK
− ΔK/ΔL
supstitucije
inputa rada = / ΔL (za
(for fiksni
a fixed level
nivo Q)of q)
na godinu
Kao i krivulje indiferencije,
izokvante su nagnute
prema dolje i konveksne.
Nagib izokvante u biko
kojoj tački mjeri graničnu
stopu tehničke supstitucije
– odnosno sposobnost
Poglavlje 6: Proizvodnja

firme da zamijeni kapital

radom uz zadržavanje istog
nivoa proizvodnje. Na
izokvanti Q2 MRTS pada
od 2 na 1, pa na 2/3 i
konačno na 1/3.

(MP ) / (MP ) = −(K / L) = MRTS

L K
Rad na godinu
18 of 24
 6.4 PROIZVODNJA SA DVA VARIJABILNA FAKTORA
Funkcija proizvodnje – dva specijalna slučaja

Kapital
Graf 6.6
na mjesec
Izokvante u slučaju kad su
inputi savršeni supstituti

Ako su izokvante ravne

crte, MRTS je konstantna.
Dakle, stopa supstitucije
inputa je jednaka bez
obzira na količinu
upotrebljenih inputa. Tačke
Poglavlje 6: Proizvodnja

A, B i C predstavljaju 3
različite kombinacije rada i
kapitala koje omogućuju isti
nivo proizvodnje Q3.

Rad na mjesec

19 of 24
 6.4 PROIZVODNJA SA DVA VARIJABILNA FAKTORA
Funkcija proizvodnje – dva specijalna slučaja
● funkcija proizvodnje s fiksnim proporcijama – funkcija proizvodnje
s izokvantama u obliku slova L, gdje je bilo koji nivo proizvodnje moguć samo uz
određenu kombinaciju rada i kapitala

Graf 6.7
Kapital
Funkcija proizvodnje s na mjesec
fiksnim proporcijama

Kad izokvante imaju oblik

slova L, potrebna je tačno
određena kombinacija rada i
kapitala kako bi se postigao
Poglavlje 6: Proizvodnja

neki nivo proizvodnje (kao u

tački A na izokvanti Q1, tački
B na izokvanti Q2 i tački C na
izokvanti Q3). Samim
dodavanjem rada ne može
se povećati nivo proizvodnje,
a isto vrijedi i za kapital.
Rad na mjesec

20 of 24
 6.4 PROIZVODNJA SA DVA VARIJABILNA FAKTORA

Primjer 6.3 Funkcija proizvodnje pšenice

Graf 6.8

Izokvanta koja opisuje

proizvodnju pšenice Kapital
(strojni sati
godišnje)
Proizvodnja žita od
13.800 bušela na
godinu može se
postići različitim
kombinacijama rada i
kapitala. Kapitalno- Nivo
intenzivniji proces proizvodnje=13.800
bušela godišnje
proizvodnje prikazan
je tačkom A, a radno-
Poglavlje 6: Proizvodnja

intenzivni proces
tačkom B. Granična
stopa tehničke
supstitucije između
tačke A i B je
Rad (sati godišnje)
10/260=0,04

21 of 24
 6.5 PRINOSI NA OBIM

● prinosi na obim – stopa kojom raste proizvodnja ako

proporcionalno povećavamo količine inputa.

● rastući prinosi na obim – nivo proizvodnje se sve više

nego udvostručuje ako se udvostruče količine svih inputa.

● konstantni prinosi na obim – nivo proizvodnje se upravo

udvostručuje ako se udvostruče količine svih inputa.

● opadajući prinosi na obim – nivo proizvodnje se

Poglavlje 6: Proizvodnja

povećava za manje nego dvostruko nakon što se

udvostruče količine svih inputa

22 of 24
 6.5 PRINOSI NA OBIM
Opisivanje prinosa na obim
Graf 6.9

Prinosi na obim

Kapital Kapital
(strojni sati) (strojni sati)
Poglavlje 6: Proizvodnja

Rad (sati) Rad (sati)

Kad proizvodni proces neke firme pokazuje
obilježja konstantnih prinosa na obim, kao
što je prikazano pomakom niz crtu 0A na
dijelu grafa (a), udaljenost među
izokvantama je jednaka i nivo proizvodnje
raste jednoliko.
Međutim, dolazi li do rastućih prinosa
na obim, kao što je prikazano na dijelu
grafa (b), izokvante niz crtu postaju sve
bliže kako nivo proizvodnje raste.
23 of 24
 6.5 PRINOSI NA OBIM

Primjer 6.4 Prinos na obim u industriji tepiha

Tokom vremena, veliki proizvođači tepiha su

imali povećani obim poslovanja, tako što su
postavljali veće i učinkovitije mašine za
taftiranje u veće fabrike. Istovremeno, korištenje
rada u ovim fabrikama je također značajno
porasla. Rezultat? Proporcionalno povećanje
inputa je rezultiralo višim nivoom od
proporcionalnog porasta proizvodnje za veće
fabrike.

Tablica 6.5 Američka industrija tepiha

Poglavlje 6: Proizvodnja

Isporuke tepiha, 2005 (Milioni dolara godišnje)

1. Shaw 4346
2. Mohawk 3779
3. Beaulieu 1115
4. Interface 421
5. Royalty 298

24 of 24