Tržišne strukture – tržište savršene konkurencije

Tržište savršene konkurencije – oblik organizacije tržišta na kojem posluje

veliki broj prodavatelja (kupaca) homogenog proizvoda pri čemu su svi
savršeno informirani o uvjetima na tržištu, a ulazak na tržište i izlazak s
njega potpuno je slobodan.
 Tržišna struktura

• Tržišna struktura – okruženje unutar kojeg djeluju

kupci i prodavatelji nekog proizvoda.

• Tipovi tržišnih struktura su sljedeći:

1. Savršena konkurencija,
2. Monopol,
3. Oligopol te
4. Monopolistička konkurencija.
 Savršena konkurencija

• Neko se tržište može nazvati tržištem savršene konkurencije ako:

a) je broj prodavača koji nude svoja dobra ili usluge velik,
b) je broj kupaca koji traže ta dobra ili usluge također velik,
c) oni nude (proizvode) homogena dobra,
d) svi proizvođači i kupci imaju savršeno znanje o svim važnim
informacijama i svjesni su različitih alternativa koje su im na
raspolaganju te
e) postoji slobodan ulaz na tržište i slobodan izlazak s tržišta, bez ikakvih
kazni ili pravnih ograničenja.
• Homogen proizvod – proizvod jednog proizvođača koji je u svim svojim
osnovnim obilježjima identičan proizvodu nekog drugog proizvođača.
 Ravnoteža u savršenoj konkurenciji

• U savršenoj konkurenciji postoji razlika između

ravnoteže na razini grane i ravnoteža na razini
poduzeća.
a) Kako poduzeće prihvaća cijenu svojeg proizvoda
kao zadanu veličinu koja se formira na tržištu, kod
njega se problem ravnoteže svodi na utvrđivanje
odgovarajućeg opsega proizvodnje pri danoj tržišnoj
cijeni i njegovim troškovima proizvodnje.
b) Za razliku od toga, ravnoteža na razini grane
obuhvaća proces formiranja ravnotežne cijene na
osnovu interakcijske granske ponude i potražnje.
 Ravnoteža u savršenoj konkurenciji

• Ravnoteža u trenutnom roku – ravnoteža koja uzima

u obzir vremensko razdoblje u kojem je ponuda
ograničena postojećom zalihom dobara.
• Ravnoteža u kratkom roku – ravnoteža koja uzima u
obzir vremensko razdoblje unutar kojeg su moguće
promjene u proizvodnji samo u granicama
postojećih fiksnih kapaciteta.
• Ravnoteža u dugom roku – ravnoteža koja uzima u
obzir vremensko razdoblje u kojem su svi inputi
sadržani u proizvodnoj funkciji.
 Ravnoteža u savršenoj konkurenciji

• Cobweb teorem (engl. cobweb – paukova mreža)

predstavlja obrazac prilagođavanja i postizanja
ravnoteže na tržištu u koji su uključena vremenska
zakašnjenja.
• U ovom slučaju, proizvođači planiraju buduću
proizvodnju na temelju očekivanja održanja
postojećih cijena, a cijena je određena raspoloživom
ponudom.
• Primjedbe ovom teoremu su sljedeće: a) statičnost
(pokazuje što bi se dogodilo ako se u danim
uvjetima ništa ne mijenja u vremenu promatranja),
b) pojednostavljenost (svi proizvođači reagiraju na
tekuće cijene istodobno i na jednak način, te
podjednako procjenjuju budućnost).
 Ponašanje poduzeća u savršenoj
konkurenciji u kratkom roku
• Pojam kratkog roka odnosi se na vremensko
razdoblje tijekom kojeg neki inputi poduzeća ostaju
fiksni, dok se dugi rok odnosi na vremnesko
razdoblje koje je dovoljno dugo da omogučuje
proizvođaču da promijeni sve proizvodne inpute.

• Duljina vremenskog roka je različita za različite

procese. U proizvodnji cipela treba nekoliko mjeseci
da se promijeni proizvodni kapacitet, dok kod
povećanja kapaciteta rafinerije nafte potrebno
znatno više vremena.
Koji uvjeti trebaju biti ispunjeni da bi se odredila
razina outputa koja maksimizira profit?

• Ponovimo: u slučaju savršene konkurencije,

poduzeća su prisiljena prihvatiti cijenu proizvoda,
jer je cijena proizvoda određena na tržištu i izvan je
kontrole pojedinačnog poduzeća.
• Dakle, poduzeća odlučuju o razini proizvodnje pri
kojoj su profiti maksimalni.
• Da bi se odredila ta razina outputa, moraju se
sagledati troškovi i prihodi poduzeća te kako se ti
troškovi mijenjaju s promjenom razine outputa.
Koji uvjeti trebaju biti ispunjeni da bi se odredila
razina outputa koja maksimizira profit?

MC

P=MC
p

Q1 Q2 Q
 Koji uvjeti trebaju biti ispunjeni da bi se odredila
razina outputa koja maksimizira profit?

D
p4

C - točka prijeloma
C
p3

B
p2
A A - točka zatvaranja
p1

Q1 Q2 Q3 Q4
Točka pokrića troškova
 Granični princip
• U slučaju savršene konkurencije želja za
maksimizacijom profita vodi poduzeća proizvodnji na
razini na kojoj su cijena i granični troškovi jednaka.
• To nas dovodi do važnog i vrlo često korištenog
koncepta graničnog principa koji odluku temelji na
usporedbi troškova i prihoda dodatne, odnosno zadnje
jedinice outputa.
• Ako su dobici dodatne jedinice proizvoda veći od
troškova, tada se dodatna jedinica može i treba
proizvesti. Ali ako dodatna jedinica donosi manje
prihoda nego što su troškovi, tada je ne treba
proizvesti.

MC = P
 Granični princip
• Ova jednadžba označava najvažnije pravilo ponašanja
poduzeća u slučajevima savršene konkurencije: ona će
proizvoditi do točke u kojoj je cijena jednaka
graničnom trošku.
• Dakle, poduzeće će nastaviti proizvoditi do one točke u
kojoj je trošak posljednje jedinice jednak cijeni
proizvoda: na toj je razini proizvodnje profit
maksimalan.
 Ponašanje poduzeća u savršenoj konkurenciji u
dugom roku
• Dinamička snaga konkurencije, s protekom vremena,
počinje djelovati na tržištu.
• Postojanje profita u bilo kojoj aktivnosti će signalizirati
i ohrabriti nova poduzeća da uđu u tu industriju.
• Obrnuto, ako poduzeće nastavi s gubicima mjesec za
mjesecom, njegovi menadžeri i vlasnici će na kraju
odustati i napustiti industriju.
• Ovako djeluje cjenovni mehanizam, odnosno nevidljiva
ruka Adama Smitha.
 Analiza u dugom roku
• U dugom razdoblju postoji mogućnost potpune prilagodbe
ponude potražnji i to zbog mogućnosti izbora grane
proizvodnje i optimalnog kapaciteta proizvodnje.
• Poduzeća posluju u nekoj grani sa zaradom pri cijeni p2. To
privlači druga poduzeća koja ulaze u tu granu sa svojom
ponudom. Povećana ponuda će na tržištu sniziti cijenu. Ona
poduzeća koja ne mogu poslovati u tim uvjetima izlaze iz
grane ili objavljuju stečaj.
• Propadanjem ili iseljavanjem tih nedovoljno efikasnih
poduzeća ponuda se snižava, a cijena raste. Uspostavlja se
dugoročna cijena koja mora biti dovoljno visoka kako bi
pokrila minimalne dugoročne prosječne troškove (LACmin) i
dugoročne granične troškove (LMC).

Uvjet: p=LMC=LACmin
 Oblikovanje ravnoteže u dugom razdoblju

grana
S2
poduzeće
S
S1
LMC
P2 p2

P p
LAC
P1 p1

Q1 Q Q2 Q2 Q1
Q
 Ponašanje poduzeća u savršenoj konkurenciji u
dugom roku
• Točka pokrića troškova – količina outputa, odnosno
prodaje pri kojoj je ukupni prihod poduzeća jednak
njegovim ukupnim troškovima.
• Ekonomski profit – razlika između ukupnog prihoda i
ukupnih troškova poduzeća.
• Računovodstveni profit – razlika između ukupnog
prihoda i ukupnih troškova poduzeća.
• Natprosječan profit (ekstra profit) – višak cijene iznad
prosječnog troška proizvodnje ili višak ukupnog
prihoda iznad ukupnog troška.
• Normalni profit – visina profita koja po svojem iznosu
odgovara zaradi koju bi poduzeće ostvarilo da je svoj
kapital umjesto u vlastitu proizvodnju uložilo negdje
drugdje.
 MONOPOL

• Monopol predstavlja tržišnu strukturu u kojoj samo

jedno poduzeće pokriva cjelokupno tržište.
• Monopol postoji zbog postojanja barijera ulaska na
tržište, koje sprječavaju razvijanje konkurencije.

• Obilježja monopola:
1. Jedan prodavatelj
2. Nema bliskih supstituta
3. “Pricemaker”
4. Barijere ulaska
 Barijere ulaska

• Zakonske barijere ulaska - kao što su patenti, kvote

koje sprječavaju ulazak drugih na tržište.
• Društvene barijere ulaska – ulazak na tržište je
onemogućen zbog običaja ili tradicije. One mogu biti i
političke.
• Prirodne barijere – poduzeće ima jedinstvenu
sposobnost da proizvodi što druga poduzeća ne mogu
(ima u vlasništvu određene izvore ili sl.)
 Barijere ulaska

• Zakonske barijere ulaska - kao što su patenti, kvote koje

sprječavaju ulazak drugih na tržište.
• Društvene barijere ulaska – ulazak na tržište je
onemogućen zbog običaja ili tradicije. One mogu biti i
političke.
• Prirodne barijere – poduzeće ima jedinstvenu sposobnost
da proizvodi što druga poduzeća ne mogu (ima u
vlasništvu određene izvore ili sl.)
• Ekonomske barijere – visoki troškovi ulaska i nužnost
ostvarivanja ekonomije opsega. Oglašavanje i
diferencijacija proizvoda mogu biti izvor barijera ulaska
što spada pod ekonomske barijere
 Barijere ulaska

• Za pojedine djelatnosti zakonom je propisano da se

mogu obavljati samo na osnovi suglasnosti, dozvole ili
drugog akta državnog tijela ili neke institucije.
• Nema li posebne suglasnosti, društvo se ne može
upisati u trgovački registar za obavljanje takve
djelatnosti, a prema tome ne smije je ni obavljati.
 Savršena konkurencija i monopol

• Na tržištu savršene konkurencije MR je jednak cijeni.

• Kod monopoliste to nije slučaj. Monopolista uzima u
obzir činjenicu da njegova odluka o proizvodnji može
utjecati na visinu cijene.
• Poduzeće na tržištu savršene konkurencije je premalo
da bi imalo utjecaja na cijenu.
• Iako poduzeće na tržištu savršene konkurencije može
mijenjati količinu proizvodnje, njegova individualna
odluka nema utjecaja na tržišnu cijenu.
 Cijena i količina proizvodnje kod monopoliste

• Ukoliko monopolista želi maksimizirati profit onda on

proizvodi onu količinu proizvoda gdje mu je granični
trošak jednak graničnom prihodu:

MR=MC

• Proizvodnja količine proizvoda pri kojoj je MR >MC ili

gdje je MR < MC donositi će monopolistu manji profit .
 Cijena i količina proizvodnje kod monopoliste

• Sve dok je MR>MC nastavljamo proizvodnju.

MR = MC je točka maksimalnog profita

• Kada nema točke MR=MC, onda postupamo u skladu

sa pravilom graničnosti, a to znači onu zadnju razinu
proizvodnje koja nam više nosi prihoda nego nas košta
i time pridonosi povećanju profita.

• Kada je MC>MR potrebno je smanjiti proizvodnju.

 Zapamtimo!

• Ako je MR > MC, monopolista bi trebao povećati

proizvodnju.
• Ako je MR < MC, monopolista bi trebao smanjivati
proizvodnju.
• Ako je MC = MR, monopolista je u točki
maksimizacije profita.
 Monopol i profit
• Monopolista će stvoriti profit ukoliko mu je cijena veća
od prosječnih ukupnih troškova.
• Monopolista će ostvariti ekonomski profit nula ako mu
je cijena jednaka ATC.
• Monopolista će se susresti sa gubitkom ako mu je
cijena manja od ATC.

• Monopolista može i u pravilu ostvaruje ekonomski

profit veći od nule i u kratkom i u dugom roku.
Koliki je profit monopoliste?
 Gubitak blagostanja zbog monopola

• Odluka kupca u uvjetima monopola ne reflektira

stvarne troškove društva zato što monopolista
uspostavlja cijenu koja je veća od graničnih troškova.

• Granični trošak povećane proizvodnje je manji od

granične koristi povećane proizvodnje.
Gubitak blagostanja zbog monopola
 Kako država rješava problem nesavršenosti

• Monopol stvara gubitak blagostanja društva zbog

smanjenja količine proizvodnje i veće cijene u odnosu
na tržište savršene konkurencije.
• Država vrši reguliranje cijena gdje je P = ATC.
• Idealna regulacija bila bi gdje je MC=P.
• Država ne uspostavlja idealno reguliranu cijenu zato
što bi tada morala subvencionirati monopolistu.
• Njegovi troškovi bili bi veći od cijene i on u takvim
uvjetima posluje sa gubitkom.
 Cjenovna diskriminacija monopola

• Cjenovna diskriminacija je sposobnost monopoliste da

odredi različite cijene za različite pojedince ili grupe
pojedinaca.
• Ako se odluči za cjenovnu diskriminaciju. Monopolista
mora biti sposoban:
• Identificirati grupe potrošača koje imaju različitu
cjenovnu elastičnost potražnje.
• Odvojiti te potrošače na određeni način te
• Ograničiti svaku mogućnost preprodaje proizvoda
između tih skupina.
 Cjenovna diskriminacija monopola

• Cjenovnom diskriminacijom monopolista može povećati

proizvodnju i profit.
• On može odrediti višu cijenu za potrošače sa više
neelastičnom potražnjom.
• Potrošači sa elastičnijom potražnjom imat će nižu cijenu.

• Primjer:
1. Različite tarife avionskog prijevoza u predsezoni i sezoni.
2. Različite cijene za lojalne kupce i ostale.
3. Različite cijene noćenja u različitim mjesecima kroz
godinu.
 Zašto monopoli postoje?

• Monopol stvara gubitak blagostanja u društvu, a zašto

onda postoji?
• Monopoli postoje zbog postojanja barijera ulaska.
• Barijere ulaska–društvena, politička ili ekonomska
ograničenja koja sprječavaju ulazak poduzeća na tržište.
• Kada ne bi postojale barijere ulaska, poduzeća će nastojati
ući u taj sektor napadajući profit monopolista.
 Ulazak novih poduzeća

• Kada na tržište monopoliste uđe još jedno poduzeće

imamo duopol.
• Ulazak nekolicine dovodi do oligopola.
• Ulazak većeg broja poduzeća dovodi do monopolističke
konkurencije.
 Monopolistička konkurencija
• Monopolistička konkurencija predstavlja tržište koje
opslužuje velik broj malih poduzeća s diferenciranim
proizvodima
• Količina monopolske moći na tom tržištu ovisi o stupnju
diferencijacije proizvoda.
1. Primjeri tržišta monopolsitičke konkurencije
2. Zubna pasta
3. Sapun
4. Benzinska crpka
 Monopolistička konkurencija

• Monopolistička konkurencija je tržišna struktura u kojoj

postoje mnoga poduzeća koja prodaju diferencirane
proizvode.
• Postoje određene barijere ulaska, ali nisu znatne.
• Strategija diferencijacije proizvoda predstavlja način
razlikovanja proizvoda jednog poduzeća od proizvoda
drugog poduzeća
• Diferencijacija proizvoda može se ostvariti kroz:
1. razlike u fizičkim karakteristikama
2. različitost lokacije
3. dodatne usluge
4. imidž poduzeća
 Karakteristike monopolističke konkurencije

• Četiri karakteristike monopolističke konkurencije su:

1. mnogo prodavatelja,
2. diferencirani proizvodi,
3. višestruke dimenzije konkurentnosti te
4. relativno lagan ulazak novih poduzeća u dugom roku.
 Ulazak novih poduzeća
• Ulaskom svakog slijedećeg poduzeća smanjuje se profit
prethodnih poduzeća koja su bila na tržištu

• Do kada će ulaziti nova poduzeća na tržište?

• Do kuda će se njihov profit spuštati?

• Ulazak novih poduzeća kontinuirano će:

1. pomicati krivulju potražnje poduzeća ulijevo i
2. povećavati troškove proizvodnje
3. ATC ide prema gore

PODUZEĆA ĆE ULAZITI DOK EKONOMSKI PROFIT

NE BUDE IZJEDNAČEN SA NULOM!
 Mnogo prodavatelja
• Kada postoji mnogo prodavatelja, onda oni ne uzimaju u
obzir reakcije konkurenta.
• Postojanje mnogo prodavatelja otežava dogovor.
• Poduzeća na tržištu monopolističke konkurencije djeluju
neovisno.

• Mnogo prodavatelja predstavlja karakteristiku koja tržištu

monopolističke konkurencije daje aspekt konkurentnosti
kao kod savršene konkurencije.
 Diferencirani proizvod

• Diferencijacija proizvoda predstavlja karakteristiku koja

monopolističku konkurenciju uvrštava na nesavršena
tržišta. Kao kod oligopola.
• Diferencijacija proizvoda podrazumijeva da se proizvod
razlikuje u nekom od svojih svojstava od proizvoda
konkurenata.
• Ponekad ta diferencijacija može biti i proizvod
marketinške kampanje.
• Poduzeće će nastaviti sa oglašavanjem sve dok su
granične koristi iznadgraničnih troškova oglašavanja.
 Konkurencija na tržištu monopolističke
konkurencije
• Na tržištu monopolističke konkurencije poduzeća
konkuriraju sa:
1. diferenciranim proizvodom
2. naglašenom kvalitetom
3. oglašavanjem
4. načinom prodaje i dopunskim uslugama.
 Lagan ulazak konkurencije u dugom roku

• Ne postoje značajne barijere ulaska.

• Kada su barijere ulaska značajne one sprječavaju
razvijanje pritiska konkurencije.
• Lagan ulazak omogućava razvijanje konkurencije i stvara
pritisak na smanjivanje profita.
 Oglašavanje i marketinško oglašavanje
• Poduzeće na tržištu savršene konkurencije nema interesa
za oglašavanjem (nema utjecaja na cijenu, a oglašavanjem
samo povećava svoje troškove).
• Poduzeće na tržištu monopolističke konkurencije ima jak
interes za sudjelovanje u marketinškim aktivnostima.
• Ciljevi oglašavanja usmjereni su u pravcu pomaka
krivulje potražnje udesno i povećanje njene neelastičnosti.
• Oglašavanje pomiče krivulju ATC prema gore.

• Potrošač obično kupuje ime u koje ima povjerenje (“brand

name”)i u razvijanju toga, proces oglašavanja je vrlo
značajan.
• Ako je potrošač spreman platiti za različitost koju mu nosi
određeni proizvod, oglašavanje je pozitivno.
Kratkoročna ravnoteža na tržištu
monopolističke konkurencije
Dugoročna ravnoteža na tržištu
monopolističke konkurencije
 Oligopol
• Oligopol predstavlja tržišnu strukturu gdje tržište
opslužuje nekoliko poduzeća.
• Glavno obilježje oligopola je da poduzeća djeluju
strateški, odnosno postoji međuovisnost između poduzeća
jer na profit jednoga utječe aktivnost drugog poduzeća.
• Oligopol predstavlja tržišnu strukturu nekolicine
poduzeća međusobno povezanih.
• Svako poduzeće u poslovanju uzima u razmatranje
očekivanu reakciju ostalih na tržištu.
 Oligopol

• Obilježja oligopola:
1. Mali broj poduzeća
2. Postoje barijere ulaska
3. Diferencijacija proizvoda

• Primjer oligopola:
1. Automobilska industrija
2. Proizvodnja kompjutera
3. Proizvodnja mineralne vode (izvori vode)
4. Proizvodnja elektroničke opreme…
 Pokazatelji industrijske strukture
• Za mjerenje industrijske strukture, ekonomisti koriste dva
pokazatelja i to:
1. Indeks koncentracije,
2. Herfindahl-Hirschmanov indeks.
 Indeks koncentracije
• Indeks koncentracije je vrijednost prodaje nekolicine
najvećih poduzeća u industriji promatrana kao postotak
cjelokupne prodaje industrije.
• To je suma tržišnih udjela prva tri najveća poduzeća
(može biti i prva četiri, pet itd.).
• U praksi se najčešće upotrebljava indeks koncentracije
koji mjeri udio prva četiri najveća poduzeća.
• Što je indeks koncentracije veći, to je industrija bliža
oligopolističkoj tržišnoj strukturi ili monopolu.
• Vrijednost ovog indeksa kreće se od 1- 100.
 Herfindahl-Hirschmanov indeks

• Herfindahl-Hirschmanov je vrlo sličan indeksu

koncentracije jedino što se on izračunava kao kvadrat
udjela prvih nekoliko najvećih poduzeća.
• Vrijednosti ovog indeksa kreću se od 1 – 1.000.
• Herfindahl-Hirschmanov indeks zbog svog načina
izračunavanja daje veću vrijednost većim poduzećima
zato što se tržišni udjeli kvadriraju.
• Herfindahl-Hirschmanov indeks se koristi kao službeni
pokazatelj prema kojem Ministarstvo pravosuđa SAD-a
dozvoljava određena spajanja ili ne u nekoj industriji.
• Ako je indeks manji od 1.000, industrija se ocjenjuje
konkurentnom i spajanja su dozvoljena.
 Pokazatelji koncentracije odabranih
industrija u SAD-u

Industrija Indeks koncentracije HH Indeks

Mesni proizvodi 35 393

Žitarice za doručak 82 2.445

Štampanje knjiga 32 364

Čestitke 66 1.619

Sapuni i deterđenti 60 1.306

Muške cipele 50 857

Kompjutori 45 728
 Oligopoli u SAD-u

Piće Muzika Duhan Telekomun. Automobili

Coca-cola Universal/ Philip AT&T/TCI General
(45%) Polygram Morris (47%) Motors
(26%) (49%) (29%)
Pepsi-cola Warner RJR Bell Ford (25%)
(31%) music Nabisco Atlantic/GT
(18%) (24%) E (24%)
Cadbury Sony music Brown and SBC/ Daimler
Schweppes (17%) Williamson Ameritech Chrysler
(14%) (15%) (18%) (16%)
EMI Group MCI World
(13%) Com (12%)
BMG
Entert.
(12%)
 Oligopol
• Mnoga poduzeća u oligopolu zarađuju veliki ekonomski
profit, sve dok druga poduzeća ne uđu na tržište zbog tri
razloga:

• Ekonomija obujma je:

1. Dovoljna za prirodni oligopol, ali ne i prirodni monopol,
2. Zakonske zapreke ulaska,
3. Visoki troškovi oglašavanja potrebni za ulazak na tržište.
 Model oligopolskog ponašanja
• Ne postoji jedinstven općeprihvaćen model ponašanja
oligopola.
• Dva modela oligopolističkog ponašanja u praksi su:
1. Kartel i

2. Model cjenovnog dogovaranja.

 Kartel
• Kartel predstavlja poduzeća koja djeluju kao jedno.
• Kartel predstavlja organizaciju neovisnih subjekata
(poduzeća) koja proizvode slične proizvode (blago
diferencirane) i djeluju u pravcu povećanja cijene i
smanjenja količine proizvodnje.
• Kartel je podijeljeni monopol.
• Karteli su zabranjeni na temelju antitrustovskih zakona u
SAD-u.
• Ako oligopolista može ograničiti ulazak poduzeća na
tržište i formirati kartel, on može povećati profit poduzeća
u kartelu.
• U modelu kartela, poduzeća određuju monopolističku
cijenu.
 Cjenovno dogovaranje
• Formalno dogovaranje je ilegalno.
• Implicitno cjenovno dogovaranje postoji kada više
poduzeća donose iste cjenovne odluke čak iako se nisu
međusobno dogovorili.
• Cijene Coca-Cole i Pepsi-Cole.
• Cijene automobila iste klase različitih proizvođača.

• Ponekad najveći na tržištu ili dominantna poduzeća

preuzimaju vodstvo u određivanju cijene, a ostali ih
slijede.
 Ravnoteža cijena i količina oligopola

• Ravnotežna cijena i količina na tržištu oligopola

ovisi o strateškom ponašanju poduzeća na tom
tržištu.
• Kreće se između dviju krajnosti:
1. Monopolske cijene (kada postoji dogovor)
2. Cijene savršenog konkurenta (rat cijena).
Ravnoteža cijena i količina oligopola
 Shumpeterova hipoteza o monopolu
• Klasicna ekonomska teorija negativno se odnosila prema
monopolima tvrdeći da oni prodaju premalo proizvoda po
previsokim cijenama.
• Iznimka je bio americki ekonomist Schumpeter koji je
smatrao da monopoli, bez obzira na svoju politiku cijena,
imaju pozitivnu ekonomsku ulogu.
• Postavio je hipotezu da su monopoli glavni izvor
tehnoloških inovacija te da je politika njihovog suzbijanja
kontraproduktivna jer se njome ograničava tehnički
napredak.
 Shumpeterova hipoteza o monopolu
• Po Schumpeterovom mišljenju razbijanje monopola na
kratki rok može sniziti cijene, ali ih uduljem roku
povecava zbog tehnološke stagnacije.
• Iako Schumpeterova hipoteza u znatnoj mjeri tocna, ona
se ne može u cijelosti prihvatiti jer subrojne inovacije
nastale i u srednjim i malim poduzećima.
 Mjere za borbu protiv monopola
1. Vodenje protumonopolisticke politike kojom se
zabranjuju odredene tržišne strukture i vrste ponašanja.
2. Ohrabrivanje konkurencije u svakom mogucem slucaju.
3. Regulacija, koja za razliku od protumonopolisticke
politike koja propisuje što poduzeca ne smiju ciniti,
poduzecima govori što treba uciniti.
4. Nacionalizacija
5. Kontrola cijena (ova mjera je vrlo grubi instrument
kontrole kojom se zapravo derogira tržište.)
6. Oporezivanje monopolskih profita kako bi se ublažili
socijalno neprihvatljivi učinci monopola.