PROIZVODNJA I ORGANIZACIJA

POSLOVANJA
dr.sc. Damir Jerković
školska godina 2019/20
 DEFINICIJA PROIZVODNJE I FUNKCIJE
PROIZVODNJE
• Proizvodnja je proces kombiniranja proizvodnih
faktora s ciljem stvaranja proizvoda namijenjenih
zadovoljenju ljudskih potreba.
• Funkcija proizvodnje pokazuje odnos između
rezultata proizvodnje (outputa) i proizvodnih inputa.
U njoj su proizvodni inputi neovisna varijabla a
output zavisna.
• Funkcija proizvodnje glasi
– Q = f(L,K,N)
gdje je Q veličina outputa, L količina rada, K količina kapitala
i N količina prirodnih resursa.
 UKUPNI PROIZVOD (TP)
• Ukupni proizvod (Total Product) je ukupna količina
dobara i usluga izražena u fizičkim jedinicama.
• Grafički se ukupni proizvod prikazuje krivuljom koja
polazi od ishodišta i raste po opadajućoj stopi u
odnosu na povećanje inputa
• Na apscisi se prikazuje količina inputa a na ordinati
količina TP.
• Ukupni proizvod se dobiva zbrajanjem graničnih
proizvoda inputa.
 PROSJEČNI PROIZVOD (AP)
• Prosječni proizvod je ukupni proizvod po jedinici
varijabilnog outputa.
• Dobiva se dijeljenjem ukupnog proizvoda s brojem
jedinica inputa prema formuli
AP = TP/L, odnosno AP = TP/K odnosno AP = TP/N
Krivulja prosječnog proizvoda uslijed djelovanja zakona
opadajućih prinosa ima negativan nagib iako na
početku ima tendenciju rasta.
 GRANIČNI PROIZVOD (MP)
• Granični proizvod je dodatni proizvod nastao
povećanjem inputa za jednu jedinicu uz
pretpostavku ceteris paribus.
• Razlikujemo tri granična proizvoda jer se u
funkciji proizvodnje nalaze tri varijable – rad,
kapital i zemlja. To su granični proizvod rada
(MPL), granični proizvod kapitala (MPK) i
granični proizvod prirodnih resursa (MPN).
 DEFINICIJE GRANIČNIH PROIZVODA
• Granični proizvod rada pokazuje promjenu ukupnog
proizvoda ako se količina rada promjeni za jednu
jedinicu uz pretpostavku ceteris paribus.
• Granični proizvod kapitala pokazuje promjenu
ukupnog proizvoda ako se količina kapitala promijeni
za jednu jedinicu uz pretpostavku ceteris paribus.
• Granični proizvod zemlje pokazuje promjenu
ukupnog proizvoda ako se količina prirodnih resursa
promijeni za jednu jedinicu uz pretpostavku ceteris
paribus.
 ZAKON OPADAJUĆIH GRANIČNIH
PRINOSA
• Prema tom zakonu svaka dodatna jedinica
daje sve manji granični proizvod.
• Krivulja graničnog proizvoda je negativnog
nagiba.
• Zakon opadajućih graničnih prinosa je
empirijski utvrđeno pravilo. On nije
univerzalan jer postoje odstupanja od njega.
 TABLICA UKUPNOG,GRANIČNOG I
PROSJEČNOG PROIZVODA

Jedinice rada Ukupni proizvod Granični proizvod Prosječni proizvod

0 0    

1 2000 2000 2000

2 3000 1000 1500

3 3500 500 1167

4 3800 300 960

5 3900 100 780

 EKONOMIJA RAZMJERA
• Ekonomija razmjera pokazuje promjenu ukupnog
proizvoda ako se istovremeno povećavaju sva t r i
proizvodna inputa.
• Ona se razlikuje od zakona graničnih prinosa jer ovaj
posljednji pokazuje promjene ukupnog proizvoda
pod utjecajem samo j e d n e varijable.
• Kod ekonomije razmjera se ne koristi pretpostavka
ceteris paribus što je slučaj kod zakona graničnih
prinosa.
 VRSTE EKONOMIJE RAZMJERA
• Konstantna ekonomija razmjera nastaje ako
se ukupni proizvod mijenja razmjerno
promjenama svih inputa.
• Opadajuća ekonomija razmjera nastaje ako se
ukupni proizvod povećava po stopi manjoj od
stope porasta korištenih inputa.
• Rastuća ekonomija razmjera nastaje ako se
ukupni proizvod povećava po stopi većoj od
stope porasta korištenih inputa.
 PRODUKTIVNOST
• Produktivnost je u najužoj korelaciji s
ekonomijom razmjera.
• Produktivnost je odnos između ukupnog
proizvoda i ponderiranog prosjeka inputa.
• Produktivnost može biti ukupna i faktorska.
Prva izražava efikasnost svih proizvodnih
inputa dok druga pokazuje efikasnost samo
jednog inputa.
 UTJECAJ VREMENA NA UKUPNI
PROIZVOD
• Dužina vremena također utječe na ukupni
proizvod. Obzirom na njegovu dužinu
razlikujemo kratki i dugi rok.
• Kratki rok je onaj u kojem je moguće
promijeniti varijabilne faktore (rad, sirovine)
ali ne i fiksne faktore proizvodnje.
• Dugi rok je onaj u kojem je moguće
promijeniti sve faktore proizvodnje tako da u
njemu nema fiksnih faktora.
 UTJECAJ TEHNOLOŠKIH PROMJENA
• Tehnološke promjene omogućavaju veću
proizvodnju starih proizvoda uz istu ili manju
količinu inputa primjenom nove tehnologije.
Tehnološke promjene se javljaju ili kao
inovacije procesa proizvodnje ili inovacije
proizvoda.
• Tehnološke promjene se grafički prikazuju
pomakom krivulje ukupnog proizvoda prema
gore.
 PODUZEĆE
• Poduzeće je temeljna proizvodna jedinica.
• Proizvodnja se organizira u poduzećima zbog
djelovanja ekonomije razmjera, lakšeg
pribavljanja proizvodnih inputa i financijskih
sredstava te menadžmenta.
 PODJELA PODUZEĆA
• Prema kriteriju veličine poduzeća se dijele na
mala, srednja i velika.
• Prema kriteriju vlasništva poduzeća se dijele
na ona u osobnom vlasništvu, partnerska i
korporacije.
 PREDNOSTI i NEDOSTACI MALIH
ODNOSNO VELIKIH PODUZEĆA
• Prednost malih i srednjih poduzeća je u
njihovoj fleksibilnosti a nedostatak u
nemogućnosti pribavljanja značajnih
financijskih sredstava.
• Prednost velikih poduzeća je u laganom
pristupu financijskim sredstvima dok im je
nedostatak inertnost i sporo prilagođavanje
naglim tržišnim promjenama
 PREDNOSTI I NEDOSTACI PODUZEĆA U
OSOBNOM VLASNIŠTVU
• Prednosti su: lako formiranje, jednostavno
odlučivanje i jednostruko oporezivanje.
• Nedostaci su: nedostatak kontrole
odlučivanja, visoki rizik te skupi rad i kapital
 PREDNOSTI I NEDOSTACI
PARTNERSKIH PODUZEĆA
• Prednosti su: lako formiranje, diverzificirano
odlučivanje, jednostruko oporezivanje te
opstojnost u slučaju povlačenja partnera iz
biznisa.
• Nedostaci su: mogućnost nesporazuma među
partnerima, visoki rizik te skupi rad i kapital
 PREDNOSTI I NEDOSTACI
KORPORACIJA
• Prednosti: ograničena odgovornost,
profesionalni menadžment, lako dostupan
kapital te niži troškovi proizvodnje.
• Nedostaci : složena menadžerska struktura
može upravljanje učiniti neefikasnim, sukob
između dioničara i menadžera te dvostruko
oporezivanje.
GRAF TEHNOLOŠKE PROMJENE