PROIZVODNJA I ORGANIZACIJA

POSLOVANJA

dr Svetislav Polovina
 DEFINICIJA PROIZVODNJE I
FUNKCIJE PROIZVODNJE
• Proizvodnja je proces kombiniranja proizvodnih
faktora s ciljem stvaranja proizvoda namijenjenih
zadovoljenju ljudskih potreba.
• Funkcija proizvodnje pokazuje odnos između
rezultata proizvodnje (outputa) i proizvodnih
inputa. U njoj su proizvodni inputi neovisna
varijabla a output zavisna.
• Funkcija proizvodnje glasi
– Q = f(L,K,N)
gdje je Q veličina outputa, L količina rada, K količina
kapitala i N količina prirodnih resursa.
 UKUPNI PROIZVOD (TP)
• Ukupni proizvod (Total Product) je ukupna
količina dobara i usluga izražena u fizičkim
jedinicama.
• Grafički se ukupni proizvod prikazuje krivuljom
koja polazi od ishodišta i raste po opadajućoj
stopi u odnosu na povećanje inputa
• Na apscisi se prikazuje količina inputa a na
ordinati količina TP.
• Ukupni proizvod se dobiva zbrajanjem graničnih
proizvoda inputa.
 PROSJEČNI PROIZVOD (AP)
• Prosječni proizvod je ukupni proizvod po jedinici
varijabilnog outputa.
• Dobiva se dijeljenjem ukupnog proizvoda s
brojem jedinica inputa prema formuli
AP = TP/L, odnosno AP = TP/K odnosno AP =
TP/N
Krivulja prosječnog proizvoda uslijed djelovanja
zakona opadajućih prinosa ima negativan nagib
iako na početku ima tendenciju rasta.
 GRANIČNI PROIZVOD (MP)
• Granični proizvod je dodatni proizvod
nastao povećanjem inputa za jednu
jedinicu uz pretpostavku ceteris paribus.
• Razlikujemo tri granična proizvoda jer se u
funkciji proizvodnje nalaze tri varijable –
rad, kapital i zemlja. To su granični
proizvod rada (MPL), granični proizvod
kapitala (MPK) i granični proizvod
prirodnih resursa (MPN).
 DEFINICIJE GRANIČNIH
PROIZVODA
• Granični proizvod rada pokazuje promjenu
ukupnog proizvoda ako se količina rada
promjeni za jednu jedinicu uz pretpostavku
ceteris paribus.
• Granični proizvod kapitala pokazuje promjenu
ukupnog proizvoda ako se količina kapitala
promijeni za jednu jedinicu uz pretpostavku
ceteris paribus.
• Granični proizvod zemlje pokazuje promjenu
ukupnog proizvoda ako se količina prirodnih
resursa promijeni za jednu jedinicu uz
pretpostavku ceteris paribus.
 ZAKON OPADAJUĆIH
GRANIČNIH PRINOSA
• Prema tom zakonu svaka dodatna
jedinica daje sve manji granični proizvod.
• Krivulja graničnog proizvoda je negativnog
nagiba.
• Zakon opadajućih graničnih prinosa je
empirijski utvrđeno pravilo. On nije
univerzalan jer postoje odstupanja od
njega.
 TABLICA UKUPNOG,GRANIČNOG I
PROSJEČNOG PROIZVODA

Jedinice rada Ukupni proizvod Granični proizvod Prosječni proizvod

0 0

1 2000 2000 2000

2 3000 1000 1500

3 3500 500 1167

4 3800 300 960

5 3900 100 780

 EKONOMIJA RAZMJERA
• Ekonomija razmjera pokazuje promjenu
ukupnog proizvoda ako se istovremeno
povećavaju sva t r i proizvodna inputa.
• Ona se razlikuje od zakona graničnih prinosa
jer ovaj posljednji pokazuje promjene ukupnog
proizvoda pod utjecajem samo j e d n e
varijable.
• Kod ekonomije razmjera se ne koristi
pretpostavka ceteris paribus što je slučaj kod
zakona graničnih prinosa.
VRSTE EKONOMIJE RAZMJERA
• Konstantna ekonomija razmjera nastaje
ako se ukupni proizvod mijenja razmjerno
promjenama svih inputa.
• Opadajuća ekonomija razmjera nastaje
ako se ukupni proizvod povećava po stopi
manjoj od stope porasta korištenih inputa.
• Rastuća ekonomija razmjera nastaje ako
se ukupni proizvod povećava po stopi
većoj od stope porasta korištenih inputa.
 PRODUKTIVNOST
• Produktivnost je u najužoj korelaciji s
ekonomijom razmjera.
• Produktivnost je odnos između ukupnog
proizvoda i ponderiranog prosjeka inputa.
• Produktivnost može biti ukupna i
faktorska. Prva izražava efikasnost svih
proizvodnih inputa dok druga pokazuje
efikasnost samo jednog inputa.
UTJECAJ VREMENA NA UKUPNI
PROIZVOD
• Dužina vremena također utječe na ukupni
proizvod. Obzirom na njegovu dužinu
razlikujemo kratki i dugi rok.
• Kratki rok je onaj u kojem je moguće
promijeniti varijabilne faktore (rad,
sirovine) ali ne i fiksne faktore proizvodnje.
• Dugi rok je onaj u kojem je moguće
promijeniti sve faktore proizvodnje tako da
u njemu nema fiksnih faktora.
 UTJECAJ TEHNOLOŠKIH
PROMJENA
• Tehnološke promjene omogućavaju veću
proizvodnju starih proizvoda uz istu ili
manju količinu inputa primjenom nove
tehnologije. Tehnološke promjene se
javljaju ili kao inovacije procesa
proizvodnje ili inovacije proizvoda.
• Tehnološke promjene se grafički prikazuju
pomakom krivulje ukupnog proizvoda
prema gore.
 PODUZEĆE
• Poduzeće je temeljna proizvodna jedinica.
• Proizvodnja se organizira u poduzećima
zbog djelovanja ekonomije razmjera,
lakšeg pribavljanja proizvodnih inputa i
financijskih sredstava te menadžmenta.
 PODJELA PODUZEĆA
• Prema kriteriju veličine poduzeća se dijele
na mala, srednja i velika.
• Prema kriteriju vlasništva poduzeća se
dijele na ona u osobnom vlasništvu,
partnerska i korporacije.
PREDNOSTI i NEDOSTACI MALIH
ODNOSNO VELIKIH PODUZEĆA
• Prednost malih i srednjih poduzeća je u
njihovoj fleksibilnosti a nedostatak u
nemogućnosti pribavljanja značajnih
financijskih sredstava.
• Prednost velikih poduzeća je u laganom
pristupu financijskim sredstvima dok im je
nedostatak inertnost i sporo
prilagođavanje naglim tržišnim
promjenama
PREDNOSTI I NEDOSTACI PODUZEĆA U
OSOBNOM VLASNIŠTVU

• Prednosti su: lako formiranje, jednostavno

odlučivanje i jednostruko oporezivanje.
• Nedostaci su: nedostatak kontrole
odlučivanja, visoki rizik te skupi rad i
kapital
 PREDNOSTI I NEDOSTACI
PARTNERSKIH PODUZEĆA
• Prednosti su: lako formiranje,
diverzificirano odlučivanje, jednostruko
oporezivanje te opstojnost u slučaju
povlačenja partnera iz biznisa.
• Nedostaci su: mogućnost nesporazuma
među partnerima, visoki rizik te skupi rad i
kapital
 PREDNOSTI I NEDOSTACI
KORPORACIJA
• Prednosti: ograničena odgovornost,
profesionalni menadžment, lako dostupan
kapital te niži troškovi proizvodnje.
• Nedostaci : složena menadžerska
struktura može upravljanje učiniti
neefikasnim, sukob između dioničara i
menadžera te dvostruko oporezivanje.
 GRAFOVI UKUPNOG I
GRANIČNOG PROIZVODA
GRAF TEHNOLOŠKE PROMJENE