Inkrementalna (marginalna)

analiza
Prof. dr. sc. Hrvoje Perčević
Inkrementalna (marginalna) analiza
 Pristup za donošenje poslovnih odluka
◦ Odluka – izbor između više alternativa
 Proces kojim se identificiraju financijski
podaci koji se mijenjaju pri različitim
alternativama
◦ Koncept relevantnih informacija
◦ Financijski podaci: prihodi i troškovi
◦ Utjecaj na ukupnu profitabilnost
 Identificira moguće učinke odluka na buduće
zarade
 Uključuje procjene i nesigurnost
Pristup inkrementalne analize
 Izvori podataka
◦ Tržišne analize, inženjeri, računovodstvo…..
 Troškovni koncepti kod marginalne analize:
◦ Relevantni trošak
◦ Oportunitetni trošak
◦ Nepovratni troškovi – irelevantni troškovi
Stavke Alternativa Alternativa
1. 2.
Prihodi 125.000 110.000
Troškovi 100.000 80.000
Operativna 25.000 30.000
dobit
Koncept relevantnog troška
 Relevantni troškovi (i prihodi)
◦ Ključni faktori razmatranja i odlučivanja u
inkrementalnoj analizi
◦ Troškovi (i prihodi) koji se razlikuju između
pojedinih alternativa odlučivanja
◦ Budući (očekivani) troškovi
Koncept oportunitetnog troška
 Troškovi koji se odnose na izgubljenu
korist od alternative od koje se odustalo
◦ Izborom jedne alternative gubi se korist koja
se mogla ostvariti drugom alternativom
◦ Npr. ako se stroj koristi za proizvodnju
jednog tipa proizvoda, korist od proizvodnje
drugog tipa proizvoda s istim strojem je
izgubljena
Koncept irelevantnog troška
 Troškovi koji su nastali i koji se neće
promijeniti ili izbjeći bilo kojom budućom
odlukom
◦ Primjer
 Subjekt je kupio stroj, a u međuvremenu je na
tržištu raspoloživ novi efikasniji model. U ovom
slučaju knjigovodstvena vrijednost „starog” stroja je
irelevantan trošak, jer on ne bi trebao imati utjecaja
na odluku o kupnji novog stroja.
Primjena marginalne analize u
odlučivanju
 Vrste odluka:
1. Prihvaćanje narudžbe po posebnoj cijeni
2. Proizvodnja ili kupnja komponente ili
dovršenog proizvoda
3. Prodaja proizvoda ili daljnja proizvodnja
4. Zadržavanje ili zamjena opreme
5. Eliminacija neprofitabilnog poslovnog
segmenta
6. Alokacija ograničenih resursa
Prihvaćanje narudžbe kupca po
posebnoj cijeni
 Koncept relevantnih informacija
 Iskorištenost kapaciteta
◦ Eksterna prodajna cijena
 Neiskorištenost kapaciteta
◦ Pokriće varijabilnih troškova
Primjer:
Poduzeće „Sun“ d.d. proizvodi 100.000 kom proizvoda mjesečno što predstavlja 80%
ukupnog kapaciteta. Varijabilni troškovi proizvodnje iznose 8 kn po jedinici proizvoda. Fiksni
troškovi proizvodnje iznose 400.000 kn odnosno 4 kn po jedinici proizvoda. Proizvodi se
prodaju na tržištu po cijeni od 20 kn po jednici proizvoda. Poduzeće „Sun“ d.d. primilo je
narudžbu kupca „Fun“ d.d. za 2.000 kom proizvoda po cijeni od 11 kn/kom. S obzirom da
poduzeće „Sun“ d.d. ima neiskorišteni kapacitet od 20%, proizvodnja dodatnih 2.000 kom
proizvoda neće utjecati na količinu proizvoda koji se prodaju na normalnom tržištu.

Stavke Odbijanje Prihvaćanje Utjecaj na

narudžbe narudžbe dobit

Prihodi 0 22.000 22.000

Varijabilni 0 16.000 (16.000)

troškovi

Operativna 0 6.000 6.000

dobit
Proizvodnja ili nabava dijelova
 Nabavna cijena od dobavljača
 Relevantni troškovi proizvodnje(varijabilni i fiksni)
 Oportunitetni trošak
Primjer
Poduzeće MD proizvodi proizvod K u koji se, između ostalog, ugrađuje i sklop broj 5.
Troškovi proizvodnje 25.000 komada sklopa broj 5 su sljedeći:
Trošak direktnog materijala 50.000 kn
Trošak direktnog rada 75.000 kn
Varijabilni opći troškovi proizvodnje 40.000 kn
Fiksni opći troškovi proizvodnje 60.000 kn

Ukupni troškovi proizvodnje 225.000 kn

Trošak proizvodnje po jedinici 9 kn/kom (225.000 / 25.000 kom)

Poduzeće MD može nabaviti sklop broj 5 od dobavljača po cijeni od 8 kn/kom. Međutim,

daljnjom analizom utvrđeno je da bi se u slučaju kupnje sklopa broj 5 od dobavljača
eliminirali svi varijabilni troškovi proizvodnjete samo 10.000 kn fiksnih troškova. Prema
tome, fiksni troškovi proizvodnje u iznosu od 50.000 kn postojali bi nevezano o donošenoj
odluci. Također, detaljnom analizom proizvodnog kapaciteta utvrđeno je da bi se proizvodni
kapacitet koji se koristi za proizvodnju sklopa broj 5 bez ikakvih modifikacija mogao koristiti
za proizvodnju proizvoda G čijom bi se proizvodnjeom i prodajom na tržištu mogla ostvariti
dodatna dobit u iznosu od 28.000 kn. Ova dodatna dobit od 28.000 kn predstavlja
oportunitetni trošak koji se u inkrementalnoj analizi tretira kao dodatni trošak kod alternative
proizvodnje sklopa broj 5.
Stavke Proizvoditi Kupiti Utjecaj na dobit
Direktni materijal 50.000 0 50.000
Direktni rad 75.000 0 75.000
Varijabilni OTP 40.000 0 40.000
Fiksni OTP 60.000 50.000 10.000
Nabavna cijena 0 200.000 (200.000)
Ukupni troškovi 225.000 250.000 (25.000)
Oportunitetni trošak 28.000 0 28.000
Ukupni troškovi 253.000 250.000 3.000
 Prodaja proizvoda ili daljnja
proizvodnja
 Pravilo: proizvoditi proizvod dok je inkrementalni
prihod veći od inkrementalnih troškova proizvodnje
 Slučaj s jednim proizvodom
Primjer

Poduzeće DV proizvodi proizvod V. Trošak proizvodnje nedovršenog proizvoda V iznosi 35

kn/kom. Struktura troška proizvodnje je sljedeća:

Trošak direktnog materijala 15 kn/kom

Trošak direktnog rada 10 kn/kom
Varijabilni trošak proizvodnje 6 kn/kom
Fiksni trošak proizvodnje 4 kn/kom

Ukupni jedinični trošak proizvodnje 35 kn/kom

Prodajna cijena nedovršenog proizvoda V iznosi 50 kon/kom. Poduzeće DV ima neiskorišteni

kapacitet. Menadžment je zaključio da se taj neiskorišteni kapacitet može iskoristiti za daljnju
proizvodnju tj. dovršenje proizvoda V koji bi se, nakon dovršenja, pradavao na tržištu po
cijeni od 60 kn/kom. Daljnja proizvodnja tj. dovršenje proizvoda V uzrokovalo bi povećanje
troška direktnog materijala za 2 kn/kom te troška direktnog rada za 4 kn/kom. Varijabilni opči
troškovi proizvodnje povećali bi se za 2,40 kn/kom, dok bi fiksni opći troškovi proizvodnje
ostali na istoj razini.

Stavke Prodati Dalje proizvoditi Utjecaj na

dobit
Prodajna cijena 50,00 60,00 10,00
Direktni materijal 15,00 17,00 (2,00)
Direktni rad 10,00 14,00 (4,00)
Varijabilni OTP 6,00 8,40 (2,40)
Fiksni OTP 4,00 4,00 0
Ukupni jed. trošak 35,00 43,40 (8,40)
proizv.
Operativna dobit 15,00 16,60 1,60
Prodaja proizvoda ili daljnja proizvodnja –
slučaj s dva ili više proizvoda
 Povezani proizvodi – zajednička sirovina i
proizvodni proces
 Alokacija troškova povezane proizvodnje
◦ Metoda fizičke mjere
◦ Metoda relativne tržišne vrijednosti
 Glavni i sporedni (nus) proizvod
◦ Metoda neto utržive vrijednosti
◦ Nulta metoda
 Prodaja proizvoda ili daljnja proizvodnja
– slučaj s dva ili više proizvoda
 Troškovi zajedničke proizvodnje –
irelevantni troškovi
 Troškovi daljnje proizvodnje – relevantni
troškovi

Povezani Daljnja Gotovi

proizvod proizvodnja proizvod
Zajednička
Sirovine
proizvodnja
Povezani Daljnja Gotovi
proizvod proizvodnja proizvod

Točka odvajanja
 Prodaja proizvoda ili daljnja proizvodnja
– slučaj s dva ili više proizvoda
Povezani proizvod A
Stavke Prodaja Daljnja Utjecaj na dobit
proizvodnja
Prihodi od prodaje 19.000 27.000 8.000
Troškovi daljnje proizvodnje 0 10.000 (10.000)
Utjecaj na operativnu dobit 19.000 17.000 (2.000)

Povezani proizvod B
Stavke Prodaja Daljnja Utjecaj na dobit
proizvodnja
Prihodi od prodaje 11.000 26.000 15.000
Troškovi daljnje proizvodnje 0 8.000 (8.000)
Utjecaj na operativnu dobit 11.000 18.000 7.000
Zadržavanje ili zamjena opreme
 Relevantni troškovi
 Knjigovodstvena vrijednost “stare”
opreme – irelevantan trošak
◦ Zadržavanje opreme – trošak amortizacije
◦ Zamjena opreme - rashod
Primjer

Poduzeće MLK posjeduje proizvodnu opremu čija je knjigovodstvena vrijednost 40.000 kn, a
preostali vijek upotrebe 4 godine. Menadžment poduzeća razmatra mogućnost zamjene
postojeće opreme novom. Trošak nabave nove opreme iznosi 120.000 kn te se procjenjuje da
na kraju četverogodišnjeg vijeka upotrebe neće imati ostatak vrijednosti. Uvođenjem nove
opreme varijabilni troškovi proizvodnje smanjili bi se sa 160.000 kn na 125.000 kn godišnje,
a stara oprema bi se otpisala.

Stavke Zadržavanje Zamjena Utjecaj na dobit

(kroz 4 godine) opreme opreme
Varijabilni troškovi 640.000 500.000 140.000
proizvodnje
Trošak nabave 0 120.000 (120.000)
opreme
Ukupno 640.000 620.000 20.000
Eliminacija neprofitabilnog segmenta
 Relevantni Vs. Irelevantni troškovi
◦ Varijabilni Vs. Fiksni troškovi
◦ Alokacija zajedničkih fiksnih troškova na
segmente
 Ukidanje segmenta – moguće umanjenje
ukupne dobiti
Primjer

Poduzeće LK ima tri proizvodne linije koje prdstavljaju poslovne segmenta, a to su A, B i C.

Izvještaji o dobiti tih segmenata su sljedeći:

Stavke Segment A Segment B Segment C Ukupno

Prihodi od 800.000 300.000 100.000 1.200.000

prodaje
Varijabilni 520.000 210.000 90.000 820.000
troškovi
Marginalna 280.000 90.000 10.000 380.000
kontribucija
Fiksni troškovi 80.000 50.000 30.000 160.000
Dobit 200.000 40.000 (20.000) 220.000

Segment C ostvaruje gubitak te menadžment razmatra ukidanje segmenta C. Prilikom

odlučivanja o ukidanju segmenta C, utvrđeno je da se fiksni troškovi od 30.000 kn neće
mijenjati odnosno ti troškovi će ostati bez obzira ukinuo se segment C ili ne.

Stavke Zadržati Eliminirati Utjecaj na dobit

Prihodi 100.000 0 (100.000)
Varijabilni troškovi 90.000 0 90.000
Marginalna kontribucija 10.000 0 (10.000)
Fiksni troškovi 30.000 30.000 0
Dobit (20.000) (30.000) (10.000)
Favoriziranje proizvoda
 Bez ograničenja faktora proizvodnje
◦ Visina marginalne kontribucije
 Ograničen jedan faktor proizvodnje
◦ Marginalna kontribucija po ograničenom faktoru
proizvodnje
 Ograničena dva faktora proizvodnje
◦ Određivanje optimalne količine putem metode
linearnog programiranja
 Više ograničenja
◦ Simplex metoda
 Alokacija ograničenih resursa
Primjer

Poduzeće ZDF proizvodi dva proizvoda: A i B. Ograničeni proizvodni resurs je kapacitet

stroja koji iznosi 3.600 strojnih sati mjesečno. Proizvod A ima marginalnu kontribuciju od 8
kn/kom, a proizvod B 6 kn/kom. Za proizvodnju jedinice proizvoda A potrebno je 0,4 strojnih
sati, a za jednicu proizvoda B 0,2 strojna sata.
U ovom slučaju odluka o favoriziranju proizvoda neće se temeljiti na marginalnim
kontribucijama koje ostvaruje pojedini proizvod, već je nužno utvrditi marginalnu
kontribuciju po ograničenom faktoru proizvodnje, a to su u ovom primjeru strojni sati.

Stavke Proizvod A Proizvod B

Marginalna kontribucija po jedinici 8,00 6,00
Strojni sati po jedinici proizvoda 0,4 0,2
Marginalna kontribucija po jedinici ograničenog 20,00 30,00
resursa (strojni sat)
 Alokacija ograničenih resursa
 Teorija ograničenja
◦ Pristup identifikacije i upravljanja ograničenjima
u poduzećima kako bi se ostvarili ciljevi
poduzeća
 Kontinuirana identifikacija ograničenja u
poduzećima (npr. strojni sati, sati rada....)
 Smanjivanje ili eliminacija ograničenja gdje
je moguće
Hvala na pozornosti!