MITOLOGIJA

PRETHISTORIJA FARAONI
OSVAJAI KULTURA
POVIJEST, KNJIEVNOST I UMJETNOST
VERONICA IONS
GRGA NOVAK
IGOR URANI
Scripta za P!i"#$t $tar% I$t&a
Marti'a Ja()!#c
2
Slika na naslovnoj strani;
Tot, bog mjeseca, mudrosti, vremena i pisara.
EGIPATSKA MITOLOGIJA
VERONICA IONS
*+ St!ara'"# $!i"#ta
Egipani su zamiljali da je nebo boica ut!
" krava koja stoji na zemlji i koju podupiru druga boanstva, a sun#ev #amac joj plovi preko
zvjezdanog trbu$a, svako jutro ra%a zlatno tele &sunce'
" vitka ena koja se nadvija nad zemljom &sl. (', a podravaju ju )u, bog vjetra ili zraka &svaku
ve#er proguta sunce, a ujutro ga ponovo ra%a'
" lanac gorja koje obrubljuje zemlju
*spod nje lei kruni ocean u #ijem je sreditu +eb, bog zemlje, koji lei potrbuke, a iz njegovi$ le%a
ni#e raslinje.
,ode ila i oceana tekle su i u podzemni svijet koji je bio zrcalo neba i po kojem je plovilo sunce
tokom noi.
Sunce!
(. -ton . sun#ani kolut
2. /$epri . sunce koje se die
0. 1a . sunce u zenitu
2. 3orus . mlado sunce
4. 1a"3arak$te . krilati sun#ani kolut, mlado sunce na obzorju
5. -tum . sunce na zalazu
6jesec! brat sunca i sin ut &neba'
/atkad su ga poistovjeivali s 7zirisom, a ponekad s bogom mudrosti, knjievnosti i pisara Totom
&psoglavi babun ili ibis'
8vijezde! djeca boice neba ili due mrtvi$ koje su sluile kao dvorjani kralju sunca 1au.
0
2
A+ H#(ip(i$&a &z,%'i"a
ajvaniji religijski dokument koji se odrao iz 3eliopolisa je Tekstovi piramida iz 9ete dinastije.
,r$ovno boanstvo 3eliopolisa je -tum.

un
-tum ljudi
)u Te:nut
+eb i ut *zida, 7ziris, e:tis i Set$
3orus
N-' . kaoti#no vodeno prostranstvo
At-, . izronio je iz una i stvorio praiskonski breuljak ili $umak. ; Tekstovima piramida
poistovjeuje se s 1aom, a kao takvog ga predstavlja ptica ili :eniks <ennu koji u zoru slijee na
<enben, obelisk koji predstavlja sun#evu zraku ili skarabej. Smatra se dvospolnim boanstvom jer je
sam rodio )u i Te:nut.
/ad i$ je rodio, -tum je ostao u vodama una koji i$ je odgojio i na nji$ pazio -tumovim okom.
-tum je imao samo jedno oko koje je bilo :izi#ki odijeljeno od njega.
.- . bog zraka, ivotno na#elo
T#/'-t . na#elo svjetskog poretka, ponekad se poistovjeivala s 6ajet
-0"at . -tumovo oko. 9rema mitu )u i Te:nut su se odijelili od -tuma, a on je poslao svoje oko da i$
trai. =ok je oko trailo )ua i Te:nut -tum ga je zamijenio drugim. 7ko se vratilo s djecom, ali se
razljutilo na -tuma zbog zamjene. 8ato ga je -tum uzeo i stavio na svoje #elo odakle je moglo vladati
cijelim svijetom koji je stvarao. 7ko se povezuje s razornom boicom kobrom E0" ili 1-t, a
prikazuje se u obliku ureusa na #elima :araona.
G#2 . zemlja
N-t . nebo
" eneada! devet bogova
4
1+ M#,/i$&a &z,%'i"a
*zvor poznavanja mem:iske teologije je Kamen abaka, kasna kopija prvobitnog teksta.
a po#etku egipatskog povijesnog razdoblja, oko 0>>>. pr. /r. :araon 6enes ujedinio je +ornji i =onji
Egipat te osnovao 6em:is &<ijeli zidovi'.
3eliopoliska teologija nije bila potpuno odba#ena, ali se za$tijevalo da boanstva $eliopoliske eneade
budu samo o#itovanja 9ta$a, vr$ovnog mem:iskog boga.
9ta$ ? un
aunet &enski oblik una'
ka " dua
-tum
)u Te:nut
9ta$ je otac koji je stvorio -tuma ili aunet, majku koja je rodila -tuma.
; mem:iskom sustavu koji je imao namjeru poniziti $eliopoliski -tum je bio samo izvritelj 9ta$ove
volje. )u i Te:nut su bili poistovjeivani s srcem i jezikom te su tako%er bili vidovi 9ta$ove
stvarala#ke volje.
3orus, jedan od vidova 9ta$a, personi:iciran u :araonu bio je vladar zemlje, ujedinio ju je i dao joj ime
Tatenen to je ujedno bilo i ime 9ta$a u 6em:isu &9ta$ praiskonskog $umka'
; jednoj varijanti su 3orus &srce' i Tot &jezik' zamijenili -tuma kao izvritelja 9ta$ove volje.
9ta$ je stvorio sve, uklju#ujui i bogove te sve dobre stvari. <ogove je postavio na mjesta gdje su se
odravali nji$ovi kultovi te je odredio kakve im se rtve trebaju prinositi. ;temeljio je i gradove te
egipatske pokrajine.
6em:iski su sveenici jo vie pokuavali podii status grada za$tijevajui ta on bude mjesto gdje se
7ziris utopio i bio pokopan.
5
C+ H#r,p(i$&a &z,%'i"a
1azvila se prije svi$ drugi$ i tu je vladala grupa od osam bogova &oktoada', zapravo #etiri jer je svako
ensko ime boice zapravo samo oblik mukog imena boga.
* u 3ermopolisu se tvrdilo da se upravo tu nalazi praiskonski breuljak. 9ostojao je park uz $ram u
kojem je bilo sveto jezero zvano @ezero dvaju noeva, a na njemu 7tok plamenova.
N-' . voda; aunet
H-3 . beskrajnost; 3au$et
K-& . mrak; /auket
A,' . ono to je nevidljivo ili zrak; -maunet
9rva ina#ica mita!
Svijet poti#e iz kozmi#kog jajeta koje je snijela boanska guska ,elika gakua. ; jajetu je bila ptica
svjetla, 1a, koji e biti stvoritelj svijeta ili zrak.
=ruga ina#ica mita!
; ovoj ina#ici jaje je snesao ibis . ptica koja predstavlja Tota. +ovorilo se da je Tot stvorio sam sebe,
a da su bogovi oktoade njegove due.
Trea ina#ica mita!
@edan je lotosov cvijet izronio je iz voda @ezera dvaju noeva. /ad su se njegove latice rastvorile iz
njega se rodio 1a.
Aetvrta ina#ica mita!
Botos se otvorio, a u njemu je bio skarabej koji se preobli#io u dje#aka koji pla#e &1a', a od njegovi$
suza nastali su ljudi.
Botos se poistovjeivao s 1aovim okom koje on otvara u zoru, a zatvara kad sunce zalazi kao to se i
lotos zatvara u predve#erje.
C
4+ T#2a'$&a &z,%'i"a
+lavni bog Tebe, grada u +ornjem Egiptu koje je bio sredite centralizirane vlade u ovoj dravi
&(4C> . (>D4' bio je -mon koje je u sebi ujedinio domaeg boga 6onta. <ogovi ostali$ kulturni$
centara bili su ve priznati kao veliki diljem Egipta te su bili popularni u narodu.
; -monu su se utjelovili vidovi ostali$ bogova tvoraca, a tvrdilo se i da je Teba prvi grad te da su
ostali nastali po uzoru na nju. Teba je bila sjedite prve vode, una, i prve zemlje, praiskonskog
$umka, 1aovo oko koje je nadgledalo druge gradove.
-mon ? -tum . stvorio je sam sebe, nevidljiv, ro%en u tajnosti
-mon ? 9ta$ . obu$vaao je sve kozmogonije kao oblike svoje stvarala#ke djelatnosti &(.
$ermopoliska oktoada, 2. Tatenen . $umak 6em:isa'
-mon ? 1a . napustio je zemlju da bi boravio na nebu, a uzeo je i oblik boanskog djeteta koje se
objavljuje u lotosu
-mon ? 1a ? 3orus . njegove su o#i rasvijetlile zemlju
-mon ? Tot . mjesec
O$ta(# &z,%'i"#
Egipani su rano tovali boicu majku u raznim oblicima.
ut ili 3ator ? 1aova majka, ponekad je njezin sin bio *$i . simbol novog po#etka
*zida . prvobitno 7zirisova ena; kasnije majka 3orusa od kojeg su potjecali :araoni
eit . prvobitno ratni#ka boica; smatralo se da je ona najstarija boica pa su ju bogovi pozvali da
sudi za vrijeme ,elike sva%e Set$a i 3orusa
/num . bog koji je bio nezavisno boanstvo u Ele:antini stvorio je ljude od slame i ilova#e i
oblikovao i$ na svom lon#arskom kolu. ; Staroj dravi :araon je bio /numov sin. ; rimskom
razdoblju /num je ponovo uzdignut na visok poloaj poistovjeen s 1aom.
D
5+ 1%!i
A+ 16a'$t!a Pr!% 02a
N-' 7N-8
/aos ili praiskonsko vodeno prostranstvo u kome je bio sav svijet, a #uvale su ga #etiri dvospolne abe
i sedam zmijoglavi$ boanstava.
Smatralo se da on jo uvijek postoji jer je on voda koja se na%e kad se duboko kopa, npr. za zdenac.
Smatralo se da e vode una koje okruuju zemlju to na njima pluta jednoga dana ponovo obaviti
svijet i da e se -mon vratiti u svoj prvobitni oblik zmije, a tada e 7ziris umjesto 1aa ploviti po
vodama una.
9rikaz! <radati mukarac ili #ovjek sa abljom glavom, kukac ili zmija koja do pasa ustaje iz vode.
At-, 7T#, i(i T-,8
Stvorio sam sebe iz unovi$ voda. 7sniva# 3eliopoliske eneade gdje se zvao <ik eneade. 9rvobitno
je bio dvospolan, a kasnije je dobio dvije ene *usas i eb$et 3otep.
9rikaz! bradat #ovjek, obi#no stariji koji tetura prema zapadnom obzorju kao sunce koje zalazi sa
pent na glavi kao +ospodar dviju zemalja. 9rikazivao se i s glavom munga &ikneumon'.
Ra 7R# i(i P3ra8
;tjelovljuje sunce u njegovoj snazi i njegovo ime jednostavno zna#i sunce. 1ano je poistovjeen s
-tumom. 6noge su pri#e o njegovu ro%enju! iz una, iz lotosa, u obliku :eniksa, sin +eba i ut, sin
ut i sebe samog &kao /ame:is'.
Bjudi su nastali iz suza 1aovog oka koje je jednog dana otilo, a kad su ga nali )u i Te:nut ono se
opiralo te je plakalo.
; drugoj ina#ici Tot je iao u potragu za okom, a ono se razljutilo jer ga je 1a zamijenio. /asnije je
postavljeno kao ureus.
; po#etku je 1a vladao svemirom koji je stvorio, ali kad je ostario dolo je do pobune kod bogova i
ljudi. un je rekao da bi 1a trebao ostati na svojem prijestolju i svratiti svoje oko na buntovnike. 1a je
poslao svoje oko u obliku svoje keri 3ator ili Sekmet, lavice koja je ubrzo svladala ljude te je $tjela
sve da i$ uniti. akon toga 1a se, umoran, povukao u obliku krave na ut, a ona ga je digla u nebo.
=rugi su se bogovi prilijepili za njegov trbu$ i postali zvijezde. Tako je stvoren sadanji svijet. <og 1a
odrekao se svoga poloaja vladara u korist Tota, boga mjeseca.
1a se, kao sunce, pomaljao iza 6anu, gore sun#anog izlaska i prolazei izme%u dviju sikomora
zapo#injalo svoj put nebom u #amcu koji se zvao 6anjet ili Aamac milijuna godina. ; #amcu su bili
+eb, Tot &na pramcu unitava neprijatelje' i drugi bogovi, 3u . vlast, Sia . um, 3ike . #arolija, a
ponekad i 3orus uz kormilo.
+lavni 1aov neprijatelj je -pep ili -po:is, golema zmija koja je ivjela u unovim vodala, a svakoga
je dana nastojala da nebeskom #amcu zakr#i put. 8a vrijeme pomr#ine ili nevremena smatralo se da je
-pep nakratko pobijedila.
ou 1a je imao ime -pu:"1a ili -u: &meso, truplo'. Tada je umirao i plovio je u 6esektetu ili
nonom #amcu, a pratio ga je bog ;puaut, otvara# putova.
a nonom putovanju -u: se sukobljavao sa -pep, i prolazio je kroz dvanaest pokrajina napu#eni$
raznim #udovitima i demonima. -u:ov #amac svaki su sat teglili drugi bogovi jer nije bilo vjetra, a
vrata koja vode u sljedei sat otvarala je boica sati lozinkom koju je samo ona znala.
7vakvo grozno podzemlje prevladava u svim religijama sun#evog kulta. /asnije, kad oja#a 7zirisov
kult, podzemlje vie nije toliko strano, nego postaje carstvo vje#noga ivota.
-u:ova uloga u podzemnom svijetu bila je i ta da osvijetli due preminuli$. apokon se 1a sjedinjuje
s /$eprijem i ponovo se uzdie na nebo.
eki su ga zamiljali kako se svakog jutra ponovo ra%a kao tele iz krave ut, a neki iz lotosa.
E
1a je bio najprije izri#ito :aranovo boanstvo, ali kasnije je postao dravnim bogom. /ad su kasnije
preminulog :araona poistovjetili s 7zirisom, govorilo se da je 1a na zemlju poslao -nubisa kako bi
sastavio raskomadano 7zirisovo tijelo.
9rikaz! kolut koji se vozi u #amcu, #ovjek sa sokolovom glavom i sun#anim kolutom s ureusom na
glavi &1a"3arak$te nosi ankh i ezla uas', -u: je prikazivan jednako osim to je sun#ev kolut bio
izme%u ovnovi$ rogova. 9rikazivan je i kao dijete u lotosovu cvijetu, kao ptica <ennu, sokol, lav ili
ma#ka te bik /ame:is ili 6nevis. /ao starca sa sun#anim kolutom i ureusom smatrali su ga za -tuma,
sunce koje zalazi.
K3#pri 7K#p#ra8
@edan od 1aovi$ likova koji personi:icira mlado sunce u zoru.
9rikaz! skarabej ili #ovjek sa skarabejevom glavom &sl. 2'.
.-
)u i njegova sestra blizanka Te:nut bili su prvi boanski par $eliopoliske eneade, a stvorio i$ je 1a.
)u je bio oli#enje zraka, a njegovo ime &dizati' potje#e od njegova najvanijeg #ina u mitologiji,
odjeljivanja svoje djece +eba i ut, to je za posljedicu imalo stvaranje svijeta.
9onekad se govorilo da je Tot naslijedio 1aa kao kralj na zemlji, ali openito miljenje bilo je da je to
bio )u. 7n je bogovima sagradio mnogo $ramova od koji$ je svaki pro#eljem bio okrenut prema
njegovoj pala#i &3et ebes' na istoku. 9ala#a je bila mono svetite, ali su -pepini sinovi prouzro#ili
mnoga razaranja u Egiptu sve dok i$ bogovi nisu otjerali. akon toga )u je obolio i izgubio vid. ;
pala#i je buknuo razdor, a +eb se zaljubio u svoju majku Te:nut. akon lutanja vratio se u pala#u i,
dok je )u bio na nebu, silovao je Te:nut i prigrabio prijestolje. 8emlju su ispunili mrak i oluja.
9rikaz! <radat #ovjek koji stoji ili kle#i na +ebu uzdignuti$ ruku da podri ut. a glavi je imao
nojevo pero, $ijerogli: svoga imena ili #etiri velika pti#ja pera koji simboliziraju #etiri stupa neba.
9onekad je prikazivan kao lav ili zra#ni stup.
T#/'-t
)uova sestra i ena za koju se govorilo da s njime ima jednu duu bila je oli#enje ivotne rose i vlage.
jezine suze padale su na zemlju dok je svome suprugu pomagala da dri ut &nebeski svod'. ;
mem:iskoj kozmogoniji poistovjeivana je s 9ta$ovim jezikom ili sa simbolom sredstava za stvaranje.
*mala je i sun#ani zna#aj jer je sa )uom svakog jutra do#ekivala mlado sunce kad je izbijalo iznad
isto#ni$ gora.
/atkad su je smatrali za 3orusovo ili 1aovo oko te da je neko pobjegla u nubijsku pustinju u obliku
lavice ili risa, a )u i Tot su je vratili. akon toga 1a ju je stavio na svoje #elo kao ureus.
9rikaz! /ao lavica ili ena s lavljom glavom koja nosi sun#ani kolut i ureus.
(>
A'3-r 7O'-ri$8
<io je poistovjeen s )uom poto je ovaj iz ubije natrag doveo Te:nut. /asnije je gotovo potpuno
poistovjeen s 3orusom ratnikom, a njegov se kult proirio i postao popularan od ove drave do
ptolomejskog doba, pa su ga i obi#ni ljudi zazivali kao osloboditelja.
9rikaz! 9rinc odjeven u dugu tuniku koji uvis die jednu ili obje ruke ili iz bojni$ kola ubija
neprijatelje. a glavi nosi #etiri velika pti#ja pera.
G#2 7K#28
8emlja, bio je po opem miljenju sin )ua i Te:nut, a sa svojom sestrom blizankom ut tvorio je drugi
boanski par.
9rije stvaranja svijeta +eb i ut bili su #vrsto zagrljeni, ali to se nije svi%alo 1au pa je naredio )uu da
i$ razdvoji. Tako su nastali prostor i svjetlo. +eb i ut bili su roditelji 7zirisa, *zide, Set$a i e:tis.
7penito miljenje o $ijerar$iji boanski$ kraljeva bilo je da je +eb trei kralj, nakon to je silovao
svoju majku i preoteo prijestolje od )ua. 7luja i tama nakon otimanja prijestolja trajale su devet dana,
a nakon toga +eb je ipak priznat za kralja. /ad je krenuo u obilazak svoje zemlje na istoku je #uo da je
)u oja#ao kad je na glavu stavio ureus. +eb je tako%er $tio ureus, ali ga je zmija iz krinje otrovala.
7d vruice ga je spasio 1aov aart koji se kasnije pretvorio u krokodila Sebeka. /ad je ivio (CC0
godine +eb je odlu#io da se povu#e s poloaja u korist 3orusa i Seta, ali to je prouzro#ilo ,eliku
sva%u. +eb je preuzeo Totovo mjesto kao glasnik i sudac u 1aovom kraljevstvu. <io je i #lan 1aove
posade u sun#evu #amcu, a na spomen njegova vjetog vladanja na zemlji kraljevsko prijestolje
nazivalo se +ebovo prijestolje.
9rikaz! jegovo tijelo prikazivali su kako lei ispod ut. 8elene mrlje na njemu simboli#ki su
prikazivale njegovo zna#enje kao boga vegetacije. /atkad je prikazivan kao guska &,elika gakua' ili s
guskom na glavi &u tom obliku nese jaja iz koji$ se izlijee sunce kao ptica <ennu'. 9rikazivan je i kao
utin bik.
N-t
<oica neba. =anju je bila odvojena od +eba, a svake je noi silazila k njemu stvarajui mrak.
1a je &kao djed"-tum ili sin"1a' zabranio ut da se uda za +eba, ali ona je to ipak u#inila te je
odredio da nee smjeti nijednog mjeseca roditi djecu. Tot ju je alio te je dogovorio s mjesecom da mu
da sedamdeset i drugi dio svoje svjetlosti &pet dana umetnuti$ u kalendar prije ove godine'. Svakog
od ti$ dana ut je rodila 7zirisa, 3orusa, Set$a, *zidu i e:tis.
7na je zapravo bila 1aova majka, ali i ki jer se govorilo da se sunce svakog jutra ponovo ra%a iz
njene utrobe. +ovorilo se da krv, koju je prolila ra%ajui sunce, u zoru rui#asto boji nebo. 9ovezana s
/$eprijem, ponovo ro%enim, uskrslim suncem, ut je postala i zatitnica mrtvi$.
9rikaz! 9rikazivali su je kao krma#u na #ijem je trbu$u bilo mnotvo pra#ia &zvijezde'. /ao lijepu
kravu prikazivali su je kad ju je un zamolio da 1a"-tuma ponese u nebo. oge su joj pridravala
#etiri boga. /ao zatitnicu mrtvi$ prikazivana je s krilima u koja je primala mrtve due.
((
Oziri$
7ziris je bio drevno boanstvo ita #iji su sljedbenici doli vjerojatno iz Sirije.
Sa sobom su donijeli svoj kultni objekt ili :eti, poznat kao stup djed. 7zirisov se kult plodnosti brzo
proirio izvan =elte mirnim putem.
7zirisa je rodila ut u Tebi prvoga od umetnuti$ dana koje je za nju stvorio Tot jer ju je volio. 1a je
priznao 7zirisa za svoga nasljednika. 9ostoje mnoge ina#ice mita o njegovom ro%enju i za#eu
njegovog sina 3orusa. 7ziris je ljude 9rvoga doba pou#io civilizaciji, uzgajanju plodova, ita i vina te
kako e tovati bogova, a na#inio je i zakone za nji$. ; tome mu je pomagao Tot. /ad je civilizirao
Egipat, 7ziris je odlu#io krenuti dalje te je na prijestolju ostavio *zidu, a sam je krenuo u pratnji
glazbenika i manji$ bogova. *zidi je pomagao Tot, ali imala je mnogo problema sa Set$ovim
spletkama. ;brzo nakon 7zirisovog povratka Set$u je uspjelo ukloniti ga i zauzeti vlast. *zida je uz
pomo Tota, e:tis i -nubisa vratila 7zirisa u ivot, ali on nije $tio ponovo preuzeti svjetovnu vlast
ve je zadrao svoje kraljevstvo u zemlji mrtvi$. 7zirisov kult bio je umetnut u kozmogonijske
sustave kao sin ut i +eba kako ne bi preplavio ve poznate sustave. <io je popularan kao ustanovitelj
obitelji, uzorni kralj koji pati, umire i ponovo uskrsava te je tako postao najvaniji #lan boanskog
kruga.
8adrao je svoju najraniju povezanost s plodnou zemlje i poljodjelstvom, a mitovi su ga poistovjetili
s ciklusom vegetacije. jegova se smrt povezivala s povla#enjem ila, a uskrsnue s ponovnim
bujanjem rijeke.
9rikaz! 6rtvi kralj kojem se izvan ovoja vide ruke koje dre pastirsku palicu i bi#. jegovo tijelo bilo
je obojeno crveno radi zemlje ili zeleno radi vegetacije. *mao je bradu, a na glavi krunu atef &sl. 0'
koja se sastojala od bijele krune +ornjeg Egipta te dvaju crveni$ pera kojima su katkad dodavali
sun#ani kolut i par rogova. 9redstavljao ga je djed ili kutija za koju se smatralo da je unutra njegova
glava &sl. 2'.
Izi0a 7E$#t8
*zida &prijestolje, sl. 4' je tako%er prvobitno bila nezavisno i popularno boanstvo stanovnika zapadne
=elte. <ila je uvrtena u $eliopoliski panteon kao ki +eba i ut ro%ena #etvrtog umetnutog dana.
9osebno je tovana zbog svoje uloge nakon 7zirisove smrti. /ad je jo bio iv bila je njegova ena, a
pomagala mu je u civilizaciji ljudi pou#avajui i$ medicini, a ene kuanskim poslovima, ustanovila je
brak. jezino veliko zna#enje bilo je nje kao ,elike #arobnice te velike majke koja je naposljetku u
sebi ujedinila ranije boice i postala najvanijom egipatskom boginjom.
;brzo nakon 7zirisovog povratka iz svijeta, Set$ ga je pozvao na gozbu. Tu je pokazao lijepu krinju
te je rekao da e je dati onome koji bude mogao lei u nju. 6nogi su pokuavali dok nije napokon
isprobao i 7ziris. a to ga je Set$ zatvorio u kutiju i #vrsto pribio pokrov. Sa svojim pomonicima
oteao je kutiju olovom i bacio ju u il. *zida je obukla udovi#ke $aljine te pola traiti 7zirisa.
Saznala je da je kutija otplovila do Fenikije do grada <iblosa gdje ju je za$vatilo drvo tamarisa i
obraslo. Stigla je u <iblos gdje je kraljica -starta upravo rodila sina. Tom je djetetu *zida postala
dojilja ta ga je pokuala u#initi besmrtnim i svojim sinom jer nije imala djece s 7zirisom, ali joj nije
uspjelo. 7tkrila je svoj pravi identitet, a kralj joj je dao stup od tamarisa koji je ona rasjekla i u njemu
pronala kutiju s 7zirisovim tijelom. 7d njenog glasnog pla#a umrlo je kralji#ino dijete. /ralj je *zidi
dao brod da se vrati u Egipat i svog starijeg sina kao pratnju. a brodu je *zida opet alovala, a kad ju
je kraljevi pokuao umiriti pogledala ga je tako strano da je umro. a brodu je za#ela dijete s mrtvim
7zirisom. ,ratila se u Egipat i sakrila u mo#vare =elte kako je Set$ ne bi naao. 7n je ipak pronaao
kutiju s 7zirisovim tijelom i raskomadao ga na (2 &ili (5' dijelova koje je razbacao po kraljevstvu.
*zida je pronala sve dijelove osim 7zirisovog penisa koji je pojeo nilski rak, ali ga je nadomjestila te
je spojila tijelo i balzamirala ga uz pomo e:tis, -nubisa i Tota. akon toga Set$ ju je pronaao i
bacio u zatvor. 7dande je pobjegla uz Tetovu pomo te se sklonila u barutine kod boginje"zmije <uto
i tamo rodila 3orusa. 3orusa je pronaao Set$ pretvorivi se u zmiju te je dijete ugrizao i otrovao.
*zida je pokuavala izlije#iti sina, ali nije joj uspijevalo pa je napokon pozvala 1aa u pomo. Sun#eva
kola su se zaustavila i s nji$ je siao Tot. =a dijete nije bilo izlije#eno to bi predstavljalo opasnost za
sva kozmi#ka na#ela jer bi zna#ilo pobjedu zla nad dobrim. Tot je u ime 1aa bajanjem izlije#io
3orusa.
(2
;brzo nakon toga *zida je poeljela ivjeti me%u bogovima i zvijezdama, a zanimalo ju je i ne bi li
mogla postati vladarica ljudi i boica. Tome se mogla nadati bude li znala 1aovo tajno ime
>
. =a bi to
postigla *zida je od 1aove pljuva#ke i pijeska na#inila zmiju koja je ujela 1aa, a on se nije mogao
izlije#iti od ne#ega to nije sam stvorio. *zida mu se ponudila za pomo, ali samo ako joj kae svoje
tajno ime. akon nekog vremena on je ipak pristao, ali pod uvjetom da ne kae nikome osim 3orusu
>
.
9rikaz! )tovala se kao vjerna ena i alobnica, majka i #arobnica. ; :unkciji alobnice prikazivala se
kao lunja u pratnji e:tis ili kao ena s krilima. aj#ee je prikazivana kao ena s prijestoljem na
glavi ili kolutom izme%u pera i kravlji$ rogova to je preuzela od 3ator. /atkada je imala kravlju
glavu. 9onekad je prikazivana kao ena s polumjesecom na glavi ili okrunjenu lotosovim cvijeem ili
klasjem ita ili kako dri rog obilja. Aesto je prikazivana kako doji dijete 3orusa &sl. 5'. jezino
osobito znamenje je tat, *zidin pojas ili *zidin #vor.
S#t3 7S#t i(i S-t#&38
,jerojatno potje#e iz Bibije gdje su ga tovali kao krokodila ili nilskog konja. <io je bog vjetra, oluje i
sue.
1o%en je treeg umetnutog dana kao sin ut i +eba. <io je oenjen svojom sestrom blizankom e:tis.
*zgleda da u po#etku nije bilo suparnitva me%u kultovima, ali kasnije su se Set$ovi sljedbenici morali
opirati sjevernim sljedbenicima 3orusa to je u mitologiji rezultiralo ,elikom sva%om. /ad su doli
1aovi sljedbenici, Set$ovi su o#ito potisnuti u +ornji Egipat. /raljevi 1aa ubrzo su se poistovjetili s
3orusom te se sva%a usredoto#ila na Set$a i 3orusa. Set$ova ljubomora na 3orusa nije bila
neosnovana
>
, a uz to je +eb prvi utvrdio da se kraljevstvo mora podijeliti izme%u Set$a i 7zirisa. Set$
je prosvjedovao protiv diobe te mu se osporila vlast. 8bog toga je Set$ ubio 7zirisa &u 2D. god.
vladavine', a kasnije je svoju ljutnju usmjerio na njegovog sina 3orusa. u legendama Set$ je bio
poznat kao gospodar +ornjeg Egipta dok je 3orus bio gospodar =onjeg. Aak su se :araoni 9rve i
=ruge dinastije klanjali ubuima &dvama gospodarima' u liku #ovjeka s dvije glave, jedna glava
sokola, a druga ivotinje. Set$ je imao i vanu ulogu u obradu krunidbe, a on i 3orus su se u Srednjoj
dravi prikazivali kako zajedno #ine geste ujedinjenja &samtaui' Sjevera i @uga ovijajui biljke oko
amblema ujedinjenja.
=olazilo je do razni$ borbi izme%u 3orusa i Set$a nakon to se poja#ao 3orusov kult. ; jednoj od nji$
3orus je Set$a ukopio, a Set$ je 3orusu i#upao oko. 3orus je ipak ponovo progledao, a sud bogova
dodijelio mu je cijelo kraljevstvo. ;nato# odluci bogova 1a je ipak podravao Set$a jer je i on tako%er
bio smatran za njegova sina, a kao ratni#ki bog bio mu je potreban u #amcu za borbu protiv
neprijatelja. akon to je pred jutro Set$ ubio -pep $valisao se time i za$tijevao da se s njim dobro
postupa jer moe protiv 1aa dii svoje oluje i gromove. 9rije nego je krenuo na jutarnji put 1a je
naredio da posada iz #amca izbaci Set$a, a njegovo mjesto zauzeo je Tot. Set$ova se kazna spominje u
mnogim ina#icama! morao je na le%ima nositi 7zirisa, brinuti se za povjetarac kako bi 7zirisova la%a
mogla ploviti, uvrten je u zvije%e ,elikog medvjeda gdje je mogao podizati oluju kakvu je $tio ili je
bio protjeran na granicu pustinje kao oli#enje sue. jegov se ugled vraao prema potrebi sve dok nije
za =vadeseteste dinastije proglaen za zlodu$a i poistovjeen sa zmijom -pep.
9rikaz! 6nogi njegovi prikazi izgrebeni su i preslikani prikazima Tota ili Sebeka. 9rikazivan je i u
obliku ti:onske, neidenti:icirane ivotinje. *mao je crvene o#i i crvenu kou &sl. C'.
N#/ti$
e:tis je bila ki ut i +eba ro%ena petog umetnutog dana. <ila je udata za Set$a, ali odana 7zirisu.
Sa Set$om nije imala djece koju je jako eljela pa je opila 7zirisa &ili se preruila u *zidu' te je s njim
imala -nubisa. 8bog stra$a od Set$a dijete je izloila, ali ubrzo je 7ziris bio ubijen pa se pridruila
*zidi u potrazi za tijelom. *spri#ala je sestri o djetetu, a *zida ga je nala u barutinama =elte te ga
posvojila. e:tis je pratila *zidu u svim njenim nevoljama, a zajedno su se skrivale od Set$a
preobraavajui se u razli#ite ivotinje. /ad su nale 7zirisovo tijelo zajedno su ga balzamirale te su,
kao lunje, alovale nad njim.
> 9oznavanje ne#ijeg imena daje mo nad tom osobom u smislu da je mogue baciti #ini na nju i sl.
> 7vaj #in ozna#io je prenoenje vlasti sa 1aa na 3orusa, tj. sa boanstva na :araona.
> Set$ je tvrdio da 3orus nije pravi 7zirisov sin.
(0
8a nju se govorilo da je u 7zirisovoj sudnici prijatelj mrtvi$.
9rikaz! 9rikazivala se kao lunja koja aluje pri uzglavlju lijesa ili kao ena s krilima koja titi
preminulog &sl. D'.
Hr-$
*me 3orus je latinizirani oblik egipatskog imena 3or koje zna#i lice. 9rimjenjuje se na boga sokola
koje je ponajprije bilo bog neba, dok su sunce i mjesec bili njegove o#i. /ad se smatralo da je
nadmoan po#elo se vjerovati da su kraljevi njegovo zemaljsko utjelovljenje to je preraslo u dogmu.
,ladajui su kraljevi bili 1aovi sljedbenici koji su 3orusa poistovjetili sa sunce dok ga je pu#ko
s$vaanje postavilo za 7zirisova sina. ;zajamno brkanje mitova pomijealo je ta dva potpuno razli#ita
3orusa te je nastalo barem petnaest razli#iti$ oblika tog boanstva koji se ugrubo mogu podijeliti na
sun#ane &sin -tuma, +eba, 1aa i ut' i 7zirisove &sin *zide' 3oruse.
S-'9a'i Hr-$!i 2(ici:
Har#ri$ 7Har!#r8
9otje#e od sjedinjenja boga sokola s domaim bogom ,erom &onaj koji je velik' bogom svjetla #ije su
o#i bile sunce i mjesec. )tovali su ga kao Gonog na #ijem su #elu dva okaH &6ak$enti"irti', a u noima
bez mjeseca bio je pokrovitelj slijepi$ &6ak$enti"en"irti'. 8a njega se govorilo da je 3orus Stariji,
3atorin sin, a katkad i njezin mu, a brat 7zirisa i Set$a.
9rikaz! ; rukama dri dva udjata ili ureus.
Hr-$ 1#30#ti
7blik 3orusa Starijeg koga su tovali u zapadnoj =elti u <e$detu.
9rikaz! aj#ee je prikazivan kao krilati sun#ev kolut koji je isklesan iznad vrata svetita da bi titio
od neprijatelja ili kao sokol koji u prikazima borbe leti iznad :araonove glave, a u pandama dri tu#ak
ili mlatilo te prsten vje#nosti. Tako%er je prikazivan kao #ovjek sa sokolovom glavom na kojoj su dvije
krune. Aesto je u rukama nosio tap sa sokolovom glavom.
(2
Hara&3t#
*me zna#i 3orus obzorja ili 3orus dvaju obzora. 9oistovjeivan je s 1aom koji dnevno putuje od
isto#nog do zapadnog obzora, a osobito s njegovim likovima /$eprijem i -tumom. /ad se spojio sa
1aom vladao je kao
1a"3arak$te.
9rikaz! prikazivan je kao sokol ili #ovjek sa sokolovom glavom koji nosi sun#ani kolut i trostruku
krunu ili ureus ili atef.
Har,a&3i$
*me zna#i 3orus na obzorju te je personi:icirao sunce na izlasku i uvijek su ga povezivali s /$eprijem
kao simbolom uskrsnua i vje#nog ivota. Smatralo se da nije samo bog sunca nego i skladite
najveeg znanja.
9rikaz! 9rikazivan je kao #ovjek sa sokolovom glavom koji nosi mnotvo kruna, kao lava sa
sokolovom glavom ili kao lava s ovnovom glavom. aj#uveniji njegov prikaz bila je s:inga kod
+ize$a, lav s ljudskom glavom te ureusom i kraljevskim uresom na #elu.
Oziri$!i 2(ici Hr-$a:
Hari#$i$
*me zna#i 3orus sin *zidin. <io je u prvom redu 7zirisovo boanstvo iako je kasnije preuzeo neke
:unkcije sun#anog 3orusa. *zida ga je za#ela pomou #arolija, a rodila na otoku /emmisu u
barutinama blizu <uta.
Harp&rat
=ijete 3orus koji je prikazivan kao dojen#e koje *zida doji ili kao dje#ak koji sie svoj palac, a na
glavi ima mladena#ki uvojak i kraljevsku krunu i ureus.
7ziris se #esto vra#ao iz carstva sjena da bi ga pou#avao ratovanju kako bi mogao osvetiti oca i majku
s kojima se loe postupalo.
=ugo je ratovao sa Set$om koji se uvijek oporavljao od rana te ga je bilo teko pobijediti. 1at se
otegnuo te je Set$ odlu#io otii pred sud bogova.
Sud je trajao preko osam godina, a bogovi se nikako nisu mogli sloiti u miljenju. Smatrali su da je
3orus bio pravi 7zirisov sin, ali da je Set$ iskusniji i stariji pa stoga prikladniji da bude vladar.
apokon su pozvali boga ovna 6endesa koji je doao sa 9ta$om, ali ni jedan od nji$ nije izrekao
presudu ve su i$ uputili boici eit koja je bila najstarija. Tot je poslao pismo, a eit je bila sklona
3orusu, a za Set$a je rekla da bi trebao dobiti dvostruku vrijednost svojega sadanjeg posjeda i jo
dvije ene -startu i -nat. <ogovi su se sloili, ali predsjednik suda 1a"3arak$te nije se slagao s time
te se razljutio. akon prekida sud se ponovo sastao te su ponovo iznosili predmete. *zida, koju je Set$
isklju#io iz suda pojavila se na sudu kao divna mlada djevojka. Set$ joj je priao te mu je ona ispri#ala
kako je njezin mu, pastir, umro, ostavivi je s malim dje#akom koji je traio o#evu stoku, ali je doao
stranac koji je prijetio da e mu stoku oduzeti. Set$ joj je predloio da e joj pomoi, a onda se ona
pretvorila u lunju i doviknula mu da je sam sebe osudio. Set$ je pla#ui otiao 1a"3erak$teu te mu se
potuio, a on se nije sloio s *zidom da je Set$ mogao osuditi samoga sebe. Set$ je napokon predloio
da se on i 3orus pretvore u nilske konje te da u vodi provedu tri mjeseca. Tko iz vode iza%e prije,
izgubio je. ilski konj bio je Set$ov prirodni oblik te se *zida pobojala za sina. a#inila je $arpun te
ga bacila u vodu. ajprije je pogodila 3orusa, a nakon toga Set$a, ali on ju je kao sestru molio da ga
otkva#i te ga je posluala. a to je iz vode isko#io 3orus i ljutit *zidi odsjekao glavu. <ogovi su
odlu#ili kazniti 3orusa, ali on se sklonio u goru. Set$ ga je pronaao, iskopao mu o#i i zakopao i$ u
zemlju, a ostalima rekao da ga nije naao. 3orusa je ipak pronala 3ator te mu je pomou gazelinog
mlijeka vratila vid i vratila ga u drutvo bogova. <ilo je jo borbi te su bogovi napokon odlu#ili da
poalju pismo 7zirisu. 7n je odlu#io u korist 3orusa, odredio je podru#je vlasti boga ivi$ i boga
(4
mrtvi$, po$valio vr$ovnog boga eneade, dodao da su ponizili 6ajet te odredio da svako bie na kraju
mora prijei na zapad pred njegov sud tako da je na posljetku on bio vladar svi$. Set$a su u okovima
doveli pred bogove i odredili da kao bog oluja i vjetra titi 7zirisovu la%u.
7penito se smatralo da je 3orus vjen#an s 3ator iako je imao i drugi$ ena. jegova #etiri
najpoznatija sina nadzirali su /anopuske are, a pomagali su mu pri izmiljanju pogrebni$ obreda za
7zirisa.
Hatr
3ator je bila boica neba koju su prikazivali kao kravu, a postala je poznata kao openita boica majka
koju su ponekad zvali stvarateljem svemira. 9rvobitni prikaz bila je kravlja glava koja je kasnije
nalikovala sistrumu. 7stala je jedna od rijetki$ boanstava koje su prikazivali s punim licem. *sprva se
mislilo da je 3ator ki ut i 1aa. <ila je poznata i kao 1aovo oko, tj. kao lavica Sekmet koja se, kad je
okusila krv, nije mogla smiriti &1a ju je smirio pivom'. *na#e je bila boica veselja, glazbe, plesa
>
i
maj#instva, svega to je u ena najbolje, nadzirala je i obla#enje i dotjerivanje. Sveto vjen#anje 3orusa
i 3ator slavilo se svake godine. Smatralo se da 3ator doji :araona te su kraljicu poistovjeivali s
njome.
=ojila je i mrtvog :araona i druge mrtve due za vrijeme balzamiranja i putovanja u 7zirisovu sudnicu
i vaganja due. 6rtvog mukarca nazivalo se 7ziris, a mrtvu enu 3ator.
9rikaz! /ao zatitnica poroda prikazivana je kao krava koja lei na brodu, a izme%u rogova ima
zvijezdu &sl. E'.
A'-2i$
<oanstvo pas ili akal #iji se kult rano proirio po mnogim egipatskim krajevima. -nubis je
povezivan sa zapadnom pustinjom, postojbinom mrtvi$. Aini se da je prvobitno bio bog smrti samo za
:araona, a smatra se kako je u rano doba :araon bivao ritualno ubijen nakon dvadeset i osme godine
vladavine
>
od ugriza zmije otrovnice koju mu je pruio -nubis &sveenik'. *ako je taj obred nestao,
-nubis je ostao najavljiva# smrti. 9ovezivan je i s #arolijama pa je slikan na dnu zdjela #aranja.
/ad je postao bog mrtvi$, u mit je uao kao sin 7zirisa i e:tis, posvojen od *zide, a kad je odrastao
postao je njezin #uvar. akon to su zajedno pronali 7zirisovo tijelo i balzamirali su ga, a -nubis je
obavio pogrebne sve#anosti koje je sam izumio.
9o kasnijem vjerovanju -nubis je imao tri vane :unkcije! adzirao je ispravno balzamiranje tijela i
njegovu obnovu, primao je mumiju u grob obavljajui obred otvaranja usta te je sprovodio due do
9olja rajski$ rtava. ajvanije je bilo da je nadzirao vaganje due, a njegov sud bio je od iznimne
vanosti jer su ga pri$vaali Tot, 3orus i 7ziris.
9rikaz! 9rikazivan je kao #ovjek sa akalovom glavom, obu#en kao ratnik, a u rukama ima bodee i
zmiju. 9rikazivan je i kao akal ili pas koji lei na postolju ili grobu. Simbol mu je bila crna ili bijela
volovska koa poprskana krvlju, koja visi na motki &sl. (>'.
> jezin sin *$i bio je bog plesa.
> 7ziris je vladao dvadeset i osam godina prije nego to ga je ubio Set$.
(5
Up-a-t 7V#p!a!#t8
<oanstvo vuk, prvobitno lokalni bog iz Srednjeg Egipta. <io je tijesno povezan s -nubisom, a nekad
su i$ i mijenjali. /ao bog rata #ini se da je u ratu bio predvodnik kraljevi$ prvi$ bojni$ redova. 8vali
su 7zirisov osvetnik ili 7zirisov sin, ali bio je poznat i kao jedan od 7zirisovi$ likova. +ovorilo se da
stoji na pramcu -u:"1aove la%e kad ona plovi po rijeci podzemnog svijeta iako je uglavnom bio
tovan kao otvara# putova prema 8apadu i sprovoditelj mrtvi$ dua.
9rikaz! ,uk koji uspravno stoji ili #ovjek s vu#jom glavom, a ponekad na sebi ima oklop i oruje.
Tt
,rlo staro boanstvo #ije je podrijetlo poneto tajanstveno. *mao je vanu ulogu u mnogim mitovima
te raznovrsna svojstva, ali vjerojatno je po#eo kao pogrebno boanstvo.
; 3ermopolisu je zamjenjivao ,eliku gakuu ili +eba kao pticu koja nosi kozmi#ko jaje i stvara
svijet. Tu je bio stvoren snagom rije#i pa su ga zvali pronalaza# govora. ; drugim kozmogonijama
opisivali su ga i kao 1aovo srce i jezik, a veliku uslugu u#inio je kao je 1au vratio oko kad je u obliku
Te:nut pobjeglo u ubiju. 8a nagradu je Tot dobio mjesec, ili mu je doputeno da ga sam na#ini te je
nou bio 1aov zastupnik na nebu. 6jesec je vozio u svojem srebrnom #amcu koji je sluio i za
prevoenje mrtvi$ u zagrobni ivot. /ao bog mjeseca bio je povezan s vremenom pa su ga zvali i
mjera# vremena &rovaena palmina grana u ruci'. ;brzo su mu se :unkcije proirile pa je nazivan i
pronalaza#em matematike, astronomije i te$nike. /ako su matematika i astronomija bile izravno
povezane s magijom i #aranjem, Tot je bio veliki +ospodar magije pa je kao vidovnjak sluio 7zirisu.
Aarolijama je pou#io i *zidu te joj je time pomogao da za#ne 3orusa, oivi 7zirisa, brani 3orusa u
barutinama, a sam je ozdravio 3orusa od ugriza Set$a. +ovorilo se i da je on izumio pismo te je bio i
bog pisara, a time zapisni#ar i glasnik bogova pa su ga +rci poistovjetili s 3ermesom. 8a vrijeme
prevlasti tovanja -mon"1aa Tot je upuen samo na dunost pisara i boga znanja te je njegova uloga
kao boga mjeseca postala nevana.
; oziriskom vjerovanju Tot je imao ulogu branitelja pravde i miritelja to je bila njegova rola u ,elikoj
sva%i.
Tot je bio odvjetnik 7zirisove obitelji. 9red suditem bogova to i$ je pozvao Set$ tako je dobro
branio 7zirisa da je presuda odma$ donesena u prilog 7zirisu. 8atim je Tot iznio pred sud 3orusov
slu#aj. 3orus je pred sudom stajao kao neiskusan mladi koji zaista ne bi mogao vladati, ali je Set$,
budui da nije bio siguran u svoje razloge, bio dovoljno mudar te je predloio da se spor rijei
:izi#kom borbom. 7sim toga, Set$a je podupirao 1a"3arak$te koga su bogovi moda potajno
ismijavali, ali ga nisu mogli izigrati. * sudac i branitelj imali su u toku duge rasprave neobi#ne
doga%aje sa Set$om. Set$ je progutao 1a"3arak$teovo oko koje mu je vraeno tek kad je Set$ bio
prisiljen izbljuvati ga. Tot se rodio . ili ponovo rodio . iz Set$ove glave budui da je *zida pripremila
Set$u jelo od loike pomijeane s 3orusovim sjemenom kao osvetu to je Set$ $omoseksualno
napadao njena sina. To je 1a"3arak$te uzeo kao znak da su Set$ove klevete bile lane pa je pomogao
da se parnica rijei u 3orusovu korist. 7donda su Tota povezivali s 7zirisovom sudnicom. Stajao je
blizu vage, pa kad je -nubis objavio rezultat, Tot je to biljeio u svoju knjigu. Tot je, nakon Set$ove
propasti, preuzeo neke njegove :unkcije.
9rikaz! 9rikazivan je kao #ovjek s ibisovom glavom &sl. ((' koji nosi polumjesec i kolut. /ao bog
mrtvi$ nosio je 7zirisova obiljeja! krunu s kolutom, ureus i rogove. /ao -$a prikazivali su ga kako
stoji na 6ajetinom simbolu kao mumija obrijane glave s mladena#kim uvojkom, a nosi polumjesec i
utap. Slikali su ga i kao psoglavog babuna, ivotinju drevnog boga -stena s kojim se izjedna#io.
S#)at
=revna boica, za koju se mislilo da je Totova sestra ili obi#nije da mu je ena, bila je boica pisanja i
mjerenja prije nego su te :unkcije pripisali njenom muu. 8vali su je nebeskom knjini#arkom te
zatitnicom aritmetike, graditeljstva i zapisa. *ako je te :unkcije dijelila s Totom, Seat je u biti bila
kraljevsko boanstvo te je pripadala samo :araonu. /ao zapisni#ar, ispisivala je kraljevo ime na listove
=rva ivota, blizu kojega je boravila, te ga tako u#inila besmrtnim, a trajanje kraljevoga zemaljskog
ivota ozna#avala je rovaima na palminoj grani koju je nosila.
(C
9rikaz! Iena koja nosi cvijee ili zvijezdu na glavi s ureusom. <ila je odjevena u leopardovu kou, a
obi#no je drala pero i pisarsku paletu s crnilom.
(D
1+ 1%!i ; za)tit'ici /ara'a i &ra("#!$t!a
N#&3#2#t
ek$ebet je bila boica"sup, +ornjeg Egipta &@uga'. jezin grad bio je ek$eb i nalazio se na drugoj
obali ila nasuprot 3ek$enu ili 3ierakonpolisu, kultnom sreditu 3orusa, boga sokola. +lavni bog
njezina teritorija bio je u rano doba Set$, ali kad je pao u nemilost ek$bet i <uto su, umjesto Set$a i
3orusa, vrile simboli#ke geste samtaui &ujedinjenja'.
<ila je potpuno uklju#ena u sun#anu mitologiju te se zvala 1aova ki i njegovo desno oko. ;
7zirisovoj s:eri bila je ena /$enti"-mentiua, 9rvoga od zapadnjaka. /od 7zirisovi$ vidova
plodnosti bila je ena 3apija, ila, koja otvara brane omoguujui ilu da te#e iz praiskonskog
oceana. Stoga se mislilo da je boica majka pa je poistovjeivana s 3ator.
9rikaz! /ao ena ili kao sup koji nosi bijelu krunu +ornjeg Egipta. /ao kraljeva zatitnica prikazivana
je kako nad njim iri krila, a u kandama dri kraljevski prsten ili tu#ak &sl. (2'.
1-t 7U0"at i(i E0"8
<oica kobra kojoj je prvobitna domovina i glavno kultno sredite bilo u barutinama =elta. /ao to je
ek$ebet bila maj#inska zatitnica :araona, tako je i <uto bila njegova nasrtljiva #uvarica. <uto je, kao
lijevo 1aovo oko, simbolizirala sun#evu arku toplinu i bila poznata kao +ospo%a neba i kraljica svi$
bogova. ; 7zirisovom sustavu bila je -nubisova ki sa imenom G8elenaH ili Gona koja opskrbljuje
$ladnom vodomH. ; njezinu $ramu u <utu bilo je #uveno proro#ite.
9rikaz! /ao ena koja nosi ureus ili crvenu krunu =onjeg Egipta te dri stabljiku papirusa oko koje se
ovija kobra. 9onekad je bila kobra smotana u koarici, a na glavi joj je crvena kruna. /ao ureus na
glavi :araona &sastavni dio dvostruke krune pent' prikazivala je njegovu povezanost s bogom te vlast
nad =vjema zemljama &sl. (0'.
Har$a/#$
9rikazivan kao ovan ili #ovjek s ovnovom glavom, a bio je bog plodnosti i povezan s vodom.
M't 7M't-8
Bokalni bog 3ermont$isa, grada juno od Tebe i glavnog grada tebanske nome. 8a @edanaeste
dinastije postigao je nacionalno zna#enje jer su :araoni dolazili iz 3ermont$isa. 6ont je poznat kao
jedan od oblika 1a"3arak$tea pa su ga zvali Giva 1aova duaH. ; ovoj dravi njegova je posebna
:unkcija bila :unkcija :araonova ratni#kog boga. 6islilo se da stoji na pramcu sun#eva nonog #amca i
da kopljem ubija neprijatelje.
9rikaz! ,ologlavi #ovjek koji nosi luk i strijele, toljagu i no. /asnije je utjelovljivao bika <ukisa.
9rikazivan je i kao #ovjek sa sokolovom glavom koji na glavi izme%u dva duga pera nosi sun#ev kolut
i ureus.
(E
S#2#& 7S-&$ i(i S2&8
<oanstvo krokodil, drevni gradski bog /rokodilopolisa u =onjem Egiptu. 8a =vanaeste dinastije
uzdigao se do nacionalnog boanstva. /asnije su ga poistovjetili s Set$om koji je imao oblik krokodila
kad je bio u nemilosti te sa zmijom 6aka koja se suprotstavljala sun#evu #amcu na nonom putu. *sto
tako bio je poistovjeivan s +ebom. ; 7ziriskom kultu bio je oblik koji je uzeo 3orus da bi naao
dijelove 7zirisova tijela kad i$ je Set$ razbacao u il. 7penito je bio strano, ali dobro$otno
boanstvo.
9rikaz! 6umi:icirani krokodil ili #ovjek s krokodilskom glavom na kojoj su rogovi, sun#ani kolut te
dva ureusa koji nose sun#ani kolut &sl. (2'.
A,'
8a cijelo vrijeme Stare drave -mon je bio neznatni bog grada Teba. ,ie nego koji drugi, on je
tvorevina politi#ki$ okolnosti te je postupno dobivao nove zna#ajke kako je asimilirao uloge drugi$
bogova nakon poraza nji$ovi$ sljedbenika. 8a vrijeme Srednje drave, smatran je prvenstveno za
gusku ,eliku gakuu &pera su ostala njegovo obiljeje'. ,anija je bila povezanost s drugom plodnom
ivotinjom, ovnom. 9reuzeo je )uove :unkcije te postao bog vjetra. /ako je rasla mo njegovi$
tovatelja, tako je postupno i -mon dospio do ranga sun#anog boga poznatog kao -mon"1a. ;ao je i
u carstvo mrtvi$ jer se zbog ovnujske glave lako mogao zamijeniti za mrtva#ki oblik sunca -u:"1aa.
ajpoznatiji $ramovi posveeni -mon"1au su oni -men$otepa **. u BuJoru te najvei njegov $ram u
/arnaku gdje je smatran bogom vjetra.
8a vrijeme ove drave -mon"1a postao je poznat kao Gkralj bogovaH. 8a njega se govorilo da moe
uzeti bilo koji oblik te da su svi bogovi samo njegovi oblici.
1o%enje! izronio je iz praiskonske poplave na $umku 3ermopolisa gdje se, stvorivi sam sebe, izlegao
iz jajeta. <oica neba -maunet pri$vatila ga je u obliku krave te je na njenim le%ima plovio unovim
vodama i gdje se god iskrcao postao je lokalni bog. 9reuzeo je vlast Totu i drugim vr$ovnicima.
Smatralo se da je :izi#ki otac :araona jer se govorilo da su nasljednici prijestolja za#eti kad je opio s
kraljicom preuzevi oblik vladajueg :araona. /ao otac koji ljubi svoje, -mon"1a je bio suosjeajan
bog, a od oni$ koji mu se utje#u traio je da opravdaju svoje za$tjeve o#itujui #estiti zna#aj ili
ispovjedivi grije$e.
)tovanje -mon"1aa oslabilo je kraljevsku kuu posebno za vrijeme 3atepsut koja je svoj dolazak na
vlast dugovala. -mon"1aovim sveenicima. 7ni su bili tijesno povezani s kraljevskim domom, ali
#astoljubivi i nesloni te je to utjecalo i na ugled kraljevskog doma samog. To je dovelo do reakcije i
vraanje na ar$ai#no tovanje sunca u #istom obliku kao -tona, sun#anog koluta. To je bio
kratkotrajni, ali duboki prekid koji su po#eli izvoditi Tutmozis *,. i -men$otep ***., a posebno
-men$otep *,. koji je #ak i promijenio ime iz G-mon je zadovoljanH u -k$enaton to zna#i Gto se
svi%a -tonuH. Taj oblik kulta nije se dugo odrao i ve su -k$enatonovi nasljednici Tutankamon i
3erem$ab uloili velike napore da obnove -mon"1aove $ramove i da bogu daju zadovoljtinu.
;nato# svemu, Teba vie nikad nije postala glavnim gradom Egipta. Suparnitvo izme%u sveenika u
Tebi i :araona na sjeveru nije prestajalo #ak ni kada su #lanovi :araonove obitelji imenovani za velike
sveenike. /ona#ni rezultat svega bio je daje -mon"1a pao zajedno s kraljevstvom kad su -sirci 550.
pr. /r. osvojili Tebu te su se svi oblici tovanja sunca smanjili u korist 7zirisova kulta.
9rikaz! *tilalusni #ovjek tamnoplave koe koji nosi dugo perje. /adto je prikazivan kao mumija,
poput drugi$ bogova stvaratelja 9te$a i 6ina.
akon to je sve vie postajao sun#ani bog nosio je sve simbole vr$ovne vlasti boga sunca, a njegova
je glava katkad izgledala kao ureus &sl. (4'.
2>
At' 7At#'8
; najranijim vremenima predstavljao je lik boga sunca u zenitu. ; opu religiju de:initivno ga je uveo
-k$enaton, ali je bio odvojen od svi$ drugi$ vidova sunca, bogova i teoloki$ sustava. jegov je kult
bio nalik na kult -mon"1aa, ali se razlikovao po svojoj tvrdnji da su svi ljudi &Egipani i ostali'
-tonova djeca te da je on jedini bog vrijedan tovanja. ;nato# tome -k$enaton je za sebe tvrdio da je
jedini boji predstavnik na zemlji i jednak -tonu; ujedno se vratio starom vjerovanju da samo :araon
ima zagrobni ivot. -k$enaton je $tio stvoriti i proiriti vjeru u apstraktno bie, ali sve se raspalo ve
prije same njegove smrti. *zgradio je i grad -k$etaton &G-tonovo obzorjeH', danas Tel . el . -marna,
gdje su prikazani -k$enaton, e:ertiti, nji$ove keri i :araonovi roditelji -men$otep ***. i kraljica Tij.
8a Tutankamona i 3eremba$a imena -ton i -k$enaton bila su jednako temeljito izbrisana kao to je
on prije brisao imena -mon"1aa i drugi$ bogova.
9rikaz! Krveni kolut sa rukama koje dopiru do zemlje i blagoslivlju, a ponekad dre i ank$ &sl. (5'.
K3'$ 7K3'$-8
<og mjesec Tebe. /ad je Teba postala glavni grad zamijenio je G$ermopoliskogH Tota na mjestu boga
mjeseca i sina -mona i ut. 9rvotno je predstavljao kraljevu placentu koja je bila poistovjeena s
mjesecom te su ju mumi:iciranu nosili prilikom dravni$ sve#anosti. 7pisivali su ga kao trka#a,
ra#unara vremena, boga zraka, #arobnjaka, proroka te davaoca ivota.
9rikaz! 6umi:icirani mladi s mladena#kim uvojkom koji nosi menat &simbol muevnosti', utap i
polumjesec.
M-t 7G$p<a A)#r-a8
ajvea i najmonija boanska majka, ali se ponekad za nju smatralo da je dvospolna. ;
preddinasti#ko doba ime joj zna#i GsupH.
/ad je za 7samnaeste dinastije -mon doao na istaknuto mjesto ona je zauzela mjesto -maunet kao
-monova ena. ,jen#anje 6ut i -mona bilo je za vrijeme ove drave velika sve#anost. -mona su
nosili iz njegova $rama u /arnaku do 6utina u BuJoru.
9rikaz! Iena, ponekad sa supovom glavom na kojoj nosi ureus i dvostruku krunu.
1a$t 71a$t#t8
<ila je lokalno boanstvo =elte, a javlja se u vrijeme =ruge dinastije. ;brzo je povezana s 1aom kao
ki ili ena &branila ga je od zmije -pep' te s 7zirisovim kultom. 6aabesa, njezina sina s 1aom,
prikazivali su kao #ovjeka su kao #ovjeka s lavljom glavom na kojoj nosi 7zirisovu krunu atef.
Sveenici su boginju Sekmet poistovjeivali s <ast i to od =vadesetdruge dinastije kad su :araoni
libijskog podrijetla izgradili svoj $ram blizu <astina <ubastisa i prisvojili boicu.
; /asnom carstvu predstavljala je dobrotvorne sun#eve sile, a Sekmet razorne te i$ je pu#ko
vjerovanje jasno razlikovalo. <ast je dobila i neke zna#ajke 3ator. jezin se kult slavio u sve#anim
povorkama na teglenicama i u orgijasti#kim obredima.
9rikaz! Iena s ma#jom glavom koja nosi sistrum, kutiju ili koaru, a glavu joj opasuju koncentri#ne
ogrlice. joj u #ast ma#ke su smatrane svetima. ; gradu <ubastisu je uvijek jedna ma#ka smatrana za
utjelovljenje <ast, a ostale su se mumi:icirale i pokapale u posebnoj nekropoli &sl. (C'.
2(
N#it
=revna boica lova, a moda i ratni#ka boica. Smatrana je za sveopu majku te zatitnicom ljudi i
bogova, a kao stvarala#ko boanstvo bila je ena /numa iz Ele:antine. <rinula se i za mrtve te je uz
e:tis stajala pri uzglavlju lijesa, a bila je i jedna od #uvarica /anopuski$ ara. Ienski je princip
-nubisa te je zatitnica ena, pokroviteljica kuni$ vjetina. /ad je za =vadeseteste dinastije dolo
do ar$aizacije dostigla je najviu slavu.
9rikaz! Iena koja nosi crvenu krunu =onjeg Egipta, dri luk i ukrtene strelice. 9onekad je
prikazivana kao krava koja ra%a 1aa &sl. (D'.
22
C+ 16a'$t!a $t!ara'"a, p(0'$ti i ra<a'"a
Pta3
@edan od najmoniji$ egipatski$ bogova stvaratelja, vu#e podrijetlo iz kasni$ preddinasti#ki$ vremena
kao lokalni bog 6em:isa, iako se smatra da je njegov kult utemeljio 6enes, prvi :araon. 8bog svog
prikaza koji je podsjeao na mumiju postao je bog mrtvi$, ali je prvotno, ba kao i 7ziris, bio bog
plodnosti.
7d drugi$ bogova stvoritelja razlikovao se po tome to su njegova sredstva stvaranja bila spiritualna, a
ne :izi#ka te tako nikada nije snano djelovao na pu#ku matu nego je ostao G,eliki majstorH "
te$ni#ar, klesar, kova#, zatitnik umjetnosti.
<io je poistovjeen s mnogim bogovima stvaranja i plodnosti, a kasnije i sa samim 7zirisom. 6em:is
je bio tradicionalno mjesto krunidbe :araona te je 9ta$ povezivan i s boanskim poretkom &6ajet'.
6em:isku trijadu #inili su 9ta$, Sekmet i nji$ov sin e:ertum dok su drugi potomci bili GpatakoiH te
*m$otem.
9rikaz! 6umi:icirani #ovjek, obrijane glave, sa zaliscima i bradom puntite. Sa zatiljka mu je visio
menat muevnosti, a obje ruke su izlazile iz ovoja da bi drale ezlo ukraeno simbolom postojanosti,
a #esto i djedom &sl. (E'.
S#&,#t
; vezu s 9ta$om dola je zbog geogra:ske blizine kulta, ali se u mitologiji vie povezuje sa svojim
ocem 1aom nego s muem. <ila je grozna boica rata i borbe, a smatrali su je za 1aovo oko te je
predstavljala sun#evu silu koja pali. ; legendi o unitavanju ljudskoga roda 3ator je uzela Sekmetin
oblik te je bila toliko bijesna da bi potamanila #ovje#anstvo da je 1a nije opio. ; spomen toga slavile
su se orgijasti#ke sve#anosti s pijankama. 9onekad je poistovjeivana s <ast ili 6ut pred #ijim je
$ramom bilo 5>> Sekmetini$ kipova.
9rikaz! 7bi#no su je prikazivali kao enu s lavljom glavom koja nosi sun#ani kolut i ureus. Slikali su
je i s glavom krokodila ili udjata &sl. 2>'.
N#/#rt-,
=revni bog =onjeg ila koji je rano uvrten u mem:isku trijadu kao sin 9ta$a i Sekmet. *me mu zna#i
GlotosH te mu je time dodijeljena vana uloga pri stvaranju. 7n je 1a koji kao dje#ak ustaje iz lotosa u
@ezeru sveti$ noeva, a iz #iji$ su suza iznikli ljudi.
9rikaz! Bavoglavi #ovjek koji na glavi nosi nakit od lotosa, dvaju pera i dvaju menata. azivan je i
G#uvarem pred 1aovim nosnicamaH te se 1a #esto vidi kako pred nosom dri lotosov cvijet.
20
K'-,
*me mu zna#i GstvaratiH te G+ospodar $ladne vodeH. Staro je boanstvo 9rvoga katarakta u +ornjem
Egiptu. Smatralo se da tu, na otoku Ele:antini, il izvire iz podzemnog svijeta, a /num upuuje
njegov tok na sjever i jug. /num je stvorio sam sebe, a bio je tvorac neba, zemlje, podzemnog svijeta i
vode. Stvorio je bogove, a ljude je na svom lon#arskom kolu oblikovao od ilova#e. jega, -mona i
9ta$a nazivali su +ospodarima sudbine, a samog /numa i +ospodarom zagrobnog ivota.
9rikaz! Aovjek s glavom ovna vodoravni$ valoviti$ rogova &izumrla ivotinja' ili ovan koji sjedi na
stranjim nogama &G1aova iva duaH'. /atkad su ga prikazivali kao #etveroglavog ovna
>
. /ao bog
vode prikazivan je kako prua ruke da bi na nji$ tekla voda &sl. 2('.
H#&#t
<oica vode sa abljom glavom. Smatralo se da ju je rodio 1a istodobno kad i )ua te mu je bila ena.
9omogla je 7zirisu da ustane od mrtvi$ te je bila simbol plodnosti i uskrsnua, a nadzirala je ro%enje
:araona i kraljica. 7bi#no je smatrana /numovom enom te je time postala i boica ra%anja svi$
njegovi$ stvorenja &sl. 22'.
Sati$ 7Sati i(i Sat#t8
<oica plodnosti i ljubavi #ije ime zna#i Gsijati sjemeH. 9risvojila je 3eketin poloaj kao /numova
ena te je postala boicom ivotvorne poplave. ,e se u staro doba smatralo da stoji na ulazu u
podzemni svijet gdje upotrebljava vodu iz #etiri vaze kako bi pro#istila mrtvog :araona. /asnije je
postala boicom lova.
9rikaz! a glavi nosi supa i bijelu krunu +ornjeg Egipta obrubljenu antilopinim rogovima, a u rukama
luk i strelicu &sl. 20'. /ao takva bila je #ista preslika eit iz =onjeg Egipta. 9onekad je prikazivana
kako izlijeva nilsku vodu.
A'-&#t 7A'-&i$8
<oanstvo vode iz Sudana sa svetitem u blizini -suana. 8vali su je sestrom Satis, a ponekad i njenom
majkom te je postala /numovom enom. jeno ime zna#i GzagrlitiH to je oslikavalo njezin zagrljaj
koji u vrijeme poplave oplo%uje polja. 9ostala je i boginjom putenosti te su njeni kult i obiljeja bili
bestidni.
9rikaz! Iena koja nosi krunu od perja, vjerojatno crvene papige.
Hapi
<og ila, posebno nilske poplave bio je openito tovan kao nosilac plodnosti. 3api je voda livada na
kojima pase 1aova stoka
>
, on oaze opskrbljuje vodom, s neba alje rosu. Iivio je na otoku <ige$ kod
9rve katarakte gdje ga se Gmoglo vidjetiH kako po#iva na lealjci u peini kojoj ulaz #uva /num.
9onekad se dijelio na dva boga, bogove junog i sjevernog ila koji su vrili samtaui ritual. /ao boga
plodnosti poistovjetili su ga s 7zirisom #iji se ritualni sprovod odravao svake godine kad je poplava
bila na vr$uncu. 9rema tom tuma#enju 3api su vode ila, a 7ziris snaga nji$ovog oplo%ivanja.
;jedno je pomogao 7zirisu da uskrsne dojei ga svojim grudima.
e smije se brkati s 3apLjem, bogom /anopuski$ ara.
9rikaz! <radati #ovjek zelene ili modre boje, a imao je objeene enske grudi koje zna#e njegovu
plodnost. a glavi je imao busen vodenog bilja, papirusa iz =onjeg i lotosa +ornjeg ila. Aesto su ga
slikali kako nosi stolove nakrcane rtvenim darovima &sl. 22'.
> Aetiri glave ozna#avaju njegova #etiri glavna kultna sredita.
> #ovje#anstvo
22
Mi'
<oanstvo preddinasti#kog podrijetla. ; rano doba bio je bog neba, a u Srednjoj dravi poistovjeen je
s 3orusom starijim. ; prvom redu on je bog plodnosti kojeg su mukarci tovali kao davatelja spolne
moi. ; predstavama za vrijeme 6inovi$ svetkovina :araon je prikazivan kako kopa i navodnjava
polja, a kasnije i kako anje jer je 6in predstavljao i generativnu silu prirode. /ad bi :araon ritualno
GrodioH svog nasljednika poistovjeivao se s 6inom. ; doba ove drave povezan je s -mon"1aom i
tada su se u njegovu #ast odravale orgijasti#ke sve#anosti. ;z svoje veze s plodnou bio je i zatitnik
pustinjski$ karavana, nomada i lovaca.
9rikaz! *ti:aluski bradati #ovjek, obi#no prikazan kao crno obojen kip nogu sastavljeni$ na ar$ai#an
na#in. a glavi je nosio dva duga pera kao i -mon, a jednu bi ruku podigao da zama$ne bi#em ili
munjom.
/ao bijeli bik nadzirao je etvenu svetkovinu te su ga $ranili loikom za koju se mislilo da ima
a:rodizija#ka svojstva &sl. 24'.
1#$
8a =vanaeste dinastije stigao je u Egipat iz Sudana, a da je stranog podrijetla vidi se po tome to su ga
prikazivali bucmastog. *sprva je bio zatitnik kraljevskog doma, ali ubrzo ga je pri$vatio obi#an puk te
je postao najpopularnije boanstvo. )titio je obitelj, donosio sreu, nadzirao vjen#anje, pomogao pri
ra%anju djece. 9rilikom poroda zamiljalo ga se kako plee oko rodilje udarajui u bubanj i maui oko
nje noevima to je trebalo poplaiti zle du$ove. )titio je i od pustinjski$ ivotinja, ali prvenstveno je
bio bog dobrog raspoloenja.
9rikaz! 9atuljak dugi$ ruku, kratki$ krivi$ nogu i s repom, obu#en u kou leoparda ili lava. 9rikazivan
je nad uzglavljima, na drkama zrcala i drugim kuanskim predmetima te na amuletima &sl. 25'.
Ta-#r#t
9reddinasti#ko boanstvo vodeni konj. <oica majka koju su #ak nazivali i 1aovo oko te majkom
*zide i 7zirisa. 9ostupno je u slubenoj mitologiji postajala niim boanstvom, ali puk je se i dalje
bojao te je tovana kao kuno boanstvo. <ila je zatitnica trudnica i rodilja zajedno s <esom, a
nji$ove su amulete stavljali u grobove kako bi titili kod ponovnog ro%enja preminulog.
9rikaz! <re%a enka nilskog konja s ovjeenim ljudskim grudima koja stoji na stranjim nogama lava
te ima krokodilski rep. aslanja se na sa, simbol zatite.
M#)&#'t
/atkad se smatralo da predstavlja #etiri 6ekente; boicu ra%aonice, poro%ajnog stolca i dvije opeke
na kojima su Egipanke stajale dok su ra%ale. 6ekent ili 6ekente su bile udane za )aia te su djetetu
proricale budunost prilikom ro%enja. *zidi i e:tis pomagala je pri pogrebnim obredima, a na sudu
pred 7zirisom svjedo#ila je o zna#aju preminulog.
9rikaz! ena koja na glavi dva duga, na vr$u zavijena pera, a prikazivala se i kao poro%ajna opeka u
obliku enske glave.
R#'#'#t 7R#'#'-t#t8
<oica dadilja koja je nadzirala dojenje, njegovanje i #uvanje novoro%en#adi. 9ovezana je s 6ekent,
6ajet i Sebekom.
9rikaz! Iena s kobrinom glavom, ureusom, dva pera ili sun#ani kolut i par volovski$ rogova.
24
.ai
9ersoni:ikacija sudbine ili sree; Gono to je odre%enoH.
-n%eo #uvar kojeg svaka osoba dobiva pri ro%enju. =osu%ivao je trajanje ivota i narav #ovjekove
smrti. /ao i njegova ena 6ekent prisustvovao je poro%aju, ali i pri sudu mrtvi$.
)ai &Sudbina' nije neprimjenjiv, ali prati #ovjeka sve do 7zirisove sudnice; ako se tamo dua
GopravdaH )ai ju vodi u posmrtni ivot.
9rikaz! Aovjek, jarac, zmija ispod poro%ajne opeke.
Hatr#
Sedam oblika 3ator koje su vrile slubu za preminule i novoro%en#ad. avjeivale su sudbinu
djeteta koja se zvala )ai, a ako je bila osobito dobra, tada 1enenet.
9rikaz! Skupina mladi$ ena koje udaraju u tamburine i nose 3atorin kolut i rogove. /asnije su
poistovjeene s zvije%em ,laii.
H-, Sia, S#3#, i H#3
-pstraktna svojstva koja su omoguila da do%e do stvaranja svijeta.
3u personi:icira vlast ili autoritativnu rije#.
Sia personi:icira um, savjest i zna#aj te je tijesno povezan s Totom bogom znanja i izumiteljem. 3u i
Sia zajedno nose 3orusovo oko, a u 6em:isu personi:iciraju 9ta$ov jezik i srce.
Sekem . energija.
3e$ &3e$et, enski princip' su vidovi una, praiskonskog oceana. 3e$a su prikazivali kao #ovjeka
koji na glavi nosi savijenu trsku, #u#i i dri tradicionalne simbole ivota i sree.
Ma"#t
<oica istine, pravde, stvarnosti i boanskog poretka.
Simbolizira ravnoteu izme%u proturje#nosti u egipatskom ivotu! +ornji i =onji il, plodna dolina i
pustinja, bog i %avao.
7na je osnova egipatske jakosti i civilizacije te su bogovi ivjeli, a :araoni vladali pomou nje. ;
mitologiji ona je 1aova ki i Totova ena te je 1a stvorio svijet stavljajui 6ajet umjesto kaosa. 6ajet
je duu preminuloga vodila u dvoranu. Tada su na jednu zdjelicu vage stavili njezin lik, a na drugu
srce pokojnika. -ko su bile u ravnotei reklo se da se dua GopravdalaH i tada ju je )ai vodio u
zagrobni ivot.
9rikaz! Iena koja stoji u sun#evu #amcu ili pak sjedi na prijestolju u 7zirisovoj dvorani, a na glavi
ima nojevu pero. /atkad je prikazivana samo kao nojevo pero &sl. 2C'.
25
4+ 16a'$t!a $,rti
6noga drevna boanstva povezana sa smru ujedinio je 7ziriski kult, ali neka su zadrala svoj
prvobitan zna#aj i nikad i$ nije asimilirala mitologija veliki$ bogova.
S#&#r 7S&ari$8
Feti 6em:isa u obliku kopca pti#ara. <og mem:iske akropole na zapadnoj obali ila jer je bio
boanstvo tame i raspadanja u zemlji. jegovo podzemno kraljevstvo je pje#ana pustinja koju 1aov
#amac prelazi tako da se pretvori u zmiju s klizaljkama saonica.
/asnije je poistovjeen s 7zirisom.
9rikaz! @astreb ili mumija s jastrebovom glavom.
S#(&#t 7S#r&#t8
<oica tipavac &korpion'. *mala je veze s plodnou i #uvala je #etiri izvora ila. ; podzemlju je
#uvala svezanu zmiju -pep. 9rikazivana je kako pomae *zidi oko 7zirisovi$ pogrebni$ obreda te pri
njegovanju djeteta 3orusa. zajedno su stajale u podnoju lijesa, a bila je i jedna od zatitnica
/anopuski$ ara.
9rikaz! Iena sa tipavcem na glavi ili tipavac s ljudskom glavom &sl. 2D'.
M#rt$#%#r
Gdraga onome koji stvara tiinuH
+ospodarica 8apada, simbol tebanske nekropole, ,r$unac zapada jer je ivjela na stijeni iznad =oline
kraljeva. Iestoko je progonila grije$ i kanjavala boleu ili #ak smru. ;nato# tome branila je od
zmija.
9rikaz! /obra, te je kao takva jedan od oblika zmije ureus.
Hr-$!a 9#tiri $i'a 7A,#'ti"i8
Sinovi 3orusa i *zide koji predstavljaju /anopuske are u koje se tijekom balzamiranja odlagala
utroba. /asnije, kad se utroba vie nije odstranjivala, kipii su se sa$ranjivali zajedno s pokojnicima.
9rema mitologiji oni nikada nisu vidjeli izopa#enost, a -nubis im je stavio u dunost da balzamiraju,
Gotvaraju ustaH, sa$ranjuju. ;jedno predstavljaju #etiri strane svijeta &sl. 2E'.
I,$#t #ovjek jug jetra *zida
Hap= majmunMpas sjever plua e:tis
4-a,-t#/ akal
istok
eludac
eit
K#2#3$#'-/ sokol
zapad
crijeva
Selket
2C
4+ L"-0i pr%(a)#'i 2%!i,a
I,3t#p
<io je =joserov vezir u vrijeme Tree dinastije te je kao takav bio vjet #inovnik. <io je na glasu kao
sveenik, pisar i lije#nik, a kao u#enjak pridonio je utemeljenju znanosti kao to su astronomija i
ar$itektura. ajvie je poznat kao graditelj =joserove piramide &mastabe' u Sakkari, blizu 6em:isa;
prvog zdanja ikad u cjelini izgra%enog od kamena.
*sprva je tovan kao pisar i mudrac te je smatran zatitnikom pisara. 7d ove drave neslubeno je
tovan u obliku kulta predaka. 8a saitskog razdoblja postao je pravim bogom, sinom 9ta$a te je u
mem:iskoj trijadi nadomjestio e:ertuma. 9ostao je zatitnikom znanja, posebno medicinskog &gr#.
Eskulap'.
9rikaz! Sveenik obrijane glave koji sjedi, a na koljenima dri otvoreni svitak papirusa &sl. 0>'.
A,#'3t#p
<io je vezir -men$otepa ***. u 7samnaestoj dinastiji, vojnik i graditelj. <io je poznat kao u#en #ovjek
koji je Gvodio sve svete knjige i vidio Totove odlikeH, a napisao je i knjigu magije.
-men$otep ***. mu je u svom $ramu u /arnaku posvetio jedan kip, a 9tolomej *,. je u =eir"el"
<a$ariju sagradio $ram oko njegova groba koji je smatran svetim.
9rikaz! <radati #ovjek koji dri svitak papirusa.
E+ Fara'i &a 2%!i
6oda su ve u Staroj dravi smatrali da je :araon ivi bog, ali od 9ete dinastije postaje samo sin
boji, ivi predstavnik bogova na zemlji, a istodobno i nji$ov sveenik. 7penito su ga smatrali
stvoriteljem svi$ stvari ili 1aovim okom, a nakon smrti postao bi 1aov tajnik ili #lan posade sun#evog
#amca. Sto su vie razni odli#nici i upravitelji teili zagrobnom ivotu, to se zasnivalo na krvnom
srodstvu s :araonom, to se vie razlika izme%u :araona i ostali$ ljudi smanjivala. Sve vea popularnost
7zirisova kulta dovela je do poistovjeenja mrtvog :araona s tim bogom. Tako je :araon nakon smrti
postao je bogom kao i svatko tko bi se utopio u ilu. Faraoni nisu tovani ivi iako se doga%alo da su
nji$ovi pogrebni bili zavreni prije smrti pa su se po#eli odravati kultovi.
-men$otepa *. tovali su diljem cijelog Egipta kao dobrotvora i #udotvora, a naro#ito u dva kipa!
-men$otep vanjskog dvorita i -men$otep ljubimac, a prikazan je kao tamnoputi bradati #ovjek.
-men$otepa ***. tovali su s njegovom enom Tij. +rci su ga poistovjetili s 6emnosom #iji je kip u
Tebi bio #uven jer je do oko 2>>. pr. /r. GpjevaoH pri izlasku sunca.
2D
>+ S!#t# 6i!ti'"#
9lemenski su :etii u preddinasti#ko vrijeme imali oblik ivotinja, ali to nisu bili bogovi sve do
kasnijeg razdoblja kada su bile personi:icirane i predstavljale su utjelovljenje nekog boga.
/ad je oslabio kult boga utjelovljenog u kralju, ivotinje su se po#ele vie tovati jer je pu#ka mata
trebala stvarnog predstavnika boanstva na zemlji. /ao to ni poneki bog nije bio dobrotvoran, tako je
bilo i zli$ ivotinjski$ du$ova! zmije u nekim oblicima te ivotinje povezane sa Set$om kao to su
crna svinja, krokodil i nilski konj u nekim oblicima, a posebno nilski rak koji je pojeo 7zirisov penis.
amjerno ubijanje sveti$ ivotinja bilo je smrtni prijestup, a slu#ajno se kanjavalo nov#anom
kaznom. <ilo kakvo ubijanje ibisa ili sokola kanjavalo se smru.
A+ S!#ti 2i&!i
<ik je opi simbol plodnosti, a u sun#anoj mitologiji #esto se susreemo s /ome:isom koji je G<ik
svoje majkeH i povezuje se s dnevnim ra%anjem, umiranjem i ponovnim ra%anjem sunca, nebeskog
teleta, svoga sina i sebe samog. <ikovi su se pokapali na mjestu uginua tako da su se rogovi ostavili
izvan zemlje. /asnije su se rogovi potraili i pokopali na drugom mjestu.
M'#!i$ 7N#,-r8
; 3eliopolisu su ga tovali kao ivog 1a, Gboga sunceH. Iivio je u $ramu u 3eliopolisu, a bio je crna,
katkad arena ivotinja, druk#ije pasmine od -pisa.
Api$ 7Hapi8
7blik boga ila, boanstvo plodnosti. ; 6em:isu je tovan kao 9ta$ov dvojnik ili Gobnovljen 9ta$ov
ivotH. /asnije je poznat kao utjelovljenje 7zirisova sina. 9ovezan s 7zirisom bio je poznat kao
Serapis koje je bio neka vrsta boga neba, podzemlja, bogatstva pod zemljom.
Smatralo se da je bio za#et po zraci svjetla koja je oplodila kravu koja poslije vie nije imala teladi.
9rilikom odabira ivotinje trebalo je provjeriti 2E razli#iti$ obiljeja na ivotinji. /ad su nali novog,
starog su ubili, alili za njime ezdeset dana te ga pokopali u Serapeumu. Iivog -pisa drali su u
dvoritu uz juni ulaz u 9ta$ovo svetite u 6em:isu gdje su mu odravali sve#anosti te ga traili
savjete.
1-&i$ 71aci$ i(i 1&3a8
<io je utjelovljenje 6onta, boga ratnika, a najvie se tovao u 3ermont$isu.
<io je crni bik, a boja dlake mu se mijenjala svakog sata. a le%ima je imao znamen supa.
1+ S!#ti !'!i
1a'20#t#t
6endesov ovan . posrednik i sudac u velikoj sva%i. Iena mu je bila
3at"me$it, boica dupin.
2E
C+ S!#ti &r&0i(i
S#2#&
aj#uveniji me%u svetim krokodilima. =rali su ga u jezeru 6oeris u FaiLNmu gdje su ga resili
draguljima i $ranili odabranim jelima.
*na#e je najvea #ast za #ovjeka bila ako je umro tako da je pao u il i pojeo ga je krokodil.
4+ S!#t# ptic#
1#''-
;tjelovljenje sunca koje je sletjelo na kamen <enben. <ila je stvorena iz vatre koja je gorjela zorom na
svetom drvu persea u 3eliopolisu.
9rikaz! ,eliki jastreb s #apljinom glavom i produenim nogama.
@astreb . najsvetija od stvarni$ ptica predstavljala je 3orusa
*bis . Totova ptica
Bastavice . *zidine ptice
E+ O$ta(# 6i!ti'"#
ma#ke . <ast
iknuemon &mungo' . utjelovljenje -tuma
lav . tovan u Beontopolisu
ris . tovan kao 6e$it u <ubastisu
zec . oblik 1aa ili 7zirisa
pas, akal, skarabej, kobra
0>
?+ Oziri$! &-(t
Egipatska se religija konstantno prilago%avala potrebama vremena i potrebama svakog pojedinog
vjernika. Egipatski mitovi nisu, kao +r#ki ili 1imski, jednom zauvijek utvr%eni. ji$ova se :unkcija
sastojala u tome da omogue ozna#avanje simbola kojima e se izraziti pojmovi. Takav je i mit o
7zirisu, koji se u toku povijesti gotovo sasvim preina#io " u zna#enju iako ne i u :ormi.
A+ P9#ta& Oziri$!% &-(ta
7ziris je isprva bio :eti osvaja#kog plemena iz sredinjeg podru#ja =elte u gradu =jeduu gdje je
zauzeo mjesto boga -ndjetija. Taj se grad kasnije po njemu nazvao 9er";sire. 9rikazivali su ga kao
kralja s kraljevskim znamenjem, koji u rukama dri dugo, kukasto ezlo i bi#, a na glavi dva pera.
9rvotno se pretpostavljalo da je 7ziris bio pravi kralj u Egiptu, a neki egiptolozi misle da je to moda
povijesno to#no. /ako se smatralo da kralj moe upravljati prirodnim silama zbog svoje velike moi,
7ziris je prvotno bio bog plodnosti, ali ve se vrlo rano
>
spominje kao bog mrtvi$. /ad je prisvojio
neke 1aove :unkcije i kad je njegov sin 3orus postao jedno od glavni$ boanstava, komponenta
plodnosti ponovo je postala vana.
1+ Oziri$ &a &ra(" ,rt!i3
jegov se kult vrlo brzo proirio i po +ornjem Egiptu gdje je poistovjeen s /$enti"-mentiuom i
prozvan G+ospodarem zapadnjakaH
>
. *ako je 7zirisovo prvotno kultno sredite bilo u =elti, vanije
sredite nastalo je u -bidu u +ornjem Egiptu. Smatralo se da je ovdje *zida pronala 7zirisovu
glavu
>
. Tako je -bid ubrzo postao omiljenim mjestom sa$ranjivanja ili su Egipani ovdje podizali
stele svojim pokojnicima. Sveenici u 3eliopolisu nisu se pretjerano suprotstavljali irenju 7zirisova
kulta ve je njegova obitelj uklju#ena u 1aov sun#ani kult. 7zirisa su u rano doba zamiljali kao
jednog od oni$ du$ova podzemlja koji su u jednom trenutku bili dobro, a u drugom loe raspoloeni
prema -u:u
>
. 7d najraniji$ vremena vjerovalo se kako je jedan od bitni$ uvjeta za trajan ivot due
nakon smrti da se tijelo o#uva te se vrilo balzamiranje. 6islilo se da to, zajedno sa $ranom, slugama i
#arolijama titi od zlonamjerni$ du$ova u podzemlju te osigurava siguran prolaz dui kroz #etrnaest
pokrajina podzemnog svijeta u ivot vje#ni.
C+ Oziri$ &a $i,2( -$&r$'-@a
/ao to je 7zirisovo uskrsnue bilo uvjet da na prijestolje stupi njegov sin 3orus, tako je preuzimanje
vlasti novoga :araona bilo signal da stari :araon ulazi u ivot vje#ni, to je potvrdilo vlast novog
:araona.
9ri tom je najistaknutiji vid 7zirisova mita u vezi s 3orusom moda bila njegova briga da ponovno
zadobije svoje kraljevstvo od uzurpatora Set$a, a ne njegova elja da osveti ubojstvo svoga oca. ;
pogrebnim obredima :araona zazivali su 7zirisa i Set$a te su drali da su oba mona u zemlji mrtvi$.
9ri kraju )este dinastije dolo je do naglog slabljenja centralizirane vlade te su procvjetale
intelektualne snage. 9ogrebni obredi, koji su bili namijenjeni samo vladaru, ve su se protezali i na
njegovu uu obitelj i aristokraciju, a od toga vremena sve i$ je vie prisvajao i obi#an puk.
7zirisov je kult snano djelovao na ljudske osjeaje. jegova se snaga u prvom redu zasnivala na
onom to je bilo dirljivo, tj. da je opaki brat ubio dobrog #ovjeka koji je naposljetku trajnim naporima
ene koja ga je ljubila stekao ivot vje#ni. S time se obi#an #ovjek mogao poistovjetiti. *stodobno je
ponovno oivjela povezanost 7zirisa s plodnou
>
; ba kao to se ljudska bia mogu nadati da e
pomou 7zirisa ivjeti nakon smrti, tako se smatralo da se pomou njega obnavlja ivot bilja i
> u Tekstovima piramida
> mrtvi$
> Bokalni :eti -bida sastojao se od ostataka te glave postavljene na drveni stup i ukraene vlasuljom, perjem i rogovima.
> -u: &mrtvo sunce' je oblik 1aa koji je svake moi putovao po dvanaest pokrajina podzemnog svijeta i razgovarao s duama
mrtvi$, korio one koje su bile zle, obasipao svjetlom dobre, irio im nosnice i doputao da diu. -u:a je trebalo braniti od
napada zli$ du$ova, ali mu je uvijek polazilo za rukom da uskrsne u novi dan.
> ili je moda do toga tek prvi puta dolo
0(
ivotinja. Tako je 7zirisov kult, kako se irio, sve vie prisvajao :unkcije kulta sunca. adalje, 7zirisa
su povezivali i s ilom, tj. njegovom generativnom snagom
>
.
9rimijeeno je da poljodjelski narodi #esto kultove plodnosti poistovjeuju s kultom mrtvi$. /ako je
7ziris sve vie postajao bogom plodnosti, poja#avalo se i njegovo prao da bude pogrebno boanstvo.
Tada je ve izgubio zna#aj zastraujueg du$a iz podzemlja i poprimio zna#aj nade iako su Egipani
jo uvijek osjeali potrebu da ga umire. 7n je bio sudac dua kojeg je trebalo uvjeriti da je preminuli
dovoljno krepostan da ga primi.
4+ 1a(za,ira'"# i p%r#2'i 2r#0i
7d #asa smrti ime preminulog zapo#injalo je imenom G7zirisH to bi smo mogli s$vatiti kao
GpokojniH. 7bredno balzamiranje trajalo je sedamdeset dana i bilo je sloen proces. 8acijelo su
smatrali da su njegovi ponizujui vidovi bili na#in kako da mrtvac sudjeluje pri 7zirisovim mukama.
6rtvo tijelo iznijeli su iz kue i smjestili u radionicu u obliku atora koju su zvali Gdobra kuaH ili
Gkua od zlataH. Tijelo najprije prali u ilskoj vodi. Tada su pobo#no s lijeve strane zarezali trbunu
stjenku te izvadili jetru, plua, eludac i crijeva. Te organe smjestili su u /anopuske are
>
, a umjesto
nji$ su stavili mirodije i smole, a kasnije su koristili platnene grude. 8atim bi kroz nos vadili mozak, a
lubanju ispunili blatom ili platnom. To je imalo svr$u da sa#uva potpun izgled osobe jer se smatralo da
bi se ka i osobnost raspali ako bi se raspao izgled. Srce je ostajalo u tijelu jer je smatrano za sredite
uma. Tijelo bi sa#uvali pomou dragocjeni$ masti i smola
>
, zatim bi ga ukrasili amuletima pa zamatali
u platnene ovoje i smjestili u lijes.
<alzamira#i su preuzimali uloge bogova koji su pomagali *zidi pri balzamiranju 7zirisa, a predvodio
i$ je G-nubisH. Ialobnice
>
su preuzimale ulogu *zide i e:tis te su nad tijelom #uvale strau sve do
pokopa. -ko se obitelj ne bi to#no pridravala obreda pokojnik bi u podzemnom svijetu postao zao
demon koji bi im mogao nakoditi.
Sama pogrebna povorka sastojala se od #amca u kojem je leao lijes, a kojeg su na saonicama vukli
volovi i ljudi. a svakom kraju lijesa kle#ale su po dvije alobnice koje su preuzele ulogu *zide i
e:tis, a zvali su i$ GlunjeH. *za lijesa ili su muki alobnici. akon nji$ kretale su se druge saonice s
/anopuskim arama, te druge ene od koji$ su neke bile pro:esionalne narika#e. ; povorci su
sudjelovali i sveenici, a posljednji su ili sluge koji su nosili stvari za koje se pretpostavljalo da e
preminulom biti potrebne na drugom svijetu. ; povorci su nosili i kipove preminulog koji su bili neto
manji od njegove naravne veli#ine, a predstavljali su njegov ka. ; ovoj dravi sjedinili su se s
likovima slugu te postali likovi uuabti koje su oblikovali tako da sli#e preminulom, a na njima
napisali njegovo ime s namjerom da umjesto njega u podzemlju vre ru#ne radove koje od njega budu
traili. 9ovorka se kretala prema groblju te su morali prije#i il. 9lesa#i i glazbenici priklju#ili su se
povorci tek pri grobu. Tu se obavljala Gceremonija otvaranja ustaH da bi se otvorio put za ponovno
ro%enje pokojnikove due. akon toga mumiju su poloili u grobnicu.
E+ S-<#'"# ,rt!i,a
Samo ako obitelj pomno obavi obrede balzamiranja, sua preminulog kona#no bi dospjela u sudnicu u
podzemnom svijetu gdje bi morala odgovarati sama za sebe. 9omagale su joj razne #arolije i smicalice
ispisane na papirusima koje su trebale umiriti bogove.
6oda se u rano doba mislilo da je su%enje duama posebno pravo 1aa, koji je kasnije postavio +eba,
a zatim Tota za predsjednike, no od 7samnaeste dinastije to je svakako bilo pravo 7zirisa. 9rijestolje u
sudnici
>
stajalo je na vr$u niza stepenica koje su predstavljale praiskonski breuljak na kome je po#elo
stvaranje. Samo prijestolje bilo je u jednoj spremnici u obliku drvena lijesa koji je bio ukraen
zmijama ureus i Sekerom povr$ poklopca. 7ziris je sjedio na prijestolju, a bio je odjeven u tijesno
priljubljenu odjeu od perja, simbola stravi#nosti. *mao je sva znamenje kraljevskog dostojanstva i
> ;obi#ajilo se da se platnena kutija u obliku mumije napuni peni#nim zrnjem, da se kvasi vodom iz ila te da klice izrastu
kroz platno. To je bilo poznato kao G7zirisovo peni#no zrnjeH.
> ; ovoj dravi vie nisu vadili utrobu. ;potreba /anopuski$ ara postala je :ormalnost, a naposljetku vie i$ nisu ni
stavljali u grob. ;mjesto toga koristili su samo kipie 3orusovi$ sinova.
> akon demokratizacije religije ta metoda primjenjivala se za :araone i odli#nike, dok su za druge upotrebljavale je:tinije
metode umakanjem u sol ili ivo vapno.
> ena preminulog i enska rodbina
> G=vorana dviju istinaH
02
boanstva! krunu atef, kraljevsko kukasto ezlo i bi# te uas koji su nosili samo bogovi. Bice mu je bilo
obojeno zeleno
>
. *za njega stajale su *zida i e:tis, ispred 3orusova #etiri sina, a u pratnji bio je jo i
-nubis. 7kolo su stala #etrdeset i dva suca koji su predstavljali #etrdeset i dvije nome +ornjeg i
=onjeg Egipta, a pored nji$ G,elika eneadaH
>
i G6ala eneadaH
>
. /ada je preminuli, uz pomo
talismana i /njige mrtvi$, sigurno preao podru#je izme%u zemlje ivi$ i kraljevstva mrtvi$, -nubis,
3orus ili 6ajet priveli su ga pred 7zirisa. ajprije se morao obratiti svakom svojem sucu redom,
zazivajui ga imenom i rei da nema krivice za bilo koji grije$ o kojem sudi doti#ni sudac. ije bio
doputen ni jedan grije$, ali preminuli je mogao tvrditi da je sasvim #ist te i prevariti bogove.
=rugom dijelu rasprave predsjedao je Tot, bog znanja i razuma. ;sred dvorane bila je velika vaga &sl.
0(' navr$ koje je #u#ao babun. 9okraj vage stajali su 6ajet i -nubis koji su pazili na vagu kako se
srce ne bi sluilo lukavtinom. =rugi likovi oko vage bili su du$ovi tijesno povezani sa ivotom
preminulog
>
. Tot je sa pisaljkom stajao kraj vage spreman da upie presudu kako je objavi -nubis. a
jednu zdjelicu vage smjestili su 6ajetin lik, a na drugu srce preminulog. -ko je srce bilo u ravnotei s
6ajet bilo je neduno ,elika eneada odobrila je povoljnu presudu i preminuli se nije smio predati
-mmutu
>
koji je #ekao da prodere one koji su proglaeni krivima. 6ajet bi tada preminulog odjenula
u perje, a 3orus bi ga odveo pred 7zirisa. 9reminuli bi pred 7zirisom ponovio da je bez grije$a te da
nije lagao, a ovaj mu je odvratio da moe otii i druiti se s bogovima i dusima mrtvi$ te mu je u svom
kraljevstvu dodijelio posjed ili kuicu s vrtom.
Smatralo se da je pokojnik duan obra%ivati 7zirisova imanja i u dobru stalno odravati brane i
kanale. 9olja blaeni$ bila su sli#na onima u podru#ju blizu Sebenitosa, a /njiga mrtvi$ opisivala je
kako preminuli ore polju uz rijeku u kojoj nema ni riba ni crva. 9okojnik je mogao izbjei taj rad jer su
umjesto njega mogli raditi likovi uuabti, a on e slobodno jedriti, pri#ati, pjevati s prijateljima i
uivati u jelima kojima ga u grobu opskrbljuju oni koji su ga preivjeli.
> plodnost
> 1a"3arak$te i -tum &jedan bog u dvije osobe', )u, Te:nut, +eb, ut, *zida, e:tis, 3orus i 3ator
> bogovi pogrebni$ obreda
> njegov ba, 6ekent, )ai i 1enenet
> neman sastavljena od lava, krokodila i nilskog konja
00
F+ Ka$'i"i raz!" Oziri$!a &-(ta
/ad se vjerovanje u 7zirisa proirilo u svem narodu, egipatska religija vie nije bila samo zbirka
magi#ni$ #arolija protiv namjera razli#iti$ boanstava i za udobrovoljavanje dobri$ boanstava nego
eti#ki sustav koji propisuje zbirku pravila ponaanja u ovom ivotu od #ega e zavisiti vje#ni spas u
buduem ivotu. 9od utjecanjem vjerovanja u 7zirisa egipatska religija postala je optimisti#nom
religijom koja je ulijevala nadu. To je samo po sebi odgovorno za nagli rast 7zirisove vanosti na
utrb 1aove.
)tovanje svetog bika -pisa, boga plodnosti u razdoblju ove drave, znatno se proirilo. /ad bi -pis
uginuo pokapali su ga kao kralja pa je bilo normalno da se, kao mrtav, poistovjeti s 7zirisom. ;brzo je
nastao novi bog nazvan ;sar"3ape
>
. +rci, koji su u /asnom razdoblju ivjeli u 6em:isu usvojili su to
boanstvo kao 7sorapisa te ga je 9tolomej *. izabrao za slubenog boga Egipta i +r#ke koje je $tio
ujediniti. 7sorapis je prikazivan sli#no 3adu s dugom kosom i bradom dok mu je do nogu bio /erber.
; treem st. pr. /r. Serapis je ponovo postao nekom vrsti sun#anog boanstva.
Tu se moe staviti kraj egipatske religije u njezinom domaem obliku.
/ao to se 7zirisom ili Serapisov kult irio diljem gr#kog svijeta, tako se irio i kult *zide i 3orusa
djeteta. *zida je postala glavno ensko boanstvo, ali u zna#enju boice majke. Tome su se protivili
prvi rimski carevi, ali kasnije su se po#eli graditi $ramovi *zidi i Serapisu. ; carstvu su tovani jo i
3ator, Sebek i *m$otep.

> egipatski oblik za 7ziris"-pis
02
O ankh Simbol u obliku kria sa zaobljenim vr$om, a ozna#ava ivot.
O atef 7sobita 7zirisova kruna koja se sastojala do bijele krune +ornjeg Egipta i dvaju
crveni$ pera.
O ba 9okojnikova dua koja uzima oblik sokola s ljudskom glavom, a bila je dio #ovjeka koji
je nakon smrti oivio. <a je povremeno posjeivao grob, osobito nou, jer je mrtvo tijelo bilo
njegovo boravite.
O djed (e) Smatralo se da djed predstavlja stablo drva potkresani$ grana, drvo tamarisa to
je obu$vaalo 7zirisovo tijelo dok ga nije nala *zida. 9osebni je 7zirisov simbol i najmoniji
simbol uskrsnua.
O ka 9reivjeli dio #ovjeka koji se iz njega izdigao kad je posljednji put izda$nuo. Ka je tada
otputovao na 8apad gdje ga je do#ekala 3ator, dala mu jesti i piti i gdje ga je susreo njegov
dvojnik ili nebeski ka. akon toga ka se vratio da boravi uz mumiju, a propao bi ako ga obitelj
preminulog ne bi $ranila.
O &art-)a obrub kraljevog imena na#injen od simbola putanje nebeski$ tijela i, jo vanije,
vje#nosti
O pent =vostruka kruna koju su :araoni nosili nakon ujedinjenja +ornjeg i =onjeg Egipta, a
sastojala se od bijele krune +ornjeg i crvene krune =onjeg Egipta; sastavni dio krune je i
ureus
O menat simbol muevnosti
O puntite . brada
O sa simbol zatite na koji se oslanja boica Taueret
O samtaui geste ujedinjenja Sjevera i @uga koje su izvodili bogovi ovijajui biljke oko
amblema ujedinjenja to je ozna#avalo temelj boanskog poretka
O sistrum glazbalo u obliku zve#ke
O tat *zidin pojas, *zidin #vor; simbol plodnosti
O uas ezlo, simbol postojanosti
O udjat 1aovo oko koje je imao slobodnu volju i nije bilo pri#vreno na 1aa &sl. 02'.
9rikazivalo se i u obliku ureusa.
O uuabti - Bikovi koje su oblikovali tako da sli#e preminulom, a na njima je ispisano njegovo
ime s namjerom da umjesto njega u podzemlju vre ru#ne radove koji se od njega budu traili.
astali su u ovoj dravi kad su se likovi koji su predstavljali pokojnikov ka sjedinili s
likovima slugu koji su noeni u grob.
O ureus Bik kobre u napadu; sastavni dio dvostruke krune pent, a prikazuje :araonovu
povezanost s bogom te vlast nad =vjema zemljama. 9rikaz predstavlja boicu Edjo koja je
bila -mon"1aova #uvarica i rigala je vatru na neprijatelje.

04