41. Ekonomski problemi Europe i Genovska konferencija 1922.g.

- ve na Kanskoj konferenciji moglo se uoiti da e jedno od centralnih pitanja Europskog ekonomskog skupa
u enovi biti pitanje RUS dravnih dugova i nacionaliacija imovine stranih gra!ana u RUS
- sovjetska vlada je uspjela da od "altikih emalja neposredno prije konferencije i enovi dobije podr#ku a
svoju ideju o opem ogranienju naoruanja u svijetu
- ierin $RUS mvp%& i njegova pratnja stigli su '% travnja '())%g% u "erlin gdje su se sastali sa *+E,
kancelarom Virtom i mvp% Ratenauom
sovjetski i njemaki funkcionari su se ovom prigodom dogovorili o me!usobnom pomaganju na
konferenciji u enovi- ahvaljujui tome sovjetska delegacija je nastavila put u enovu puna
samopoudanja i sigurnosti
- enovska konferencija odrana je od '.% travnja do '(%svibnja '())%g%
- prvobitna amisao je bila da se na njoj raspravlja o trgovini i drugim oblicima ekonomske me!unarodne
suradnje u cilju breg oivljavanja privrednog ivota i ilaska i ekonomskih te#koa u svim dijelovima
svijeta
takvom namjerom je na konferenciju do#lo )( emalja
na konferenciju je povan i S/01 ali su one poiv odbile s obraloenjem da e se na konferenciji
vi#e raspravljati o politikim nego ekonomskim problemima
- konferenciju je podravnim govorom otvorio talijanski premjer 2akta1 a atim su #efovi delegacija pojedinih
emalja inijeli politiku platformu i oekivanja svojih vlada na ovom velikom me!unarodnom skupu
or! "#or# $premjer 3%"%& je ponovio projekt o odravljenju svjetske privrede putem #iroke
me!unarodne ramjene i ekonomske suradnje
uj $artu $2R/ mvp%& je apelirao na striktno po#tivanje mirovnih ugovora
3irt je traio raumijevanje Europe a njemake privredne i financijske pote#koe
4ierin je predlagao pro#irivanje dnevnog reda konferencije politikim pitanjima- pitanjem
raoruanja i ouvanja svjetskog mira
"artu je odmah otvorio polemiku odbacujui RUS prijedlog jer nije bio u skladu sa Kanskom
reolucijom
- 2R/ delegacija je do#la na konferenciju s namjerom da ne dovoli raspravu ni o jednom problemu sve dok
se RUS ne obavee na vraanje svojih predratnih i ratnih dugova i na isplatu od#tete stranim vlasnicima
nacionaliiranih privrednih objekata i druge imovine u RUS
potajne namjera 2R/ je bila da na konferenciji i dalje vr#e pritisak na *+E, u pogledu reparacija
- neke grube procjene su pokaivale da RUS duguje sumu bliu ') milijardi latnih franaka $najvi#e 2R/& na
ime dravnih ajmova
u vei s time "artu je traio od RUS da prina sve dugove carske i privremen vlade
- sovjetska delegacija je i svojih pfortelja ivukla jedan drugi podui raun na osnovu kojeg je 4ierin
dokaivo da su apadne sile svojom vojnom intervencijom u toku gra!anskoga rata nanijele privredi RUS
#tetu od cijelih 5. milijardi latnih franaka
stoga RUS predlae da se sva dugovanja bri#u i da se budua ekonomska suradnja postavi na
potpuno ravnopravnoj osnovi korisnoj a sve sudionike
- 6ord 0or je pao na argument RUS pa je bio sklon cjenkanju1 stoga je predlagao da se bog te#kog
privrednog stanja u RUS ukupna suma dugova ne#to smanji i to brisanjem nekih od poajmica tokom 7%S%R%
- podupirajui ovaj ahtjev ali istovremeno i ao#travajui ga 6uj "artu je aprijetio da u sluaju negativnog
sovjetskog odgovora konferencija ne bi vi#e mogla nastaviti sa radom
- sobirom da je bilo jasno kakav e odgovor RUS je biti konferencija se ve tada mogla raii
njen proma#aj je bio kompletan a raloi su bili vi#estruki- oni nisu leali samo u nepomirljivosti
E*86 i 2R/ nego i u anglo9francuskim suprotnostima1 a naroito u njemako9ruskom ugovoru o
prijateljstvu
- enovska konferencija u vrijeme potpisivanja Rapalskoga ugovora jo# nije bila formalno okonana
da bi ublaila utisak proiveden ovim ugovorom i da bi spasila konferenciju sovjetska delegacija je
krajem travnja podnijela novi prijedlog- prinaju se carski dravni ugovori nainjeni do 7%S%R s time
da e biti vraeni a 5. godina kada se RUS daju novi ajmovi a obnovu privrednoga ivota
apadni savenici su odgovorili na ove sovjetske prijedloge tako #to su ahtijevali vraanje svih RUS
dugova osim ratnih
me!utim ovaj odgovor je bio bevrijedan jer ga 2R/ nije potpisala
1
4%. &roblemi "alekog istoka i 'as(ingtonska konferencija 1921 ) 1922
:roblemi 0alekoga 7stoka;
a& avr#etak podjele K7* me!u velikim silama poslije "okserskog ustanka '(..%g%
b& ilaak +/: kao velike sile koja eli K<R1 ,anduriji i K7*
c& pojava S/09a koji doktrinom otvorenih vrata eli osigurati svoj utjecaj u K7* i time su konkurencija
+apanu
d& revolucije u K7*
b& +/: '('=%g% u#ao u rat protiv *+E, na strani /ntante elei aueti *+E, posjeda u K7* i >ihom oceanu
9 '?% sijenja '('@%g% +/: je K7* predsjedniku1 generalu +uan Ae Kaju1 predala )' ahtijev kojim trai prepu#tanje
podruja1 3 B grupa ahtijeva je i#la a time da pretvori K7* u +/: koloniju
9 kineska vlada pristaje1 a +ap .)%''%'('C% potpisuje s S/09om 6ansingovu notu kojom potvr!uje )' ahtjev
a& '('C% u njoj postoje dvije vlade i dvije drave;
a& revolucionarna na jugu kojom upravlja partija Kuomintaga1 na elu Sun +at Senom
b& vojno9birokratska vlada K7* u :ekingu $legalna&
- unato rajedinjenosti u 3ersaj je K7* poslala delegaciju koja je poivajui se na Dilsonovih '= toaka1 traila;
a& da se K7* vrate sve biv#e *+E, kolonije koje sada dri +/:1 a dio su kin% nac% >eritorija
b& da se poni#ti inu!eni ugovor s +/: i '('@%g%
c& da se ukinu sva prava eksteritorijalnosti i svi neravnopravni ugovori nametnuti K7* od strane velikih sila
tokom '(% i ).% st%
- velike sile se nisu htjele odrei povlastica1 slono podrale ahtjev +/: da mu se ostave sve biv#e *+E, kolonije
u K7* i na :acifiku
- u K<R '('(%g% ibijaju anti japanske demonstracije koje su se pretvorile u ustanak kojeg +apanci uspje#no
slamaju
- namjera +/: da u RUS adri priobalne dijelove 7 Sibira i S dio Sahalina
- u prosincu '().%g% u 7stonom Sibiru bolj#evici su osnovali 0alekoistonu Republiku i ahtijevaju povlaenje
okupacijske vojske
- Rusi apoinju pregovore )E%.?% u 0aljnom1 ali beuspje#no
- otok +ap1 predmet spora ime!u +/: i S/09a s1 /merikanci ahtijevali kontrolu cijelog otoka
- +/: je ahtjev odbio i obratio se a pomo 6igi naroda koja je u veljai '()'%g% prinaje +apanu protektorat
- U S/0 B u se pojavio strah da su se +/: previ#e pribliili amer% <toju aposjedajui njem kolonije na >ihom
oceanu
- :oetak trke u naoruanju u koju se ukljuuje i 3" 1 /merikanci su se s vremenom pribliavali floti 3%"% dok su
nadma#ili +/: mornaricu na u#tr dravnog prorauna
- :ojavila se potreba prisile konkurentskih sila na prestanak utrke u naoruanju
- poetkom srpnja '()'%g% prijedlog amerikog dravnog sekretara Fjua o odravanju me!unarodne
konferencije o ogranienju pomorskog naoruanja na kojem bi sudjelovale 3"1 2R/*1 +/:1 7>/1 *7G<G1 :<R>1
K7*1 "E6
- /,ER% vlada je htjela prestanak naoruanja jer;
a& utrka s ostalim pomorskim silama je predstavljala veliko optereenje a financije
b& htjela ograniiti ekspaniju +/:
Dashingtonska konferencija; ')%studenog '()'% B E%veljae '())%
- predstavnici; S/09a $Fju&1 3%"% $"alfur&1 2R/ $"rijan& i +/: $Kato&
- centralno pitanje; ograniavanju pomorskog naoruanja
- sporaum na '@ godina petorice potpisan E% veljae '())%g% ime!u S/09a1 3%"%1 +/:1 2R/ i 7>/ s odnosom
pomorskih snaga; @ ; @ ; 5 ; '1C@ ; '1C@
- S/0 B e su se uspjele ovim ugovorom ijednaiti sa 3%"% i oakoniti svoju nadmonost nad +/:
- Ugovor etiriju sila potpisan '5% prosinca '()'%g% eliminirao je +ap B brit% Ugovor ukljuenjem S/0 B a i 2ran u
save
- kinesko pitanje; S/09a i 3%"% ele +/: ukloniti i Aantunga i odueti mu osvojene teritorije u Kini u '% svj% ratu
- E% veljae '())%g% potpisan je ugovor devet sila kojim su ograniena prava +/: u K7*
- S/0 je atraio da +/: napusti 7stoni Sibir i prihvati integritet Rusije
- Dashingtonska konferencija bila je pun trijumf S/09ove politike na 0%7
2
*9. +rapske !r#ave nakon &rvog svjetskog rata
- 3" je iskoristila /rape u borbi protiv >UR
- '('E% pobunu pod 3" vodstvom vodio je Ali od Hedosa koji je htio ujediniti sva arapska plemena
- na elu 3" vodstva bio je Lorence od Arabije
- /rapi sanali da su se 2R/ i 3" dogovorile Saj9:ico sporaumom o podjeli njihova teritorija
- :obuna uspjela1 sin /lija od Fedasa1 Feisel ulai u 0amask1 Fa#emiti se nadaju njegovom vodstvom
Ujedinjenog /rapskog Kraljevstva
- *akon kapitulacije >UR 2R/ i 3" su odluile provesti SaiH9:icov plan1 2R/ dobila Siriju i 6ibanon1 a 3" 7rak i
:alestinu
2eiselu dovolili da u 0amasku vlada kao emir $vladarIaristokrat nieg ranga&
na :ari#koj mirovnoj konferenciji1 odlueno da /rapske emlje budu pretvorene u mandatne teritorije
pod a#titom 6ige naroda1 a pod stvarnom upravom 3" i 2R/1 takvo rje#enje se nije svi!alo /rapima i
Jidovima
- u S7R se stvara :artija arap% *eavisnosti protiv 2ran%1 2ejsal se .?%.5%'().% proglasio kraljem Sirije na poticaj
3"
- u 7raku se 2eiselov brat Abdulah proglasio 7rakim kraljem
- 2R/ i 3" ele ajedniki rije#iti svoje probleme na konferenciji '().%g% u San Remu
uajamno su si prinali prava na /rapske teritorije1 2ra protjerali 2eisela i Sirije koju odvajaju od
6ibanona
3" svoje probleme sa 7rakom odluila rije#iti poivanjem prognanog 2eisela da vlada u "agdadu u ime
3"1 on je na to pristao
takvo stanje prinala je 6iga naroda
- 3" se nije svi!ao ugled dinastije Fa#enita1 pa je podrala suparniku dinastiju 3ahagita na elu s Jmen Saud
koji se '()E% g% odluio na vojni pohod protiv suparnike dinastije koju ju je potjerao i KFeda#aK B teritorija u
Lrveno more
teritorij koji je ujedinio navao je Saudijska /rabija
- u Egiptu pod formalnim suverenitetom Sultana1 od '?C@%g% pod protektoratom 3"1 pojava pokreta a
neavisnost na temelju Dilsonovih '=% toaka
3" je ukinula protektorat1 ali nametnula svog vladara1 uvela kvaiparlamentarnu monarhiju
3" vladavina nastavila u E87 do kraja 77% sv% rata
42. ,ova ekonomska politika -,E&. u /ovjetskoj Rusiji
9 Rusija iraito agrarna emlja $?)M agrarnog stanovni#tva&
- *ova revolucionarna vlast uvodi ratni komuniam u privredi cjelokupnu privrednu aktivnost potinila svojoj
strogoj kontroli1 ali pomou njega nije mogla osigurati bru privrednu obnovu
- na 6enjinov prijedlog je '()'% g% ivr#en radikalni aokret u ekonomskoj politici; napu#ten je sistem ratnog
komunima i prihvaena je tv% nova ekonomska politika koja se sastojala od vraanja u vrijeme robno B
novanih odnosa i tri#nog mehanima kao regulatora i stimulatora privredne aktivnosti
- promjene u poljoprivredi;
a& dravne rekviicije amijenjene naturalnim1 pa novanim poreom
b& osloba!anje unutra#njeg tri#ta
c& dovoljeno akupljivanje emlji#ta
d& orijentacija na seoske kooperacije
- promjene u industriji;
a& poduea kao i trgovina pod kontrolom drave
b& promet prepu#ten privrednicima
- poitivni reultati;
a& snaan napredak industrije bog obnavljanja postojeih pogona
b& u poljoprivredi napredak a 55M
- donosi se odluka da se prije!e na ubranu industrijaliaciju1 a #to su se sredstva pribavila akumulacijom itave
privrede u dr% Rukama
- 5. Bih godina u ekonomiji se provode pjatiljetke plan ravitka narodne privrede koji je predstavljao naelnu
pol% odluku a poetak velikog plana elektrifikacije1 industrijaliacije i kolektiviacije na selu
- pogodnosti a provedbu plana;
a& likvidacija frakcija i opoicije u :artiji1 puno politiko jedinstvo u emlji
b& mobilnost i angairanost masa proletarijata na ivr#avanju privrednih adataka
- prepreke a ostvarenje plana;
a& SSSR nije mogao da raunati na inoemnu financijsku pomo bog velike ekonom% krie
b& *edostatak strunog kadra
3
c& "ogati gra!ani na selu pruaju otpor
'% petogodi#nji plan $'()( B '(55&
9 ulaganje u industriju1 planovi su ostvareni $ukupna industrijska proivodnja poveana je a '.=M&1 ali se sroao
ionako niak ivotni standard radnike klase i uvjeti rada
9 provo!ena je potpuna eksproporcija imunijeg sloja seljaka i stavljanje njihovih posjeda u dravna i adruna
imanja B sovhoe i kolhoe N opadanje agrarne proivodnje
)% petogodi#nji plan $'(559'(5C&
9 ukupna industrijska proivodnja je poveana a '.?M1 rast i agrarne proivodnje
5% petogodi#nji plan $'(5?% B '(='%&
- usporeniji rast i opadanje1 rast ratne proivodnje1 nestalna pol% situacija
- ahvaljujui ovim planovima1 SSSR je irastao u pravu svjetsku privrednu silu1 treu na svijetu po proivodnji
$ ia S/09a i *+E,&
4*. ,ova sovjetska vanjska politika i sovjetsko njemaki ) ugovor o! 1922
problem granica sa "altikim emljama
- 27* neavisnost proglasila u prosincu '('(%g% 1 *+E, intervenira u 27* pod vodstvom generala fon der 8olca
koji je oborio socijalistiku vladu i austavio buroasku vlast
- 27* je nakon toga apoela borbu protiv Sovjetske RUS
- u srpnju '('(%g% akljueno je primirje- sovjeti e po#tivati neavisnost 27*1 ali pod uvjetom povlaenja stranih
trupa
- '('?%g% proglasile odcjepljenje 67>1 6/>1 ES>
- 3ersajska konferencija je u kolovou '('(%g% privremeno prinala neavisnost tih teritorija1 sovjetska vlada je
tako!er prinala odcjepljenje ovih emalja nudei im pregovore o miru i nacionalnoj neavisnosti
- 2R/ poku#ava formirati anti 9 sovjetsku ligu baltikih emalja1 pa su 27*1 ES>1 67>1 6/> i :<6+ povane u
sijenju '().%g% na konferenciju u Felsinkiju
- suprotnosti ovih emalja su bile prevelike da bi se okupile u jedan save
- ES> je poetkom veljae u +urjevu akljuila mirovni ugovor sa sovjetskom RUS1 kasnije su to uinile i 6/> i
67>
:<6+SK/
- U kolovou '('?%g% sovjetska vlada je prinala neavisnost :<6+ u kojoj su se formirale dvije politike
grupacije;
a& krajnje nacionalistika $general :ilsudski&1 sura!uje s *+E,
b&okupljena oko :<6+ nacionalnog komiteta1 raspoloenog antiruski i antiameriki1 poveivanje sa /ntantom
- poslije sloma *+E, general :ilsudski je proglasio ))% studenoga '('?%g% neavisnu republiku :<6+ koja je
apoela borbe protiv *+E, a svoje apadne granice1 protiv UKR i "E6RUS
- u ovom Oantibolj#evikomP ratu1 :<6+ vlada je imala punu podr#ku apadnih sila
- sovjeti su u prosincu '('(%g% predloili :<6+ akljuenje mirovnog ugovora
- savenici odredili da :<6+ mora ostati unutar svojih nacionalnih granica
- pod utjecajem nacionalistike euforije i velikodravne megalomanije1 buroaski politiki vrh :<6+ je odbacio
oba prijedloga
- u proljee '().%g% nova ofeniva protiv Sovjetske RUS1 poljaci u#li u K7+E3
- Lrvena armija poela adavati :oljacima pora a poraom
- 3%"% mvp 6ord Keron je predloio sovjetima akljuenje primirja i uspostavljanje granine linije sa :<6+ na
Keronovoj liniji1 sovjeti su odbili
- 2R/ vlada ,ilrana poticala je :oljake na otpor obeavajui im veliku vojnu pomo
- Rusija je htjela rabiti me!unarodnu iolaciju i uspostaviti normalne privredne i diplomatske odnosa s
kapitalistikim emljama
- <d '()=% su dobri odnosi uspostavljeni samo s pribaltikim emljama1 27*1 :<6+1 /28F1 >UR1 7R/* i *+E,
- 3"; ,ekdonaldova vlada .'%.)%'()=% prinaje SSSR i poiva sovjetske delegate da do!u na pregovore
- u 6ondonu je '=%.=% '()=%g% otvorena anglo9sovjetska konferencija
- .?%.?%'()=%g% potpisana jedan trgovaki i jedan politiki ugovor kojim sovjetska vlada mora vratiti ajmove 3"
napravljene do '('=%g% 1 a 3" e joj odobriti ajam
- ugovori nikada prihvaeni u parlamentu jer ,c0onaldova vlada gubi ibore
- 7>/; pregovori u .(%'()5%1 ,usolini .5%.)% prinaje SSSR 1 .C% potpisuju trgovaki ugovor
- '()=%g% diplomatske odnose s SSSR9om uspostavile su *<RD1 8R41 /US1 ADE1 0/*
- 2R/; radikal9socijalist Erioa postaje predsjednik vlade 7 prinaje )?% '. '()=% SSSR
- +/:; sporna toka S Sahalin1 ).% .'% '()@%g% u :ekingu je potpisan politiki ugovor o normaliaciji me!usobnih
odnosa $ +/: je pristao da napusti S Sahalin1 ali dobio dopu#tenje eksploatacije dijela nafte&
- od velikih sila jo# jedino S/0 nije prinavao SSSR
Rappalski ugovor 'E% .=% '())%
- Sovjeti raunali s *+E, kao najboljim partnerom a rabijanju versajskog sistema
- :redstavnici 3eimarske republike 2on Gekt $naelnik #taba njemake armije&1 Fae1 von ,alcan
4
- Fae je mimo mvp% Gapoeo tajne pregovore sa Krasinom o vojno9privrednoj suradnji ime!u dviju drava
- Sredinom '())%g% susret sovjetskog emisara Radeka s kancelarom *+E, 3irtom na kojem ,oskva insistirala
na politikoj suradnji1 a *ijemci na privrednoj
- U "erlinu u travnju '())% odgovoreno ja da *jem nee prihvatiti nikakvu obveu protiv Rusije1 <na e svaku
koncesiju a igradnju prvo ponuditi *jem
- Rapalskim ugovorom kojeg su potpisali 4ierin i Ratenau1 RUS i *+E, su se uajamno odrekle predratnih i
ratnih dugova i potraivanja
- ugovor u Rappalu onaio je kraj sovjetske ekonomske i politike iolacije u svijetu1 a *+E, je bila prva koja je
uspostavila diplomatske odnose s njom
- a *+E, je Rappalski ugovor naio prevagu restauracijske politike1 #to je upla#ilo 2R/ i iavalo rursku aferu
- E*86 je vjerovala da je RUS9*+E, ugovor uperen protiv :<6+1 a time i protiv 2R/ politike u Europi
- Gato je 6ojd 0or povao *+E, u 6igu naroda #to su oni odbili smatrajui da time prihvaaju status Quo
44. 'eimarska republika -1919 0 1922.1 njeni problemi i politika
- 7 poku#aja revolucije '('? B '('(% je ro!ena gra!ansko B demokratska drava
- socijaldemokrati u suradnji s gra!anskim strankama koje su prihvatile republiku i parlamentariam su
uspostavili novo Deimarska republiku i donijele Deimarski ustav od strane Ustavotvorne skup#tine
- po Deimarskom ustavu *+E, je bila parlamentarna drava s uorima u S/09a1 3" i 2R/
- politiki ivot protekao je u naku velike podijeljenosti i rascjepkanih politikih snaga *+E, dru#tva
- djelovalo je mnogo politikih stranaka;
na krajnjoj lijevici je Komunistika partija *jemake koja se protivi parlamentarnoj buruaiji i
najnaajnija je a vrijeme ekonomske i dru#tveno9politike krie '()( B '(55% g%
lijevi centar sastavljen od stranaka tv% Deim% Koalicije $socijaldemokratska stranka1 *jem
demokratska stranka1 Katoliko % demok% :artija centra&1 a na vlasti se smjenjuje s 8ra!anskom
koalicijom
na krajnjoj politikoj desnici od '(5.% g% +e naglo narasla Hitlerova *acionalna socijalistika *+E,
radnika partija
- dru#tveno9ekonomski i politiki problemi;
a& prihvaanje i ivr#avanje 3ersajskog ugovora
b& te#ke ekonomske i financijske prilike1 dru#tvena nestabilnost
c& este neuspjele revolucije
d& puevi i atentati desniarske B nacionalistike1 militaristike i monarhistike stranke
- Kapor pu militaristiko 9 monarhistiki poku#aj osvajanja vlasti u oujku '().%g%
- '()=%g% uslijed ilaska i krie dolai do stabiliacije politikih prilika
'()@% g% ,ar#al Hidenburgom iabran a predsjednika Republike kao predstavnik monarhistiko B
militaristikih pol% snaga prihvaa gra!% B demok% reim
- nova ekonomska kria $'()(% B '(55& donosi nove probleme koji avr#avaju slomom parlamentarima i
dolaskom nacionalistikog1 totalitaristikog pokreta predvo!enog Fitlerovom *acionalsocijalistikom partijom
42. &itanje njemaki( reparacija i okupacija Ru(ra 1922.g.
- isplata ratne od#tete bog otpora *+E,1 neslaganja me!u pobjednicama je prerasla u jedan od najkrupnijih
me!unarodnih problema ).9ih godina
- .'% .@% '()'%g% je odre!eno da ratna od#teta inosi ). milijardi latnih maraka1 a njeinu isplatu e kontrolirati
reparaciona komisija $2R/1 3%"1 S/09a1 7>/ $kao stalne lanice& i "E61 +/: i KSFS $kao povremeni lanovi&
- na Konferenciji 3rhovnog savjeta u Spa1 savenici su natjerali vladu Deimarske republike da nastavi s isplatom
prvih ). milijardi maraka u ugljenu
- udio reparacija 2R/ @) M1 3" ))M1 7>/ '.M1
- *+E, vlada se poivala na inflaciju i budetsku neravnoteu1 te je poticala inflaciju da bi ibjegla plaanje
- *a :ari#koj konferenciji je odre!eno da suma inosi ))E milijardi a rok od =)% god%
- *+E, nude 5. milijardi i ostanak cijele 8ornje Aleije u *+E,
- *a konferenciji u 6ondonu savenici prijete okupacijom 0uiburg1 Rurort i 0ieldorf jer je *jem odbijala
sudjelovati u pregovorima1 prijetnju ostvarili ve u oujku '()'%g%
- u 6ondonu se sastala druga sjednica na kojoj je konana svota reparacija utvr!ena na '5) milijarde latnih
maraka1 savenici su aprijetili da e aueti Ruhrsku oblast
- 2R/ $:oncare i 2o#& ve je pripremala aposjedanje Ruhra
- u *+E, novi kabinet na elu s vo!om katolikog desnog centra 3irt1 Ratenaua mvp%1 alau se a ivr#avanje
ugovora
- to nije bilo po volji *+E, #oviniste1 pa su ubili Ratenaua )?%.E% '())%g%
- *+E, vlada je atraila #estomjeseni moratorijum a isplatu od#tete #to joj 2R/* odbija1 ali je 6ojd 0or
htio pomoi
- 2R/ mogla prihvatiti moratorijum ali ako joj se predaju na eksploataciju rudnici ugljena u Ruru
5
- 6ojd 0or je savao me!usaveniku konferenciju u 6ondonu1 koja je odrana C9'=% .?% '())%g%
- :oincare $2R/& moe prihvatiti odgodu reparacionih obavea pod dva uvjeta;
a& da joj se da Rur
b& da joj se odgodi vraanje ratnih dugova 3"1 S/0
- Konferencija avr#ena be ikakvih reultata jer je 3" htjela poni#titi dugove1 a S/0 ne
- :oincare adovoljan odbijanjem jer mu preostaje mogunost daljnjeg pritiska *jem
- S/0 je naklonjeniji prema *+E, u pogledu reparacija jer planira investirati kapital u tu dravu
- Gato '())% mvp% S/09a Fju predloe plan koji je ukljuivao;
a& *jem se nee osloboditi obvee plaanja reparacija
b& osloba!anje pitanja reparacija od svih pol% optereenja
c& oduimanje i nadlenosti Reparacione komisije i predavanje grupi finan% Eksperta
- 2R/ je odbila ovaj plan1 a *+E, osjeajui nesuglasice ime!u 2R/1 S/09a i 3%"% poinje provoditi politiku
otvorenog sabotiranja reparacijskih obavea koju je provodio Kunoovog kabineta
- odravana jo# jedne savenike konferencije u 6ondonu od (% prosinca% '())%g% na kojoj je 7>/ predstavljao
"enito ,usolini
- :oincarea podran od "E6 i 7>/ odluuje okupirati Ruhra
- :ovod a to je bilo ka#njenje njem isporuke ugljena koje #alje u 2R/ i "E6 na ime reparacija
- :incare saiva konferenciju u :ariu1 na kojoj obavje#tava savenike o 2R/ namjeri da aposjedne Ruhra
- "onar 6ou $3%"% premjer& je bio nemoan1 pa je samo ijavio da ne odobrava okupaciju1 ali joj se nee silom
usprotiviti
- ''% .'% '())%g% "E6 i 2R/ diviije okupirale Esen1 "ohum1 0ortmund
- *+E, pruaju pasivni otpor okupatorima #trajkajui1 sabotirajui i organiirajui pobune
- reakcija 2R/ na ovaj oblik otpora je bilo uvo!enje o#tre vojne diktature
- okupacione vlasti su uvele vlastite slube da bi se eksploatacija rudnika i industrije mogla nesmetano vr#iti
- *+E, vi#e nije raspolagala industrijom svoje privredno najjae oblasti1 trpi gubitke bog astoja u mnogim
privrednim granama koje su avisile od proivodnje ugljena
- to je pogor#avalo i onako te#ku situaciju1 a vlada je #tampala sve vi#e novca1 #to je dovelo do stra#ne inflacije
- SSSR osudio okupaciju1 7>/ odobrila1 S/0 i 3" sudrane
- u lipnju '())%g% *+E, je uputila notu savenicima da je spremna prihvatiti uvjete nepristrane me!unarodne
komisije koja e odrediti visinu reparacija i tempo njihova plaanja koje su jamili prihodima i dravnih
eljenica1 carinama i potro#akim poreima
- 2R/ vlada je prihvatila ponudu jer;
a& eli se oduprijeti prijeteoj inflaciji a #to treba 3" financijska sredstva
b& nadolaei ibori
- *+E, ahvaa radnika revolucija1 vlada Kunoa je pala1 amjenjuje je Atreermanova1 a atim ,arksova u
kojoj je mvp% bio Atreerman
- *+E, vlada je kapitulirala pod 2R/ pritiskom1 :oenkar eli provesti progla#enje neavisnih njem% 0rava na
Rajni pod protektoratom 2R/
- Separatistiki pokret na Rajni se rasplamsao po avr#etku Rurske krie i nekoliko pojedinaca je proglasilo
neavisne rajnske republike
- 3" protestira1 2R/ se povlae i odbijaju podr#ku separatistima kojima su se htjeli okoristiti
- <snovana dva komiteta1 jedan pod vodstvom 0oa koji je imao adau rje#avanja pitanja reparacija koji donosi
0oeov plan;
/& stabiliacija marke
"& pronalaenje sredstava a isplatu reparacija
L& pronalaenje naina prebacivanja sredstava
0& privredno jedinstvo *jem
E& ?.. milijuna maraka poajmice *jem
- nije odre!en inos reparacija i rok a vraanje
- 2R/ i *jem pristaju1 :oenkara nakon ostavke amjenjuje Erio koji napu#ta Rurh
- Rurska afera ipak povoljno avr#ila a *+E, jer je olabavila versajski sistem
6
43. 4spon /taljina i likvi!acija lijeve i !esne opo5icije
- SSSR osnovan kao savena drava sastavljena od vi#e posebnih nacionalnih jedinica na temelju 0eklaracije o
stvaranju Savea Sovjetskih Socijalistikih Republika i prosinca '())% i Ustava federacije i '()5I)=%g%
- savena komunistika partija $bolj#evika& bila je i nosilac cjelokupnog politikog sistema diktature proletarijata
u RUS1 a na elu partije bio je Lentralni komitet sa :olitibiroom kao ivr#nim organom
sve nebolj#evike grupe i organiacije su abranjene
- u jednopartijskom politikom sistemu1 uloga vodeih linosti vrha postaje veoma nagla#ena
- a vrijeme 6enjina1 njegov neosporni autoritet je iskljuivao duboke politike potrese u partijskom i dravnom
vrhu
- polariacija snaga u :olitibirou
Zinojev, Kemenjev i Staljin ine KtrojkuK1 cilj im je bio;
a& onemoguavanje ahtjev a uvo!enjem veeg demokratima u partiji
b& spreavanje Trockog $astupa stajali#te demokratiacije& da se domogne 6enjinove
funkcije u partiji
- to im i uspijeva1 utjecaj >rockog u :olitibirou slabi1 ali '()@%g% do#lo je do raspada KtrojkeK kada su se Ginojev i
Kamenjev pribliili >rockom $Klijeva opoicijaK& i sukobili se s Kdesnom strujomK uharina, !ikora i
Tomskoga oko koncepcije daljnjeg prirodnog ravoja SSSR9a
- generalni sekretar partije Staljin stao je na stranu desnih1 koncepcija *E:9a ouvana
- '()C% >rocki je iskljuen i :olitibiroa1 poku#ava u partiji i javnosti iavati revolt protiv Staljina
- poku#aj je propao1 >rocki je iskljuen i partije1 '()(%g% je prognan i Rusije1 ljevica se raspala
- Staljin se sukobljava sa desnicama bog tempa i metoda daljnje socijalistike igradnje jer je elio bru
kolektiviaciju sela
- Staljin je '()(% poraio desnicu u pomo odanih ljudi koje je tokom ).9tih uveo u partiju
- SSSR prelai na petogodi#nji plan i kolektiviaciju sela
- vlast je bila koncentrirana u rukama Josi"a #isarionovi$a Staljina
- '(5=% B '(5? provodi istke1 prije svega uperene protiv nekada#njih vodeih linosti SK: i njihovih pristalica u
pomo montiranih su!enja1 ubijani ili poslani u koncentracione logore u Sibir $rije je o milijunima ljudi&
- preivjeli su samo Staljin i Kolontaj
- posljedice istki; a% emlja je baena u neogranienu vlast birokracije1
c& svaka sloboda je bila uni#tena1
d& nestalo je pravne i osobne sigurnosti gra!ana
e& politika deorijentiranost i vojna nespremnost SSSR9a
46. 7a8i5am u 9taliji -gene5a1 program1 ra5voj.
- javlja se u 7>/ nakon 7% sv% Rata1 kad i nacional socijaliam u *+E,
- 7>/1 iako pobjednica1 proivljava politiku i socijalnu kriu
i *+E, i 7>/ su se kasno ujedinile1 pa je u obje drave bio iraen nacionaliam
- i snanog nacionalima i imperijalima nastali su u Europi pokreti koji tee stvaraju jake nacionalne drave1
autoritarne i u unutra#njoj i u vanjskoj politici
- 7>/ je imala snanu privredu1 soc% problemi su bili iraeni1 bogato kulturno naslje!e1 nejednako ravijena
$bogatiji S i siroma#niji +& i nije imala energetskog potencijala niti prirodnih ivora1 a sve su to pretpostavke a
ravoj moderne kapitalistike drave
- dru#tveni problemi proilaili su i;
a& aristokracija je bila malobrojna1 be emlja#a mnogo
b) sloj osiroma#ene aristokracije koji se bavi politikom specifino samo a 7>/
c& elja a brim prosperitetom1 ali a to nemaju kolonija
- reakcionarnu gra!% 0iktaturau je omoguila;
a& estoka privredna i dru#% kria nakon '% svj rata
b& naglo bujanje radnikog pokreta $Komunistika partija&
c& revolucionarni nain rje#avanja problema
d& neispunjene imperijalistike tenje 7talije
- '(?E%g% i#la je osvojiti Etiopiju1 doivjela katastrofalan pora od domorodakog stanovni#tva
- '(5@% g% ponovo napada Etiopiju i te#ko su ovaj puta savladali domorodako stanovni#tvo
- osvajanje 6ibije1 pod upravom >UR carstva1 uspijeva jer je >UR carstvo bilo aokupljeno "alkanskim ratovima
- 7>/ se dokopala 67"1 svoju vlast je mogla provoditi samo u obalnom djelu
7
- kada se 7>/ ujedinila1 to ujedinjenje je nosilo gra!anstvo1 stvorena je parlamentarna demokracija s monarhom
na elu koji je imao repreentativnu ulogu i nikakav pol% utjecaj
- 7>/ politikom scenom vlada liberalni oslobodilaki pokret koji je podijeljen na;
a& 0esni lberali $Solandra i Orlando&
b& lijevi liberali $Mitti, Tittoni i aloja&
c& liberali centra $Giollitti&
9 me!usobno nisu poveani1 imjenjuju se na vlasti
- &iollitti je bio najuglednija politika linost prijeratne 7>/1 do '('=% on je tako dominirao 7>/ politikom
scenom da se taj period ove K8iollittijevo vrijemeK
- a liberalni politiki pokret osnovna karakteristika je snaan nacionaliam
- najjaa oporba liberalima bili su socijalisti1 podijeljeni na;
iste marksiste i anarhiste a koje je karakteristika da su internacionalna grupacija
jedna grupacija je astupala postupne reforme1 a druga je bila protiv reformi a revolucionarni pristup1
a trea grupa je bila najradikalnija i alagala se a revoluciju i diktaturu proletarijata
- socijalisti su jaki i '('(%g% na iborima su dobili '@. parlamentarnih mjesta
sukobi su apoeli kada je 7>/ u#la u rat jer je bila u saveu sa /US9U8R i *+E,1 te je bila obvena
braniti savenice ako bi bile napadnute
rat je apoeo napadom /US9U8R1 pa je 7>/ proglasila neutralnost jer je htjela vidjeti ravoj situacije i
#to se i toga moe ivui
ugovor o >rojnom saveu imao je lanak C% koji je kaao da ukoliko se promjeni odnos snaga na
+adranu1 <rijentuR suprotna strana ima pravo na teritorijalne kompenacije
- 7>/ je ato atraila od /US9U8R koja je napala SR"1 na temelju l% C i bog promjene statusa Quo +uni >irol i
>rst1 kasnije i dijelove +adrana
- /lternativa je bila da prije!e na stranu /ntante
- 8iollitti je astupao politiku pregovaranja sa /US9U8R da bi se a neutralnost dobilo #to vi#e teritorija1 a
Solandra smatra da 7>/ treba iskoristit pobjedu /ntantei ui u rat odmah jer e on bro avr#iti
- Ga tajne pregovore u 6ondonu s /US9U8R i /ntantom su nale obije strane
>rumbi sanao a pregovore na kojima se raspravljalo o teritoriju KSFS1 javio Supilu koji se nalaio u
:etrogradu #to je iskoristio a ragovor sa Sa'onovim1
Saonov ne pristaje pomoi1 ali se alae da se 7>/ prepusti #to manje
- u /US9U8R predsjednik vlade >isa se protivi davanju +% >irol jer se bojao da e i "U8 imati slina
potraivanja a neutralnost
- nakon sklapanja 6ondonskog ugovora1 /US9U8R delegat odlai u 7>/ kod 8iollittja iraiti spremnost davanja
teritorija u amjenu a 7>/ neutralnost
8iollitti je oti#ao kralju i a sobom je imao parlamentarnu veinu
- me!utim1 liberali desnice odluili aktivirati mase1 organiiraju demonstracije na elu s 0anuniom
tako je 7>/ u#la u rat u kojem je bila krajnje neuspje#na1 nekoliko puta pred kapitulacijom1 ravila se
jaka ratna propaganda
- propagiralo ne individualno herojstvo poput 0anunicijevog koji je sudjelovao u bombardiranju "ea i
organiirao K/rditeK $elitne dobrovoljake jedinice ultranacionalista&
- reultat rata je bilo pola milijuna mrtvih1 a preivjeli su se vratili u 7taliju pogo!enu te#kom ekonom% kriom
- poljuljan je ugled 7>/ kao sile1 vojska je bila indoktrinirana1 val inflacije1 nedostatak sirovina1 neaposlenost1
pad proivodnje1 opa glad1 nikakav ivo1 veliki uvoR
'('(%g% 7>/ se nalaila u predrevolucionarnom vrenju;
liberali nemaju rje#enje1 pa su dovolili masovnu emigraciju u S/0
- jaaju socijalisti koji su stekli popularnost me!u radnicima1 na selu je popularna stranka K:opularaK
$demokratsko9katolika stranka&
- ultranacionalisti su bili malobrojni1 pa su jedinu #ansu vidjeli u suradnji sa vla#u1 isticali su brigu a
domovinu1 optuili su parlamentariam i demokraciju a kriu u emlji1 iraavali elju da se igradi vlast u
kojoj bi pojedinac bio u slubi nacionalne drave
- nacional9socijaliam a ideal ima rasu
- na konferenciji mira u :ariu je nesposobnost 7>/ vanjske politike samo jo# vi#e ojaala ultranacionaliste
- 0anunio1 najvei autoritet1 vojvoda (a) osta i ,ussolini su bili disidenti koji su eljeli doi na vlast
- ,itti postao predsjednik vlade1 dolai do rascjepa na politikoj sceni1 ultranacionalisti reagiraju 0anunijevim
pohodom na Rijeku
'('(%g% organiiran je bor tv% K"orbenih snopovaK $2asci di combattimento&1 fa#istiki pokret koji se
ogra!uje od postojeeg stranakog sistema i vrhovna im je vrijednost domovina1 a ne nacija
- program je sastavio ,ussolini koji je bio socijalist1 a propagirao je upotrebu fiike sile pri realiaciji svojih
politikih ciljeva1 jegra su bili desniari i nacionalisti1 glavni cilj borbe B protiv socijalista $ne komunista& a
preuimanje radnike potpore
8
- program se sastojao od;
a& ostvarenja soc% Reformi
b& ukidanja pol% partija
c& formiranja jake vlade
d& osvajanje Rijeke i 0almacije
komunista jo# nema u 7>/1 fa#isti su u poetku malobrojni1 ali dobro organiirani1 pa u kratko vrijeme
stjeu prista#e u velikim gradovima1 ipak su na iborima '('(%g% dobili malo glasova1 a socijalisti
pobijedili
organiirani su piramidalno1 na elu svake piramide ras $etiopijski aristokratski termin&
- lanstvo je bilo ranoliko; lutalice1 kriminalci1 gra!anstvo1 inovnici1 biv#i vojnici
- prve sljedbenike su dobili na selu na raun stranke populare
- '().% generalni #trajk kojim je stalo sve u emlji
liberali ne poduimaju radikalne mjere a spreavanje auimanja tvornica #to je abrinjavalo vlasnike
fa#isti slomili #trajk bog lo#e organiacije socijalista i tako je spa#ena liberalna vlast
to je pokaalo krupnim kapitalistima da su oni jedina snaga na koju se mogu osloniti u ouvanju svojih
ekonomskih bogatstva1 pa su ih poeli financijski pomagati
- '().%g% bilo je ). ... lanova fa#ista1 dok '())%g% ve ih je bilo 5.. ...
- raslojavanje ljevice1 na kongresu u 6ivornu '()'%g% socijalisti se dijele i nastaju ultrasocijalisti $komunisti&
- socijalisti jo# uvijek jaki1 na iborima dobili ')) poslanika mjesta1 a komunisti su dobili 'E
- 0anunijev boravak u Rijeci omoguio je proboj ,ussoliniju na elo fa#istikog pokreta
- 8iollitti je obeao pomo fa#istima da u!u u parlament1 ako ,ussolini ostane pasivan na protjerivanje
0anunija i Rijeke
- 8iollitti na iborima '()'%g% ia#ao je sa tv% listom *acionalnog bloka u kojem su bili i fa#isti koji su uspjeli
dobiti 5@ poslanikih mjesta
- 8iollitti je vjerovao je da e ulaskom fa#ista u parlament otupiti njihov radikaliam i da e mu dobiti njihovu
pomo u obraunu protiv socijalista i komunista1 vjerovao da e manipulirati fa#istima
- '()'%g% kongres u Rimu na kojem fa#isti postaju stranka na elu koje se nalai vo!a ili due
program velia nacionalnu dravu1 suprotstavlja se socijalistima1 istie ahtjev a jakom 7>/
autoritarnom prema gra!anima ali i drugim dravama1 potpora u srednjem gra!anstvu
fa#isti ele uni#titi parlamentarnu demokraciju1 a ,ussolini uspijeva svome vodstvu nametnuti
ajednike ciljeve 1 te tako stvoriti monolitnu totalitarnu stranku
- liberali koji su jedini mogli sprijeiti fa#iste1 nastavili su sa svojom politikom me!usobnog osporavanja i
uestalih smjena vlasti $,ittija je naslijedio 8iollitti&
- 8iollitti akljuio da bi bilo dobro da vlast preume neka benaajna linost koju bi on mogao manipulirati
- na elo 7>/ vlade je instalirao benaajnu linost Factu koji se ubro odvaja od 8iolitija i poinje provoditi
svoju politiku
- opoicija $socijalisti i komunisti& su posva!ani1 snaga im slabi
- dvor se prepla#io fa#ista1 vojska je bila vjerna kralju1 ali pod utjecajem fa#ista1 kasnije i policija
- '())%g% fa#isti su postali aktivni u demonstriranju svoje moi *organiirali manifestaciju tj% tv% ofenive fa#ista
u gradovima&
vrhunac tih manifestacija bilo je auimanje vijenice u ,ilanu *fa#isti su govorili da su mar#evi samo
vjeba a Kmar# na RimK&
socijalisti i komunisti se udruuju u Save rada1 te organiiraju ponovo generalni #trajk kojeg su ugu#ile
vlada i fa#isti
- fa#isti su se ponovo proklamirali kao jedina snaga u dravi koja moe #tititi krupni kapital i otkloniti KcrvenuK
opasnost
- u *apulju je do#lo do okupljanja =. ... crnih ko#ulja koji su trebali krenuti na Rim u kojeg ulae )?%'.%1
,ussolini sam nije sudjelovao jer nije elio doivjeti sudbinu 0anunija
2acta u dogovoru sa ,ussolinijem daje ostavku i iaiva kriu vlade
njegovi ministri traili od njega da ode kod kralja te da atrai od njega uvo!enje ivanrednih mjera
2acto1 neovla#teno predlae kralju da ne potpi#e dekret o uvo!enju ivanrednih mjera1 te ga savjetovao da se
nagodi sa fa#istima1 na #to je kralj pristao
- kad se proulo da nee biti uvedene ivanredne mjere i da se nee angairati vojska1 tada su fa#isti krenuli u
mar# na Rim
tada kad je kralj 3itorio Emanuele 777% pristao na to da ,ussolini preume vlast1 krenula je parada1 a
ne osvajanje Rima $?.%... fa#ista&
- kralj je nao da fa#isti nemaju realne snage a vlast1 pa je htio sastaviti vladu od liberala desnice na elu sa
Solandrom
9
,ussolini na to nije pristao1 kralj je popustio i dao ,ussoliniju mandat a sastav vlade1 stranka koja
ima 5@ mjesta je do#la na vlast
- ,ussolini je morao sastaviti koalicionu vladu u kojoj je on bio predsjednik vlade1 ,U:- ,3:1 fa#isti su dobili
ministarstvo pravde $sudstvo&1 ministarstvo financija i novooslobo!enih emalja
ostala ministarstva su bila podijeljena ime!u liberala desnice i centra i to onih a koje je nao da su
skloni fa#istima
- ,ussolinijev prvi govor u parlamentu bio je o#tar jer je najavio parlamentu da ukoliko se nee pokoravati
fa#istima1 bit e uni#ten
- parlament je ukaao povjerenje ,ussolinijovoj vladi $sa 5'E a1 '.E protiv i C sudranih glasova&
,ussolini je atraio od parlamenta da mu iglasa ivanredna ovla#tenja ime bi mogao djelovati be
dopu#tenja parlamenta
- poetkom '()5%g%legaliirao je crne ko#ulje $posebni odredi partijske vojske adueni a ivo!enje nasilnikih
akcija& kao dobrovoljna policija nacionalne sigurnosti
- ,ussoliniju je bilo jasno da e te#ko dobiti veinu u parlamentu1 stoga se odluio a novi iborni akon koji e
mu omoguiti da dobije veinu u parlamentu
a to mu je bila potrebna podr#ka liberala1 tj% 8iollittija i Solandre1 te su se dogovorili da novi iborni
akon omogui stranci s relativnom veinom da dobije )I5 mandata u parlamentu
- ,ussolini je bio u strahu da akon nee proi1 pa je priprijetio parlamentu diktaturom
- u proljee '()=%g% odrani su novi ibori1 prije toga fa#isti su postigli uspjeh jer su dobili Rijeku Rimskim
sporaumom sa KSFS
- premda su imali cijelu dravnu birokraciju na raspolaganju1 na iborima su doivjeli relativan neuspjeh
- dobili su E=M glasova1 tj% 5C= poslanikih mjesta od njih @5@1 a fa#isti su dobili )C@ mjesta
- kod prvog asjedanja parlamenta +atteoti odrava govor protiv ,ussolinija da je krivotvorio iborne
reultate, a potom je i ubijen jer je odrao jo# jedan govor protiv ,ussolinija
')5 astupnika se odvajaju i osnivaju grupaciju K/ventinK1 protestirali protiv ubojstva ,atteotija i trae
podr#ku Solandre i 8iollittija i kralja koji ih odbijaju
- ,ussolini se odluio odrei ,U:9a1 sami /retinci nisu eljeli na nasilje odgovoriti nasiljem i bog toga je
,ussolini uspio stabiliirati svoj poloaj
- Kralj nije podrao /ventince jer se bojao da fa#isti ne postanu ponovno republikanci
- /ventinci dobili dokae da je ,ussolini odgovoran a ubojstvo ,atteotija1 ali ,ussolini se toliko uvrstio na
vlast da je apoeo sa apljenom protivnikih novina1 pritiscima i tunjavom politikih protivnika
- :ostaje vrhovni poglavar 7>/1 uvodi diktaturu fa#ista1 preuima itavi dravni aparat1 postavlja ministre kao
pomonike1 u vladi je imao apsolutnu vlast
- kralj je imao totalno benaajnu ulogu1 ali je formalno imao pravo da opoove predsjednika vlade1 premijer je
formalno odgovarao kralju kojem nije padalo na pamet da poove ,ussolinija na odgovornost
- '()@%g% donijeti su akoni koji su uvrstili fa#istiku vlast;
abrana slobodnog udruivanja1
dravni inovnici mogu biti samo oni koji uivaju povjerenje vlade1
akon koji onemoguava rad #tampe1
akon o oduimanju gra!anskih prava onima koji rade protiv dravne vlasti1 a koje procjeni reim B time
mogu eliminirati svakoga
vlada je atraila1 a parlament je prihvatio da se odumu /ventincima i komunistima mandati
- '()?%g% raspisani jednostranaki ibori
- 8iollitti1 <rlando i Solandra diu glas1 moraju bjeati i 7>/
- '()(%g% novi parlament bio je u potpunosti sastavljen od fa#ista
najvi#e dravno tijelo bilo je 3eliko fa#istiko vijee koje '(=5%g% kada je 7>/ gubila rat1 iglasalo
nepovjerenje ,ussoliniju
osloba!a ga Fitler i ,% osniva marionetsku dravicu na S 7>/ kojom upravljaju *+E,
- ,ussolini se kao vladar pokaao kao dobar splektaro#1 manipulator javnosti
- stranka je organiirana po atvorskoj hijerarhijskoj strukturi, stvorio kult vo!e
- viija fa#istike drave kao korporativne drave u kojoj gra!ani nisu podijeljeni1 nema klasne borbe
- drava je trebala biti skup organiacija koja obuhvaa sve ljude jedne prirodne oblasti be obira jesu li
poslodavci ili radnici *ideja preueta od Sorela&
- uspostavljena korporativna drava :oveljom rada '()C% koja je predstavljala pol% mehaniam a javno
onemoguavanje klasne borbe u dru#tvu1 a u potpunosti je astrla parlamentariam
10
4:. ;ugoslavenski)talijanski o!nosi1 pitanje Rijeke i Rimski ugovor o! 1924.g.
- nakon Rapalskog ugovora i ''% '().1 7>/ nije ivr#ila svoj dio ugovora i napustila Su#ak1 "iograd1 :ako#tan1
:a#man1 0ugi otok
- u Santa ,argariti1 .(%.= '())%g% akljuen sporaum kojim se 7>/ obaveala da e ivr#iti Rapalski ugovor1 ali
ne napu#ta Rijeku
- dolaskom ,ussolinija na vlast '.% .) '()5%g% ratificirane su konvencije i Rima i Santa ,argarite1 a u oujku su
7>/ trupe konano napustile dijelove 0almacije
- pitanje Rijeke; ,usolini se elio pribliiti ,aloj /ntanti preko 4EF< i radvojiti je od 2R/1 ali mu to ne
uspijeva
- ,usolini je odluio najprije pritiskom slomiti +U81 ueti Rijeku i preko nje se pribliiti ,aloj /ntanti
- u rujnu je u Rijeku stigao general 0ardino kao 7>/ guverner 1 agresija 7>/ na Rijeku
- +U8 vlada je u jesen '()5%g% bila prisiljena pristati na aneksiuju i sklopiti pol% pakt u Rimu )C% sijenja '()=%
- *jime se 7>/ obveala da e se boriti a ouvanje statusa Quo na "alkanu i u :odunavlju1 usmjeren protiv 2ran
politike u Europi
- 'E% oujka '()=%g% ivr#eno pripajanje Rijeke 7>/
49. &oku8aji organi5acije kolektivne sigurnosti u Europi 1924. ) 192:.
- kolektivna sigurnost je ukljuivala;
a& garancije a ouvanje postojeeg teritorijalnog i politikog stanja u Europi1
b& garancije protiv revan#ima *+E, i drugih pobije!enih emalja1
c& garancije protiv reviije mirovnih ugovora1
d& garancije protiv #irenja bolj#evimaR
- poku#aji igra!ivanja garantnih sistema ugovorima ime!u pobjednikih sila1 okupljanjem malih emalja oko
2R/ ili stvaranjem kolektivne sigurnosti u okviru 6ige naroda1 nisu dali oekivane reultate
- jedan od najdjelotvornijih i najtrajnijih sistema1 bio je skup me!udravnih ugovora nastao '()@%g N 6okarno9
pakt
- Rajnski pakt ili pakt o statusu Quo u Rajni 9 '())%g% predsjednik *+E, vlade Kuno predlagao da *+E, politiki
garantira postojee 2R/ granice
- *jime bi se *+E,1 2R/1 3%"% i 7>/ sveano obveale da se vi#e nee sluiti silom u me!usobnim odnosima1 da
e po#tovati postojee me!usobne granice i da e *+E, po#tivati demilitariirani status Rajnske oblasti
- 2R/ nije bila odu#evljena jer je morala okonati okupaciju Rajnske oblasti1 ali odgovara da bi garantni
sporaum sa *+E, mogla prihvatiti1 ali tako da se u njega ukljue i 2R/ ugovori sa :<6+ i 4EFS6<
- u 2R/ je pao kabinet Erioa1 a naslijedila ga je vlada :enlevea1 s "rijanom na elu mvp% Koja je eljela provoditi
pol% kolektivne sigurnosti
- "rijan je sredinom lipnja '()@%g% pisao Atreermanu da 2R/ vlada prihvaa memorandum pod uvjetom da
*+E, u!e u 6igu naroda i da garancije obuhvate "elgiju
- '()@%g% odrana konferencija o sigurnosti u G Europi u 6okarnu $@%9'E% listopada '()@%g&
- sudjelovale *+E,$Atreeman&1 2R/$"rijan&1 3%"%$4emberlain&1 7>/ $,ussolini prvo odbija doi jer se nee
raspravljati o granicama na "remenu1 ali nakon pritiska 3" popu#ta& i "E6 $3andervelde&1 :<6+ i 4EF6<
- 2R/ i "E6 su napustile gradove Rurort1 0uibur i 0ieldorf1 a atim i cijelu Rajnsku oblast
- 2R/ je namjeravala potegnuti pitanje granica :<6+ i 4EFS6<
- "rijan je na konferenciji atraio da se u sluaju *+E,9:<6+ rata dovoli ulaak 2R/ trupa u demilitariirane
dijelove Rajnske oblasti1 #to je i odlueno
- u vei s prijemom *+E, u 6igu naroda1 konferencija je jednoglasno usvojila britansko stajali#te da ne moe biti
govora o akljuenju pakta be istovremenog ulaska *+E, u 6igu naroda
- ako e *+E, ui u 6igu1 trai osloba!anje od sudjelovanja u vojnim akcijama 6ige i osloba!anje odgovornosti
a iaivanje 7% Svj% ratai dobivanje dopu#tenja dranja kolonija
- ipak odustaje od ovog drugog ahtjeva1 ali uspijeva se iboriti a prvi
- *+E, vlada se eljela osigurati od neposrednog ili posrednog sudjelovanja 6ige naroda u akciji protiv SSSR9a
- najvaniji akt usvojen na konferenciji je ugovor *+E, sa 2R/ i "E6 o me!usobnom garantiranju granica
odre!enih 3ersajskim mirovnim ugovorom
- ako *+E, trupe u!u u demilitariiranu onu1 2R/ bi imala pravo da vojno intervenira protiv *+E,
- 2R/ se iborila a;
a& arbitrau u sluaju *+E, nastojanja da promjeni status Quo :<6+ i 4EFS6<
b& me!unarodnu sankciju svojih ugovora o prijateljstvu s :<6+ i 4EFS6<
c& uredno otplaivanje reparacija *jemake
11
- 5'%.'%'()C% Save 0ru#tva naroda opoiva Komisiju a kontrolu *+E, naoruanja i time daje *+E, potpunu
slobodu kr#enja odredbi 3ersajskog ugovora
2%. &olitika fa8istike 9<+ na $alkanu i u /re!njoj Europi 1924)192:
- prve dvije godine ,usolinijeve vlade nisu bile tako uspje#ne u vo!enju politike prema /6" i 8R4 kao prema
+U8
- 8R4K/;
- kao povod a napad1 ,us% je koristilo ubojstvo 7>/ generala >epelinija
- 7>/ vlada je uputila ultimatum u kojem je traila energinu istragu u kojoj bi sudjelovali i 7>/ istrani organi1
- 8R4 je odbacila nekorektni ultimatuma1 a 7>/ vojska je bombardirala a potom i auela otok Krf
- 8rci su se poalili 6igi naroda1 gdje su nai#li na punu podr#ku E*86
- 8R4 odluila sama provesti istragu i kaniti krivce
- 7>/ adovoljna1 napu#ta otok Krf
- /6"/*7+/;
- rasplamsao se estoki socijalno9politiki sukob ime!u vlade /hmeda Gogua i vlade *olija
- sukob je avr#io bjeanjem Gogua i mnogih njegovih sljedbenika u +U8
- vladu sastavlja *oli kojeg +U8 smatra 7>/ ovjekom i progla#avaju ga opasnim bolj#evikom
- +U8 je vojno pomogla Goguu da u prosincu '()=%g% upadne u /6"
- igledalo je da e u /6" +U8 utjecaj potisnuti 7>/ utjecaj
- podrana od 3%"% 7>/ se pretvara u najvanijeg nosioca imperijalistike ekspanije velikih sila na "alkanu i u
:odunavlju
- planovi fa#istikog reima;
a& energina ekspanija na me!unarodnome planu
b& aktivna vanjska politika na "alkanu1 u :odunavlju1 na Sredoemlju i u /frici
- E*86 je podravala 7>/ ekspaniju elei na ,editeranu igraditi protuteu 2R/ floti1 a u +7 EUR rabiti lanac
2R/ satelita
- glavna smetnja 7>/ prodoru na "alkanu bila je +U8 koju pomae 2R/
- 3%"% nakon #to je igubila podr#ku 2R/ i *+E, u svojoj antisovjetskoj politici1 obraa se 7>/
- prosinac '()@%g% susret ,usolinija i 4emberlina u Rapalu na kojem je glavna tema bila >/6 elja da od E>7<:
dobije koncesije a igradnju eljenice
- na "alkanu je 7>/ bila usmjerena prema /6"1 a u Sredoemlju prema >UR
- +U8 je bog straha od 7>/ apoela proces bliavanja sa SSSR9om
- ,ala /ntanta je ugroena i ulai u probleme s 8rkom1 "ugarskom i ,a!arskom $upad 3,R< B a u
,akedoniju&
- ,usoliniju je u proljee '()E%g% bilo jasno da ideja o srednjoeuropskom balkanskom 6okarnu pod vodstvom
7>/ propala
- naru#eni 7>/9+U8 odnosi1 +U8 politika javnost je sprijeila ratificiranje *eptunskih konvencija $5) ugovora
kojima se ime!u 7>/ i +U8 reguliraju odnosi&
- novi sukob ime!u 7>/ i +U8 nastati e bog /6"
- 0o#av#i na vlast '()=%g% kao +U8 ovjek /hmed9beg Gogu se ipak vrlo bro okrenuo jaem susjedu B 7>/
- .E%'()E% tal% :oslanik /loji trai prinavanje dominantnog poloaja 7>/ u /6"
- u to vrijeme apoinju i ,/9+U8 pregovori a sklapanje ugovora o prijateljstvu i suradnji
- ,usolini je poruio ,/ da radije sklopi arbitrani pakt sa RU, jer je to uinila 7>/
- kajem listopada je oti#ao i korak dalje pa je umjesto ,/9+U8 ponudio 7>/9,/ ugovor
- )C%''% '()E%g% u >irani je potpisan /6"97>/ ugovor kojim 7>/ garantira politiki1 pravni i teritorijalni status Quo
/6" i dobiva pravo da intervenira u /6" u sluaju vanjskog napada1 pa ak i prilikom politikih nemira N
protektorat 7>/ nad /6"
- '(%.5%'()C%g% 7>/ vlada je velikim silama uputila memorandum u kojem je lano optuila +U8 da vr#i vojne
pripreme protiv /6" i da e bog >iranskog pakta 7>/ intervenirati
- 7>/ se bliila sa ,/ i "U8 $.@%.=%'()C%g% sklopljen 7>/9,/ pakt o prijateljstvu i arbitrai koji se 7>/
stavlja na elo reviionistikih drava&
- ,usolini je obeao oruje i pritisak na +U8 kada ,/ napadne 4EFS6<
- '()E% RU, B 7>/ ugovor
- do#lo je do bliavanja +U8 sa *+E, i >UR1 jaanje antijug% aktivnost 3,<R<9a1 prekid /68 B +U8 odnosa
- ''%''% '()C%g% potpisan 2R/9+U8 garantni pakt
- ))%''% '()C%g% 0ue reagira novim ugovorom s /6" $0rugi tiranski pakt defanivni vojni save na ).%g% kojim
su se dvije strane obaveale da u sluaju rata ne sklapaju separatni mir1 /6" vojska podinjena 7>/&
- odnosi +U8 9 ,usolini se pobolj#avaju produenjem Rimskog pakta i '()=%g% do S)(%
- na ,/97>/ reviionistiku kampanju 3ersaja1 ,ala /ntanta je odgovorila na konferenciji u "ukure#tu branei
nepovredivost >rijanonskog ugovora
- '()?%g sa 7>/ punom podr#kom predsjednik /6" vlade Goga se% proglasio kraljem /lbanaca
12
- reultati aktivnosti fa#istike 7>/ ;
a& otvaraju se putevi a politiko9ekonomsku pentaraciju u E>7<:
b& /6" se stavila pod svestranu kontrolu 7>/
c& <stvarivanje snanog politikog utjecaja u ,/
21. Ekonomska kri5a 1929 0 19**. i njene poslje!ice
- Kria iji vrhunac je bio od S5'9S55 je najvi#e pogodila S/01 *+E, 7 3"
- U amerikoj industriji je postojao rekordni nivo proivodnje praen rekordnom svotom investicija i rekordnom
koliinom neprodane robe $hiperprodukcije&
- suvi#na roba je dovela do snienja cijela i do smanjivanja proivodnje #to je urokovalo otpu#tanje aposlenih i
suavanja tri#ta
- bog padanja vrijednosti novca do#lo je do propasti bure
- krah bure u S/09u je imao posljedice u 3" 7 2R/*
ukupan pad industrijske proivodnje u svijetu od '()(%9'(5)%g% inosio je 5CM
- kria je podjednakom snagom pogodila sve kljune grane privredne aktivnosti
- kria je urokovala trajne posljedice
bro #irenje protekcionistikih sistema
rigorono smanjivanje obujma me!unarodne ramjene
porast neaposlenosti u kapitalistikim emljama i pogor#avanje poloaja radnike klase
pobjeda ekonom% nacionalima pogor#ava pol% odnose me!u dravama
stvaranje plodnog tla a ravoj nac% 7 fa#% 7deologije
S/0 se okree iolacionistikoj politici
2R/ ima nestabilnu pol% situaciju i postaje jo# vi#e ovisna o 3"1 te posustaje u pritisku *+E,
+ak poremeaj me!unar% Ravnotee u kojoj emlje gra!% 0emokracije igraju sve inferiorniju ulogu
Reviije me!unarodnih ugovora
22. ,e= "eal u /+")u i njegova va#nost
- *eT 0eal $u slobodnom prijevodu nova politika& naiv je a ekonomsku politiku koju je provodio Franklin
Roosevelt poev#i od '(55%g% u cilju svladavanja ekonomske krie1 koja je ibila '()(%g%
- predstavlja ni dravnih ahvata u privredni ivot emlje
- donesen Gakon o obnovi industrije i Gakon o preure!enju poljoprivrede
- vlada je stimulirala obnovu poljoprivrede davanjem kredita u nisku kamatnu stopu i javnim radovima
- osnovana je posebna vladina ustanova koja se brinula a davanje posla neaposlenima1 uvedeno je socijalno
osiguranje
- legaliirani su sindikati i uvedena su radnika prava
- broj neaposlenih smanjio se sa 'C na C milijuna neaposlenih
- ova politika je onaila poetak mije#anja drave u ekonomiju
2*. ,acional)socijali5am u ,jemakoj -gene5a1 program1 ra5voj.
- javlja se u *+E, istovremeno kada i fa#iam u 7>/ '('(%g%
- isti gosp% 7 dru#% uvjeti kao u 7>/
- idejno B psiholo#ke osnove nacima su igra!ene u doba Dajmarske republike na temelju;
a& njemakom militaristikom duhu
b& nacionalimu asnovanom na rasimu $i Studije o nejednakosti ljudskih rasa grofa 8obina&1 antisemitimu
$i 2riovog :rirunika a idovsko pitanje&
- novu politiku garnituru je kompromitiralo vo!enje mirovnih pregovora1 pa su *+E, smatrali da su oni krivi
a te#ke uvijete mira i ivota koji su uslijedili nakon rata
- mnogo polemika o tome tko je kriv #to je *+E, igubila rat nakon #to je =%g% uspje#no ratovala1 sigurno se radi
o nekoj idaji inutra1 ali ne od *ijemaca
deurni krivci Jidovi koji su bog mnogobrojnih progona ravili homogenu ajednicu nepovjerljivu
prema strancima1 su odabrani a idajnike
- *+E, je nakon rata bila emlja kaosa1 banke su bankrotirale1 vladala je velika nesigurnost1 glad1 proivodnja je
stala1 velika vojska koju je trebalo raspustiti
neadovoljstvo na krajnjoj ljevici $komunisti& i desnici $ekstremni nacionalisti i desniarske stranke&
- Deimarska je vrvjela malim strankama1 ljevica bila prilino jaka$ Lu,emburg i Li-ner%1 *+E, prijetilo
odcjepljenje nekih njenih dijelova
- vladajua stranka se prilino radikalno obraunavala sa svojim protivnicima i lijevicom i desnicom
ljevica natno jaa od desnice jer je bila poveana sa financijskim centrima moi
desnica rajedinjena1 a najjaa stranka je *+E, nacionalna partija $Hudenberg%
13
- sve desniarske stranke bilu se a ukidanje parlamentarne demokracije i a dono#enje takvih odluka koje nee
voditi rauna o 3ersajskom mirovnom ugovoru
- *jemaka radnika partija $mala desniarska stranka s nejasnim programom1 osnovao 0reksler& koja je u
poetku bila krajnje benaajna
- u rujnu '('(%g% Adol" Hitler postaje njein lan
taji svoje podrijetlo1 ro!en na granici *+E, i /US u jednom malom selu1 bio je dijete bliske rodbinske
vee B to je ralog a#to je on tajio svoje podrijetlo i nije htio imati svoju djecu
- sama obitelj /dolfa Fitlera apoela je od ,artina Fiedlera1 koji je imao ) sina1 +ohan *epomunik FUttler i
+ohan 8eorg Fiedlera
- +ohn 8eorg Fiedler je oenio ,ariu /nu Schicklergruber koja je imala vanbrano dijete /loisa
Schicklergrubera koji je ivio s FUttlerom jer je bio imuniji
- kada je /lois imao 5(%g% postao je visok carinski dunosnik1 *epomuk FUttler je oti#ao u upni ured i napio
upnika te mu je rekao da je /lois njegov sin
- upnik nije dobro uo ime pa je apisao /lois Fitler
- *epomuk FUttler je bio pravi otac /loisa Fitlera1 imao je jo# 5 keri1 ali mu je stalo da ima sina
- *epomuk je samo /loisu ostavio nasljedstvo
- *epomuk je imao ker +ohanu koja je imala ker Klaru koju je oenio /lois Fitler
- 7 tog braka preivljavaju samo :aola i /dolf
- /dolf nikada nije ivio u nasilju i bio je dobro dijete1 nikada nije ivio u siroma#tvu1 uvijek je bio imuan ali
skroman
- poku#ao je upisati likovnu akademiju1 ali nije uspio samo ato #to nije imao veu1 crtei su mu bili ivrsni1 a
osim toga bio je i talentirani kompoitor
- bio je vojni obvenik /US9U8R koju nije volio bog mnogo nacionalnosti
- u /US su ga odbili bog fiike slabosti1 pristupa "avarskoj dobrovoljnoj jedinici
- =%g% proveo je na prvoj liniji boji#nice1 sudjelovao je u najteim adacima kao dobrovoljac i aradio je dva
Keljena kriaK bog hrabrosti
- tekli ime!u artiljerije i prvih borbenih redova1 uvijek se javljao a najriskantnije akcije1 bio je poudan1 na
njega se uvijek moglo raunati pa su ga kolege voljele
- Fitler je obolio od :>S:1 bio rtva bojnih otrova koji su djelovali na ivani sustav
- vojska organiirala obavje#tajnu slubu i Fitler je bio njein lan1 tj% ulini #pijun
- Fitler je ve prije uoio da ima govorniki dar1 dobio adatak da ide vidjeti o kakvoj se to *jemakoj radnikoj
partiji radi1 koja se formirala u jednoj "avarskoj krmi
- jedan od prisutnih astupa teu da se "avarska treba odcijepiti od *+E,1 Fitler odrao govor da od *+E,
treba stvoriti jedan jaki Reich i ujediniti dravu da postane najjaa kontinentalna sila
Fitler je ubro postao vo!a stranke1 ahvaljujui njegovim iraitim govornikim sposobnostima
stranka je poela dobivati na popularnosti
- Fitler je reorganiirao stranku i postavio ciljeve
otimanje radnika od komunista1 stranaka boja crvena i na sastanke se dolai u radnikim odjelima1
kreirao nacistiku astavu
- poetkom '().%g% u ,Unchenskoj pivnici Fitler je inio program stranke u )@% toaka
desniarska rasistika stranka koja u okviru nacionalima astupa radikalni socijalni program
problemi se trebaju rije#iti u naciji
#to se tie vanjske politike stranka je astupala;
da treba revidirati 3ersajski mirovni ugovor1
da *+E, mora postati ravnopravna s ostalim dravama1
tako!er se alau a poni#tavanja San Jermanskog mirovnog ugovora koji im brani ujedinjenje
sa /US1
alau se da svi *jemci koji su ostali ivan granica imaju pravo da se na osnovi prava
samoodre!enja mogu ujediniti u veliki *+E, Reich1
trae se kolonije radi ishrane i #irenje ivotnog prostora
- gra!anin samo isti *ijemac kojem pripada vlast
- nacistika drava mora svakome istome *ijemcu osigurati hranu i rad i da bi to mogla astupa se tea da
drava mora intervenirati u privredi pa se trai nacionaliacija trustova i da se arada krupnog kapitala dijeli
svima
agrarna reforma u cilju da poljoprivreda radi u interesu drave
- potrebno je igraditi jaku centralnu vlast1 a pravnu osnovu centralne vlasti trai se u germanskoj tradiciji
'().%g% Fitler mijenja ime stranke u *acionalna socijalistika *jemaka radnika partija ili skraeno
nacistika
namjera stranke da povee sve slojeve na bai rase a ne klase
stranka je bila protiv socijalistikog internacionalima1 a astupala je nacionalni socijaliam
14
- stranci su se prikljuili u ,unchenu u "avarskoj
- .rnst !/hm Bod samoga poetka1 vo!a S/ odreda $stranaki paravojni batinasti odredi tv% sme!e ko#ulje&
Herman &/ring
Herman Hess B najblii Fitlerov suradnik koji e kasnije postati sekretar tj% tajnik stranke1 veoma
odan Fitleru1 iako niti on nije bio rasist i antisemitist
- na sjeveru *+E, su djelovali;
&regur Straser B ravnopravan Fitleru1 iraito desniarski ali socijalno orijentiran1 veliki
organiator1 uivao veliki autoritet u stranci
0tto Straser 9 uoio je da je Fitler opasan i da se njime ne moe manipulirati
Jose" &obels bio je sekretar 8regura Strasera1 isto je pripadao lijevoj struju nacistike stranke
Fitleru je u prvoj fai veliki uor bio ,ussolini
po uoru na fa#iste i Fitler organiira S/ odrede B sme!e ko#ulje 1 okupljali su raliite ljude- to su bili
ratni veterani1 skitnice i aristokrati B provode ulini teror
- odravanje takvih odreda je mnogo ko#talo stranku1 pa je Fitler stupio u kontakt s ljudima koji su mu
omoguili pristup financijama *8oring1 Famstengl i proivo!ai automobila 2ord&
- Fitler se poeo druiti s ljudima koji su u to vrijeme bili u "avarskoj na vlasti;
desniari #on Kaar1 #on Lorok i #on Seit'er B Ktrijumvirat 3onovaK podravali Fiterove1 tj%
nacistike ideje i bili su protiv centralne vlasti u "erlinu koja je bila socijaldemokratska
- '()5%g% je *+E, ahvatila te#ka ekonomska kria1 mnogo tea nego #to je bila '()(% i *+E, nije mogla plaati
reparacije1 pa su 2R/ i "E6 u#le u Ruhr
- neadovoljstvo vladom u "erlinu je bivalo svakim danom sve vee1 a separatistike tendencije u *+E, su bile
a odcjepljenje pojedinih dijelova drave1 naroito "avarske
- Fitler je smatrao da treba sru#iti vlast u "erlinu i uspostaviti jaku centralnu vlast
to bi mogao napraviti "avarski trijumvirat1 a on bi pomogao sa svojom nacistikom strankom
- Fitler se odluio na pohod na "erlin tj% dravni udar koji je bio neorganiiran1 Fitler svojim najbliim
suradnicima nije rekao #to i kako planira uiniti
- na skupu u ,unchenskoj pivnici gdje je sudjelovala cijela "avarska vlada su se umije#ali S/ odredi
- 3on Kaar i 3on Seiteg apoeli ilaganje1 Fitler ih prekida i pritom odrava kratki govor da se kree na "erlin
ajedno s vladom
3lada pristaje kako bi na taj nain umirila Fitlera koji je bio svjestan da S/ odredi nisu dovoljno
opremljeni1 te da dravni udar nee uspjeti be bavarske vojske i bog toga je bilo vano da se uvjeri
vojsku i policiju da se radi o ajednikom akciji nacista i "avarske vlade
- S/1 iako im je nare!eno suprotno1 dolae u sukob sa grupom vojnika1 Fitler je odluio osobno iai na mjesto
doga!aja1 bog toga na neko vrijeme napu#ta pivnicu
- Fitlera je kao najvi#eg lana nacistike stranke amijenio general Ludendor"
- komesari su uvjerili 6udendorfa da odu u svoje urede kako bi organiirali mar# na "erlin, a apravo su se i#li
organiirati protiv nacista
- odlueno je da ujutro krenu mar#om na vijenicu u nadi da e se stanovni#tvo prikljuiti
ujutro su krenuli 6udendorg1 8oering i Fitler1 nitko do gra!ana im se nije prikljuio
postavljene barikade da sprijee poku#aj pobune- vojska i policija su dobile naredbu da ne pucaju
ipak je do#lo do pucnjave1 ubijeno '= nacista1 Fitler je pao ali nije bio pogo!en
8orig je bio ranjen1 spasili ga Jidovi1 a Fitler se sklonio u ladanjsku kuu Famsteina
- Fitlera su uhitili i atvorili u istrani atvor gdje se poku#ao ubiti gla!u
- odluio da od su!enja napraviti spektakl1 pa je drao dobre govore
- glavni sudionici su dobili au!ujue blagu kanu u ne suvi#e strogom atvoru 6ansberg i ega se vidi da
drava ne eli uni#titi nacistiku jegru
- Fitlerova soba je igledala jako pristojno1 i on je bio po#te!en rada s obirom na oljedu ramena $Fitler e to
kasnije prikaati kao tamnovanje bog revolucionarnih ideja&
a vrijeme sluenja atvorske kane Fitler je diktirao ,ein Kampf1 a Fess pisao
u njemu inosi; a& ideju o borbi be milosti
c& rasa $odravanje istoe krvi&
d& totalitarna drava s vo!om koji ima najvei autoritet
e& potreba uni#tenja parlamentarne demokracije1 likvidacije komunista i socijalista1 rje#avanje idovskog
pitanja
- Fitler je odluio da e ga u stranci amijeniti !osenberg koji nije imao nikakvih sposobnosti a vo!enje
stranke1 pa nije mogao ugroiti Fitlerov autoritet
- kad je Fitler ia#ao i atvora1 stranka se u potpunosti raspala jer ga nije bilo i ato #to je *+E, krenula putem
prosperiteta u pomo financijske pomoi S/09a1 ljudi poinju dobro ivjeti1 ideologija ru#enja vladajueg
sistema neutemeljena
- Fitler je ia#ao sa novim programom u kojem je propagirao da vi#a rasa vlada nad niom rasom1 a najvi#a je
dakako germanska rasa1 Jidovi1 Romi i Slaveni prljaju rasu
15
- stranka se mora temeljito reorganiirati;
'% treba unutar sistema doi na vlast
)% treba stranku ojaati u svim dijelovima *+E,
5% pomaknuti sredi#te propagande s antikomunima na ideju da svi *+E, ive u jednoj dravi i pravo *+E,
na ujedinjenje sa njima
- strogo hijerarhijska organiacija stranke1 svi odgovaraju vrhovnom vo!i 2uhreru1 tj% Fitleru
- Fitleru je suparnik u trci a vo!u stranke bio 8regor Strasser koji je imao socijalni program1 radikalno je
govorio protiv krupnog kapitala i astupao teu da treba pridobiti srednje slojeve u *+E,
- Fitler je tei#te imao na iraitom nacionalimu1 a dru#tvene reforme su bile u drugom planu1 a #to se tie
krupnog kapitala trebalo ga je staviti u slubu nacistima i dravi
- '()@%g% dolai do sukoba unutar stranke tj% do railaenja oko isto programskih pitanja da treba udariti na
krupne posjede
- u toj diskusiji u "erlinu Fitler je ostao sam1 8obels predlagao da se Fitler ibaci i stranke
sljedei sastanak bio je u "avarskoj na Fitlerovom terenu1 8obels se priklonio Fitleru koji se
pomirljivo odnosi prema Strasseru1 ponovno uspostavljeno jedinstvo vodstva stranke
- osnovan je :artijski sud da bi se u budunosti ouvala disciplina
8obels je bio postavljen a vo!u u "erlinu1 vo!a S/ odreda je Ermst Rohm koji smatra da vojno
vodstvo mora biti odvojeno od politikog vodstva1 a Fitler to nije htio
Fitler je odluio formirati SS odrede koji su bili pod vodstvom Himmlera koji je bio vjeran Fitleru
- '()?%g% Fitleru je ponovno bilo dovoljeno javno nastupanje, apoinje ravoj propagande
- *+E, je dobila samo kratkotrajne krediti koje je trebalo bro vraati1 pa je pobolj#anje ivota bilo kratkog
vijeka
- apoeta kria stvara povoljnu situaciju a stranke koje se bune protiv postojeeg reima
- '()?% nacisti dobivaju na iborima ') mandata1 komunisti su dobili @=
- '()(%g% na lokalnim iborima a gradsku upravu Koburga su nacisti dobili apsolutnu veinu
socijalisti su mislili da su nacisti gotovi nakon S).% i bog toga su borili samo protiv komunista i ljevice
- najvee *+E, banke su propale1 a neaposlenih je bilo =1@ milijuna
krupni kapitalisti se boje a vlasni#tvo i crvene revolucije1 te su se odluili neposredno angairati u
politici1 odluili financirati naciste
vojni vrhovi su skloni podrati naciste neadovoljni postojeim stanjem u Deim% republici
- politiari Deimarske republike poinju postepeno skretati udesno i demokracija nikada nije aivjela
- na iborima u ljeto '(5.%g%
socijaldemokrati su dobili '=5 mandata $'()?%g% '@5&
narodnjaci su dobili 5. mjesta1 $=@&
demokrati su dobili ).1 $)@&
centar je dobio E? $E)&
nacisti su dobili '.C $')&
komunisti su dobili CC $@=&
- dvije godine kasnije su odrani predsjedniki ibori
predsjedniku Findenburgu je kao protukandidat suprotstavljen Fitler koji je nao da nema nikakve
#anse da ga pobijedi
- Fiter je vodio aktivnu kampanju1 Fidenburg ne
Fidenburg je dobio =(M glasova1 a Fitler 5.M >elman $komunist& '5M glasova
- trebalo ii u drugi krug
Fidenburg je dobio @5M glasova jer su komunisti radije glasovali1 Fitler je dobio 5CM glasova
- Kancelar "ruming je elio ukinuti SS i S/ odrede1 desnica na elu s generalom Schleicherom odbija
<n smatra da nacistima treba pomoi da u!u u vladu1 ali be da imaju ikakvu kontrolu
Gauvrat je od Fitlera atraio potporu a buduu desniarsku vladu
- general Schleicher je imanipulirao Fidenburga da Fran' #on 2a-en dobije mjesto kancelara
- Fitler je obeao podrati :apena a kancelara ali samo dok se ne ukine akon o abrani djelovanja SS i S/
odreda
- general je smatrao da se vojska moe nositi s Fitlerom1 pa je ukinuo abranu
Fitler je provodio ulini teror $=E' borba s komunistima& koji 3on :apen nije mogao kontrolirati1 u
ljetu '(5)%g% raspisani novi ibori;
nacisti su postigli maksimalni broj glasova koji su ikada do tada dobili 9 5C1@M $)5. mandata&1 postali
najvea stranka u *+E, parlamentu
nisu imali apsolutnu veinu i sami nemaju preko @.M
socijaldemokrati su dobili '55 mandata
centar je dobio C@ mandata1 a narodnjaci 5C
komunisti ?( mandata
- Fitler je smatrao da je to pravi trenutak da postane kancelar1 8orig i 8% Strasser su se tome protivili tj% koaliciji
sa desnicom
16
- Fitler je bio uvjeren da e mu Fidenburg dati mandat a sastav vlade1 no onaj mu nudi mjesto vicekancelara #to
je Fitler odbio
- Fitler je bio strahovito ljut na :apena i Schleichena jer su unaprijed nali da nee dobiti mandat1 i o tome
obavijestili tisak
- predsjedni#tvo parlamenta je dobio 8oering1 a 3on :apen je ponovo dobio mandat a sastav vlade1 komunisti
postavili pitanje povjerenja vladi
Fitler je naredio nacistima da se solidariiraju sa komunistima1 imaju veinu bog koje bi vlada ve na
poetku mogla pasti
:apen je to uoio1 trai od Fidenburga ovlasti da vlada raspusti parlament i da vlada dekretima1
Fidenburg potpisao
kad se trebalo glasati oko pitanja nepovjerenja vladi1 :apen poku#ao probiti 8oeringu uruiti 0ekret o
raspu#tanju parlamenta1 ovaj se pravio da ga ne vidi i naredio je glasanje o nepovjerenju vlade
vlada je pala sa @') glasova a i =) protiv
- novi ibori najavljeni su a E% studenog '(5)%g% 1 nije sve i#lo onako kako je to Fitler oekivao;
mnogima se nije svi!ao Fitler1 kao ni S/ odredi1 ali najvanije je to da se *+E, poela polako
oporavljati od ekonomske krie1 ljudi su ve bili asieni nacistima
nacisti su dobili samo '(E mandata1 komunisti '.. mandata
- :apen se nadao da e postati kancelar
Schleicher je Fidenburgu ocrnio :apena i predloio sebe a kancelara1 Fidenburg je na to pristao
- Schleicher je elio napraviti jedan #iri nacionalni blok1 koji bi obuhvatio i naciste1 ali tako da oni nemaju
kljunu ulogu
- Schleicher poku#ava akulisnim igrama neutraliirati naciste1 pa ih je povao u vladu kako bi ih neutraliirao
- Strasser je smatrao da se stranka raspada te da hitno treba doi na vlast1 od Fitlera dobio blagoslov a
pregovore sa Schleicherom koji je elio Strassera a vicekancelara
Strasser prihvaa Schleicherovu ponudu kako bi se sprijeili novi ibori jer su nacisti bili financijski
iscrpljeni
- Fitler je me!utim iskljuio Strassera i daljnjih pregovora koje vode 8orig i Fruck
tako je Strasser bio eliminiran kao pregovara1 kao lan stranke i autoritet u stranci
Schleicher je oduimanjem emlje od imunih1 na sebe navukao neadovoljstvo junkera1 i#ao je a time
da od *+E, stvori emlju srednje imunih1 nije uspio adobiti povjerenje sindikata i socijaldemokrata1
iavao opoiciju u krupnoj poljoprivredi i industriji jer su seljaci ostali be poticaja
- nacisti su proivljavali najtee trenutke1 stranaka blagajna se u potpunosti ispranila1 S/ odredi su ostali be
novaca pa su poslani na ulicu da prosjae
- prilika a naciste je bio osvetoljubljivi 3on :apena koji nije mogao preboljeti da nije dobio jo# jedan mandat a
sastav vlade1 pa se bliava s Fitlerom
ele sru#iti vladu Schleichera i formirati koalicijsku vladu s Fitlerom kao kancelarom
- ivje#taj o sastanku je objavljen u novinama, Fitler i :apen se sloili u ajednikoj mrnji prema Schleicheru i
nacistima je obeana financijska pomo
intrigu protiv Schleichera je organiirao 3on :apen1 a nacisti jako dobro organiirali kampanju a
ibore u maloj pokrajini 6ipe gdje su dobili apsolutnu veinu
- Schleicheru nije uspijevalo sklopiti suradnju sa drugim strankama okrenutima krupnom kapitalu poveanom s
nacistima
- :apen se dvoumio ime!u dva plana;
da sam postane kancelar u pomo vo!e nacista i Fidenburga i da raspusti Reichstag na neodre!eno
vrijeme
da postane vicekancelar u Fitlerovoj vladi dok se ne raspi#u ibori na kojima bi pobjedu ostvarila
gra!anska opcija
- kada se realiirao ovaj drugi plan1 trebalo je ograniiti naciste u vladi i Fitler je bio spreman na takav
kompromis da dobije veinu u Reichstagu i da sastavi vladu koja bi bila po elji Fidenburga
- podr#ka Fidenburga je osigurana ucjenom njegovog sina <scara
- Schleicher je morao otii Fidenburgu da mu prina da ne moe osigurati parlamentarnu veinu1 pa je atraio
od Fidenburga da raspusti Raichstag kako bi mogao vladati dekretima
Fidenburg je odbio i rekao da ukoliko bi se to dogodilo da bi do#lo do gra!anskog rata
:apen se ponudio Fidenburgu da e uvesti naciste u vladu i dobiti veinu1 pa je Fidenburg odbio raspustiti
Reichstag1 a general Schleicher morao je odstupiti
- 3on :apen je bio aduen sastaviti novu vladu, a Schleicher je povao komadanta amrije Hamerstejna koji je
predloio Fitleru koalicijsku vladu u podr#ku vojske1 Fitler na to nije pristao
- :apen1 Fidenburg i Fitler su lansirali vijest i glasine da Schleicher planira dravni udar
17
Fitler )(%'%'(55%g% odredio da treba S/ odrede staviti u pripravnost1 #to je bilo upoorenje :apaenu i
Fidenburgu i oni su odluil hitno poati ministra obrane lomberga
- Famer#tajn i Schleicher su odluili pridobiti "lomberga na svoju stranu
"lomberg se odluio javit Fidenburgu #to je sprijeilo sukob vojske i S/ odreda
strah od toga #to bi Schleicher mogao uiniti natjerao je :apena i Fidenburga da iglade nesuglasice s
nacistima te da od Fidenburga dobiju mandat a sastav vlade
- tako je 5.%'%'(55%g% Fitler povan da konano dobije mandat a sastav vlade
Fitler nije osvojio vlast nego ju je dobio akulisnim igrama jer na iborima nikada nije dobio vi#e od 5CM
komunisti nisu bili abrinuti #to nacisti dolae na vlast jer su smatrali da su im najvei neprijatelji
socijaldemokrati
katoliki centar je bio skloni prilago!avanju sa strankama na vlasti i htjeli su koaliciju sa nacistima
- *+E, desnica je smatrala da e u pomo nacista doi na vlast1 te da e vratiti monarhiju i obudati radni#tvo1
- 3on :apen bio vicekancelar i smatrao da je u njegovim rukama sva vlast te da uiva povjerenje Fidenburga1 a
u to je bio i predsjednik :urske $#to je bilo vano jer je *+E, bila dvojna drava i tko je imao vlast u :ruskoj je
imao svu vlast&
- u koalicijskoj vladi od '' ministarstva samo 5 su bila u rukama nacista- ministarstvo opih poslova1 obrane1
ekonomije i rada
- Fidenburga postavlja Fitlera a kancelara i provedi legalno reforme1 pa ato postepeno mijenja akone
Fitler je elio nove ibore da bi dobio konano apsolutnu veinu1 bog toga se potrudio da ne uspiju sastav
vlade1 Fidenburg ucijenjen pristaje raspustiti Reichstag
24. 4nutarnja politika <re>eg Reic(a
- u ,ein Kampfu ju je Fitler iloio;
a& stvaranje 3elikog *+E, Larstva sa ivotnim prostorom a *ijemce
b& slamanje 3ersajskog poretka
c& okupljanje *+E, i drugih emalja i stvaranje >reeg reicha
d& stvaranje novog poretka na bai rasne ideologije
- sredstva da se to postigne;
a& pol%1 diplom%1 privredna propaganda
b& antibolj#evika demagogija
c& prijetnje1 pritisci1 nasilje1 vojne intervencije
- Fitler se osigurava prije novih ibora;
a& okuplja krupne industrijalce koji ga financijski pomau
b& U predibornoj kampanji ne govori ni#ta konkretno o programu
c& S/ B odredi se brutalno obraunavaju s protivnicima
d& 8ering dri vojsku i predstavlja glavnu vlast
e& :oinje rigidna istka u *+E, vladi
f) <braun s protivnicima )C%.)%'(55% paljenje Reichstaga a #to optuuju komuniste1
ali im ne uspijeva
g& Fitler dobiva Findenburgov potpis na 0ekret a a#titu naroda i drave kojim spreava
idavanje novina1 slobodu mi#ljenja1 prekidanje nasilja kao obrane od komunista
- .=%.5% provedeni ibori na kojima nacisti dobivaju ==M glasova1 komunisti malo smanjuju mandate
- Fitler nikada nije ukinuo Dajmarski ustav1 ali se nikada nije obairao na parlament
- Komunistima se abranjuje pristup parlamentu1 ostali protivnici umireni obeanjem da Fitler svoja velika
ovla#tenja nee koristiti be suglasnosti Findenburga
- Gavaravajui ljude da je borac a kontinuiranost Reicha1 Fitler organiira u :ostamu sastanak Reicha
- *a njemu se raspravlja o Gakonu o a#titi naroda i drave kojim se navodi da drava moe donijeti akone be
suglasnosti parlamenta1 mora ih potvrditi kancelar1 obeano po#tivanje crkve i predsjednika
- 3eina pristaje i daje samostalnost Fitleru koji u svim pokrajinama imenuje guvernere da se obraunaju s
protivnicima
- U :ruskoj imenuje sebe a guvernera1 pa je :apen morao odstupiti
- Fitler konfiscira sindikatima imovinu1 raspu#ta crkvene organiacije i desniarske udruge
- :oinje formiranje prvih koncentracionih logora i policije 8estapo
- Fitler ima problema sa svojom strankom1 posebno S/ odredima koji ele plodove svoje borbe
- 0olai do potpunog raspada gra!anskog reda i javne sigurnosti
- 8ering raspu#ta S/ odrede1 ali mu se usprotivio Rem koji je elio od njih stvoriti jegru *+E, vojske
- Fitler eli dobre odnose s ministrom obrane "lembergom1 pa donosi novi akon koji ograniava jurisdikciju
civilnih sudova nad vojnim
- S/ odredi nadmoniji od *+E, vojske1 pa se "lemberg ne eli s njima sukobiti1 poive Rema u vladu
- Findenberg na samrti1 Fitler e ga naslje!uje1 S/ odredi se moraju eliminirati
- :oinje pobuna protiv Rema koju provode 8ebels1 8ering koji uvjeravaju Fitlera da on priprema pu
18
- *o dugih noeva akcija protiv Rema u kojoj je ubijen on i njegovi sljedbenici; Alajher1 Atraser1 :apen se
spasio
- SS odredi dobivaju samostalnost1 Findler dobiva ovlast nad cijelom policijom
- '(5=% umire Findenburg1 naslje!uje ga Fitler koji postaj vo!a 5% Reicha
- provodi se plebiscit o tome #to narod misli o tome1 ?(M se slae
22. 7a8istiki pokreti u Europi
- :<R>U8/6
- privredno i dru#tveno aostao
- '()E%g% uvedena vojna diktatura koja je suradnjom generala i desniarskih politiara postepeno prerasla u
fa#istiku diktaturu korporativnog tipa
'(5)%g% na vlast dolai Sala'ara1 koji uvodi nacionalnu i kr#ansku diktaturu
- A:/*+<6SK/ fa#istika diktatura je stvorena
- '()5%g uvo!enjem vojne vlasti 2rime de !ivere
- '(5.%g ru#enje diktature i progla#enje republike
- '(5@%g% vlada *arodnog fronta
- '(5E9'(5(%g% gra!anski rat u kojem pobje!uju fa#isti KfalangisaK na elu sa generalom Franciscom Francom
- /US>R7+/
- Uvedena fa#istika diktatura u oujku '(55%g% dravnim udarom vo!e desnog krila Kr#anske socijalistike
partije (ol"usa
<n dolaskom na vlast oformljuje <tadbinski front i odrede partijske vojske pod vodstvom
Atarenberga1 ukida opoiciju i parlament
'(5=%g% u 6incu ustanaka radnika protiv 0olfusove diktature ugu#en
donosi novi ustav kojim je uveden korporativni dravni sistem B narodna skup#tina se sastoji od etiri
vijea
- /US se opredjeljuje a 7>/ tip fa#istike diktature s ciljem da se sprijei preveliko veanje /US a nacistiki
reim
- 0olfus je u poku#aju nacistikog dravnog udara u ljeto '(5=%g% bio ubijen1 a amijenio ga je 3u4nig koji je bio
tolerantniji prema nacistima
23. etvorni pakt 19**.g. i pitanje revi5ije mirovni( ugovora
- na ,usolinijevu inicijativu se trebao stvoriti pakt etvorice $3%"1 2R/1 *+E, i 7>/& koji bi dobio pravo
preure!enja prilika u Europi i njihovo pode#avanje svojim interesima
- glavni ciljevi;
a& a#tita kontinenta od bolj#evima
b& iolacija SSSR9a
- '(55%g% ,usolini inosi konkretni plan pakta satavljenod E toaka;
'% adatak sporauma je ouvanje mira u svijetu
)% mogunost dogovorne reviije 3ersajskih i drugih me!unarodnih ugovora
5% *+E, se u svakom pogledu prinaje jednakost prava s ostalom trojkom
- kancelar :apen odu#evljen1 vlade 2R/ i 3%"% se ne protive
- 2R/ se bojala nove podjele svijeta jer bi ona i#la na #tetu malih emelja koje su bile sredstvo 2R/ utjecaja
- ,ala /ntanta je )@%.5%'(55% idala deklaraciju u kojoj se protivi pravu etvorice da raspolau tu!im teritorijima
- deklaraciji ,%/% uskoro su se pridruile :<6+ i "E6
- 0aladjeova vlada je atraila od ,usolinija da se :akt poiva i na l% '. i 'E :akta o 0ru#tvu naroda koji
garantiraju prava dravama lanicama 0ru#tva
- ,ussolini pristaje1 .C% .E '(55%g% pakt je potpisan na '. godina1 a ubro 2R/ vlada #alje note lanicama ,ale
/ntante i :oljske obja#njavajui da pakt ne mijenja njeinu politiku i da e se eventualne promjene granica
odvijati samo pod dovolom 6ige
- ,ussolini je shvatio da je 2R/ apravo pokopala tek potpisani pakta
- Fitlera adovoljan neuspjehom pakta dolai na Konferencije o raoruanju u Jenevi .(%'.%'(55 na kojoj
')%'.%obavje#tava predsjednika Konf% 0a *+E, napu#ta pregovore
- '(%'.% *+E, je istupila i lanstva 6ige naroda1 s Fitlerovim obraloenjem da *ijemci vi#e ne prihvaaju da
budu tretirani kao narod drugoga reda $a to je dobio u *+E, podr#ku (@M glasaa&
- )=%'.% je sam dao prijedlog o nastavku pregovora o raoruanju ali ne pod okriljem 6ige naroda1 nego direktno
ime!u *+E, i ostalih sila
19
- kao osnova a pregovore trebao je posluiti plan mvp *ojarta o akljuivanju desetogodi#njeg ugovora o
nenapadanju ime!u *+E, i susjeda
- 2R/ nije pristala na prijedlog1 Fitler je dobio raskid koji je elio a #to je okrivio 2R/
26. ?itlerova vanjska politika 19**.)19*3.
- me!u *ijemcima koji su '?E.%g% ostali van *+E, ravio se snaan pangermaniam B borba *ijemaca van
*+E, a ujedinjenjem u ajedniku dravu
- radi osiguranja *+E, 6iebensrauma potrebna je kontinuirana ekspanija prema :<6+1 UKR i RUS
- istup i 6ige naroda bio je vrlo riian bog *+E, slabosti u vojsci1 i to je bio prvi kockarski pote Fitlera koju
se pokaao vrlo uspje#nim
- Fitler je a 2R/ tvrdio da kada se rije#i pitanje Saara da daljnjih problema ime!u 2R/ i *+E, nema jer
*+E, nije ainteresirana a /lsaca i 6oren
- ')%''%'('?%g ibori a Reichstag na kojima je bila istaknuta samo nacistika lista koja je bila podrana od ()M
glasaa
- cilj agresivnog i osvajakog programa Fitlerove stranke je bio osiguranje potpune dominacije *+E, u EUR<
- tri fae ostvarivanja nacistikog programa;
a& ponovno naoruavanje *+E,
b& ukljuivanje u granice >reeg Reicha svih teritorija nastanjenih *ijemcima
c& stvaranaje 3elikog *+E, Larstva i osvajanje ivotnog prostora
- glavni pol% cilj; radikalna promjena postojeeg stanja u Europi
:<6+SK/
- *+E, grade flotu s namjerom da atvore "altik i onemogue pomo sa Gapada
- )E%.'%'(5=% potpisan *+E, B :<6+ ugovor o nenapadanju na '.% god% Koji nije puno naio niti u pol%1 niti
vojnom smislu
- bio je reultat nepovjerenja koje se u :<6+ javilo prema 2R/* 7 3"
- 2R/ vlada odbija u prosincu S55% tajni :<6+ prijedlog o preventivnoj akciji protiv Fitlera
/US>R7+/
- abranjeno joj je ujedinjavanje s *+E,
- a vrijeme 3elike ekonom% krie se /US poitivno ija#njavaju prema ideji an#lusa
- '(5=%g% Fajmerova profa#istika organiacija poku#ava ivesti pu koji bi bio proveden mimo elje i volje
samoga Fitlera
- kancelar Aober ih uspijeva sprijeiti i odlai u "erlin sklopiti sporaum s Kurcijusom o pol% i privrednom
bliavanju
- 2R/ je na to o#tro reagirala i ajedno s ,alom /ntantom se obratila 6igi naroda protestirajui da se /US ne
moe udruiti s nijednom emljom
- *a elu /US se nalaio predstavnik klerofa#istikog sistema kancelar 0ofus koji je bio bliski prijatelj ,usolinija
i vodio je politiku usmjeravanja /US ka 7>/
- u proljee te '(5=%g% ,usolini je s /US i ,/ koje je smatrao svojim interesnim onama potpisao tv% Rimske
protokole koji su ustvari bili ekonom% sporaumi
- Fitler nastoji ostvariti ideju o +7 EUR< kao jedinstvaenom dopunskom privrednom podruju *+E,
- Fitlerov plan je bio da se /US normalno evolutivnim putem prikljui *+E,1 vojska preslaba1 Fitler se ne eli
amjeriti 2R/ i 3"1 pa se ne slae s nacistikim puem u /US koji je bio potaknut *oi dugih noeva
- )@%.C%'(5=% *acisti poku#avaju ivr#iti pu1 0ofusa su ranili i nisu mu pruili lijeniku pomo1 pa je umro
- pu je propao jer je Fitler abranio da se *+E, uplete1 abrinut #to se ne#to doga!a protiv njegove volje
- novi kancelar 3on Au#njig koji je bio progermanski orijentiran se poveuje s ,ussolinijem
- ,usolini ivr#io mobiliaciju vojske na "remenu i bio je spreman umar#irati u /US ukoliko bi se uplela *+E,
- )C%.(%'(5=% 3"1 2R/* 7 7>/ potpisuju deklaraciju o neophodnosti ouvanja /US neavisnosti
- Fitler #alje u /US a ambasadora 3on :apena koji je neprestano vr#io pritisak na Au#njiga i vladu i tu svoju
misiju je savr#eno priveo kraju
- Sve do S5?% Fitler poduima samo one akcije a koje nije trebao vojnu potporu;
a& Saarski plebiscit;
- odredbama 3ersajskoga mirovnoga ugovora u sijenju '(5@%g% je bilo predvi!eno odravanje plebiscita s tri
mogunosti;
'% vraanje *+E,
)% prikljuivanje 2R/
5% produenje statusa pod upravom i kontrolom 6ige naroda
- Saarski narod nije bio naklonjen Fitleru1 pa on provodi ni mjera da uni#ti oporbu i uvedu teror $8ebelsova
propaganda&
20
- )% opcija nije dolaila u obir jer je stanovni#tvo bilo veinsko *+E,1 pa je ibor bio ime!u vraanja *+E, ili
ostanka pod protektoratom 6ige naroda
- Europske emlje bile su neainteresirane a prilike u Saru
- na plebiscitu odlueno '5%.'%'(5@%g% sa (.M glasova da Sar ide ponovo u sastav *+E,
- )C%.'% Savjet 6ige naroda je donio odluku o predaji Sara *+E,
b& Remilitariacija Rajnske oblasti;
- Etiopska kria je pokaala; neodlunost i nespremnost E*86 da se prihvati oruja i duboki rala 7>/ sa G
silama
- Fitler odluuje mar#irati na Rajnu1 od toga ga odvraaju vlastiti generali jer je 2R/ vojska prejaka
- .C%.5% '(5E% *+E, se povlai i 6okarno pakta i #alje svoju vojsku u Rajnsku oblast1 a a igovor tj% povod je
ratifikacija fra9sovj ugovora
- stanovni#tvo :oranja doekalo je sa odu#evljenjem *+E, vojsku1 a na plebiscitu )(%.5% se na plebiscitu s ((M
glasova ija#njavaju a
- SSSR je poruio 2R/ vladi da moe raunati na njegovu pomo1 ona samo jaa ,aino liniju jer je bila uvjerena
da je *+E, vojska jaa1 bliili su se parlamentarni ibori
- 2R/ se obratila 3%"% a pomo1 ova odbija i predlae preno#enje ovog pitanja na 6igu naroda1 #to se i dogodilo
'=%.5% 1 ali je Savjet 6* odluio ne poduimati ni#ta
- :osljedice; a& aposjedanjem Rajnske oblasti *+E, vojska se pribliila 2R/ na samo '@. km
c& sumnja malih drava u snagu 2R/
d& SSSR je posumnjao u 2R/ B S<3 pakt
- )5%.=%'(5E% potpisan novi S<3 B *+E, trgovaki sporaum
c& +7 Europa
- ciljevi; a& eliminirati 2R/ utjecaj $rabiti ,alu /ntantu&
c& *+E, bi preuimala od emalja veliki dio njihovih tri#nih poljoprivrednih vi#kova1 a obe bi postale tri#te
a *+E, indus% :roivode
2:. 7rancuska nastojanja 5a stvaranje bloka !r#ava ugro#eni( o! ,jemake
- 2R/ "rijan i RUS 6itvinova vode pregovore u Jenevi koji reultiraju potpisivanjem )(%''% '(5)%g sovj9fra
ugovor o ne napadanju
- ugovor je predvi!ao da sile potpisnice nee sudjelovati ni u kakvom saveu koji bi bio uperen protiv jedne od
njih1 te se obaveuju da e obustaviti me!usobnu neprijateljsku propagandu i da e se sudravati od mije#anja
u unutra#nju politiku svoga partnera
- ''%.'%'(5=%g% je bio potpisan fra9sovj trgovinski ugovor
- 2R/ eli SSSR u 6*1 pa 2R/ mvp% 6uj "artu predlae akljuivanje 7stonog pakta koji bi se bairao na principu
kolektivne sigurnosti
- njegovu osnovicu bi inio fra9sovj pakt1 kojem bi se pridruile :<6+1 27*1 4EFS6<1 6E>1 67>1 ES>
- *+E, odbila prijedlog da postane lanica tog pakta $jer nije hitjela suradnju sa SSSR9om& i :<6+1 a atim i
27*1 ES>1 6E> i 67>
- prijem SSSR u 6igu naroda '?%.(%'(5=% 1prinanje S/09a
- 6uj "artu je pao .(%'.%'(5=%g% kao rtva usta#kog atentata u ,arseju1 a njegov nasljednik 6aval je odustao od
suradnje sa SSSR9om bog antikomunistikih osjeaja
- "rijan je smatrao da S/0 i 2R/ trebaju #to vi#e sura!ivati u cilju ouvanja svjetskoga mira i poretka
- svoje amisli iloio je dravnom tajniku Kelogu koji je smatrao da bi trebalo potpisati jedan pakt o odricanju
od upotrebe ratnih sredstava
- 2R/ vlada odgovorila je na ovaj Kelgov prijedlog postavljanjem etiri uvjeta a njegovo prihvaanje;
'%pakt koji predlae S/0 postao bi pravno valjan tek kada ga potpi#u sve drave i nacije svijeta
)%on nee iskljuivati pravo naroda na legitimnu obranu od agresije
5%potpisnice se osloba!aju ranije preuetih obavea prema onim emljama koje odbijaju da potpi#u pakt
=%pakt nee dovoditi u pitanje obavee koje proistjeu i lanstva u 0ru#tvu naroda i i ugovora u 6okarnu
- S/0 prihvatio uvijete 2R/1 "rijan je cijelu ideju o paktu saopio vladama *+E,1 3%"1 7>/1 +/: koje su ideju
prihvatile1 krajem kolovoa '()?%g% petnaest emalja u :ariu potpisalo :akt o opem odricanju od rata N
"rijan9Kelgov pakt
- a kratko vrijeme paktu je pri#lo @C emalja me!u kojima i ( koje nisu bile lanice 6ige naroda; S/01 SSSR1
>UR1 ,EVR
29. Gra@anski rat u Aini
9 u K7* je nakon privremenog primirja ime!u dviju vlada $pekin#ke i kuominta#ke&1 gra!anski rat bio nastavljen
u svim ostalim provincijama1 manje9vi#e1 slobodno vladaju vojne starje#ine i generali
- bog nia sukoba i opevladajueg kaos stvara se svijest o obnovi nacionalnog jedinstva
- i tih redova irastaju i politike snage koje pomau Sun +at Senu da '()5%g% obnovi Kuomintag po uoru na
bolj#evike
- glavni nosioci su 3an Lin 3ej i 4ang Kaj Aek koji se sukobljavaju
21
- '()'% stranka se poveuje s 6enjinom1 osniva se i Komunistika partija Kine
- nakon Sun +at Senove smrti1 formiraju se dvije struje
a& krupne buroaije koja je a raskid sa Sovjetima i komunistima $4ang Kaj Aek&
b& sitne buroaije koja je a nastavak suradnje sa SSSR9om $3ang Lin 3ei&
- tokom '()E% vrhovni komandant Kuomnitaga koristei se sovjetskom pomoi pobje!uje :ekin#ke trupe
- kada je konana pobjeda ostvarena1 4ang Kaj Aek raskida sa komunistima i SSSR9om
- .=% '()C%g% 4ang Kaj Aek je ivr#io dravni udar; komunisti su ibaeni i politikih i vojnih rukovodstava
- bog skretanje Kuomintaga udesno dolai do imirenja revolucionarne K7* vlade sa G velesilama koje od nje
trae po#tivanje svih K7* obvea i me!un% Ugovora
- ona djelomino pristaje jer se K7* narod buni protiv G utjecaja
- 3%"% je 'E%''%'()E%g% objavila memorandum u kojem je ijavila da se nee mije#ati u gra!anski rat u K7* im je
htjela ouvati svoje poicije u K7* i odvratiti je od SSSR i +/:
- '()C% S/0 poku#ava vojnom intervencijom sprijeiti pobjedu Kuomintanga1 bombardiraju *auking i
cjelokupna buroaija se okree Aeku koji se imiruje sa velikim G silama
- '()?%g% on e apoeti veliku ofenivu protiv legitimne vlade da bi .?%.E u#ao u :eking
- K7* se ujedinjuje1 ali te#ke ekonomske i dru#tvene probleme Aekova vlada nee uspjeti rije#i
3%. ;apanski napa! na Ainu i iga naro!a
- u +/: vlada mi#ljenje da e iva i snana vanjska ekspanija biti jedino efikasno sredstvo a ubranije i skladniji
ravoj emlje
- formirale su se dvije politikestruje;
a& liberalna1 koja se alagala a postepenu1 mirnu ekonomsku pentaraciju
b& militaristika a otvorenu1 brutalnu politiku vojne i politike ekspanije
- liberalna struja na elu s mvp Aideharom do S5'% ima vlast
- ekonom% kria odnosi prevagu na militaristiku stranu
- krah indus% :oveava elju o prodoru na prostrana tri#ta 07
- interesna podruja su ,andurija i ,ongolija
- dovo!enjem generala ,inamija u liberalnu vladu apoinje rje#avanje ovog pitanja
,andurija veina stanovnika Kinei1 bogatstva rudnim blagom $ugljen&
- ovlast nominalno u sastavu Kine1 ali '())% 4ang Lo 6in progla#ava neavisnost
- problemi; +/: ima privilegirani poloaj ahvaljujui ugovorima s RUS1 imaju pravo eksploatacije1 vlasnici
eljenica
- 6in se ne uspijeva boriti na dva fronta1 protiv K7* suvereniteta i protiv +/: politiko9ekonomske pentaracije1
pa ga naslje!uje njegov sin 4ang Fjue 6eang koji se poveao sa 4ang Kaj Aekom
- 6eang je potiskivao japanske slubenike i mandurske administracije1 pospje#ivao je K7* koloniaciju i K7*
investicije u ,and%
- japanski ekspanionistiki krugovi '(5.%g% trae vojnu intervenciju u ,and%
- '?%.(%'(5'%g% na juno9mandurijskoj eljenici do#lo je do eksploije mine #to su inscenirali sami +apanci
koristei incident da aumu ,anduriju
- +/: trupe ulae u grad ,ukdenom i Kirin1 a u narednih E tjedana +/: vojska je ovladala gotovo cijelom ,and%
- K7* vlast upuuje apel 6igi naroda koja auima indiferentan stav
- +/: vlada odgovara da nema nikakvih teritorijalnih pretenija u ,and% i da e u najkraem roku povui svoje
trupe u onu koja #titi eljeniku prugu1 ali +/: je privodio svoje osvajanje kraju
- savjet 6ige naroda donio drugu reoluciju kojom se +/: nalae da odmah otpone sa povlaenjem svojih snaga
- +/: vlada je )E%'.% odbacila tu reoluciju i kao uvjet a povlaenje navodi potpisivanje ugovora s K7* koji bi
garantirao +/: privilegije u ,/*0J
- S/0 odustaje od reagiranja jer ne eli +ap nametnuti sankcije koje bi i njoj nanjele #tetu
- .(%')%'(5'% Savjet 6* formira komisiju na elu s 6intom koja odlai u ,/* utvrditi pravo stanje stvari
- na vlast u +/: je do#ao konervativni kabinet premijera 7nukaja i general /raki
- .C%.'% S/0 je donio Stimsovu doktrinu koja se sastojala od vr#enja pritiska na +/: da po#tuje me!unarodne
ugovore i odri status Quo
- ,oskva nudi >okiju potpisivanje sovjetsko9japanskog ugovora o nenapadanju
- +/: vlada je umirivala S/0 da e u K7* po#tivati princip Ootvorenih vrataP
- nakon ubojstva nekoliko japanskih gra!ana u Aangaju i nakon #to se K7* oglu#ila na +/: ultimatum1 +/: trupe
su apoele operacije u Aangaju
- S/0 samo #alje pomo svojim gra!anima be ikakvih sankcija protiv +/:
- savjet 6ige naroda je predloio akljuenje primirja1 ibjegavajui osuditi +/: kao agresora
- +/: je .@%.@%'(5)% akljuili s vladom u :ekingu primirje i uskoro poslije toga evakuirali svoje snage i + K7*
- +/: ajedno s grupom mandurskih nacionalista i protivnika Kuomitanga1 osnivaju 7vr#ni komitet
sjevernoistonih provincija koji .'%.5%'(5)% '%5%'(5)%g% progla#avaju neavisnu dravu ,anduko na elu sa
+iem1 biv#im K7* carem
22
- Uspostavljen je protektorat velike sile nad neavisnom dravom koja se samo ahvaljujui tome protektoratu i
drala
- +/: je )=%.?%'(5)% vanino prinao ,anduko1 ali je ve .)%.(%nametnula ugovor o vanjskoj i unutra#njoj
obrani emlje
- .)%'.%'(5)% 6intova komisija objavljuje ivje#taj da je ,andurija u svakom pogledu dio K7* i da je ,anduko
produkt +/: vojne sile
- 3%"% je u poetku na Skup#tini 6* predloila prinavanje novog stanja1 ali mijenja stav nakon +/: osvajanja
provincije 0ehol
- )=%.)%S55% skup#tina 6* je proglasila sve japanski akcije u S7 K7* neakonitima i nare!uje +/: da povue svoju
vojsku1 ali se ograniava samo na moralne sankcije
- +ap uskoro prodire pred :eking1 K7* vlada je prinala okupaciju 0ehola i ukida bojkot +/: robe u K7*
- )C%.5%'(55%g% +/: napu#ta 6igu naroda
31. ,apa! 9talije na Etiopiju
- fa#istika 7>/ je odluila napasti jednu od rijetkih neavisnih emalja /frike B Etiopiju koja je bila i lanica 6ige
naroda
- '()?%g% 7>/ vlada je akljuila s E>7<: ugovor kojim se dvije strane obaveuju da e sve sporove rje#avati
sporaumno
- '(55%g% donesena je tajnu odluku a napad na E>7<: s ciljem da ju se pretvori u 7>/ koloniju
- vo!a napada je bio de "ono1 a povod je bio .@%')%'(5=%g% kada je 5. domorodaca koji su sluili u 7>/ vojsci1
pre#lo granicu s E>7<: i bili su ubijeni
- po ugovoru i '()?%g% 7>/ trupe su imale pravo da se slue E>7<: teritorijem1 E>7<: vlada je predloila
arbitrau1 ali 7>/ ju je odbila
- E>7<: se obratila a pomo 6igi naroda1 7>/ samo naigled pristaje na arbitrau1 ubrava vojne pripreme
- 2R/ je bila spremna podrati 7>/ jer se ovo odvijalo u vrijeme *+E, odluke o naoruanju
- E*86 se upla#ila da e se time ugroiti njihovi teritoriji Egipta i Sudana1 7dn nudi 7>/ manje teritorijalne
kompenacije na raun E>7<: i britanske Somalije
- ,usolini je odbio1 vlade 3%"% i 2R/ su uspjele nagovoriti ,usolinija na jo# jedan trojni sastanak na kojem mu
nude diobu E>7<:
- ,usolini ih je odbio kao #to e odbiti i isti prijedlog 6ige naroda
- nakon odbijanja 7>/ o diobi E>7<:1 3%"% pod vodstvom konervativne vlade Stenlija "aldvina i Samjuela Fola
poela je da prijeti 7>/
- 3" vlada poinje prijetiti i #alje ratno brodovlje u britanske mediteranske bae
- ,usolini se odluio na riik svjestan da 3" nee vojno intervenirati
- ratne operacije 7>/ e trajati od .5%'.%'(5@% do .@%.@%'(5E% kada je 7>/ vojska u#la u /dis /bebu
- velike sile iraavaju samo moralne sankcije
- ''%'.%'(5@%g% 6iga naroda je osudila 7>/ a agresiju1 ipak veina lanica me!u kojima i 3%"% bila je protiv vojne
intervencije na 7>/ i odbija atvoriti Sueski kanal
- odre!ene ekonomske sankcije su bile potpun proma#aj1 jer nisu donijele nikakvu #tetu 7>/ ratnoj politici
- ovakvo dranje 6ige naroda i G sila bila je jo# jedna velika pouka Fitleru da se demokratske snage ne mogu
oduprijeti agresorima
- sankcije upla#ile vladu 2R/ i 3%"% koje su se bojale da e one odvojiti 7>/ od G sila i gurnuti je *+E,
- ato one predlau da ,ussolini dobije )I5 E>7<: teritorija1 E>7<: vladaru bi se ustupila luku /sab
- E>7<: bi ostala neavisna1 7>/ bi dobila neku vrstu protektorata
- For koji je predloio ovaj plan je morao podnijeti ostavku kada je plan dospio u javnost1 a 3" vlada se povukla
- Fitler iskoristio kriu a bliavanje s ,ussolinijem1 aueo neutralan stav
- *+E, nije lanica 6ige naroda1 pa se ne mora pridravati sankcija1 poinje s pojaanom opskrbom 7>/
ugljenom
- ,usoliniju .(%.@%'(5E%g% progla#ava aneksiju E>7<:
- .=%.C%'(5E% 6iga naroda je ukinula sankcija protiv 7>/
32. Gra@anski rat u Bpanjolskoj
- gra!anski rat je otpoeo u srpnju '(5E% vojnim udarom desniarskih profa#istikih grupacija visokih oficira na
elu sa 2rankom1 protiv republikanske vlade *arodnog fronta1 koja je do#la na vlast legalnim putem poslije
parlamentarnih ibora
- *arodni front je bio sastavljen od lijevih $demokratskih& gra!anskih i radnikih $socijalisti i komunisti& pol%
partija
- 'C%.C%'(5E%g%u suradnji sa 7>/ dolai do pobune trupa u A:/ dijelovima ,aroka
- '(%.C% prebacivanje pobunjenikih trupa i ,aroka u metropolu
- )@%.C% nakon osvajanja tridesetak gradova pobunjenici progla#avaju svoju vladu u gradu "urgosu
- SSSR staje u vladu *arodnoga fronta1 2R/* je u prvi mah pokaala naklonost prema legalnoj vladi
23
- 2R/ se bojala da e i na jugu dobiti fa#istikog susjeda kojeg je ve imala na 7 i +7 granicama1 pa je cjelokupna
2R/ politika opoicija otvoreno navijala a 2ranka
- Gbog neprestanog opominjana "ritanije1 2R/ vlada e aueti stav neutralnosti
- 3elika "ritanija be ikakvih simpatija gleda na vladavinu *arodnoga fronta $republika vlada&1 bila je protiv
pruanja ikakve pomoi1 ali je fa#istike postrojbe konstantno posredstvom :ortugala opskrbljivala ratnom
opremom
- 7>/ je aktivno sudjelovala u pripremanju vojnoga udaran pruajui vojnu i politiku pomo frankistima
- identian stav prema doga!ajima u A:/ imala je i *+E,
- vlada S/09a je neutralna i time vi#e ide na ruku pobunjenicima nego republikanskoj vladi $amerike kompanije
su snabdijevale 2ranka naftom&
- :ortugal je pod fa#istikim reimom diktatora Salaara be oklijevanja podrao 2ranka
- 2ranko je atraio od E*86 i 2R/ da uklone svoju flotu i >angera jer je ugroavala vei ime!u pobunjenikih
snaga u ,aroku i A:/*+1 one to )'%.C% i ine
- )E%.?% )C emalja je prihvatilo princip striktnog nemije#anja u unutra#nji sukob u A:/1 a .(%.(%'(5E%g% u
6ondonu je osnovan ,e!unarodni komitet a neintervenciju
- 7>/ i *+E, ne po#tuju princip koji su potpisale
- ,usolini je elio energinu akciju i bru pobjedu generala 2ranka1 kako bi na G Sredoemlju fa#iam stekao jo#
jedno upori#te
- Fitler je elio dui rat u kojem bi se 7>/ odvratila od /US i :odunavlja i sve vi#e udaljila od G silama i priklonila
*+E,
- SSSR je uloio prosvjede na Fitlerovo i ,ussolinijevo mije#anje1 a atim se i sam ukljuuje u rat na strani rep%
3lade
- 7>/ i *+E, '?%''%'(5E%g% prinaju huntu generala 2ranka kao jedinu legalnu A:/ vladu
- 6*1 3%"% i 2R/ su nastavile svoju politiku neutralnosti
- .?%.5%'(5C% Komitet a neintervenciju je prihvatio plan o kontroli A:/ obale koji se sastojao od toga da
britanski i francuski ratni brodovi kontroliraju obalu okupirane od frankista1 a njemaki i talijanski obalu pod
okupacijom republikanaca
- SSSR je bio iskljuen i pregovora
- :atroliranje ratnih mornarica nije moglo proi be incidenata1 *+E, i 7>/ su se nakon navodnih napada na
njihovo brodovlje povukle i kontrolne misije
- britanska i francuska vlada savale pomorsku konferenciju u *ionu na kojoj su se flote 2R/ i 3% "% obaveale
#titi sve trgovake i druge brodove1 osim #panjolskih
- britanska je vlada povala i 7>/ mornaricu da sudjeluje u kontroli1 ali '.%'.%'(5C% oni odbijaju voditi pregovore
be prisustva *+E,
- krajem veljae '(5(%g% anglo9francusko slubeno prinanje 2rankove vlade
- krajem oujka republikanski ,adrid e prihvatiti kapitulaciju1 a 2rankova vlada je pristupila /ntikomiterna
paktu
3*. /tvaranje fa8istikog bloka -Csovina Rim 0 $erlin1 antikominternski pakt.
- ,usolini se sve vi#e poveuje s kancelarom Au#nigom
- *jem akciju u /us vodi ambasador >reeg Reicha u "eu 2ranc 3on :apen kojem smeta protalijanski
orijentiran novi ministar Atarenberg
'5%.@%'(5E% na ,usolinijev prijedlog kojim je htio ublaiti Fitlerovu ljutnju1 Au#nig uklanje
Atarenberga i vlade
,usolini savjetuje Au#niga da prihvati ponu!eni /us9*jem sporaum o prijateljstvu koji je
potpisan ''% .C% '(5E%g% i predstavljao je vaan korak ka an#lusu
- Fitler je njime uspio u Au#njigovu vladu ubaciti dva nacistika simpatiera
- "E6 otkauje svoje ugovore s 3" i 2R/* vladom u listopadu '(5E% na sjednici 6*
- Fitleru to ide u korist jer on time jaa svoju tv% Sigfiedovu liniju prema 2R/ koja gubi pravo napada *+E,
preko "E6 nakon raskida spomenutih ugovora
- Fitler je u rujnu '(5E%g% povao ,usolinija da ga posjeti u "erlinu
,usolini u "erlin #alje grofa 4ana naklonjenog *+E,
Fitler uvraa prinavanjem tal% <svajanja u Etiopiji )@%.C%'(5C%
Fitler se prvotno mislio bliiti s 3"1 ali je odluio da to bude s ,usolinijem nakon #to mu je Wano
uruio dokument 3" ministarstva vanjskih poslova Edena o *+E, opasnosti #to ga je jako
povrijedilo
ovaj ragovor ime!u Fitlera i Wana je onaio i prvi opi dogovor *jem i 7ta o podjeli interesnih
sfera na Europskome +7
)@%'.%'(5E% potpisan je *jem97ta sporaum N <S<37*/ "ER67* B R7, u kojem obije pronaju
2rankovu vladu u A:/1 7ta se povlai u korist *jem i srednje Europe $/us1 ,a!&
- Fitler se eli poveati s +ap radi ugroavanja SSSR9a i tako planove *jem pred G silama prikaati kao anti
komunistike i anti sovjetske
- raunao je da e u pomo +ap moi pritisnuti na 0alekom istoku 2ra i 3%"% i time ih oslabjeti u Europi
24
- od poveivanja sa *jem japanski imperijalisti su oekivali pomo u slabljenju 3%"% i 2ra
+ap je odluilo prihvatiti ponudu *jem o formiranju antikomunistikoga1 ali ne i antisovjetskoga
sporauma
)@%''%'(5E%g% ime!u *jem i +ap potpisan sporaum na @ godina protiv Komunistike
internacionale i komunistike opasnosti N /ntikomiterna pakt koji e kasnije predstavljati pol%
popu#tanja *+E, od strane 3"
- /ntikomiterna pakt je imao i tajni dodatak1 koji je predvi!ao da u sluaju neiavanog napada ili prijetnje
napadom od strane SSSR9a na jednu od potpisnica druga nee podueti ni#ta #to bi olak#alo poloaj SSSR9a
bog dobrih odnosa sa SSSR9om ,usolini e oklijevati da mu pristupi
nakon nia iaslanika $8oring1 fon *ojart i von "lomberg&1 naposljetku dolai Fitler
.E%''% '(5C%g% 7ta je pristupila /ntikomiterna paktu
34. ,jemaka aneksija +ustrije 19*:.g.
- .@%''% '(5C%g% Fitler je inio plan agresivnih akcija u Europi
- odluio je da najprije udari na /US a tek onda na 4EFS6< jer je 7>/ odustala od /US1 a an#lusu se nee
usprotiviti niti 2R/ niti 3%"%
- nacisti demonstriraju protiv vlade Kurta Au#niga koji je ostao be ,ussolinijeve pomoi
- 3" i 2R/ su pomirbeno orijentirane prema 7>/ 7 *+E, $mvp% 3%"% 7dna1 protivnika velikih fa#istikih
diktatora amjenjuje lord Falifaks1 pristalica politike popu#tanja u ahtjevima&
- /US policija je otkrila plan nacistike avjere sastavljen od nacistikih akcija i provokacija koje bi
kulminirale ubojstvom 3on :apena koje bi bilo povod a vojnu intervenciju
- :restra#ena /US vlada #alje Au#niga na pregovore kod Fitlera
- Au#nig je nosio program ustupaka nacistima u /US1 ali ih ne uspijeva spomenuti u ragovorima s Fitlerom
koji postavlja ahtjeve;
a& nacistima e se dopustiti puna sloboda aktivnosti
b& /US vlada e biti odana samo nacistima
c& mup% "iti e nacist Sais97nkvart koji e dobiti punu kontrolu nad policijom
- Au#nig ila trai u poku#aju provo!enja plebiscita '5%.5%
- Fitler je bio ivan sebe od bijesa1 ve '.%.5 donio je odluku da se ivr#i vojna invaija na /US $operacija .to&
- ''%.5% ultimatum kancelaru da se plebiscit smjesta otkae1 da Au#nig podnese ostavku1 a novi kancelar bude
Sais97nkvarta1 kapitulacija predsjednika ,iklasa
- 8oring osigurao da se 4EFS6< nee mije#ati i daje upute 7nkvartu da u cilju uspostavljanja reda i mira u /US
moli *+E, vladu da uputi svoje trupe u /US
- ')% .5% '(5?%g% apoeo an#lus1 a '5%.5% Sais97nkvartova vlada je proglasila /US *+E, provincijom
- an#lus je naio pretposljednji udarac ,aloj /ntanti- njene lanice suoene sa pasivnim dranjem apadnih sila
i same su ostale pasivne
- u reiji 8estapoa i nacistike propagande1 u /US je '.%.=%'(5?%g% proveden plebiscit na kojem je ((M /US
*ijemaca odobrilo an#lus
32. &olitika popu8tanja ,jemakoj1 e8ka kri5a 19*:.g. i Dunc(enska konferencija
19*:.g.
a& 4EF<S kria $Sudetska oblast&
- Sudeti nikada nisu pripadali *+E,1 niti su od nje bili odvojeni nakon '%S%R%
- u njoj je postojala veoma ravijena industrija1 a regija je bila pogodna a obranu
- Fitler se poveao s vodeom strankom me!u sudetskim *+E,1 *+E, Sudetskom partijom1 na ijem je elu bio
Fenlajn
- U oujku '(5?% Fitler1 Ribentrop i Fes obavje#tavaju Fenlajna da je on 2irerov tajni astupnik u 4EFS6<
- )(%.5% '(5?%g% Fenlajnov pomonik Kunt je atraio od *arodne skup#tine davanje pune politike autonomije
Sudetskoj oblasti u kojoj su ubro apoele demonstracije *+E, stanovni#tva
- na kongresu partije Fenlajn je objavio Karlsbadski program u kojem se trailo;
a& potpuno ijednaavanje *+E, sa 4EA narodom
b& uspostavljanje autonomne Sudetske oblasti
c& slobodna nacistika propaganda
d& auimanje vlasti u Sudetima od strane *+E, administratora
- program je povod a napad *+E, na 4EFS6< ponat pod imenom 8rin $Geleno&
- plan je predvi!ao antiehoslovaku propagandu1 diplomatsku iolaciju i na kraju vojni udar N F7>6ER B
K/+>E6<3 :6/*
- akciju je Fitler apoeo u podr#ku ,usolinija
- 2R/ vlada 0aladjea s "oneom na elu mvp% prema *+E, vodi politiku popu#tanja kao i britanska strana
$4emberlin i Falifaks&
- Fitler plasira vijest o koncentriranju *+E, vojnika na granici sa 4EFS6< koja je bila lana1 na to je
odgovoreno mobiliacijom koja je prikaana kao neprijateljstvo prema *+E,
25
- 2R/* poku#ava uvjeriti E*86 na vojnu intervenciju1 ali beuspje#no
- 4EFS6< vlada pritisnuta od E*86 krajem svibnja opovala je svoj dekret o mobiliaciji
- SSSR spreman da se angaira u obrani 4EFS6<1 ali :<6+ i RU, nisu pristale da RUS trupe pre!u preko
njihova teritorija
- U oujku 4emberlin i Falifaks do#li su do akljuka da se *ijemce apsolutno ne moe sprijeiti da ne osvoje
4EFS6<
- 3%"% poslanik Ransiman je trebao da ivr#i snaan pritisak na 4EFS6< vladu da popusti Sudetskim *ijemcima
- Fenlajn sabotira pregovore1 Rensiman akljuuje da je rje#enje a ilaak i krie odvajanje Sudetske oblasti od
4EFS6<
- *+E, se naoruava1 dan napada je 5.%.(%
- .@% .(% u oajnikom poku#aju 4EF vlada prihvaa Karlsbadski program1 ali beuspje#no
- iaivajui nerede i optuujui 4eh a njih1 Fitler priprema teren a napad
- '@%.(% 4emberlin je na sastanku s Fitlerom koji ga je lano uvjerio da su Sudeti posljednja potranja *+E,1
ijavio da prihvaa idvajanje Sudetske oblasti
- 2R/93%"% predlau ispravak granica prema *+E, tako #to bi sve teritorije Sudetske oblasti u kojima ivi vi#e od
@.M *ijemaca bile ustupljene 777% Reichu
- 4EF vlada odbila 2R/93%"% ahtjev1 SSSR9a obeava pomo koju 4EF ne trai
- 4EF vlada prisiljena prihvatiti ahtjev1 vlada podnosi ostavku
- novi predsjednik vlade postao je general Sirovi koji objavljuje dekret o mobiliaciji
- ).%.(% S5?% na poticaj Fenlajna1 Slovaka narodna stranka trai autonomiju Slovake
- 4emberlin je po drugi puta posjetio Fitlera koji ahtijeva cijelu sudetsku oblast odmah1 da se dijelovi Aleije
vrate :<6+1 a dijelovi S6<3/4 ,/
- 3%"% je odluila da nee prihvatiti ahtjeve *+E,1 garancija 2R/ da e joj 3%"% pomoi ako bude napadnuta
- Fitler e saekati e#ki odgovor do )?%.(%1 a ako on iostane tada e idati naredbu a napad
- Fitler je )C%.(%proveo tajnu mobiliaciji i povao vladu 3%"% da ramotri da uraumi 4ehe
- 4emberlin je poku#ao savati konferenciju #efova vlada *+E,1 7>/1 3%"1 2R/ i 4EFS6<
- Fitler je pristao1 ali be sudjelovanja 4EFS6<
a& konferencija u ,unchenu je apoela )(% .(% '(5?%g%
- 7>/ $,ussolini i Wano&1 2R/ $0aladje i 6ee&1 *+E, $Fitler1 8ering i Ribentrop&1 3" $4emberlen i 3ilson& su se
sastali dosta neformalno
- 5.% .(% je Fitler ve ivoljevao pobjedu; dobio je sve ahtjeve i 8odeberga1 utvrdit e se nova granica koju 3"
i 2R/ nee braniti
- 4emberlin sa Fitlerom potpisao anglo9njemaki sporaum o nenapadanju1 2R/ nastojala postii isto
- ,inchenski sporaum je bio jedna od najveih kapitulacija apadnih demokracija pred Fitlerom
33. Ckupacija e(oslovake1 britansko)francuska politika garancija i poku8aji
stvaranja anti(itlerovske koalicije 19*:.g.)19*9.g.

- u radoblju od '9'.%'.% *+E, su trupe aposjele cijelu Sudetsku oblast1 a u komadanju 4EFS6< su im se
pridruile :<6+ i ,/
- poljska eli Aleijeu i 5.% .(% '(5?%g% objavila 4EFS6 vladi da joj se preda >je#in $ostatak Aleije&
- 4EFS6< vlada je prihvatila1 .)%'.% su :<6+ trupe umar#irale u Aleiju
- Ribentrop $mvp% *+E,& i 4ano $mvp% 7>/& su odluili da 4EFS6< ustupi ,/ Ko#ice1 ,unka i Ungvar
- .C%'.% slovaki fa#isti su proglasiti autonomiji S6<1 na elu s >isoom
- ''%'. :rikarpatska UKR $Rutenija& ini isto na elu s 3olo#inom
- obje ove vlade su se oslanjali na *+E, i 4EF je prisiljena prinati autonomije
- na mjesto "ene#a dolai Fah koji '.%.5%S5(% povlai Slovaku autonomiju1 >iso se obratio a pomo *+E,
- Fitler je prisilio Fahu da proglasi neavisnost Slovake1 da potpi#e akt o *+E, protektorata nad 4EA i
,oravskom
- *+E, trupe okupiraju :rag1 Fitler anektira 4e#ku1 S6<3/4 je proglasila neavisnost i stavila se pod a#titu
*+E,1 ,/ auima :rikarpatsku Ukrajinu
- /neksija 4e#ke predstavlja prvi korak u #irenju nac% /gresije ivan *+E, etnikog teritorija
- ))%.5%Fitler je prisilio vladu 6itve da mu ustupi grad ,emel1 RU, je prisiljena dopustiti iskori#tavanje svojih
ivora nafte od strane *+E,
- to je dovelo do snanog aokreta u vanjskoj politici 3%"% koja prestaje s politikom popu#tanja1 a poinje s
politikom garancija $ramjena nota o uajamnoj pomoi u sluaju rata ostalim europ emljama&
- me!u tim garancijama najveu vanost je stekla ona dana :<6+
- *+E, agresivnost ugroava i +U81 RU,1 8R4KU1 >UR
- <ve emlje ele #to vi#e i due sauvati svoju neavisnost i neutralnost1 pa se ele poveati kako bi bile #to jae
- Sastaju se u veljai '(5(% i dobivaju pomo 2R/* 7 3"
- <vaj sistem garancija je podrao i amer% :redsjednik Roosevelt
26
36. <alijanska aneksija +lbanije i 5akljuenje elinog pakta
- "alkan je nemoan nakon ,inchenskog sporauma pred *+E, 9 7>/ prijetnjama
- cilj akcije ,usolini je okrenuo prema /6"1 nad kojom je 7>/ jo# od '()'%g% imala protektorat
- priprema a aposjedanje /6"1 7>/ vlada je apoela poetkom '(5(%g%1 a da bi osigurala suglasnost +U8 4ano
pregovara sa Stojadinoviem $premijer +U8& i kneom :avlom koji pristaju biti neutralni
- osiguran je i Fitlerov pristanak1 pa .=%.=%'(5(%g% radio "ari je objavljuje da je /6" kralj povao 7>/ vojsku da
u!e u emlju1 ali da se neavisnost /6" ouva
- .C%.=% talijanske trupe su se iskrcale u /6"1 a kralj /hmed Gogu je pobjegao i emlje
- na ,usolinijev poticaj 7>/ struja u /6" trai ujedinjenje s 7>/
- osvajanje /6" je dalo ,ussoliniju dobru bau a osvajanje 8R4KE i pritisak na +U8
9 Fitler je nastojao 7>/ u potpunosti veati a *+E,1 pa Ribentrop $mvp%*+E,& predlae 7>/ vladi da
/ntikomiterna pakt postane vojno9politiki save
- ,usolini je odbio Ribentropov prijedlog1 ali kasnije pristaje1 traei od *+E, da joj prina + >irol
- *akon jaanja borbenog raspoloenja u 2R/1 vijestima o anglo9amerikom saveu i vojnim pripremama S/09a1
te odustajanja +/: da potpi#e sporaum s *+E, 7 7>/1 ,ussolini je prisiljen potpisati
- .E%.@%'(5(%g% nakon ijave ,us% 0a jo# nije spreman a rat u Rim je stigao Ribentrop
- ))% .@%'(5(%g 4ano potpisuje s Ribentropa *+E,97>/ ugovor o obrambenom vojnom saveu N O4elini paktP
koji je obveivao obje emlje da stanu na stranu one druge ako ona bude silom uvuena u rat
- ovim ugovorom je 7>/ pala u pol% i vojnu avisnost od *+E,
- kasnije je rije#en problem + >irola a koji je *+E, dobila >rst
3:. a.&oljska kri5a1 b.sovjetsko)njemaki ugovor i c.napa! ,jemake na &oljsku1
i5bijanje !rugog svjetskog rata
a& 9 uestali incidenti nacistiki nastrojenih pripadnika *+E, nacionalne manjine1 veliki broj poljskih *ijemaca
naglo je emigrirao u *+E, koja je i svoje emlje protjerala oko '@ tisua Jidova poljskog podrijetla
- problem je bio 0ancig i koridora koji je postojao jo# od '('(%1 a kojeg je ?itler htio odueti :<6+1
kompenirajui to na raun SSSR
)=%'.%S5?% Ribentrop je predloio :<6+ ambasadoru 6ipskom da se 0ancig vrati *+E,
*+E, i :<6+ bi svoj ugovor o ne napadanju i '(5=%g% produile a jo# )@%g%
$ek $mvp :<6+& je odbacio ovakve prijedloge1 *+E, se pravila da nije ainteresirana
:<6+ ne obavje#tava o ovome 2R/ i pobolj#ava odnose sa SSSR B om produujui ugovor o
nenapadanju i S5)%
Ribentrop u 3ar#avi nudi :oljacima protuugovor s *+E, u amjenu a Ukrajinu
Uni#tenjem 4EF1 prekida se krinka prijateljstva i inosi se ni lanih optubi o neprijateljstvu
:<6+ prema *+E,
:oljaci ijavljuju da e radije prihvatiti rat1 nego predati 0ancig1 a *+E, )?%.5% pod 2orsterovim
vodstvom poku#ava ivesti pu u 0ancigu
:<6+ se obraa a pomo 3" 7 2R/*1 pa 5'%.5%S5(% 4emberlen daje garancije :<6+ protiv vanjskog
napada na njeinu neavisnost1 2R/* se pridruuje '5%.=%
.5%.=% naelnik *+E, general#taba Kajtel potpisuje naredbu o pripravnosti 3ermahta $*+E,
vojska& a ivr#enje plana 3ajs a .'%.(%S5(%
b& 9 pripremajui se a rat i emlje apadne demokracije i *+E, osjetile su od kakvog kapitalnog naenja moe biti
uloga SSSR9a
/taljinu je najvanije obraniti SSSR i njein socijalistiki dru#% sistem1 pa ne pokauje naklonost
prema nijednoj strani
Ganimalo ga je da od Fitlera dobije barem privremene garancije a sigurnost SSSR9a1 te da avlai
poetak me!usobnog sukoba dok vojno ne ojaa1 a *+E, ne oslabi ratovanjem na G
- u travnju '(5(%g% do#lo je do prvih ragovora o saveu ime!u SSSR9a i G sila protiv naci B fa#istikih
prijetnji
bog politike popustljivosti i otvorene elje apadnih sila da Fitleru dopuste provo!enje njegove
tv% antisocijalistike politike1 3" odbija dati garancije da e u sluaju napada na :<6+ vojno
intervenirati
Staljin je bog odbijanja E*86 bio raoaran1 dovolio itvinovu da predloi Sovjetski
kontraprijedlog; da 3%"%1 2R/ i SSSR akljue me!usobno saveniki ugovor
27
,ogunost poveivanja sa G jo# uvijek otvorena1 2R/* '=%.=% predlae SSSR B u da se pridrui
njenim garancijama :<6+ 7 RU,1 ali su 2R/ to uskoro povukli1 #to je Staljina gurnulo *+E,
6itvinova koji je bio Jidov i naklonjen Gapadu je amijenio predsjednik vlade Dolotov kako bi se
olak#ali pregovori sa *+E,
*astavljeni pregovori s 3" 7 2R/* koji su propali jer one nisu htjele pristati na garancije SSSR B u
u sluaju *+E, napada
prekid pregovora u lipnju1 a sredinom svibnja '(5(%g% je cilj sovjetske vlade bio stvaranje sovjetsko9
njemakog ugovora o prijateljstvu i ekonomskoj suradnji
.'%.C%S5(% Rusi #alju notu Gapadnim silama s prijedlogom o igradnji sistema garancija u 7 Europi
protiv *+E,
poetkom srpnja '(5(%g% 2R/ i 3%"% spremne na pruanje garancija be vojnih konvencija1 ali pod
uvjetom da se njima obuhvate i drave "altike emlje1 *7G i A37L
same drave su protestirale bog garancija1 2R/ i 3%"% ih iuimaju i sporauma
ime!u SSSR9a i 2R/ i 3%"% bila postignuta naelna suglasnost o stvaranju sporauma o uajamnim
garancijama
*+E, je apoela pravu ofenivu na Sovjetske diplomate
Ruse anima da li moe ruska vojska prijei preko :<6+ i RU, u sluaju *+E, napada
:<6+ ne odobrava1 Rusi ne ele nastaviti pregovore1 2R/ pre#utno prihvatila prelaak vojske be
:<6+ suglasnosti
- Sovjetska vlada se nije mogla adovoljiti suglasno#u 2R/1 tako da je odlueno da se prekidaju pregovori
- Ribentrop je do#ao u ,oskvu i )5%.?%'(5(%g% akljuuje Sovjetsko9njemaki ugovor o nenapadanju i da
nee biti savenice neke druge sile koja bi napala jednu od njih N R7"E*>R<: B ,<6<><3 U8<3<R
- Ugovor je imao tajni protokol koji je sadravao;
a& 27*1 ES>1 6E> se smatra Sovjetskom1 a 67> *+E, utjecajnom onom1
b& granice sovjetske utjecajne sfere u :<6+1
c& prinavanje prava SSSR9a na "esarabiju
- sovjetsko9njemaki sporaum onaio je kraj anglo9francuske politike kalkuliranja s komunistiko9
fa#istikim suprotnostima
d& 9 ibijanje rata u Europi postalo pitanje dana
- pronacistiki pripadnici *+E, nacionalne manjine nastavljaju s niom incidenata u pograninom teritoriju
:<6+% i u 0ancigu
- .@%.@% :<6+ mvp% "ek ijavljuje da njegova vlada nema ni#ta protiv autonomije 0anciga1 ali koridor nee
prepustiti #to urokuje prekid *+E,9:<6+ diplomatskih odnosa
- ).% .?% '(5(%g% u *+E, je ivr#ena opa mobiliacija1 a 2orster se proglasio )5%.?%'(5(%g% #efom drave u
0ancigu
- )5%.E% "E6 progla#ava neavisnost1 7>/ poku#ava odvratiti Fitlera od napada na :<6+ jer je sama bila
vojno nespremna
- ,ussolini #alje Wanu u "erlin kako bi dobio potvrdu da nee doi do rata koji bi slomio <sovinu
- <ni mu nude da se obrauna s +U8 u vrijeme napada na :<6+1 ali to nije prihvaeno i 7>/ ostaje neutralna
- )@%.?% je objavljen 3" B :<6+ ugovor o garancijama1 pa Fitler odga!a planirani napad na :<6+ )E%.?%
- Fitler #alje u 2R/* notu u kojoj obavje#tava 2R/* da *+E, ne eli rat s njom1 ali ako se ona umije#a
protiv nje e ii do kraja
- <d 3" trai sklapanje slinog sporauma kao i sa SSSR B om1 ali je odbijen
- 7>/ nudi ponovno saveni#tvo1 poivajui se na SSSR kao veliku podr#ku <sovini
- )?%.?% Fitler odgovara 3" B 2R/* poruci da *+E, mora pregovarati s :<6+1 da e to uiniti ako mu se
ustupe 0anig1 Koridor1 dio 8ornje Aleije
- 5'%.?% 6ipski obavje#tava Ribentropa da je sve spremno a pregovore o tim *+E, ahtjevima
- nema se vi#e o emu ragovarati1 .'%.(% je apoelo granatiranje na :<6+ B *+E, granici ime je i
slubeno apoeo 77% svjetski rat
39. &ora5 i po!jela &oljske
- Europski rat je poeo kada su *ijemci '% rujna '(5(%g% napali :<6+
Rusi su napali :<6+ 'C% rujna i ta je drava u vrlo kratkom vremenu ponovno prestala da postoji
- *+E, napad na :<6+ je iveden i :omeranije1 Aleije i ,oravske
- :<6+ snage su se bro povlaile
- :<6+ nisu u pomo pristigli niti njeine savenice- 2R/ je ivela simboliki napad preko *+E, granice ali
je u stvari imala namjeru da saeka dolaak "ritanaca
- *+E, pobjeda inenadila je Ruse i snagom i brinom1 tako da su 'C% rujna ruske snage po objavi raspada
:<6+ drave u#le1 u kako su ih navali1 G "E6RUS i G UKR
RUS su okupirali pola :<6+
- u listopadu su pod svoju kontrolu stavili ES>1 6E>1 67>
- operacija u :<6+ je bila bra i avr#ena je prije intervencije bilo koje druge sile
28
6%. /ovjetska politika o! po!jele &oljske !o napa!a ,jemake na ///R
- Rusi su prema 27* imali teritorijalne ahtjeve bog osjetljivosti 6enjingrada koji se nalaio na samo )@km
od 27* granice
oni su htjeli da a#tite 6enjingrad od pomorskog i kopnenog napada prisvajanjem 27* teritorija
- tokom listopada i studenoga 27* delegacije su tri puta dolaile na dogovore u ,oskvu
svaki puta Rusi su smanjivali po malo svoje ahtjeve ali su odbili da odustanu od su#tine svojih
ahtijeva
traili su da se akljui sporaum koji bi spreavao oba potpisnika da u!u u sporaume koji bi bili
upereni protiv jednog od njih
27* stav je bio uglavnom protiv injenja veih ustupaka svojim susjedima i tradicionalnim
neprijateljima
- kada su Rusi uvidjeli da pregovorima ne mogu dobiti ono #to trae1 postavili su u 27* marionetsku vladu i
napali je posljednjeg dana studenoga '(5(%g%
bog takvog djela SSSR e biti ibaen i 6ige naroda
- 27* armija koja je brojala svega ).o tisua ljudi pruala je snaan i organiiran te motiviran otpor
ipak tokom vremena poela je da oskudijeva praktiki u svemu
- Rusi su u poetku tako lo#e vodili svojim napadima na + da su bili austavljeni prije kraja godine
RUS trupe na#le su se u te#kim borbama u iuetnoj imi
- 2inci su vjerovali da su osigurali dovoljan prostor koji bi trebao biti dovoljan da njihovi strani savenici
do!u im pomoi u obrani od SSSR9a
me!utim pomo nije stigla- ?itler se drao svoje nagodbe sa /taljinom i tjerao je 2ince da se
sporaume sa Rusima
ADE je bila spremna da ponudi pomo ali ne i vojsku
u 3%"%9u i 2R/ su prema 2incima vladali velike simpatije i divljenje
*<RD i ADE su odbile dovoliti 2R/ i 3%"% trupa preko svojih teritorija a radi obrane od 27*
- Rusi su se oporavili i u veljai podueli novi snaniji napad pod rukovodstvom mar#ala <imo8enka
- 27* vlada je do#la do akljuka da bi strana pomo bila prekasna stoga je odluila da sklopi mir usprkos
protivljenju 2R/ i 3%"%
')% oujka '(=.%g% je kapitulirala
- jedna od posljedica ovih bivanja u Europi bio je i "ala!jeov pad u 2R/
njega je naslijedio &ol Reno1 koji je sa 3%"% akljuio sporaum po koje ni jedna od ovih emalja
nee akljuiti separatni mir sa *+E,
61. &olitika 9talije u perio!u ne5ara>enosti
- ciljevi 7>/; premo na Sredoemlju1 dominantna uloga na "alkanu i stjecanje novih kolonija
- nakon osvajanja Etiopije1 7>/ je privremeno prestala sa svojim osvajakim akcijama
- 7>/ nespremna a rat1 usvaja ofenivnu strategiju koja im je trebala donijeti bru pobjedu i ostvarenje
njihovih agresivnih planova
- 8rade jake rakoplovne snage1 dre veliku vojsku od oko =.. ... vojnika1 ratnoj mornarici poklanjaju
najvi#e panje $)@E ratnih brodova&
- 7>/ narod nije bio spreman voditi br i agresivan rat
- '?%.5%'(=.% sastanak ,ussolinija i Fitlera na kojem je Fitler predloio ajedniki proboj u 2R/
- ovaj pristaje1 a cilj mu je Sredoemlje osloboditi od 3"1 dok bi na "alkanu i u kolonijama nastojao #tediti
vojsku
- uspje#an rat bio bi mogu tek '(=?%1 ali ,ussolini nakon *+E, ofenive u svibnju S=.%1 odbacuje planove a
napad na +U8
- 2R/ poku#ava pridobiti 7>/ nudei koncesije oko granica u /frici i prihvaanje svih rje#enja oko
Sredoemlja
- 7>/ neumoljiva1 '.%.E% objavljuje rat 2R/
29
62. ?itlerovi munjeviti ratovi i napa! na 7rancusku 194%.g.
- napad na *<R koja je bog ravedene obale bila pogodna a stvaranje brojnih baa koje bi 3" omoguile
provo!enje pomorske blokada *+E,1 a njoj mogunost napadanja brodova na /tlantiku
- 3" apoela s pripremama a iskrcavanje u *<R1 ako bi *+E, uinila isto
- .'%.5%S=.% Fitler nare!uje invaiju na 0/* i *<R
- *apad na 0/* je apoeo istog dana kada i na *<R1 0/* je odmah kapitulirala1 *+E, dobiva ila na
"altik i plodne oranice
- 3" oekivala da e *+E, napasti s kopna1 ali je Fitlerov plan bio napad na moru sve do *arvika s ime je i
apoeo (% .=% '(=.%g%
*<R parlament prenio je sva prava na kralja koji je odbio da se preda1 i nastavio je da prua otpor1
nadajui se da e stii 2R/ ili 3%"% pomo
*+E, je okupirala sve luke i aerodrome1 2R/*1 3" 7 :<6+ snage se iskrcavaju i doivljavaju pora
pomagao Kvisling
- bog tune *<R epiode raspravljalo se i 3%"% parlamentu koji je donio odluku da emberlina amjeni
eril koji je postao premjer '.% .@% '(=.%g%
krajem rujna '(=.%g% Fitler je be savjetovanja sa generalom 3on "rauhiem1 vrhovnim
apovjednikom kopnene vojske1 naredio armiji da se pripremi a napad na 2R/ tokom ove jeseni
me!utim napad je bio odgo!en bog vremena
- na *+E, planiranje su najvi#e utjecala iskustva njihovih prethodnika i '('=%g% i ,aino%linija
,aino9linija sastojala se od nia utvr!enja ija je gradnja apoela '()(%g%1 a prekidala se bliu
granice neutralne "elgije1 pa su ato *+E, napali preko "E6
*+E, vrhovni #tab se odluio a plan napada na #irokom frontu sjeverno od 6UV1 a glavni ciljevi
su bile luke na 6a man#u
- *ijemci su '.% .@% '(=.%g% apoeli istovremeno napad na *7G1 "E61 6UV i 2R/
u *7G je tei#te rata bilo usmjereno na Roterdam
*7G je '@%.@%'(=.%g% poloila oruje
- *a jugu je savenika linija odmah probijena1 ')%.@% su *+E, jedinice pod vodstvom Romela1 probiv#i se
kro sektor koji su branile slabo naoruane 2R/ snage1 su se na#le na tlu 2R/ juno od Sedana
- ).%.@% *ijemci stigli do obale1 imaju probleme s konsolidariacijom linije koja je odvojila savenike i
planovima a napad na savenike + i S od nje
- '(%.@% je u 2R/* smijenjen 8amlen $apovjednik 2R/* armije& s 3eganom1 te :etenom kao amjenikom
predsjednika vlade
- *+E, linija je postala neprobojna1 ne postoji opasnost od protunapada1 omjer snaga );' u korist *+E,
6*. &ora5 7rancuske1 primirje i okupacija. &olitika mar8ala &etaina
- Run#et naredio armiji da stane i pregrupira se1 napad na 0enkerk je apoeo )C%.@%
- @% .E% '(=.%g%1 dan poslije avr#etka denkerske operacije1 *ijemci su sa linije Soma9Ena otpoeli seriju
napada na jug $usporedno sa napadom kro /lsace& i uni#tili 2R/ armiju
*ijemci ve a tri dana do#li do Sene1 '=%.E% u#li u :ari
"ritanske eskadrile su se poele povlaiti i 2R/ jer su aerodromi bili u rukama *ijemaca
- ''% .E% '(=.%g% 7>/ je objavila rat 2R/
2R/ vlada je bila rajedinjena- "e Gol i Reno $predsjednik vlade& su bili a nastavak borbe1 a
&eten koga je podravao Vegan bili su a to da se prekine sa borbom
Reno je 'E%.@ nakon prijedloga da armija poloi oruje1 ali da vlada i dalje ostane u ratu1 podnio
ostavku1 a :eten je preueo njegov poloaj i odmah preko A:/ atraio primirje
- poslije sastanka Fitlera i ,usolinija u ,inchenu1 atraeno je od 2R/ da potpi#e beuvjetnu kapitulaciju
))% .E% '(=.%g% u Kompijenju 2R/ je potpisala kapitulaciju
potpisan je i posebni sporaum sa 7>/ koja je atraila *icu i dio Savoje
2R/ je morala da poove sve svoje brodovlje da se vrati u matine luke gdje bi bili stavljeni van
borbene aktivnosti
- uroci poraa 2R/ bili su prije svega bog slabosti vojske1 pa je to prije svega bio vojni pora
- pora 2R/ je predstavljao najvei domet *+E, armije
30
- Fitler je uspostavio okupacioni reim na S i du /tlantske obale
3i#i je predstavljao kompromisno rje#enje da se ouva 2R/ imperija1 da se 2R/ osigura mjesto u
okviru *ovog poretka i da se ublai *+E, okupacija
:eten je bio #ef i simbol novoga reima
- demokracija i gra!anske slobode su bro ukinute1 sindikati i politike stranke su raspu#tene
- :etenov 3i#i je bio reakcionarna1 autoritarna1 katolika i #ovinistika korporativna drava
postao je okupljali#te svih antirepublikanskih i antiprogresivnih snaga koje su privlaile
pronacistiki orijentirane 2rancue
u vanjskim poslovima bio je prisiljen da sura!uje sa *+E,
- :eten je sebi dodijelio puno pravo da imenuje ministre i dravne slubenike1 vlast u okviru akonodavstva1
kontrolu nad oruanim snagama
van 2R/ je 0e 8ol okupio ostatke 2R/ armije
- djelovanje paravojnih jedinica u okviru 2R/ otpora je ojaano tokom '(=5%g%
0e 8olove trupe su stigle u :ari )@% .? '(==%g%
64. &olitika /+")a nakon pora5a 7rancuske
- Ruvelt u rujnu '(5(% objavljuje 0eklaraciju amerike neutralnosti
- U rujnu '(=.% je iglasan Gakon o regrutaciji1 pomo 3" u svemu osim vojnom materijalu
- eril $ministar mornarice& se obratio Ru5veltu tjedan dana nakon objave rata *+E, '(5(%g%
on je donio akon a pomo demokraciji ili akon o najmu poetkom '(='%g%1 na temelju kojeg je
3%"% lak#e nabavljala robu a rat koja je bila inajmljena1 a plaali su je /merikanci
taj akon je bio gesta od velikog moralnog naaja
- kada je Fitler napao SSSR1 Ruvelt je poslije 4erila obeao /talinu pomo
- Ruvelt je naredio okupaciju 8renlanda1 a rami#ljao je i o okupaciji /ora
tako!er je objavio neogranieno stanje pripravnosti
ameriki ratni brodovi su u lipnju '(='% poslani na 7sland kako bi se pridruili 3" snagama
- u kolovou '(='%g% su se na *jufaundlandu sastali Ruvelt i 4eril
3%"% i SSSR su oekivali da e S/0 ui u rat1 ali Ruvelt jo# nije bio spreman
najnaajniji reultat ovoga sastanka bila je /tlantska povelja kojom su se Ru5velt i eril ;
odrekli svakog teritorijalnog #irenja
istakli su pravo svih naroda da po svojoj volji biraju oblik vladavine
osudili su svaku teritorijalnu promjenu suprotnu volji naroda
aloili su se da svi narodi imaju ravnopravan pristup svjetskoj trgovini i sirovinama potrebnim a
njihov privredni napredak
aloili se a slobodu kretanja morima i a ravoj opeg sistema me!unarodne sigurnosti
- Ruvelt i 4eril su se nadali da e od /taljina dobiti potvrdu ove deklaracije1 ali su od njega dobili samo
maglovite irae odobravanja
nakon Konferencije je predsjednik Ruvelt donio predratni plan
objava Ruvelta u rujnu S='% po kojoj e S/0 #tititi strane i amerike brodove u neutralnoj oni i
otvoriti e vatru na 7>/ i *+E, brodove
- Kongres je u listopadu '(='%g% poeo da kr#i akon o neutralnosti pa su se poeli naoruavati i trgovaki
brodovi i predsjedniku je bilo dovoljeno da #alje amerike brodove u "ritanske luke
+o# uvijek neobjavljivanje rata je imalo svrhu da pomae apadne demokracije i adri vei dio
/merikanaca ivan rata
*akon napada na :earl Farbor1 predsjednik je atraio objavu rata samo +/:1 ali je *+E, ''%')%
S='% objavila rat S/09 u
62. $orba 5a /re!o5emlje 194%)1941.g.
- ?itlerov najneposredniji problem je bio ,editeran
na ovom popri#tu je djelovao njegov savenik 7>/1 a na G 3i#ijevska 2R/ i A:/1 a na 7 "alkan
A:/*+<6SK/
- Fitler je namjeravao namamiti 7ranka da mu postane aktivni savenik1 kako bi osigurao kontrolu nad G
Sredoemljem
mamac a 2ranka je bio 8ibraltar
2ranko je sa svoje strane poveao A:/ sa <sovinom ugovorom o prijateljstvu i oujka '(5(%g%1 a
prikljuio se i antikomiterna paktu u lipnju '(=.%g%
- Gbog neodobravanja napada na katoliku :<6+ i te#ke situacije u A:/*+ nakon gra!% Rata1 2ranko nije
pristao na ajedniki napad *+E, i A:/ na 8ibraltar
31
- do promjene je do#lo *+E, napadom na SSSR1 #to je 2ranko objeruke prihvatio pa je poslao i dio svoje
armije da sudjeluje u napadima
/2R7K/
- ,ussolini nakon poraa 2R/ tjera mar#ala 8racijanija u 6ibiji na akcije1 u rujnu '(=.% je bila bitka a S
/friku protiv 3" pod vodstvom 3ejvela koji je ivoljevao pobjedu
- Fitler je prisiljen 7>/ poslati pomo1 3" austavlja prodor .C%.)%'(='% auimanjem "engaije
- Romel apoinje posljednju ofenivu u oujku S='% i prodire sve do Egipta1 ali mora stati jer Fitler prvo eli
avr#iti apoeto na "alkanu
- u lipnju S='% Romel ivoljeva pobjedu u borbi protiv 3ejvela a Falfaja prola
- 3jevela amjenjuje <kinlek koji apoinje s napadima u studenom S='% i pobje!uju 7>/
- Romulov juri# na Egipat propada1 on se povlai prema >ripoliju1 te dobiva nove alihe tenkova
- otvoren drugi front u SG /frici koji je atvoren padom 2R/ i ponovno otvoren u studenom S=)% radi S/0 9
3" invaije
,/6>/
9 U >ripoli dolai Romel1 Fitler nagovara 7>/ da krene na E871 auimaju ,altu koja nije bila odgovarajue
pripremljena a obranu i raka
- napadale su je 7>/ i *+E, rakoplovne snage1 koje su uspjele da ju otrgnu od 3%"% mornarice
- 3" nastavljaju s napadom na 7>/ $bombardiranje enova1 6ivorno i Specija& i pobje!uje ju u bitci kod rta
,atapan
Fitler je trebao da upravlja emljama od /tlantika do Urala1 a ,usolini ,editeranom i okolnim
dravama
KRE>/
- napad na Kretu je apoeo ).%.@%'(='% i *ijemci su u poetku imali problema jer aerodromi nisu bili pod
*+E, nadorom
- to se promijenilo kada su *+E, aueli aerodrom ,aleme1 ali invaiju s mora je osujetila 3" mornarica
- .'%.E% je apoelo povlaenje branitelja Krete
- osvajanje Krete i raka koja je bila branjena superiornijim pomorskim snagama1 bilo je spektakularno
- Fitler je osvojio jo# jednu bau a pomo Romelu
63. <rojni pakt -rujan 194%.g..
- )C% rujna '(=.%g% ?itler je ponovo oivio projekt o >rojnome paktu ime!u *+E,1 7>/ i +/:
svaki od potpisnika se obaveao da e pritei u pomo onome drugome u sluaju da ga napadne
neka od emalja koja jo# nije u ratu
uloga +/: je odvraanje S/0 9 a da se prikljui 3%"% i vr#enje pritiska na /taljina da se sa +/:
nagodi o ,anduriji
*+E, dominira "alkanskim emljama bog teorije ravnotee sila
9 2R/* u poetku ima utjecaj nad RU, 7 +U81 ali nakon njeinog pada se okreu *+E,
9 a Fitlera je bila vana RU, koju je postepeno komadao ime!u ,/ i "U8
9 u studenom S=.% su >rojnom paktu pristupile RU,1 ,/1 Slovaka
9 Fitler je u njima stacionirao svoju vojsku i ekao1 ali 7>/ napadom na 8rku su planovi morali biti promijenjeni
66. ,apa! 9talije na Grku -listopa! 194%.
- ,usolini nije pravovremeno obavijestio svoga savenika Fitlera o napadu 7>/ na 8R4- u posljednji
trenutak je poslao pismo na koje je stavio datum od prije @ dana
nao je da se Fitler nee sloiti sa njegovim planovima
- 8R4 od S)?% pobolj#ava odnose s +U8 i >UR1 ugovor s 7>/ bio samo mrtvo slovo na papiru
- S5=% akljuen "ritanski pakt
- )?% rujna su 7>/ trupe pre#le 8R4 granicu sa /6"1 ali ovaj napad nije uspio
ralog tome je #to je ,ussolini ignorirao planove svojih glavnih apovjednika i prihvatio obeanje
apovjednika u /6" da e a '. dana pregaiti Epir i osigurati 8R4 kapitulaciju
planova nije postojalo1 tri 7>/ diviije su bile nedovoljne1 u roku od tjedan dana 8R4 je ivela
kontranapad i prodrla u /6"
7>/ je pretrpala te#ke gubitke i ubro su se morali potpuno povui
dodatni udarac su im adali 3" napadom kod >aranta kada su o#tetili 5 7>/ oklopnjae naposljetku
sve je u svoje ruke morao preueti Fitler1 prisiljen apoeti vojne akcije na "alkanu prije napada na
SSSR
ona je poetkom travnja '(='%g% napala 8R41 a njenom napadu prethodila je jedna nova ofeniva
7>/ u 8R4 sredinom oujka '(='%g%
*+E* je ugu#ila otpor 8rka krajem travnja te godine
32
6:. ;ugoslavija u perio!u neutralnosti -19*9)1941.
- a vrijeme kralja /leksandra je bila orijentirana na G demokracije1 a dolaskom Stojadinovia S5@% prema
fa#istikim emljama
- 5?% nakon njegovog pada1 stvorena je vlada Lvetkovi 9 ,aek koja je nastavila njegovu politiku
- .)%.(%S5(% +U8 objavljuje neutralnost1 a Fitler provodi konervativnu politiku prema balkanskim i
podunavskim dravama
- ova neutralnost je odgovarala i G silama1 pa Lhurcill predlae stvaranje bloka neutralnih drava
- ,ussolini povlai svoju vojsku sa grko B albanske granice i objavljuje da 7>/ eli stvaranje bloka ime!u
,/1 +U81 8R41 "U8 1 >UR1 a u isto vrijeme 7>/ vlada 8R4 predstavlja +U8 kao neprijatelja
- U lipnju S5(% je prihvaen ,% prijedlog
- .=%.'% '(=.% ,% #alje F% pismo u kojem kae da fa#istika diplomacija nije nikada namjeravala osnovati
neutralni blok1 eli samo Frvatsku
- )5%.'%S=.% sastaju se Wano i :aveli radi utvr!ivanja najvanijih toaka priprema i akcije u FR3
- *+E, u travnju trai od ,/ slobodan prola svoje vojkse do RU,1 a ,% joj savjetuje da pristane
namjeravajui to iskorisiti a akciju u FR3
- 3" potvr!uje ))%.=% +U8 da e je braniti u sluaju ,ussolinijevog napada
- +U8 diplomacija i dalje odrava dobre odnose s *+E,1 a +U8 se ustruava prinati SSSR jer se FR3
protivi
- S porastom ratne opasnosti1 pojavila se potreba a prinavanjem SSSR Ba i uspostavljenjem diplomatskih
odnosa
- )=%.E% te dvije emlje potpisuju >rgovinski ugovor
- '.%.E% ,% privremeno napu#ta ideju o napadu na +U81 te objavljuje rat 2R/* 7 3"
- F% planira sklopiti sporaum s +U8 pod uvjetima da;
a& <sovina jami a granice +U8
b& :repu#tanje Soluna +U8
c& 0emilitariacija +adrana
- Fitler se ).%'' sloio jer je planirao dati +U8 Solun1 "U8 ila na more1 a 7>/ 8R4 kako bi protjerao 3" s
,editerana
- 3lada Lvetkovi B ,aek je .C%')% predala memorandum +U8 vlade kao odgovor na navedenu ponudu u
kojem se navodi da +U8 eli sklopiti s *+E, i 7>/ pakt o nenapadanju
- Fitler neadovoljan1 ')%')%S=.% sklopljen ,/ B +U8 sporaum o vjenom prijateljstvu
- '(=.% balkanski je prostor ostajao po#te!en od rata jer je to odgovaralo F% koji je neutralnost balkanskih
dravica koristio u ekonom% smislu1 S/0 nisu vodile nikakvu aktivnu diplomaciju na "alkanu
- nakon kapitulacije 2R/1 3" se preorijentirala na vlastiti prostor1 S/0 se ukljuuje pomaui 3"
- Fitler odluuje napasti SSSR i *+E, trupe prolae kro ,/ i utaborile su u RU,
- F% planira napasti 8R4 i "U8 pod #ifrom ,arita
- *a prijedlog +U8 vlade '=%.)% su se sastali Fitler1 Lvetkovi i ,arkovi
- *a sastanku je dogovoreno da e +U8 vlada s namjerom da se #to prije uspostavi mir na "alkanu1 prisiliti
3" vojsku da napusti svoje poicije u 8R4
- )=%.)% je kne :avle preko Stakia obavijestio ,% da eli s njim sklopiti ugovor o pro#irenju ugovora i S5C% i
time apravo pripremiti +U8 javnost na pristup >rojnom p%
- .=%.5% su se sastali Fitler i kne :avle1 F% ponovno naglasio vanost pristupa +U8 >rojnom p% 4ime bi
dobili *+E, a partnera
- kne je i dalje htio ouvati neavisnost1 nije se htio ukljuiti jer mu je ena 8R4 podrijetla1 jer je
simpatiirao 3"1 a bojao se 7>/
- 3%"% i S/0 su vr#ile pritisak na njega da se odupre *+E, tenjama i da napadne 7>/ u /6"
- prije travanjskog napada1 +U8 je iolirana1 okruena najmonijim neprijateljima i unutra#nji rajedinjena
- u veljai S='% Fitler je ultimativno atraio od +U8 da pristupi >rojnom paktu
- Lvetkovi poku#ava kod 3" osigurati neutralnost
- Kara!or!evi i ministar vojske :e#i su a pristupanje paktu
- .E%.5% S='% je kne savao Krunski save na kojem su bili on1 Stankovi1 :erovi1 Lvetkovi1 ,aek
$potpredsjednik vlade& i :e#i i akljuili da e +U8 pristupiti >rojnom saveu1 ali pod ovim uvjetima;
33
a& 7>/ 7 *+E, nee povrijediti teritorij +U8
b& 0a nee traiti vojnu pomo ili prola vojske kro +U8
c& 0a e joj predati Solun
- to joj nije odobreno1 .(%.5% je u /teni odrana konferencija na kojoj su bile 3"1 8R4 i +U8 koja je pritom
atraila neke garancije veane u djelovanje +U8 vojske na 8R4 teritoriju
- +U8 general#tab je ubro shvatio da se od savenika $3" pogotovo&1 ne moe oekivati obiljnija pomo
- ).%.5% je na sastanku Krunskog savea donesena odluka da se pristupi >rojnom p%
- :rinc je pod utiskom pada 2R/ i u nadi da e dobiti Solun1 podrao )@%.5%S='% potpis predsjednika vlade
Lvetkovia u "eu kojim je +U8 pristupila paktu
69. ,apa! na ;4G -travanj 1941.. Ckupacija i koma!anje ;4G
- narod protestira1 Simovi )C%.5% apoinje pu kojim obara vladu1 kralj :etar je stupio na prijestolje1
Simoni je postao predsjednik vlade1 ali ne istupa i pakte
- vlada generala Simovia je poku#ala sura!ivati s 8R4 i 3"1 te sklopiti save s SSSR i >UR
- Fitler je bio odluan da napadne +U8 u 7>/ pomo i 8R4
- FR3 je planirano ajamiti autonomiju1 a od ,% se trai da ne poduima nikakve akcije u /6" i da uvrsti
svoje snage na 7>/ B +U8 fronti
- )C%.5% se sastao Feeren sa Simoviem1 *+E, konul u G8 javlja u "erlin da je kne :avle konferirao s
,aekom1 Auba#iem
- tako!er da se u FR3 osjea neprijateljstvo prema "eogradu1 a Kvaternik je atraio a#titu *+E, vojske a
hrvatski narod1 dok prijela 7>/ vojske ne dolai u obir
- )(%.5% Simoni se sastao s 7>/ ,amelijem i rekao da ako *+E, okupira Solun1 +U8 e okupirati /6"
- nova vlada je prinala pristupanje paktu 5.%.5%1 a .'%.=% je *+E, konul obavijestio ,aeka da *+E,
strana eli otkloniti svaku suradnju sa Simovievom vladom
- u "eograd je poslan Ko#uti sa ahtjevima Simoniu;
a& prinavanje pakta
b& imenovanje dvojice namjesnika od kojih bi jedan bio Frvat
c& eliminiranje utjecaja vojske na politiku
- u G8 dolae Ribentropovi poslanici kako bi utjecali na ,aeka da uspostavi neavisnu1 slobodnu FR3
- poveuju se s usta#ama1 ,aek .5%.=% ijavio;
a& da odbija raspravljati o osamostaljivanju FR3
b& da odbija raspravljati o biloijem odcjepljenju
c& +U8 treba *+E, pruiti adovolj#tinu
9 .E%.=% je poslan Ribentropov brojav u kojem ahtjeva trenutno ija#njavanje o paktu i kojeg je bilo oito da
neprijateljstvo <sovine prema +U8 poinje
- pred sam pad +U8 uspijeva .E%.=% akljuiti ugovor o nenapadanju sa SSSR9om
- a Fitlera nije bila dovoljna neutralnost +U81 brinulo ga je mogue 3" napredovanje na Egejsko more i
8R41 pa su mu trebale bae u +U8
- plan napada se vao 0irektiva br% )@ i predvi!ao je koncentrini napad i /US 7 "U8
- +U8 vojska nije provela mobiliaciju
- +U8 je napadnuta .E%.=%'(='%g%1 7>/ se ukljuila tek ''%.=%
poslije te#kog bombardiranja i velikog broj rtava '5%.=% pao je "eograd
.C% je aueto Skopje1 a '.%.=% gotovo itava ,akedonija
- pod a#titom *+E,1 ,/1 "U8 7 7>/ su auimale +U8 teritorije
- hrvatski vo!a /nte :aveli je doputovao i Rima da bi osnovao *eavisnu 0ravu Frvatsku pod *+E,
odobrenjem
SR" je postala *+E, marioneta1 vlada je napustila emlju i atraila primirje1 pobjegli u 6ondon
'C%.=%'(='% je potpisana beuvjetna kapitulacija
:%. ,apa! ,jemake na ///R -lipanj 1941.g.. i njegove poslje!ice
- Staljinovi agenti u inoemstvu su javljali da se Fitler sprema a napad na SSSR1 britanske i amerike vlade
su ponavljale ova upoorenja i ukaivale na pokrete *+E, trupa
- Staljin je poetkom lipnja postao premijer1 a ,olotov je postao amjenik premijera i ministar vanjskih
poslova
- Staljin je imao dva problema; a& stanje sovjetskih oruanih snaga
b& granice SSSR su bile veoma dugake i time te#ko branjive
- Fitlerov napad je poeo 22. lipnja 1941.g.
to je bila najvea vojna operacija koja je ikada ivedena1 pod imenom O"arbarosaP
njegova armija je napala u tri pravca;
34
a& sjeverna i centralna grupa armija pod komandom fon ebena i fon $oka1 uputile su se prema
,oskvi i 6enjingradu1
b& juna grupa armija pod komandom fon Run!8te!a aputila se prema UKR1 Krimu i Kavkau
inena!enje je bilo potpuno; na psiholo#kom planu bog toga #to RUS javnost nije imala pojma #to
se sprema1 a na taktikome planu bog toga #to RUS snage u pograninim oblastima nisu bile na
vrijeme upoorene
na RUS strani je vladala skoro potpuna deorganiacija1 prekinuta im je komunikacija1 ipak
uspijevaju ivesti kontranapad #aljui svoje tenkove pred *+E, artiljeriju
brojano su Rusi uglavnom bili ravni *+E,1 imali su uglavnom vi#e ljudi1 tenkova i aviona1 ali
astarjelih
*+E, nakon mjesec dana rade pauu1 ali predugo i ne iskori#tavaju ljetno vrijeme i kaos u G Rusiji1
*+E, snage su ravuene u svim pravcima
- prostranstvo i snijeg su pritekli u pomo1 Staljinov autoritet je jo# vi#e bio uvr#en
- osnovan je obrambeni komitet pod Staljinovim vodstvom koji je postao ministar obrane1 premijer i vrhovni
komandant
ispod ovoga komiteta je bila Stavka B vrhovni planirajui #tab koji je kontrolirao frontove
- paua je prekinuta )5% .?%'(='%1 prvi na udaru na#ao se Kijev koji je pao 'C%.(%1 ubro je isto bilo i s veim
dijelom Krima i UKR
- 8uderijanove jedinice bile su spremne a napad na ,oskvu
napad je apoeo krajem listopada1 i Rusi su ponovo pretrpjeli te#ke gubitke1 pa su povali
pojaanje i ,ongolije
me!utim vrijeme se naglo pokvarilo i boji#te se pretvorilo u blatne movare u kojima su aglavili
tenkovi i druga oprema
- poetkom prosinca odustalo se od namjere da se stigne do ,oskve od koje su *ijemci bili udaljeni samo 5.
km1 a nekoliko dana kasnije Rusi su iveli kontranapad
- 6enjingrad je bio opkoljen1 od rujna '(='%g% kada dolai Jukov kako bi rukovodio obranom grada
- U jesen S=)% je novi *+E, napad austavljen ruskom kontraofenivom1 opsada je avr#ena u sijenju '(==%
- Fitler nije bio pripremljen a dugi rat1 .C%')%S='% +/: napada :earl Farbour i poinje rat na :acifiku
- Fitler objavljuje rat S/0 9 u
:1. ?itlerov Enovi pore!akF u Europi
- <svojene emlje su tretirane kao imovina koju treba eksploatirati u ratu koji se vodi
- Fimler i Roenberg su provodili novi poredak *+E, hegemonija se trebala #iriti u pomo *+E,
oruja1 preduvjet a njegovo provo!enje je bilo osvajanje novih teritorija $8rossraum od /tlantika do
Urala& u kojima bi se stanovnici dijelili na 5 rase
8rossraum bio bi ekonomski samodovoljan1 neavisan od drugih velikih regija u svijetu1 premda na
odre!en nain povean sa /frikom
- dva plana a akciju; demografski i ekonomski B ljude je trebalo ili iseliti ili ukloniti
- novim poretkom upravljao bi jedan1 ali djeljiv birokratski aparat
- jegra 8rossrauma bi obuhvatila /las1 6oren1 6UV1 "E61 Aleiju
pored potro#ake robe ove regije bi proivodile hranu1 a poljoprivreda bi bila isplanirana tako da
odgovara *+E,
- seobe stanovni#tva1 istrebljenje Jidova i Slavena
- baltike emlje u poetku imaju odre!enu autonomiju1 ali kasnije su otvarani koncentracijski logori1
uvo!en robovski rad i ubojstvo Jidova
- na 7 ubijeno oko ) milijuna Jidova1 u :<6+ )1 E mil1 na kraju rata je ubijeno ime!u = i E mil%
- Rajh je formalno anektirao samo 8danjsk1 vee dijelove :<6+ i manje dijelove "E68
- 8R41 +U81 "E6 7 2R/ su bile pod vojnom upravom
- U 8R4 je upravljala marionetska vlada u /teni1 a u +U8 marionetska vlada u "eogradu i :aveli u FR3
- Kralj ostao u 0/* i obavlja svoju dunost do S=5% kada su *+E, preueli emlju1 atvorili kralja i raspustili
armiju1 a upravljanje su preueli SS odredi
- +avnost je nastavila obavljati svoje poslove sa lokalnim funkcionarima koje je ponavala i nije bila svjesna
koliko i kojim metodama je vlast bila podre!ena *+E, upravi
- Gajedno s *+E, armijom u osvajanja su i#li posebni ekonomski odredi koji su pljakali i auimali tvornice
- *+E, ekonomija nije bila spremna na dugi rat1 radna snaga je najvea potreba *+E, industrije
:2. /ateliti ,jemake i sura!nici okupatora
- oni teritoriji koji nisu do#li pod suverenitet Reicha1 bili su pak podre!eni *+E, preko guvernera1
protektorata ili ministra Reicha
takvi teritoriji su se nalaili uglavnom u 7 Europi1 i oni su bili u okviru *+E, carinske one
35
parlament ili druga iborna tijela1 #tampa i radio1 bili su abranjeni ili pod nadorom1 a nacionalna
policija je bila podre!ena *+E, policiji ili SS9u
- 2rancuskom se a raliku od ostalih poraeni emalja1 upravljalo i dva raliita glavna grada1 :aria i 3i#ija
i 3i#ija je vladala vlada mar#ala &etena koja je upravljala cijelom emljom osim /lsacom i
6orenom
i :aria je Fitlerov opunomoenik Cto +bec
- pokaalo se da *ijemci nisu bili toliko privreni lokalnim nacistima i pronjemakim partijama koliko su ovi
bili njima
U *<RD je njemaki nacist <erboen upravljao preko savjeta u <slu i preko regionalnih
pomonika koje je postavljao sve dok mu Fitler nije naredio da prina Avislinga i imenuje ga a
novog premjera
- *+E, Europski savenici su bili 7>/1 S6<3/41 ,/1 RU, i "U8
- "U8 je nepoudan savenik i radi na raun +U81 RU, 7 8R41 kao i ,/ na raun RU, 7 +U8
- Fitler je bog vjere u Dusolinija1 odbacio upoorenja o predstojeem slomu S=5%
*+E, prisiljeni okupirati teritorije na +7 Europe koje su napustili 7>/
pomagao je ,usoliniju u spektakularnom bijegu kada je s malim avionom pobjegao i
arobljeni#tva u 8ran Sasu1 da bi mogao da na S stvori novu 7>/ republiku
:*. &okreti otpora i naro!no)oslobo!ilaka borba
- u poetku benadna situacija nakon *+E, uspje#nih osvajanja se promijenila nakon neuspjeha u osvajanju
3"1 ulaskom S/0 i SSSR u rat
- oblici otpora; a& tajna #tampa
b& ind% Sabotaa1 usporavanje proivodnje i #trajkovi
c& organiirane mree a pomo savenikim vojnicima i pilotima
d& aetak organiiranog i oruanog otpora
- otpor se javio neposredno nakon poraa1 ali samo u skromnom1 nepoveanom i esto neuspje#nom obliku1
kao spontani ira revolta ljudi i poraenih jedinica
bog toga je ?itler u prosincu '(='%g% idao nare!enje da se provede operacija O*o i maglaP 9
operacija astra#ivanja stanovni#tva1 tako #to e smrtna kana biti sve e#e jedino sredstvo
kanjavanja
- najraniji oblici suprotstavljanja su bile obavje#tajne mree1 grupe a spa#avanje
- i ekonom% sabotae je proia#la vojna akcija koje su provodile aktivne grupe otpora okupljene oko biv#ih
oficira poraenih armija
- U *orve#koj je njihov pokret otpora ,ilorg prisilio Fitlera da prebaci '5 diviija kako bi kontrolirao emlju
od svega 5 milijuna stanovnika
- *acionalne armije su ponovno oformljene i ukljuile su se u rat
- U 7 Europi je revolucionarni impuls bio snaniji1 a na G su vi#e bili a reformu
- U istonim emljama odluujui faktor nije bio samonikli pokret otpora nego ruska sila
U SSSR9u se sve uestalije javlja partianska aktivnost koja je nanosila velike gubitke *ijemcima
8R4K/ $gerilske grupe& 7 +U8 su poeli gra!anski ratovi1 be ruske pomoi
- 8R4 komunistika partija je osnovala *arodnooslobodilaki front $E/,& koji je sa svojim oslobodilakim
grupama $E6/S& postao osnovni simbol 8R4 otpora koji je imao podr#ku naroda
- kako su se pokreti otpora ravijali on nije ukljuivao samo pokrete u okupiranim emljama nego i vlade u
progonstvu
+U8<S6/37+/
<ito je poeo da organiira otpor od samog napada *+E, na +U8
Stvorio je neavisnu +U8 komunistiku dravu1 borio se s neprijateljem tijekom rata $,ihailovi&1 a
nije kao u 8R4 ekao kraj
,ihailovi je bio predstavnik ibjeglike vlade u +U81 njegovi sljedbenici etnici1 su uglavnom bili
biv#i srpski vojnici
do jeseni '(='%g% partianske grupe su natno ojaale tako da su njihovi uspjesi doveli do pregovora
sa etnicima o druenim operacijama
Di(ajlovi> je imao nare!enje od 6ondona da preume komandu nad partianima- >ito to nije bio
spreman da prihvati usprkos protestu /taljina
do#lo je do borbi ime!u etnika i partiana- etnici su doivjeli ni poraa
sljedee godine su >alijani i *ijemci snano pritisnuli partiane ali pokret je opstao1 oporavio se i
ponovo pojavio kao dobro ure!ena armija
u studenome '(=)%g% vijee u "ihau je inijelo ahtjev partianima da postanu vlada u +U8
36
'(=5% kada su imali ). ... vojnika bili su napadnuti od E puta jaega neprijatelja; *ijemaca1
>alijana1 "ugara1 usta#a1 etnika
srea se okrenula >alijanima u korist partiana koji su preueli kontrolu nad veim djelom FR3
ukljuujui 0almatinsku obalu i otoke
partiani su postali narod pod orujem1 >ito je progla#en mar#alom +U8 i predsjednikom
oslobodilakog vijea koje je bilo privremena vlada
kraljev povratak u +U8 osiguran je plebiscitom u njegovu korist
,ihailovi se sporaumio s :aveliem1 ali su partiani slomili opoiciju i ).%'.%S==% u#li u "eograd
3" prisilila kralja :etra da Auba#ia imenuje novim premijerom koji je u prosincu S==% sklopio
sporaum s >itom
*jime je predvi!eno stvaranje privremene vlade i parlamenta1 ali je monarhija ukinuta poslije
ibora
2R/*LUSK/
- van 2R/* je 0e 8ol okupio ostatke armije1 ali ne pokree akcije a ustanak
- najponatiji pokreti 2><1 Lombat i 6iberation sura!uju s 0e 8olom
- krajem S='% pokrenuta akcija a ujedinjenjem pokreta otpora
- osnovan *acionali komitet otpora $L*E&1 0e 8ol prinat a narodnog vo!u 2R/
:4. ,apa! ;apana na /+" -prosinac 1941.g..
- jedan od najuglednijih oficira +/: vojske ;amamoto je stvorio posebnu flotu koja je obuhvaala avijaciju1
a S5(% je imenovan vrhovnim apovjednikom Gdruene flote
- predloio je ukoliko do!e do rata1 da +/: treba apoeti s inenadnim napadom na ameriku /ijsku flotu
u :earl Farboru
- predloio je upotrebu nosaa aviona a napad i da se raaranje ivede i raka
- sa planiranjem akcije apoelo se u lipnju '(='%g%
general#tab mornarice je predvidio da e uspjeh avisiti o stupnju inena!enja
mjeseca dana prije napada1 +/: snage su aplovile prema aljevu >ankan na Kurilskim otocima od
kuda su se sa S pribliile Favajima
- S/0 je nekoliko puta bio upooren da +/: ne iskljuuje mogunost napada na :%F%
- +/: je podueo neke sigurnosne mjere koje su apravo avarale S/0
- /merikanci su ve bili obavije#teni na osnovu #ifriranih poruka ime!u >okija i +/: ambasade u
Dashingtonu1 o tome da se +/: spremaju a rat u sluaju da pregovori sa S/09om ne uspiju- ali
pretpostavljali su da e operacije u prvom redu biti usmjerene protiv ,alaje1 *iuemske 7stone 7ndije ili
2ilipina
- radarska sluba je uhvatila jasne tragove dva +/: aviona koja su poslana ne#to prije poetka napada radi
pronalaenja svih amerikih nosaa aviona
ona je o tome obavijestila bau u Fonalulu me!utim reeno joj je da se ne treba bog toga
abrinjavati
- tajnost je bila potpuna i +/: trijumf je bio osiguran
- C% prosinca '(='%g% i >okija je stigla posljednja radio instrukcija koja je apravo bila dovola a napad iji je
glavni cilj bio pogoditi nosae aviona
- usidrenost amerikih brodova bila je takva da su bili lak plijen
- napad je trajao dva sata- a to je vrijeme /merikancima uni#teno ili o#teeno '? oklopnjaa i pomonih
brodova1 5=( aviona1 ubijeno ili ranjeno 5@.. vojnika i mornara
tokom cijelog napada /merikanci nisu bili svjesni odakle je napad ivr#en tako da se cijela +/:
flota sigurno vratila u +/:
+:/ ipak nisu uni#tili ogromna istovari#ta nafte na Favajima1 a nisu niti osvojili teritorije usred
:acifika kako bi ova operacija postigla svoj stvarni cilj
:2. /tvaranje koalicije 4je!injeni( naro!a
- glavni savenici S/01 SSSR1 3%"% bili su suglasni u svome primarnome cilju1 ali esto podijeljeni oko toga
kako do njega doi
sve dok je rat trajao odravanje ovog antinjemakog savea bio je osnovni cilj vo!a s obje strane
*+E,
rat na dva fronta bio je rat koji Fitler nije mogao da dobije
Lhurchil se nalaio ime!u S/09a i SSSR B a1 te je sumnjao da e ameriki stavovi i Ujedinjeni
narodi moi amijeniti tradicionalnu politiku me!u monima
Gato je elio da se bitna pitanja me!u silama rije#e prije nego U* pone funkcionirati
37
:3. &itanje E!ruge fronteF i o!nosi ///R)a s Velikom $ritanijom i /+")om
- *apadom na SSR S='%1 Fitler je otvorio front koji je *+E, vojsci stvorio neprijatelja koji ju je ovdje
angairao sve do njenog uni#tenja
- >aj napad je promijenio tijek rata1 #to je veliki dio *+E, kopnene vojske odvuklo na 7
- Reultat toga je pojava pokreta otpora i jaanje 3"
- Fitler je raorio 3" B 2R/* save1 ali je iavao sabiranje 3"1 7*01 domionskih1 RUS i /,ER snaga protiv
sebe
- *+E, je napala SSSR i time je postalo jasno da saveni#tvo ime!u G sila $3%"% i S/09a& i SSSR se
nametnulo kao prirodna posljedica ravoja doga!aja
- 0o S=5% *+E, armija nije bila dovoljno ugroena s ruske strane da bi apadni savenici mogli na
kontinentu angairati svoje glavne snage be naajnijih gubitaka
- "e obira #to su narasle potrebe partnera osiguravale odravanje saveni#tva1 ono nije bilo ni duboko ni
harmonino
- "ritanska misija u ,oskvi1 poetkom '(=)%g%1 otkrila je da Staljinovi poslijeratni ciljevi ne ukljuuju samo
teritorije i pakta s Fitlerom1 ve i pripajanje dijelova *+E, i dodjeljivanje 0odekanea >UR
- pitanje drugog fronta
Staljin je ahtijevao otvaranje drugog fronta najprije u srpnju '(='%g%1 a potom i u rujnu te godine
4erilova elja da pomogne bila je iskrena ali su on i mnogi od njegovih savjetnika u to vrijeme bili
skeptini u odnosu na istonog savenika koji je igledao gotovo poraeno i ibaeno i rata
- 3%"% je bila borbeni savenik SSSR9a E mjeseci prije nego #to je S/0 u#ao u rat1 stoga je 3%"% slala jedina
ratni materijal a SSSR
- Ato se tie otvaranje drugoga fronta Ruvelt je bio optimistiniji nego 3%"%
- poetkom '(=)%g% Ruvelt je najavio da bi prije kraja te godine u Europi mogao biti otvoren drugi front1 a u
travnju su ameriki planeri inijeli prijedloge a invaiju na 2R/ u jesen '(=)%g%
- uvjet a pokretanje takve akcije bili bi nakovi iscrpljenosti *+E, ili RUS
- 4eril se nije protivio ideji1 nego vremenu1 S=)% mu je bila prerano
- Kao alternativu je predlagao anglo B amer% 7skrcavanje u SG /frici $operacija >or& na #to je R% pristao
u kolovou je 4eril po#ao u ,oskvu na svoj prvi susret sa Staljinom da bi mu objasnio i dobio
potporu a svoju strategiju1 ali to nije bio drugi front koji je Staljin traio
- /merikanci su kao i Rusi smatrali da postoje vanije stvari od onoga #to se doga!alo u S /frici%
- u sijenju '(=5%g% 4eril i Ruvelt su se sastali u Kaablanki- tu su se sloili da trenutno njihovo glavno
oruje protiv *ijemaca je rano bombardiranje
- odobrili su invaiju na Siciliju #to je prije mogue poslije poraa 7>/ 7 *+E, u /frici
ta invaija bila je urok pada ,usolinija1 ali im nije predala 7>/ u ruke i praktiki je otklonila sve
iglede a iskrcavanje u 2R/ prije '(==%g%
tako su ') mjeseci tri savenika svaki svojim putem ne koordinirano i#li prema *+E,
- tri lidera 3elike alijanse su se sastali tek kada je osigurana RUS pobjeda na 7 i /,ER nadmo nad 3" na G
- dva sastanka; prvi u >eheranu a drugi na +alti
- tokom '(=5%g% nepovjerenje me!u njima postalo je obiljno
Staljin je prije svega nastojao da se njegovi savenici dre obeanja da e otvoriti drugi front pod
im je on podraumijevao snana iskrcavanja na kontinent koja bi privukla veliki broj *+E,
diviija s 7
G savenici su se bojali da e Staljin stati nakon potiskivanja *+E,1 a on se bojao da e /,ER
veinu svojih snaga okrenuti :acifiku
tek E%E%'(==%g% apoeti e otvaranje drugoga fronta najveim iskrcavanjem tj% desantom na *ormandiju
:6. 9skrcavanje u sjevernoj +frici -stu!eni 1942.g.. i 7rancuska
2R/ je tako!er imala imperiju na S /frike $,/R<L i >U*&- usprkos padu 2R/ '(=.%g% ova
imperija je sauvana
- kada je rat poeo E8:> je inenada prekinuo diplomatske odnose sa *+E,
on je tako!er prekinuo i diplomatske odnose sa 7>/ ali je objavio da nee ulaiti u rat protiv nje ako
7>/ ne napadne E8:>
- "ritanci su jo# uvijek bili u moni u E8:> i nisu tolerirali vladu koja je pregovarala s neprijateljem1 stoga su
je smijenili i amijenili probritanskom vladom
u veljai '(=)%g% poslije narodnih demonstracija u Kairu i sva!e s kraljem ta je vlada podnijela
ostavku
ubro potom su britanski tenkovi i pje#adija u#li u E8:>
kralj je bio primoran prihvatiti vladu ,a(asa1 koji je bio iraito probritanski naklonjen
38
- u pustinjskome ratu koji se vodio u /frici Romel je bio dominantna figura na *+E, strani1 a na 3" strani
Dontgomeri
- poetkom '(=)%g% ratni kabinet u 3%"% je naredio komandi da se pripremi a uni#tavanje rafinerije u
/badanu1 u 7 7R/*1 i poslao je ekspediciju da aume ,adagaskar prije nego #to to uini +/:
dogodilo se da je Romel napao prvi i abiljeio veliku pobjedu koja ga je dovela preko E8:> granice
- novi porai 3" u ljeto S=)% su natjerali Ruvelta da pristane na operaciju >orch kako bi pomogao 3"
- invaija je bila britanska i pomorska1 a amisao je bila da se oisti ,editeran
- invaija na Siciliju i iskrcavanje na 7>/ kopno bi slijedili samo kao posljedica prethodnih uspjeha
- 2R/ sjevernoafriki posjed osigurao je a 3i#i visoki komesar Vegan i general Guen1 vrhovni komandant u
S /frici
- mjesto iskrcavanja je apoelo ?%studenoga '(=)%g% na atlantskoj i mediteranskoj obali ,/R<L i /6J
- niti jedan 2rancu nije bio obavije#ten1 #to je iavalo odre!eni otpor i neadovoljstvo koje je ubro uti#ano
- *+E, reakcija na invaiju savenika u SG /frici bila je okupacija + 2R/ i >U*1 te poku#aj okupacije 2R/
flote u >oulonu
- /merike i britanske trupe okupirale su ')%''%'(=)%g% "on u /6J1 pre#le >U* granice
anglo9ameriki poku#aj da aumu >U* je propao jer su *ijemci uspijevali da dovlae nove trupe
morem i rakom
'5%''% je auet >obruk1 ).%''% "engaija
- u veljai '(=5%g% Romel je pre#ao granicu ime!u >ripolitanije $67"& i >U*1 na#ao se ime!u dvije vatre
- plan je bio prvo napasti /,ER na S1 #to mu je i po#lo a rukom kada im je nanio br i teak pora kod
Kaserina1 atim svojim napadima odbaciti 3%"% do E8:>
- ,ontgomeri je sanao Romelov plan i osujetio ga1 Romel se vraa kui
ova bitka nije okonala rat u S /frici ali je odluila ishod
spajanje savenikih snaga sa 7 sa G je bilo ')%@%'(=5%g%
::. &ora5 9talije1 pa! Dusolinija i kapitulacija 9<+ -rujan 194*.g..
- savenika pobjeda u S /frici bila je samo dio bitke a kontrolu ,editerana
be Sicilije i njenih aerodroma nije bilo mogue u potpunosti osigurati siguran prola ,editeranom
- eril i Ru5velt su se u sijenju '(=5%g% u Kaablanki dogovorili da se snage koje su djelovale u S /frici se
iskoriste i a invaiju na Siciliju
- invaija na Siciliju apoela je '.% .C% '(=5%g%
- ,ussolini nije vjerovao Sicilijancima1 pa ih se nije usudio previ#e naoruati
Savenici su apoeli invaiju i raka1 te iskrcavanje koje je pro#lo be otpora
- prvi kontranapadi koji su amalo potisnuli amerike snage bili su slomljeni u pomo topovske vatre s
brodova i pobjeda koja je slijedila bila je bra i potpuna
- S/0 je do#ao do ,esine 'C%.?%'(=5%g% prije "ritanaca koji su i#li kraim putem1 ali i teim
bio je to kraj operacije iskrcavanja na Siciliju
- osvajanje Sicilije najavilo je pora 7>/1 ali nije osiguralo pobjedu nad *ijemcima na tom tlu
- poslije Sicilijske invaije1 Dusolini je bio primoran da se bori na 7>/ tlu1 na kojem su radnici #trajkali
protiv rata1 a gotovo milijun vojnika ivan emlje
obrana 7>/ ahtijevala je ne samo povlaenje 7>/ vojnika i SSSR9a nego i *+E, pojaanja koja bi
7>/ pretvorila u okupiranu emlju
,ussolini i Fitler su se susreli '(%.C%S=5%
- ,usolinijevo veivanje sa ?itlerom pokaalo se pogubnim
da bi se spasio fa#iam u 7>/ trebalo je prekinuti saveni#tvo1 a ,usolini koji ga je stvorio nije bio u
stanju da ga i raskine
kralj je mogao atraiti smjenjivanje 0uea1 ali te#ko da bi pristao na formiranje nove vlade be
fa#ista
- gerarchi $fa#% 8lave#ine& su eljeli promjenu saveni#tva koju bi sproveo ,usolini1 a ako treba i be njega
poslije sastanka u 2eltru1 nali su da moraju be njega
veliko fa#istiko vijee sastalo se )=%.C%'(=5%g% prvi puta od ibijanja rata
8randi je predloio da se kralja vrati na mjesto vrhovnog komandanta1 koje mu je odueto '(=.%g%
8randijev prijedlog je prihvaen sa '( prema ( glasova ime je 0ueu bilo iglasano nepovjerenje
)@% .C% '(=5%g% ,usolini je oti#ao na privatan ragovor sa kraljem koji je ajedno sa najbliim
suradnicima bio neadovoljan ,usolinijevom politikom1 te ga je otpustio
kada je biv#i premjer ia#ao bio je uhap#en
- ,usolinija je amijenio $a!oljo1 koji je ranije bio vrst pristalica fa#istikog reima
- Kralj i on su eljeli da 7>/ ia!e i rata1 ali su se bojali da se 7>/ ne pretvori u jo# jednu okupiranu emlju
od *ijemcima
jedini ila je bio uvjeriti savenike da ih savladaju
- "adoljo je bio spreman na predaju savenicima; 7>/ e kapitulirati ako se savenici iskrcaju na 7>/ kopno
39
- +avno je 7>/ i dalje vjerna *+E,
- *esporaum je nastao jer su savenici mislili da pregovaraju o predaji1 a 7>/ o napadu na *+E, u 7>/
- kada su prve trupe pre#le u Kalabriju1 pregovori sa "adoljom bili su akljueni
akt predaje potpisan je 5%.(%'(=5%g% a objavljivanje je odgo!eno a nekoliko dana da bi "adoljo
imao vremena a ramje#tanje svojih trupa
me!utim vijest o predaji bila je objavljena prije planiranoga roka i "adoljo nije imao kuda- 7>/ je
bila nespremna a *ijemci su odmah okupirali Rim
kralj je sa svojom vladom pobjegao u "rindi
- 7>/ predaja ivr#ena je formalno na ,alti )(% .(%'(=5%g% a '5% '.%'(=5%g% 7>/ je objavila rat *+E,
- ,usolini je bio u arobljeni#tvu1 a krajem kolovoa premje#ten je u 8rand Saso
- <d tamo ga je oteo SS oficir /koroceni i u malom avionu prebacio u *+E,1 odakle je poslan u S 7>/
:9. /tanje na $alkanu i u sre!njoj Europi nakon kapitulacije 9talije
- nakon oslobo!enje UKR Rusi su napredovali na G prema :<6+
- teritorije u 7 :<6+ su proglasili svojima1 odbili prinati /K $0omovinska armija& kao regularnu vojsku1 a
kao privremenu vladu :<6+ su prinali Komitet oslobo!enja
- :<6+ vlada u 6ondonu je na to reagira poticanjem ustanka u 3ar#avi1 be osiguravanja savenike pomoi
- Ustanak je poeo .'%.?%S==%1 Rusi su nadomak 3ar#ave1 Staljin odbija pomoi
- Ustanak je trajao do .)%'.%S==% do kada su :<6+ osvojili pola grada i nanijeli gubitke *+E, garnionu
- *+E, uspijevaju ponovno osvojiti grad1 savenici ne pomau1 '5%.(% Rusi bacaju hranu nad gradom
- Rusi konano ulae u 3ar#avu .'%.'%'(=@%1 /K je rasturen ruskom imskom ofenivom
RU,U*+SK/
- /ntonesku se beuspje#no poku#ao S=5% udruiti s ,ussolinijem
- S==% ga je otpustio kralj ,ihajlo1 prekinuo odnose s *+E, i uspostavio odnose s komunistikom partijom
- *+E, bombardiraju "ukure#t1 osnovana nova komunistika vlada pod vodstvom 8roea
- RU, je morala ratificirati gubitak teritorija do kojih je SSSr do#ao S=.%1 platiti od#tetu SSSRu i boriti se
protiv *+E,
"U8/RSK/
- nije u ratu sa SSRom1 samo s 3" i S/0/om
- prisiljena1 iako se proglasila neutralnom1 objaviti rat *+E,1 nije ibjegla rusku invaiju
+U8<S6/37+/
- ruske snage se bore ajedno s >itovim partianima a oslobo!enje "eograda
S6<3/4K/
- diu ustanak nakon pribliavanja Rusa S==%1 sukobljavaju se s *+E,1 namjeravaju se pridruiti Rusima u
borbi1 ali to ipak nije ivedeno
- slina sudbina kao i u :<6+
,//RSK/
- admiral Forti prisiljen napustiti save s *+E,1 ali a Fitlera je ,/ bila od inimnog strate#kog naenja
jer bi njein gubitak otvorio Rusima put prema "eu
- ato je aueo ,/ i atvorio Fortija1 postavio vladu Strelastih krieva pod Sala#ijem
- krajem S==% je "udimpe#tu opkolio general ,alinovski1 *+E, poku#avaju pomoi1 ali je grad ipka
')%.)%S=@% pao
9%. <e(eranska konferencija - 2:.11. 0 1.12% 194*.g..
- sudjelovali su Roosvelt $S/0&1 /taljin $SSSR& i eril $3%"%&
- tei#te diskusije je bilo na Europi1 posebice :<6+
- Staljin nije elio vratiti :<6+ teritorije koje je dobio S5(%1 4eril je predlagao :<6+ da ustupe taj prostor
Rusima1 a auvrat bi dobili jednak dio teritorija na G *+E,
- :<6+ ne pristaju1 pitanje nije rije#eno
- Staljin je jo# ahtijevao; a& pola istone :<6+
b& 'I5 7>/ flote
d& junu polovicu Sahalina
40
e& slobodnu luku 0ajren
- a uvrat je pristao na Ruveltov plan koji je ukljuivao;
a& dijeljenje *+E, na @ segmenata
b& stavljanje Rura1 Famburga i Kilskog kanala pod internacionalnu kontrolu
c& pristupanje SSSRa svjetskoj organiaciji
d& ukljuivanje SSSRa u rat protiv +/:
- savenici su se dogovorili da e;
a& ivr#iti invaiju na 2R/* u svibnju S==%
b& /nglo B amerika armija u 7>/ napredovati prema Fitlerovoj 8otskoj liniji
c& oformiti Europsku savjetodavnu komisiju ija bi adaa bila stvaranje planova a okupaciju *+E,
prihvaen je plan kojim bi *+E, bila podijeljena u tri one- britansku na SG1 ameriku na +G i
rusku na 71 "erlin bi bio u RUS oni
d& odluka da se u rat na strani savenika uvue >UR
e& SSSR e stupiti u rat protiv kraljevine "U81 ako se ona arati protiv >UR
f& pomo e se slati partianima u +U8
9 na konferenciji se raspravljalo i o stvaranju organiacije Ujedinjenih naroda
91. ;apanski novi pore!ak u +5iji
Fong Kong
- F%K% je odmah pao1 3" ga nikada nije pripremila a odupiranje opsadi1 a i bio je previ#e udaljen od neke
britanske bae da bi mogao oekivati pojaanja
- <psada je avr#ena '(%')%S='%1 gubitak F%K% je politiki gledano predstavljao teak udarac a 3%"%
2ilipini
- +/: je istoga dana kada je napao :erl Farbour iveo slian napad na aerodromu Klark1 koji je bio klju a
obranu filipinskog otoka
- /merikanci1 iji su 2ilipini bili posjed1 su pripremili 2ilipince a neavisnosr
- kada je apoeo rat obrana je bila veoma astarjela1 a domaa 276: armija bila je samo napola spremna
- poslije ranoga napada do#lo je do iskrcavanja +/: armije koja je stigla sa >ajvana
- obranom 276: je apovijedao general Dakartur koji e od tada pa na dalje igrati jednu od najnaajnijih
uloga u ratu na :acifiku
najui da nee biti u stanju austaviti +/: iskrcavanje1 povukao se sa svojim snagama u tvr!avu
Koregidor i "atan
+/: su )(%')% S='% apoeli ofenivu1 ,akartur je idrao
U sijenju S=)% su +/: dobili pojaanje
- Ru5velt je naredio ,akarturu da se povue sa 276: u /US>R61 #to je ovaj nerado uinio
- $atan se predao .(%.=%S=)%1 a Koregidor .E%.@%
- ;+& su ubro aueli i otok 8uam i 3ejk
,alaja
- istoga dana kada je napao :%F% +/: je poeo sa napadom na ,alaju
- na najjunijem djelu poluotoka se nalai otok Singapur koji je 3" pretvorila u veliku vojnu tvr!avu
- pripreme a obranu Singapura apoete su na osnovu pogre#no ivedenih akljuaka pa je dungla
ostavljena nea#tiena a svu panju su posvetili napadu sa mora
- rat je apoeo prebacivanjem +/: vojnika i 7ndokine koje su savladale slabu obalnu obranu na S ,alaje
- ubro su potopljena dva velika britanska ratna broda koji su barem teorijski mogli povratiti pokretljivost
britanskom oruju1 te osigurati sigurnost ,alaje
- +/: je '@%.)% '(=)%g% u#ao u Singapur po drugi put1 nakon #to su ga "ritanci uspjeli vratiti
- +/: je u Singapuru uspostavio okupacioni reim koji je upravljao sa ekstremnom strogo#u
"urma
- u "urmi je +/: armija apoela ''% ')% '(=)%g% invaiju i >ajlanda
- "urmanski put je bio glavna preokupacija +/: strate#kih planova
- glavni inilac u osvajanju "urme bila je +/: armija a "urmanska oslobodilaka armija pod vodstvom
Suukija je "ritancima samo stvarala neprilike
- +apanci su samo s ) diviije osvojili jug i glavni grad Rangun
- "ritanci su prihvatili ang Aaj Bekovu ponudu da im po#alje jednu K7* armiju koja bi sudjelovala u
obrani1 ali je +/: sprijeio njihov dolaak
- "ritanci su krajem travnja '(=5%g% bili ibaeni i emlje
- :oeo je gra!anski rat ime!u "urmanaca1 velike indijske manjine i Kaina
- Sredinom lipnja +/: odluuju osnovati novu vladu1 ali ne progla#avaju neavisnost
41
- <slobodilaka armija je ukinuta1 a osnovana je nova vojska pod strogom kontrolom vlade
*ioemska istona 7ndija
- je bog bogatstva nafte bio iuetno animljiv +apancima
- prvo +/: iskrcavanje u 7ndoneiji je bilo .E%.'%'(=)%g%1 glavni grad "atavije je pao .E%.5%
- borbe su avr#ile u travnju S=)%
- *ioemci su uglavnom doivjeli ista iskustva kao i "ritanci
- ova osvajanja onaavaju kraj iuetnih sto dana +/: i poetak nesree +/: osvajanja u jesen S=)%
92. Aina u !rugom svjetskom ratu. Aomunistiki pokret u Aini
- K7* je bila glavni urok rata na 0alekom 7stoku bog toga #to se ang Aaj Bek odbio nagoditi s +/:
- 4ang je procijenio da e se +/: prije ili kasnije morati sudariti s drugim silama
:lanirao je da e se K7* povui i stvarnih borbi i prepustiti ih svjeim snagama
K7* e tako!er be borbe biti u mogunosti podijeliti teritorije nakon poraa +/:
njegova predvi!anja su se ostvarila
- S/0u je bilo jako vano odrati K7* u ratu1 pa su je opskrbljivali svime #to je htjela
- K7* je a S/0 predstavljala koridor du kojeg bi njene armije1 eventualno mogle napredovati i navesti +/:
da prihvati odre!ene uvijete
- :adom "urme je prekinuta vea s 4ungkingom1 Kina je bila odsjeena
- /nglo B ameriki ajam koji su odobrili savenici a cijelu Kinu1 ali je Aek namjeravao adrati sve a sebe
kako bi njime uvrstio vlast
- :osebice je uskratio pomo komunistima
- Kuomintag i komunisti su i dalje bili savenici1 Aeku su najvaniji odnosi sa S/0om
- K7* je manje9vi#e ostala vojno neaktivna
- 4ang Kaj Aek je /merikancu /tilvelu dodijelio poloaj naelnika svoga #taba sa adatkom da bude
odgovoran a distribuciju pomoi
Stilvel nije shvatio da je 3" i S/0u dovoljno formalno sudjelovanje K7*E u ratu1 pa ju je htio
gurnuti ponovno u rat
nai#ao je na slab odaiv kineskih funkcionera kao i samog 4ang Kaj Aeka koji je u strahu da
komunistima ne do!e vea ekonom% pomo1 sprijeio Kuomintag da odigra svoju ulogu u ratu
Stilvel je /merikancima raotkrio Aeka kao lo#eg savenika i opravdao komuniste
- komunisti su stvorili vlastitu strategiju sluei se gerilskim metodama u ratu sa +/:
komunisti su postali novi i neoekivani savenici1 koji su ekali priliku protiv +/: ako S/0 atrai
Aek trai Ruvelta da otpusti Stilvela1 #to ovaj i ini1 traei da ameriki strunjaci obuavaju K7*
vojsku
Aek odbija1 ne elei toliku mo dati strancima
- inflacija i drugi ekonomski poremeaji su imali uobiajene uinke na dru#tvo
- tokom ovoga perioda sve je e#e dolailo do pribjegavanja pripadnika Kuomintaga +apancima
- Stilvelov pad S==% se podudario s posljednjim vojnim naporom +/: u K7*
- 4enolt1 financiran od strane S/0a stvara privatnu avijaciju pod naivom 4enoltovi letei tigrovi i angaira
se u obrani 7 K7* od kuda je bombardirao +/:
- +/: je uvratio ofenivom1 K7* nemona1 savenici je napu#taju1 period popustljivosti prema Aeku je
avr#io
- RUS je apoela sa raspore!ivanjem svojih trupa radi ulaska u rat sa +/: im *+E, bude poraena
Gbog toga K7* vi#e nije bila neophodan savenik
- Kuomintag i komunist su bili ukljueni u rat u kojem su se me!usobno nadmetali
Komunisti su se pokaali ustrajnijima Kuomintag je1 iako pobjednika sila1 nepovratno igubio svoj
ugled
ubro poslije rata ove dvije vlade e se nai u sukobu1 podr#ka Kuomintagu e biti prenesena na
komuniste
9*. Ctvaranje E!ruge fronteF -lipanj 1944.g..
- u studenom S=5% je Romel poslan u inspekciju obalnih upori#ta u 2R/ a koja je akljuio da su slabo
opremljena i aostala
- savenici su a iskrcavanje imali dvije mogunosti; prelaak Kanala i iskrcavanje 7 od Some ili iskrcavanje u
*ormandiji G od Some
- najjaa *+E, obrana je bila na 0overskim vratima1 pa je odlueno da mjesto iskrcavanja bude aljev Sene
do proljea su *ijemci bili gotovo sigurni da e glavni udar biti iveden u *ormandiji1 sumnjalo se
u lani napad na 0overskim vratima
vrhovni apovjednik Gapada1 von Rund#tet je vjerovao da se iskrcavanje ne moe sprijeiti
42
- njegova strategija sastojala se u tome da se iskrcavanje prihvati i da se onda protunapadom neprijatelj
odbaci natrag na more
Romel je vjerovao da kada savenici jednom steknu upori#te u 2R/1 kao #to je to bio sluaj na
Siciliji1 u S /frici i 7>/1 vi#e se ne mogu potisnuti
predloio je stoga da se invaija sprijei miniranjem obale i sukobljavanjem sa neprijateljem prije
nego pre!e prvih sto metara
Fitler se odluio a Romelov prijedlog i dodijelio mu glavnu komandu
- savenici su preliminarno planiranje a invaiju avr#ili poslije konferencije u Kaablanki
smi#ljeni su i raliiti lani napadi kako bi se i dalje branioce dralo u neivjesnosti mjesta napada
- glavni apovjednici su bili odre!eni '(=5%g% i ajedno su radili i uvjebavali svoje podre!ene
general +j5en(auver1 vrhovni komandant1 mar#al avijacije <erer i Dontgomeri1 vrhovni
apovjednik kopnenih snaga
- u ) sata ujutro E%.E%'(==%g% prvi su padobranci avionima pre#li Kanal i spustili se nekoliko kilometara ia
plaa
ovi ljudi su bili prethodnica snage od dva milijuna vojnika dovedenih i desetak emalja
cilj prvog dana je bio grad Laen
iskrcavanje je bilo relativno uspje#no1 ovisno o lokaciji
krajem dana sudbina padobranaca bila je i dalje neivjesna i neki su /merikanci bili u obiljnoj
nevolji1 ali su napadai s mora uspjeli uvrstiti svoje poloaje
"ritanci uspijevaju doi pred sam grad Laen1 ali nisu usojeli ui
Romelove trupe su se pokaale nesposobnima da sprijee invaiju
Slijedei adatak savenika je bio ojaavanje snaga i prodor u 2R/*
U provo!enju prvog dijela plana ih je omela jaka i neoekivana oluja
,ontgomeri je planirao ajedno s 3" i K/* snagama napasti *+E, na lijevoj strani1 a /,ER
uputiti s + od kuda bi krenuli prema 7 i do#li *+E, s le!a
:lan je uspio1 /,ER '?%.C% ulae u St% 6o1 sutradan u Laena ulae 3" i K/* trupe
K/* poraeni1 /meri slomili *+E, otpor
- adatak da a *ijemce pobolj#a situaciju pala je u ruke Klugeu
napad na ,ortain koji je imao a cilj presjei :atonove komunikacije je propao i *ijemci su bili
odbaeni prema 2aleu
*ijemci su se nastojali provui kro procijep ime!u 2alea i /rantana ali je procjep ).%.?% bio
atvoren i vojnici su bili opkoljeni
Kluge je otpu#ten1 amijenio ga je ,odel koji je uspio ivui neke od opkoljenih snaga u
*ormandiji
bitka a *ormandiju je bila okonana i savenike snage su se #irile po 2R/ gotovo be otpora
- 'C% .?% '(==% general &aton je stigao do Sene SG i +7 od :aria
toga dana se :ari digao na oruje1 do#lo je do ulinih borbi pripadnika otpora i *ijemaca
Fitler je naredio uni#tenje grada1 0e 8ol je ahtijevao da armija generala 6eklerka krene naprijed u
pomo :arianima
- eklerk je u#ao u :ari )=% .?% '(==% 1 a *+E, su se predali vo!ama pokreta otpora1 prekr#iv#i Fitlerovo
nare!enja
- )@% doputovao je i "e Gol da bi preueo vlast 2R/ u 8radskoj vijenici
- od kraja kolovoa '(==%g% saveniko napredovanje bilo je oteano jer je Fitler naredio svojim trupama da
se bore do posljednjeg ovjeka
- poetkom rujna ,ontgomeri je u#ao u "risel i /ntverpen
94. &roblemi oslobo@ene Europe u o!nosima i5me@u veliki( save5nika. &itanje
&oljske
- ES>1 67>1 6E> su pripojene SSSRu1 a stanovni#tvo masovno raseljeno
- 0ijelovi 27*1 4EFS6< i RU, su tako!er pripojeni SSSRu
- 7ako je Staljin pristao da okolne emlje trebaju postati narodne demokracije ivan SSSRa1 mo Rusije je bila
dovoljna da uspostavi novu vrstu ruske imperije
- Uklanjanjem i podjelom *+E, je nestao glavni saveniki ralog a odravanje saveni#tva
- Sada su postojale dvije *+E, koje je trebalo udiati1 svaka strana sebi prilago!enu polovicu
- :ojava hladnog rata koji je predstavljao ideolo#ku borbu ime!u liberalne i totalitarne demokracije1 je u
stvari bio odmjeravanje moi ime!u S/0a i SSSRa
- U lipnju S=?% su S/0 prekinule 3anderbergovom reolucijom s politikom iolacionima i osnovale
Sjevernoatlantski ugovor
:<6+SK/
- problem :<6+ nee biti rije#en sve dok Rusi ne budu dovoljno jaki da prevladaju stavove svojih savenika
43
- sa Staljinovog gledi#ta1 taj problem je bio problem apadnih granica SSSR B a jer je sporaumom s
Fitlerom dobio polovinu :<6+ koje se nije htio odrei
- bog toga je on natjerao 4erila da se u anglo B ruski sporaum unaprijed unesu poslijeratne granice SSSRa
- ovo pitanje je ostavljeno da miruje do >eheranske konferencije kada se njegova vojna poicija uvelike
promijenila
- ,oskva daje priliku grupi :<6+ politiara i SSSRa da ))%.C%S==% oforme Komitet narodnog oslobo!enja
koji je prinat kao privremena :<6+ vlada
- Savenici simpatiiraju londonske :oljake1 a Staljin 6ubinski komitet
- Lhurchil se prije konferencije na +alti ogradio od londonskih :oljaka
- :<6+ ia#la i rata s dvije vlade; a& emigrantskom u 6ondonu
b& :rivremenom vladom Republike :<6+
- prema sporaumu savenika na +alti1 formirana je koalicijska vlada narodnog jedinstva u koju su u#li i
predstavnici emigrantske vlade
- na konferenciji u :ostdamu je :<6+ prinata granica prema *+E, na <dri i *isi1 a prema SSSRu linijom
koja se poklapala s tv% Luronovom linijom
92. Aonferencija u ;alti na Arimu -%4.%4. 0 11.%2. 1942.g..
- sudjelovali su !oosvelt 1 5hurchill i Staljin 1 a ramatrali su se i utvr!ivani planovi a konani pora
neprijatelja
- u poraenoj *+E, e svaka od triju sila okupirati svoju onu1 dok e koordinaciju uprave i kontrole vr#iti
ajednika sredi#nja savenika komisija u "erlinu
- postigli su jo# i ove sporaume;
a& povati 2R/ da preume jednu okupacionu onu i sudjeluje kao etvrti lan u kontrolnoj misiji
b& prisiliti *+E, da plati #tetu nanijetu savenicima nacijama
c& osnovati posebnu saveniku komisiju a nadoknadu #tete sa sjedi#tem u ,oskvi
d& osnovati me!unarodnu organiaciju a ouvanje mira i sigurnosti koja bi bila savana u San 2rancisku )@%
.=% '(=@%g%
e& iradili su i potpisali O0eklaraciju o oslobo!enoj EuropiP i postigli kompromis u Opoljskom pitanjuP
f& preporuiti mar#alu Titu i 3uba4i6u da provedu u djelo ajedniki sporaum i na osnovu njega sastave
novu jugoslavensku vladu
'% /ntifa#istiko vijee narodnog oslobo!enja +ugoslavije $/3*<+& treba biti pro#ireno lanovima
posljednjeg jugoslavenskog :arlamenta i da se tako formira tijelo koje e biti prinato kao
privremeni parlament
- potpisan je na +alti i sporaum o uvjetima ulaska SSSR9a u rat protiv +/:
potvr!en princip O/tlantske poveljeP 9 pravo svih naroda da iaberu oblik vladavine pod kojim e
ivjeti B vraanje suverenih prava i samouprave onim narodima koje su agresorske nacije silom
li#ile tih prava
- o pitanju :<6+ je utvr!ena granica s SSSRom1 6vov je pripao Rusima
- odre!eno da e se provesti slobodni ibori
- Staljin je uspio osigurati prinavanje neavisne ,ongolije i odustao je od komadanja *+E, jer je vjerovao
da e nakon odlaska amerikih trupa adominirati cijelom *+E,
- Ruvelt umire ')%.=%S=@%1 naslje!uje ga >ruman koji je ve bio na konferenciji u :ostdamu gdje se
ragovaralo o /iji i miru u Europi
93. Aonferencija u /an 7ranciscu i stvaranje Crgani5acije uje!injeni( naro!a

- konferencija je trajala od )@%'.% do )E%.E% S=@%
- :ovelju U* su sastavili predstavnici @. drava
- U* su slubeno osnovani )=%'.%S=@% kada su K7*1 2R/1 SSSR1 S/0 i ostali potpisali :ovelju
- Gadatak U* je spreavanje ibijanja rata1 a#tita osnovnih ljudskih prava1 osiguravanje provo!enja prava
- Sastav i mo osnovnog upravnog tijela 3ijea sigurnosti su ponekad spreavale rad organiacije
- 8lavno tijelo je 8eneralna skup#tina koju ine sve emlje lanice
- 3ijee sigurnosti se sastoji od @ stalnih lanica i '. povremenih
96. Aapitulacija ,jemake -svibanj 1942.g..
- 3i#i oficiri SS B a u 7>/ su stupili u veu s 0alsom1 #efom amerike obavje#tajne slube u A37L1 kako bi
pregovarali o separatnoj predaji savenicima
- /merikanci nisu bili ainteresirani1 ipak .'%.@%S=@% do#lo je do predaje svih *+E, snaga u 7>/ be
Fitlerovog pristanka
44
- na glavnim frontovima *+E, armije su bile brojno i materijalno savladane
- Fitler se nadao da e odrati 7 poloaj na 3isli i G na Rajni
- Rusi prelae 3islu1 opkolili su *+E, snage u 7 :ruskoj i ')%.)% u#li u "udimpe#tu
- G savenici nisu ni poku#ali prodrijeti do "erlina a #to postoje dva obraloenja;
a& +j5en(auerova strate#ka odluka
b& dogovorena podjela *+E, na odvojene administrativne one
- dogovor o onama je proia#ao i administrativnog planiranja koje nije trebalo imati pol% posljedice1 ali je
na kraju imalo
- Rusi su bili adovoljni podjelom *+E, kojom su dobili =.M *+E, i glavni grad
- Dontgomerijeva armija pre#la je Rajnu krajem oujka '(=@%g%1 i#ao je preko S *+E, prema "erlinu
- $re!li ide preko centralne *+E,1 na + napreduje 0everson
- Fitler je potpisao prvo od nia nare!enja a potpuno uni#tenje svega postojeeg
- Rusi su )?% .5% iveli svoj prvi rani napadi na "erlin1 /jenhauer odustaje od napada na "erlin i nare!uje
"redliju da krene prema Erfurtu1 6ajpcigu i 0redenu
- kod >orgaua na Elbi1 )@% .=% /merikanci i Rusi su imijenili podrave
- 0emarkaciona linija je ugovorena 5.%.=%1 /jenhauer se nalaio pred :ragom1 trai dopu#tenje Rusa da
nastavi1 Staljin odbija1 :rag se buni protiv *+E,1 ali be iije pomoi
- Rusi ulae u :rag .(%.@%1 ')%.'% apoinje glavni centralni udar
- Rokosovski je krenuo prema 8danjsku1 Gukov je udario na glavni grad *+E,1 Aonjev se kretao kro
Aleiju prema +
- posljednja prepreka bila je rijeka <dra1 Staljin je nakratko austavio Jukova kako bi i Konjev do#ao bliu
"erlina $namjera je bila iavati suparni#tvo me!u njima&
- konani udar ipak je odloen do 'E%.=% '(=@%g% i u njemu je na ruskoj strani sudjelovalo )1@ mil vojnika
- dugotrajni otpor *ijemaca bio je nemogu i ))%.=% Rusi su se borili sa *ijemcima na ulicama "erlina
- .'%.@% je Krebs1 posljednji naelnik #taba armije traio 4ujkova bog primirja
- rekao mu je da je Fitler mrtav i da eli s njim pregovarati u ime nove *+E, vlade1 on ga odbija na Staljinov
ahtjev1 te da se *+E, moraju beuvjetno predati
- Krebs je ivr#io samoubojstvo1 a .)%.@% se predao komandant garniona
- Staljin je odredio Jukova a osvajaa "erlina1 a Fitler je svoje posljednje dane proboravio u bunkeru u
"erlinu gdje se i ubio1 prije toga je naredio hap#enje 8eringa i Fimlera
- :rije smrti se vjenao s Evom "raun1 napisao oporuku1 imenovao 0enica a predsjednika i apovjednika
vojnih snaga1 a 8ebelsa a kancelara
- .)%.@% 0enic je poslao ,ontgomeriju prijedlog a pregovore o predaji1 ovaj odbija
- 6.%2.1942.g. su predstavnici sva tri roda vojske Rajha stigli u /jenhoverov #tab u Remsu i tamo su se u
prisustvu visokih 3%"%1 2R/ i RUS oficira beuvjetno predali
- :.%2.1942.g.1 ratificiran je dokument o predaji u ruskom #tabu "erlinu
9:. <r8>anska kri5a -lipanj H42..
- *+E, snage se povlae u 7>/1 >itove snage nadiru u 7>/ teritorij na S7
- *adale su se osvojiti >rst prije nego #to stignu anglo B amerike snage
- Savenici odluuju bro djelovati kako bi do#li do >rsta prije njih
- /leksanderove armije su dobile nare!enje da osiguraju >rst1 on je poslao >itu telegram o svojim
namjerama i atraio od njega da mu se pridrui
- >itove jedinice su u#le u >rst 5.%.=%S=@%1 .)%.@% novoelandske trupe tako!er ulae i prihvaaju kapitulaciju
*+E,
- 4eril abranjuje /leksanderu ikakve sporaume s >itom1 >ruman insistira da /leksander stekne potpunu
kontrolu nad >rstom
- +U8 snage ograniavaju savenike pokrete1 raspoloenje protiv +U8 raste1 pa vi#e nije bilo mogue
rje#enje po kojem bi savenici dijelili neko podruje s njima
- >ito negativno odgovara na savenike ahtjeve
- *aelnik /leksanderovog #taba se sporaumio s >itom o demarkacionoj liniji oko >rsta
- Staljin je stao na stranu >ita
99. Aapitulacija ;apana -kolovo5 1942..
- Sredinom S==% /merikanci osvajaju Sajpan1 >injan i 8uamu1 poetkom S=@% osvojeni 2ilipini
- +/: eli sklopiti primirje1 S/0 nisu bile u stanju stupiti u kontakt
- rat je u#ao u avr#nu fau- +/: se i dalje borio1 ali se nalaio u beilanom poloaju
- S/0 je prebacio svoje brodove i avione preko :acifika gdje se pripremala ofeniva protiv +/:
- /merikim bombardiranjem je rukovodio general 6e ,ej koji je S=@% svoju bau prebacio na ,arijansko
otoje
45
- '.%.5%S=@% poslani su u valovima bombarderi koji su letjeli nisko1 te su bombardirali >okio i uni#tili =.M
grada
posljedice po ekonomiju bile su velike- alihe hrane su bro nestajale
- RUS je tako!er poela sa pripremama a rat protiv +/: $obean joj je + dio Sahalina i Kurilske otoke&
- premijer Aoiso je u travnju '(=@%g% smijenjen sa poloaja1 a naslijedio ga je Aantaro /u5uki
- u svibnju je +/: ostao be svoga savenika *+E,
sastao se vrhovni savjet i usprkos svemu donio odluku da se nastavi s ratom
glavni ameriki udarac je bio na otok Fon#u
- ubro je do#lo do velikih promjena bog dovr#etka atomske bombe
time se i otklonila potreba da se RUS nagovara da u!e u rat
- stanje u +/: bilo je sve gore tako da je bilo upitno je li bomba uope potrebna
- +/: a vrijeme konferencije u :otsdamu1 preko Avedske predlau predaju1 S/0 ne reagira
- <dluuju iskljuiti Ruse i sastava okupacionih snaga u +/:
- +/: se okree Rusiji a saveni#tvo
- )@% srpnja '(=@%g% upuen je ultimatum +/: u kojem se trai beuvjetna predaja ali +/: odbija
- uvjeti su bili;
a& eliminiranje odgovornih a rat
b& odricanje +/: od svog prekomorskog carstva
c& kanjavanje ratnih loinaca
d& okupacija +/:
- 3. %:.1942.g. baena je prva atomska bomba na Firo#imu
- :. %:.1942.g. je baena druga atomska bomba na *agasaki
- Rusi prelae ,andursku granicu1 ime navode +apance da okonaju rat
- +edini uvjet koji trae je da adre cara1 '=%.@% +/: prihvaa :ostdamsku deklaraciju
- japanski car ?iro(ito potpisao je kapitulaciju 2.9. 1942.g. na bojnom brodu ,issouri
77% svjetski rat je time okonan
1%%. Aonferencija u &ots!amu
- od 'C%.C% B .)%.?%S=@% su se sastale S/0 $>ruman&1 SSSR 7 3" $Lhurchilla je nakon ibora )?%.C% amijenio
/ttlee&
- glavne odluke konferencije;
a& iskorijeniti *+E, naciam i militariam
b& podueti mjere da *+E, nikada vi#e ne bude prijetnje svojim susjedima i svjetskom miru
c& pol% struktura je decentraliirana
d& preobraba *+E, u mirnu demokratsku dravu
e& kanjavanje ratnih loinaca
f& sloboda #tampe i govora u *+E,
g& pitanja od opeg interesa rje#avat e Saveniko kontrolno vijee
h& 3ijee ministara e pripremiti mirovne ugovore s 7>/ i dravama 7 Europe
1%1. &oetak ?la!nog rata
7ra SSFladni ratSS imi#ljen je radi opisa stanja% 8lavni sastojci toga stanja bili su me!usobno neprijateljstvo i strah
protagonista% Fladni je rat dominirao svjetskim poslovima tijekom jedne generacije1 pa i dulje% :redsjednik
2ranklin Roosevelt vjerovao je1 ili se moda samo nadao1 da e moi uvjeriti +osifa Staljina da ne stvara asebnu
sovjetsku sferu utjecaja u istonoj europi1 nego da umjesto toga sura!uje sa S/09om u stvaranju globalnog
ekonomskog poretka aosnovanoga na slobodnoj trgovini i korisnoga a sve sudionike1 osobito a Sovjetski Save%
Ratnodopski lend9lease SSSR9u bio je prvi korak- poslijeratni ,arshallov plan trebao je biti pomalo oajnika
posljednja nada1 jer je i poslije Rooseveltove smrti u travnju '(=@% bilo u Dashingtonu ljudi koji su bili skloniji
oivljavanju apadne Europe be vojne konfrontacije sa Sovjetskim Saveom% Jari#te hladnog rata bila je *jemaka
u kojoj je konfrontacija oko "erlina '(=?%9=(% do#la na rub vojnog sukoba1 ali je avr#ila pobjedom apadne strane
be vojnog angamana% >i su pak doga!aji doveli do ubranja neavisnosti i ponovnog naoruavanja Gapadne
*jemake u okviru novog Euro9amerikog savea1 kao i do nia sukoba u /iji1 me!u kojima je 3ijetnamski rat bio
najraorniji% U ljetu '(=@% i Dashington i ,oskva nali su da je +apan spreman prinati pora i okaniti se rata #to ga
je poeo napadom na :earl Farbor '(='% godine% U srpnju su /merikanci ivr#ili eksperimentalnu ekspoiju prvoga
nuklearonog oruja u povijesti1 a u kolovou bacili dvije bombe na Firo#imu i *agasaki% +apan se smjesta predao1
pa je a neibjena amerika pobjeda ostavila Rusima samo simbolini udio u poslijeratnom rje#avanju situacije na
0alekom istoku% 0rugi svjetski rat avr#io je inom koji je sadravao dva sredi#nja elementa hladnog rata; pojavu
nuklearnog oruja i rusko9ameri#kog suparni#tva% Svojom proljetnom ofenivom '(==% godine SSSR je u Europi
46
krenuo prema vojnoj dominaciji i politikoj vlasti% Europa se podjelila na dva segmenta koji su pripali dvama
glavnim pobjednicima1 S/09u i SSSR9u% *eko su vrijeme te dvije sile ragovarale kao savenici te su se konkretno
obveale da e sura!ivati u upravljanju njemakim i austrijskim terirorijima koje su osvojile ajedno sa svojim
savenicima% :rvi puta u povijesti svijeta jedna je drava postala monija od svih ostalih ajedno% SSSR je1 ni#ta
manje od najbenaajnije drave1 bio prepu#ten na milost i nemilost volji /merikanca da ,oskvi i 6enjingradu
uine ono #to su uinili Firo#imi i *agasakiju% Ga Staljina1 suoenog u kolovou '(=@% s dokaima i Firo#ime i
*agasakija1 glavna je injenica bila ta da SSSR nije posjeduje strate#ko rakoplovstvo i da ne moe neposredno
napasti S/0% Kreatori amerike politike imali su veu slobodu ibora od svojih ruskih kolega% /tomska je bomba
bila oruje koje je primjenjeno kak bi se na poseban nain priveo kraju rat s +apanom1 a bila je i politiko oruje
koje je upotrebljeno a sputavanje ruske moi% U tim je godinama amerika politika skrenula od poku#aja
maksimiranja amerikog utjecaja u cijeloj Europi prema manjem cilju1 a to je dati SSSR9u na nanje da je abranjen
daljnji terirorijalni napredak u Europi% U onoj mjeri u kojoj je SSSR bio materijalna opasnost obudat e ga fiikim
barijerama- kao ideolo#koj opasnosti1 suprotstavit e mu se demokratskim primjerom1 novcem i klicom propadanja
koju su apadnjaci amjeivali u komunistikome sistemu% U oujku '(=C% S/0 su preuele britansku tradicionalnu
i sada preskupu ulogu iskljuivanja Rusa i istonoga Sredoemlja; >ruman je ueo 8rku i >ursku pod ameriko
okrilje i obeao materijalnu pomo dravama ugroenima komunimom%
Slijedee su godine /merikanci i "ritanci odluno krenuli u pretvaranje svoje ajednike one u sposobnu i
autonomnu parlamentarnu demokraciju% :odvostruen je broj lanova gospodarskog vijea i vijee je dobilo jo#
jedan dom- ira!en je plan a internacionaliaciju Ruhra kako bi se subila strahovanja onih kojima je bilo te#ko
prihvatiti ponovnu pojavu suverene njemake drave- u lipnju su /merikanci i "ritanci u svojim onama devalvirali
marku- o toj se potrebnoj reformi dugo raspravljalo1 ali su je Rusi koili poivajui se na princip gospodarskog
jedinstva- u rujnu se u "onnu sastala ustavotvorna skup#tina% Gapadni okupatori ojaali su tu ajedniku onu
amerikom financijskom pomoi i valutnom reformom i pripremili se na uvo!enje nove marke u svom sektoru u
"erlinu% U tom su trenutku Rusi odluili osporiti cijelu apadnu politiku asebnog ravoja apadnonjemake
politike% <dabrali su "erlin gdje je njihov poloaj bio poseban i jak% "erlin je bio stoerna toka ruskog poku#aja da
stekne kontrolu nad *jemakom% Koraci #to su ih apadni okupatori podueli '(=C%9=?% kako bi uspostavili
apadnjemaku dravu ugroili su rusku ambiciju da *jemaku odri cijelom i pretvori je u komunistiku dravu%
<ni su tako!er nagovijestili obnovu neavisne *jemake drave kao sile u svjetskoj politici1 naoruane i
neprijateljski raspoloene prema SSSR9u% Rusi su odluili da se obiljno poabave takvim ravojem doga!aja i da
pribjegnu sili kako bi ga austavili% :resjekli su cestovne1 eljenike i vodene putove kojima su apadni okupatori
komunicirali s "erlinom te prekinuli s istoka redovitu dobavu hrane1 elektrine energije1 plina i ostalih nunih
sredstava apadnim sektorima% Gapadni su okupatori umjesto toga odluili probiti rusku opsadu ranim putem1
prisiljavajui time Ruse da ispale prvi metak% *ametnuli su i protublokadu ruske one1 a /merikanci su prebacili
dio svojih bombardera velikog dometa na engleske aerodrome%
*akon apadnje pobjede u "erlinu uslijedila je pretvorba apadne one *jemake u suverenu dravu i oruanu
lanicu euro9amerikog savea protiv SSSR9a% :oslije ibora u kolovou1 ).% rujna '(=(% osnovana je Savena
Republika *jemaka s prijestolnicom u "onnu i Konradom /denauerom kao kancelarom% >ono godinu dana
poslije inauguracije Savene Republike1 otvorilo se pitanje njeina ponovnog naoruanja; bog ibijanja rata u
Koreji u lipnju '(@.% /merikanci su uvjerili sami sebe i1 ne#to tee1 svoje britanske i francuske savenike i
/denauera $koji se isprva protivio& da bi Savena Republika trebala pridonjeti naoruanju Gapada% Gapadni save a
vo!enje hladnog rata stvoren je =% travnja '(=(% tijekom blokade "erlina% <rganiacija sjevernoatlanskog pakta bila
je asocijacija dvanaest drava koje su objavile da e se oruani napad na bilo koju od njih u Europi ili Sjevernoj
/merici smatrati napadom na sve njih i da e svaka u tom sluaju pritei u pomo napadnutomu saveniku
poduimajui potrebne korake1 ukljuujui upotrebu sile% Fladni rat je bio kratka epioda u povijesti Europe%
*jegove dvije glavne naajke istaknuli su '(=E% u svojim govorima Lhurchill B u 2ultonu1 savena drava ,issouri1
u >rumanovoj naonosti B i >rumanov dravnik tajnik +ames 2% "Xrnes u Sttutgartu u rujnu% 7ako je >ruman
morao prihvatiti stvarno iskljuenje i srednje i istone Europe1 svojom je doktrinom osigurao1 u oujku '(=C%1
upori#te na "alkanu i Srenjem istoku u vrijeme kad se spremao konsolidirati antikomunistike i antiruske poicije u
apadnoj Europi kombinacijom ekonomske pomoi i vojnog savea u obliku ,arshallova plana i Sjevernoatlanskog
savea%
U Europi su S/01 po#to su uspje#no prikljuile Gapadnu *jemaku */><9u1 prihvatile kao prirodnu posljedicu
nemogunost ibacivanja Rusa i 7stone *jemake1 koja je pretvorena u satelitski komunistiki dodatak ruskomu
carstvu u Europi% :o#to je pro#la sline stupnjeve ravoja B gospodarsko vijee1 parlament1 ustav1 ibor
predsjednika drave $Dilhelma :iecka& i predsjednika vlade $<tta 8roteTohla&1 istona je ona u oujku '(@=%
postala asebna drava pod imenom *jemaka 0emokratska Republika% >ri glavne apadne sile ponudile su prekid
svoje okupacije Savene Republike ako se ona pridrui europskoj obrambenoj ajednici u kojoj bi snage pojedinih
drava bile podlone me!unarodnoj kontroli1 pa je u svibnju '(@)% u "onnu potpisana konvencija kojom je avr#ila
okupacija1 a sljedeeg dana potpisan Europski obrambeni sporaum% Kraj okupacije Gapadnje *jemake potvr!en
je i Savena se Republika prikljuila */><9u% S ratifikacijom navedenih sporauma u svibnju '(@@% Savena
Republika postala je gotovo punopravni lan apadnog savea% <drekla se proivodnje nuklearnog1 bakteriolo#kog i
kemijskog oruja i prihvatila inspekciju svojih industrijskih postrojenja% U lipnju1 ubro poslije Staljinove smrti1
bog ustanka u istonome sektoru "erlina i gradovima u istonoj oni1 iavanih premalim plaama a preveliki
posao i politikim progonima1 istononjemaki reim postao je bespomoan1 pa su mu ruske postrojbe morale
pomoi i sauvati ga% Stoga se SSSR morao opredijeliti a odravanje ljudi koje je pljakao1 a ustanak i njegovo
gu#enje bili su dodatni argument u prilog adravanju onoga #to je imao%
47
1%2. <rumanova !oktrina i Dars(allov plan
U lipnju '(=C% godine S/0 su inaugurirale ,arshallov plan kako bi sprijeile gospodarski kolaps Europe
pribojavajui se da bi on ostavio cijeli kontinent bespomono iloenim ruskoj moi i komunistikim mamcima%
>rumanov plan je osmislio sam predsjednik FarrX S% >ruman '(=C% godine% S/0 su dobili poiv u pomo od 8rke
vlade u vei financijske i ekonomske pomoi% 7vje#taji /merike Ekonomske ,isije i ivje#taji /merikog
/mbasadora u 8rkoj potvr!uju ijave 8rke vlade da je pomo od velike vanosti kako bi 8rka preivjela kao
slobodna nacija% >ruman je jo# i rekao; SS8rka nije bogata emlja% *esta#ica prirodnih resorsa je uvijek tjerala 8rke
da vi#e rade kako bi mogli spojiti kraj s krajem% <d '(=.% godine1 ova industrijska i mirovna emlja je pretrpjela
invaiju1 etiri godine okrutne neprijateljske okupacije%SS Kada su snage oslobo!enja u#le u 8rku otkrili su kako su
*ijemci koji su se povlaili virutalno uni#tili skoro sve eljenice1 ceste1 luke1 komunikacije i trgovaku marinu% 3i#e
od tisuu sela je bilo spaljeno% ?@ M djece je imalo tuberkulou% 0omaih ivotinja i peradi je bilo ne#to malo%
7nflacija je praktiki ibrisala svu #tednju% 8rka je bila u oajnom stanju i trebala je financijsku i ekonomsku
pomo%
S druge strane1 >urska je bila po#te!ena te tragedije koja je pogodila 8rku% 7 tokom rata su S/0 i 3" materijalno
pomagali >urskoj% Kada je rat avr#io1 >urska je traila pomo 3" i S/09a u svrhu moderniiranja koje je potrebno
da se odri nacionalni integritet% >aj integritet je vaan bog ouvanja mira na "liskom 7stoku% 3" je javila S/09u
da bog svojih pote#koa ne moe i dalje pomagati >urskoj% >ruman je traio da se njima da Y=.. milijuna
financijske pomoi koji bi trebao istei 5.% lipnja '(=?% >om doktrinom se >ruman obratio kongresu ')% oujka
'(=C% godine%
,arshallov plan '(=C%9@)%
S/0 su predloili taj plan pomoi kako bi pomogli igraditi ratom uni#ten kontinent1 ali ,arshallov plan isto tako
prikauje ideolo#ke ralike ime!u 7stoka i Gapada%
1%*. Aorejski rat
U lipnju '(@.% godine Sjeverna Koreja pokree inenadni rat protiv +une Koreje% *akon jednoga graninog sukoba1
sjevernokorejske snage1 potpomognute navodnim kineskim dobrovoljcima i u podr#ku SSSR9a1 prelae 5?%
paralelu1 a +unoj Koreji pomau U* i S/0% <ni trae povlaenje agresora s podruja +une Koreje% *o1 taj ahtjev
Sjeverna Koreja ignorira1 pa oruane snage S/09a u ime U*9a dolae u pomo +unoj Koreji1 dok je Kina pomagala
Sjevernoj Koreji% Seul je tri puta mijenjao vlasnika u sljedee tri godine% *aimjenine ofenive jednih i drugih
snaga do '(@)% godine nisu dale prevagu ni jednoj araenoj strani% Sukob je avr#io u srpnju '(@5% godine
potpisivanjem primirja u :anmunjonu% Rat je avr#io s gotovo 5 milijuna mrtvih1 a sjever i jug radvojeni su
najtvr!e utvr!enom granicom na svijetu% 8ranica ime!u dvije drave ostala je na 5?% paraleli% '(E'% *akon kratkog
radoblja demokracije1 u +unoj Koreji na vlast dolai general :ark Lhung Fee% Kolovo '(C=% /gent Sjeverne
Koreje poku#ava ubiti predsjednika :arka1 ali umjesto njega ubija prvu damu% 6istopad '(C(% :arka je ubio prvi
ovjek korejske Lentralne obavje#tajne agencije% '(?5% /genti Sjeverne Koreje postavljaju bombu u "urmi koja
ubija 'C lanova delegacije +une Koreje1 a me!u njima i etiri ministra%
1%4. +rapske 5emlje i stvaranje 95raela
"ritanci su bacili 2rancue s vlasti kad su se francuske vlasti u Siriji i 6ibanonu opredijelile a 3ichX- s druge
strane1 britanska se vlast odrala1 pa i privremeno ojaala1 usprkos snanim protubritanskim strujama u Egiptu i
poku#aju protunjemakog udara pod vodstvom Rashida /lija el98ailanija u 7raku '(='% :rikrivena britanska i
sovjetska okupacija susjednog 7rana nije iravno smetala /rapima1 a kad je rat avr#io1 "ritanci su stoga bili jedini
preivjeli cilj arapskog nacionalima% /rapsko se raspoloenje pogor#alo ne samo bog tog saimanja na jednog
neprijatelja nego i bog britanske mandatne uprave u :alestini gdje se1 poslije britanske potpore $'('C%&
cionistikom cilju o stvaranju Jidovskoga nacionalnog doma $"alfourova deklaracija&1 postupno ustalila nova
ajednica koja je ahtijevala pravo na dravu1 a ne na dom% Suoeni s tim monim i upornim ostatkom
imperijalistikih stoljea i sa snanom novom prijetnjom cionima1 /rapi su bili me!usobno iuetno podijeljeni%
*a raini kraljevskih kua1 Saudijci i Fa#emiti bili su podijeljeni bog naslije!enih suparni#tava- jo# vaniji bio je
raskol ime!u starog poretka1 uglavnom monarhistikog i tradicionalistikog po svojim pogledima na dru#tvo i
vjeru1 i novog poretka koji je1 nastav#i u arapskim intelektualnim pokretima '(% stoljea1 teio moderniaciji vjerske
i politike misli i pona#anju1 kao i smanjenju golemih ralika u nainu ivota vrlo bogatih i vrlo siroma#nih% >o je
preispitivanje neibjeno iavalo u arapskome svijetu interne sukobe i napetosti1 koji su oslabili sposobnost /rapa
da istjeraju "ritance i porae Jidove% "ritanci su oti#li kako je njima odgovaralo1 tj% polako1 a Jidovi su osnovali
svoju dravu 7rael%
Stvaranje 7raela;
48
"ritanci su cijelu generaciju nastojali pomiriti svoja obeanja Jidovima i /rapima $potonja je jaala elja 3%"% da
bude u dobrim odnosima s arapskim proivo!aima nafte i adri bae u arapskome svijetu&1 ali su ta obeanja bila
nepomirljiva1 pa je poku#aj nagodbe neamjetno pre#ao u svakodnevno ibjegavanje najhitnijih rje#enja sve dok
cijela odgovornost a mandat nije napu#tena '(=?% U jednome trenutku 3%"% je poku#ala rije#iti pitanje podjelom%
:eelova komisija predloila je $'(5C%& trodijelnu podjelu na arapsku i idovsku dravu1 pri emu bi "ritanci adrali
mandat nad smanjenim podrujima koje bi obuhvaalo sveta mjesta +erualem i "etlehem s pristupom
Sredoemnom moru% ,e!utim1 poslije paljivijeg ramatranja plan se pokaao neivedivim1 a 3%"%1 prisiljena da
bog pribliavanja rata u Europi odabere jednu od dviju strana1 odabrala je /rape i obveala se1 u "ijeloj knjii
objavljenoj '(5(%1 da e adrati idovski element u stanovni#tvu :alestine na treini ukupnog broja $od '('(% udio
je porastao s '. na gotovo 5.M& i time austaviti idovsko useljavanje nakon #to je primljeno jo# C@%... Jidova%
>ime je Fitler osramotio 3%"% bog njeina odbijanja aila progonjenim njemakim Jidovima1 jer je bog
predstojeeg rata *jemake 3%"% postala jo# osjetljivija na potrebu a arapskim prijateljstvom; uvjete "ijele knjige
diktirala je velika strategija1 kao i naftna strategija% :oslije "ijele knjige i '(5(% cionisti su prebacili tei#te svojih
nastojanja s 3%"% na S/01 napustiv#i nadu da e postii svoje ciljeve nagovaranjem 6ondona i prikloniv#i se aktivno
protubritanskoj politici koja se trebala financirati $poslije rata& amerikim novcem% >ijekom rata cioniam je u
S/09u postigao velik politiki uspjeh i cionistiki ideal priglila su dva najmonija /merikanca =.9ih godina1
2ranklin 0% Roosevelt i FarrX S% >ruman% 7stodobno su drugi /merikanci poeli osjeati stare mamce nafte i
strategije1 pa su se S/01 napola nenadano i vi#e negoli napola nesklono1 na#le na istoj strani s 3%"% /meriki je
angaman isprva1 u ostalo i bog cionima1 suprotstavio S/0 i 3%"% /merikanci su prije svege htjeli uvjeriti 3%"% da
primi Jidove u :alestinu u #to veem broju i #to bre% U pretpostavku1 koja se priblino mogla provjeriti1 da je
otprilike '..%... Jidova preivjelo 77 svjetski rat1 S/0 su prihvatile molbu 0avida "en98uriona1 podnijetu u
kolovou '(=@%1 a idavanje toga broja ulanih dovola% 7 Lhrurchill i /ttlee1 i sami velikodu#no naklonjeni
cionistikom cilju i njegovi simpatieri1 eljeli su ne#to uiniti a te rtve i nadali su se1 #to nije bilo nespojivo1 da e
istodobno osigurati ameriku potporu a britansku politiku na "liskom 7stoku u cjelini% ,e!utim1 ta se suradnja
nije ostvarila% /merikanci su htjeli pomoi Jidovima1 ali se nisu htjeli uplesti u britanske stavove sumnjivo
imperijalistike prirode $a amerikim oima1 "ritanci tom dijelu svijeta postali savenici dostojni po#tovanja samo s
obirom na hladnoratovsku opasnost od SSSR9a&1 nisu shvaali puni opseg britanskih te#koa u :alestini s obirom
na predaju vlasti u 7ndiji '(=C% i prijetnju apadnomu poloaju u "erlinu '(=?% i1 osim toga1 kritiki su prihvaali
optube a antisemitiam upuene novomu britanskomu ministru vanjskih poslova Ernestu "evinu1 kojima je taj
drvanik u nemaloj mjeri i sam pridonosio%
U listopadu '(=@% odbor1 koji se sastojao od #est "ritanaca i #est /merikanaca1 krenuo je na sondiranje situacije u
:alestini1 pet arapskih drava i europskim logorima u kojima su ekale preivjele rtve nacima% 7vje#taj odbora1
objavljen u travnju '(=E%1 potvrdio je procjenu o '..%... idovskih beskunika u Europi i podupro apel a njihovo
neodgodivo primanje u :alestinu- ivje#taj je tako!er odbacivao mogunost podjele1 preporuio nastavak
britanskog mandata i B u poticanje masnovnog idovskoj useljavanja B predloio ukidanje postojeih ogranienja
na kupnju emlji#ta sa strane Jidova% <dbor se nadao da je time iradio prihvaljiv paket rje#enja1 ali je >ruman
podupro samo apel a '..%... ulanih dovola1 dok su /rapi i britanska vlada odbacili prijedloge u cjelosti% :ojava
ivje#taja odbora poklopila se sa idovskim teroristikim napadom u >el /vivu1 iji je cilj1 kako se inilo1 bilo
samoubojstvo1 i u kojem je poginulo sedam osoba% >aj je napad iavao protuteroristike akcije britanske strane
koje su pokaale da britanska mirnoa poinje popu#tati kao #to su poeli popu#tati i britanski ivci u Dhitehallu%
:remda se openito pretpostavljalo da su idovske teroristike akcije na svoju ruku poduele posebne jedinice
$grupa Stern i 7rgun Gvai 6eumi& be odobrenja glavnih idovskih obrambenim snaga $Faganah& ili uspostaljenih
politikih tijela $Jidovska agencija i cionistike organiacije&1 bilo je ve dokaa da je posrijedi suprotno i da su
britanske vlasti suoene s udruenim nacionalistikim poku#ajem prisile ili ibacivanja% <pseg mogueg nasilja
postao je oit u lipnju '(=E% kada je u rak beobirno dignut dio hotela SSKing 0avidSS u +erualemu1 pri emu je
poginula devedest i jedna osoba% /mbasador FenrX 8radX u ime S/09a i Ferbert ,orrison1 britanski ministar
unutarnjih poslova1 iradili su u srpnju plan a dvije autonomne1 ali ne i suverene pokrajine te a idavanje '..%...
dovola na godinu poslije uspostave takve hibridne drave% >ruman je odbacio plan1 a britanska je vlada tada
poku#ala organiirati okrugli stol1 ali su Jidovi htjeli samo bilateralne ragovore s "ritancima% Sve jai teroriam i
vje#anje jednog mladog Jidova1 0ova 8rUnera1 prve rtve britanske radraenosti1 odraavali su realnost situacije%
U veljai '(=C% 3%"% je objavila da e se problem1 a vjerojatno i teriorij $premda to nije bilo oito& prenijeti na
Ujedinjene narode% U svibnju je na posebnom asjedanju <pe skup#tine osnovan U*SL<: $United *ations
Special Lommittee on :alestine- posebni odbor U*9a a :alestinu& i njegovih se jedanaest lanova uputilo u
+erualem% Ga vrijeme njihova boravka ondje1 u Faifu je na brodu SSEHodus '(=CSS stiglo =%@@@ ibjeglica1 nakon #to
ih je Jidovska agencija pokupila kod SZtea na jugu 2rancuske i opskrbila putnim ispravama a Kolumbiju%
"ritanske su im vlasti uskratile dovolu a iskrcavanje i uputili ih u jednu njemaku luku% U srpnju se broj nevinih
rtava drastino poveao kad je jedna skupina irgunovaca objesila dva britanska vodnika% *e uspijevajui rije#iti
probleme ili odravati red1 pa ni obraniti same sebe1 "ritanci su sada bili vi#e nego spremni na odlaak% Kad je
U*SL<: veinom glasova iradio novi plan o podjeli1 koji je bio smije#no iloen $predvi!ao je tri arapska i tri
idovska dijela poveana nekom vrstom ekonomske unije s +erualemom pod me!unarodnim starateljstvom&1
"ritanci su ijavili da e otii% U* je u studenome prihvatio U*SL<:9ob plan s imjenama% Jidovi su ga prihvatili sa
abrinuto#u1 a /rapi odbacili% Jidovsko prihvaanje bilo je povr#no i varljivo; Jidovi su bili spremni javno
prihvatiti obeanje o idovskoj dravi1 ali nisu prihvaali dodatak B stvaranje palestinske arapske drave B pa su s
transjordanskim emirom /bdullahom poeli tajno ragovarati o njegovu anektiranju planiranih arapskih dijelova%
<d samog poetka stvaranja iraelske drave1 spreavanje palestinske drave bilo je kamen temeljac iraelske
politike cijelu generaciju1 pa i dulje% :lan U*9a1 kakva god bila njegova valjanost $U* nije imao ovlasti a stvaranje
49
drava&1 postao je ubro irelevantan i Jidovi su stekli svoju dravu osvajanjem% "orbe su poele prije kraja '(=C% kad
su Jidovi poku#ali stei kontrolu nad dijelovima koji su im bili dodijeljeni% 7bili su i neredi u arapskim gradovima%
"ritanci su bili nemoni1 pa su ak igubili i dobar glas #to su ga uivali bog nepristranosti i uvijek smatrali svojim
posebnim doprinosom javnoj etici% "ritanci su ''% prosinca ijavili da e predati mandat '@% svibnja '(=?% "orbe su
se nastavile% Jidovi su uspjeli nabaviti natne koliine oruja kako bi se oduprli oekivanoj invaiji regularnih
armija susjednih arapskih drava% U travnju '(=?% Jidovi su u 0eir [assinu iveli pokolj i pokrenuli val ibjeglica
koji su1 sa svojim jo# nero!enim potomstvom1 kasnije postali jedan od najgornijih povoda radora ime!u /rapa i
Jidova i predstavljali jednu od najtunijih humanih nesrea toga doba% :osljednji britanski funkcionar napustio je
:alestinu '=% svibnja '(=?% i "en 8urion je SSdirljivim rijeimaSS proglasio dravu 7rael i postao njein predsjednik
vlade1 utjelovljenje i nadahnue% Lhaim Deimann1 veteranski lider cionima1 koji je uivao po#tovanje diljem
svijeta1 postao je prvi predsjenik% >ruman je odmah prinao novu dravu1 a ni Staljin nije mnogo aostao% U prvim
je godinama svoga postojanja 7rael #to se tie praktine pomoi bio ahvalniji SSSR9u nego S/09u1 ali se ubro
shvatilo da S/0 mogu ponuditi vi#e novaca i oruja1 pa je otprilike '(@.% saveni#tvo sa S/09om postalo glavnom
nadom nove drave% '(=?% pet arapskih drava krenulo je protiv 7raela1 ali brina njihove reakcije nije bila
pokaatelj njihove volje a borbu niti djelotvornosti% Sirijci nisu postigli mnogo1 a 6ibanonci jo# manje- 7raani su se
ubro povukli1 a Egipani akasnili- idovska obrana +erualema1 koja je osujetila +ordance1 ajedno s arapskom
nepoveano#u dala je 7raelu pobjedu% U* je intervenirao imenova#i #vedskog grofa 2olkea "ernadottea
posrednikom% <n je uspio dogovoriti primirje1 koje je trajalo od ''% lipnja do (% srpnja1 a atim su ponovno uslijedile
borbe i kojih su 7raelci ii#li kao definitivni pobjednici% 8rupa Stern ubila je "ernadottea 'C% rujna1 a naslijedio ga
je funkcionar U*9a /merikanac Ralph "unche% :alestina i sam +erualem podijeljeni su snagom oruja1 a u prvoj
polovici '(=(% sklopljeno je primirje ime!u 7raela i njegova etiri napadaa $peti1 7rak1 iostao je&% >ijekom rata
"en98urion je prigovarao svojim generalima ato #to nisu istjerali vi#e :alestinaca i :alestine1 a od '(=?%9'(@.%
palestinska se imovina sistematski uni#tavala1 dok je C..%... :alestinaca ibaeno i svojih domova B odnosno1
cionistikom terminilogijom1 SSpreseljenoSS% Gbog dubokog ponienja i opravdane brige a arapske ibjeglice i
:alestine1 /rapi nisu htjeli prinati postojanje 7raela niti se s njim pomiriti1 pa su nastavili rat ekonomskim
sredstvima B osobito atvaranjem Sueskog kanala a iraelske brodove i protok robe prema 7raelu ili i njega%
Stvaranje iraelske drave bilo je ivanredan politiki fenomen1 reultat upornih sjeanja progonjenog naroda kao i
reultat nastojanja vodeih Jidova koji su se ustrajno i pametno domogli teritorija koji nije bio njihov1 i koji to
vjerojatno ne bi uspjeli postii da nisu vjerovali kako njihov cilj opravdava svako sredstvo i da nisu uivali prednosti
djelovanja pod britanskim1 amerikim i U*9ovim okriljem% 0rava koju su osnovali bila je SSiuetnaSS kao i njeno
podrijetlo% Gakon o povratku i '(@.% dao je svim Jidovima pravo na dolaak u 7rael% ,e!utim1 Gakon o
dravljanstvu i '(@)% dao im je idovsko1 a ne iraelsko dravljanstvo1 a /rapi u 7raelu postali su osobe arapske
nacionalnosti1 a ne iraelski dravljani% Jivot drave bio je uvjetovan neprijateljskim okruenjem1 jer /rapi nisu
htjeli prihvaati njeino postojanje i uporno su ahtijevali njeino ukidanje tvrdei da je 7rael imperijalistika
smicalica smi#ljena radi odravanja anglo9amerike moi na "liskom istoku% Usprkos ekonomskim i vojnim
ogranienjima1 7rael je usvojio uglavnom demokratski oblik vlasti% 7rael je radi obrane svojih granica odmah
uvraao odmadom1 snano i esto nekritino1 na svaki napad1 bio on malen ili velik1 posebnim postrojbama pod
apovjedni#tvom $u poetku& generala /riela Sharona% >a je eskalacija nasilja bila kratkorono djelotvorna1 ali je
njeina cijena bila sve agresivnija psihologija nove drave i poticala je protuakcije /rapa i podupirala slijed
obrambenih i ofenivnih operacija protiv okorjelih neprijatelja%
1%2. Aina nakon !rugog svjetskog rata
Sukladno rusko9kineskomu sporaumu od kolovoa '(=@% Kinei $koji nisu u tome imali ibora& napustili su
3anjsku ,ongoliju1 koja je nominalno bila pod kineskim suverenitetom1 ali stvarno u ruskoj sferi od '()'%- i
apadni su je savenici dodijelili SSSR9u u +alti% 3anjska ,ongolija nije vraena Kini kad je ,ao naslijedio +ianga
'(=(% <dnosi ime!u Kuomintanga i komunista bili su obiljeeni neiskorjenjivim nepovjerenjem B komunisti su ve
bili doivjeli napad Kuomintanga pod okriljem primirja B pa su ragovori o nagodbi propali kad je na dnevni red
do#lo pitanje stapanja dviju armija% :oslije predaje +apanaca1 /merikanci su ranim mostom prebacili
kuomintan#ke snage radi preuimanja vlasti u sjevernoistonoj Kini $#to se pokaalo kao strate#ka pogre#ka&1 dok
su Rusi1 koji su upravo bili u#li u ,anduriju1 dali komunistima okruje i mogunost djelovanja na tom podruju%
Sve do drugog dijela '(=C% vladalo je nelagodno primirje1 ali je gra!anski rat samo privremeno prestao% /merikanci
su dotad igubili svako povjerenje u Kuomintang1 pa su povukli postrojbe i Kine% 8eneral /lbert L% DedemeXer1
kojega su uputili u Kinu u srpnju '(=C%1 preporuio je u rujnu natnu ameriku pomo% :rivremena pomo Kini je
odobrena prije avr#etka godine1 a u travnju '(=?% donijet je Gakon o pomoi Kini% Gakon je dopunjen kinesko9
amerikim sporaumom1 a Kuomintang je sa aka#njenjem poku#ao srediti stanje% *o bilo je prekasno% Komunisti
su stalno dobivali bitke% 0o kraja '(=?% ovladali su cijelom ,andurijom1 a slijedee je godine u njihove ruke pao
ni velikih i ponatih gradova%
'(=(% godine je poela revolucija u Kini %Komunistika partija Kine osvojila je drevnu prijestolnicu "eijing% :okret je
postao vlada% :oraeni Kuomintang sveden je na otok >ajvan $Sun +at9sen je stvorio Kuomintang jer je htio
reformirati Kinu&1 na kojem se njegov vo!a 4ang Kai9#ek1 poput posljednjih careva dinastije ,ing prije tri stotine
godina1 kitio imperijalnim pretenijama poput francuskih plemia i talijanskih bankara koji su u kasnome
srednjemu vijeku lutali Europom i naivali se bianstkim carevima%
"orci i <slobodilake /rmije su doekani kao heroji u :ekingu% 3o!eni ,ao >se9>ungom1 komunisti su trijumfirali
u gra!anskom ratu protiv *acionalista% Sovjetska podr#ka nije bila poudana1 Kinei su imali osjeaj da su sve to
50
postigli sami be Sovjetske pomoi% /merikanci su bili raoarani Kinom jer su igubili najboljeg prijatelja u /iji% '%
studenog ,ao >se9>ung obratio se gomili na >iananmen trgu i rekao da se rodila nova Kina% Gemlja je bila u kaosu1
iscrpljena od vi#egodi#njeg rata% ,ao je trebao vanjsku pomo% +edan od njegovih prvih potea je bio posjet ,oskvi1
u nadi da e dobiti vojnu a#titu i ekonomsku pomo% 0oekao ga je 3anjski ,inistar ,olotov i veina :olitbura%
*akon toga krenuo je u Kremlj nai se sa Staljinom% ,ao je trebao biti strpljiv% Ftio je avr#iti Sino9Sovjetski
prijateljski sporaum be previ#e koncesija% /li Staljin1 umoran od ,aoa1 kao #to je i ,ao bio od njega1 tako!er nije
bio u urbi% ,aov se posjet oduio na dva mjeseca% Ga svog posjeta1 posjeivao je tvornice1 gledao filmove o ruskim
vladarima kao i o Laru :etru 3elikomu%
U sijenju '(@.% ,ao Le9tung je mogao ijaviti da je osvojio cijelu Kinu osim >ibeta% ,aova se pobjeda ubro
pokaala neugodnom i a Ruse i a /merikance% '@% veljae '(@.% potpisan je rusko9kineski sporaum u ,oskvi%
Sporaum je bio poslovna mjera1 i odnosio se na eljenicu1 kredite i slina pitanja% Rusi su Kineima dali
Lhangchunsku eljenicu sa svim objektima% Kinei su stekli i pravo na upravljanje lukom 0alnji% SSSR je dao Kini
kredit od 5.. milijuna US0 na pet godina u 'M kamata1 koji je trebalo otplatiti '(@=%9E5% ,jesec dana kasnije
akljueni su slini sporaumi a ajedniko istraivanje nafte u Sinkiangu i ajedniko odravanje ranih linija u
srednjoj /iji1 a u travnju potpisan je opi trgovaki ugovor%
U veljai '(@.%1 Kinei i Sovjeti su potpisali uajamni sporaum o obrani% Sporaum je isto tako garantirato pomo
Kini% ,aou Kina je dolaila prva% <n se ahvalio Sovjetskoj pomoi u ponovnom gra!enju Kineske industrije%
Kineski su vladari krenuli na radikalne reforme% Gemlja je odueta privatnim vlasnicima i predana seljacima%
:rija#nji vlasnici tih emalja bili su odbaeni i posramljeni% ,ilijuni su igubili ivote% U lipnju '(@.% je Sjeverna
Koreja1 sa Kineskom i Sovjetskom podr#kom napala +unu Koreju%
Rat je prisilio Kinee da se pobrinu a obranu u trenutku kad su se trebali usredotoiti na domae poslove1
dominirao je amerikom aijskom politikom u trenutku kad se ona stvarala1 potaknuo je pitanja o savjetovanju i
suradnji glavnih komunistikih sila1 aprijetio uvoom hladnog rata u /iju% 3ijee sigurnosti sastalo se odmah na
ahtjev S/09a i donijelo1 u odsutnosti ruskog lana1 reoluciju kojom se ahtijevao prekid vatre i povratak
sjevernokorejske vojske na njeinu stranu granice% 0va dana kasnije $)C% lipnja& druga reolucija 3ijea sigurnosti
povala je sve lanice da pomognu +unoj Koreji i ponovno uspostave me!unarodni mir% Kina je E% srpnja
protestirala protiv protuakonitog mije#anja u korejske poslove% :oslije studenoga rat se sve vi#e pretvarao u
kinesko9ameriki sukob%
Sile pod komandom U*9a su gurnule napadae natrag do Kineske granice% Kina se bojala napada na svoj teritorij%
:od parolom SS:omo Koreji1 dolje sa /merikim 7mperijalimomSS1 vi#e od milijun Kineskih trupa je pre#lo
Korejsku granicu% :rvog dana '(@'% godine Kinei su podueli svoju drugu ofenivu% Kina je u U*9u progla#ena
agresorom1 a u amerikome Senatu proitan je u oujku telegram generala ,ac/rthura kojime je on poivao S/0
da udare na Kinu% *isu ga poslu#ali1 pa je on iskoristio priliku i na svoju inicijativu svojim protivnicima uputio o#tar
ahtjev da prihvate primirje i u to posredno masivnom odmadom ako odbiju ahtjev% *ije bilo reakcije na ahtjev1
a predsjednik >ruman upoorio je generala ,ac/rthura da je prekoraio ovla#tenja i da vodi politiku koju ne
odobravaju njegova vlada i vrhovni apovjednik1 na to ga je predsjednik >ruman smijenio ''% travnja% Sporaum o
primirju potpisan je u srpnju% Korejski rat je trajao tri godine i ko#tao je pola milijuna Kineskih ivota% Uspjeh prvog
trogodi#njeg plana je proslavljen1 ali morali su otplatiti dug Sovjetima% Staljinova smrt '(@5% godine je bila veliki #ok
a Kinu% Unato ,aovim i Staljinovim neslaganjima1 ,ao je po#tovao Staljinov autoritet%
*akon borbe moi u Kremlju1 *ikita Fru#ev je proia#ao kao novi Sovjetski vo!a% <n i njegov :olitburo posjetili su
Kinu da adre save% 3eliina i mo komunistikog bloka1 /meriku je administraciju napravilo nervonim% S/0 su
napravile sve da prekinu #irenje komunima% 0a sprijee Kinu da napadne utvrdu Kineskih *acionalista 2ormosu
ili >ajvan1 oni su financirali vojna gra!enja na tom otoku% 3lada *acionalista je bila vrsta u odluci da obrani dva
mala otoka oko Kineske obale1 \uemoX i ,atsu%
U rujnu '(@=% komunisti su napali otok \uemoX% >ri mjeseca poslije1 Dashington je potpisao ajedniki sporaum o
obrani sa >ajvanom% /meriko pokaivanje snage nije uspjelo austaviti Kinesko komunistiki iaov% Rat se bliio i
S/0 su prijetile nuklearkama% ,aova provokacija i /meriki odgovor su abrinjavale Fru#eva1 ije su nuklearke
garantirale Kini sigurnost% Fru#ev je rekao Kineima da se rat sa imperijalistima vi#e se nije mogao ibijei%
*a dvadesetom Sovjetskom sastanku Kongresa u veljai '(@E%1 u tajnovitom okruenju koje nije bilo
dokumentirano1 Fru#ev je objavio da Staljin nije bio kriminalac% ,ao je to shvatio kao prijetnju svojem vo!enju
drave% U listopadu '(@E% ,a!ari su se udignuli protiv Sovjetske dominacije% 0ok je Fru#ev oklijevao1 ,ao je
pourio estok prepad%
*a etrdesetu obljetnicu Sovjetske revolucije1 ,ao je oti#ao u ,oskvu% 7skoristio je tu situaciju da se postavi kao
vo!a svjetske revolucije% /li Sovjetska je pomo potkopavala ,aov cilj a totalnu neavisnost% Krah je do#ao '(@?%
Ftio je stvoriti samostalnu Kinesku nuklearnu industriju% '(@?% Fru#ev je posjetio Kinu u nadi da e obnoviti
Sovjetsku podr#ku1 ali ,aova nuklearna potraivanja su ao#trila odnose sa velikim bratom% Kada je Fru#ev
posjetio :eking1 upravo se bio vratio i S/09a gdje je bio gost predsjednika EisenhoTera% *akon frigidno pristojnog
doeka1 bio je optuen da je njihov pijun% Fru#ev je protestirao da nije najpametnije tako se obraati
komunistikom vo!i% "orba a visok poloaj u komunistikom svijetu je sada bila na otvorenom% Sovjetski savjetnici
su ubro povueni i Kine% Suparni#tvo ime!u komunistikih moi je bilo ideolo#ko isto toliko koliko je bilo
osobno% '(@?% ,ao je smislio novu politiku B 3eliki Korak *aprijed B veliki plan koji bi transformirao Kinu u
bogatu svjetsku silu% 0rava je svima oduela emlju1 obitelji kao grupe su trebali nestati1 ljudi su organiirani u
ogromne komune% Utopijski svijet blagostanja e doi od puke snage uma% ,aova metoda bi bila ekstremnija verija
Staljinove brutalne kolektiviacije i '(5.9e%
4elik je ostao kljuni simbol nacionalne vitalnosti1 cijela se emlja okrenula SScentralnom grijanjuSS% 6judi su radili
dan i no na proivodnji ogromnih koliina neupotrebljivog metala%
51
Usjevi su ostavljeni da trunu% Gnanstveno nanje i sav drav raum su bili ignorirani% *itko se nije usudio rei
istinu1 jer se bojao hap#enja ili neega jo# goreg%
Seljacima je hrana bila odueta silom1 da se ispune lane kvote1 kako su se opravdavali% >o je bila jedna od najgorih
katastrofa u povijesti koje je sam ovjek urokovao%
Gbog ,aove politike 5. milijuna ljudi je umrlo od gladi% Sakrivajui katastrofu1 ,ao se jo# uvijek smatrao vo!om
svjetskog komunima% "lokirana od Dashingtona sa strane U*9a1 Kina je postala #ampion anti9amerikih uroka%
3o!e >reeg Svijeta i Gapadni intelektualci preplavili su :eking% U ,oski1 Fru#ev se poku#avao pomiriti sa
Gapadom%
,ao je na abranu nuklearnog pokusa potpisanu me!unarodnim ugovorom reagirao neposluhom% '(E@% /meriki
su marinci bili poslani u +uni 3ijetnam% :redsjednik +ohnson je bio odluan u nakani da austavi prodor
komunista i njihovih savenika i Sjevernog 3ijetnama u +uni% U Kini1 mase su bile mobiliirane da pomognu
susjedu Sjevernom 3ijetnamu% Rat ime!u Kine i S/09a je jo# jednom bio mogu%
8onjen neuspjehom 3elikog Koraka *aprijed1 ,ao se borio da odri dominaciju nad Kinom% '(EE% lansirao je
3eliku Kulturnu Revoluciju% ,ilijuni mladih ljudi su bili unovaeni u ,aove Lrvene uvare% *jihov idealiam je bio
eksploatiran da se stvori kaos i da se uni#ti svaki trag pro#losti% '(E(% tenije ime!u Sovjetsko9Kineske granice su
se poveale% 4esto su se sukobili% Ussuri rijeka u Sovjetskoj istonoj /iji je bila scena mnogima od njih% Slike
agresivne Kine na granici potpaljivale su Sovjetske strahove o invaiji% Sukobili su se oko malog otoka u rijeci Ussuri
u oujku '(E(% <bastrano neprijateljstvo se opasno poveavalo% <gromna mrea skloni#ta u tunelima ispod emlje
je trebala posluiti u sluaju nuklearnog napada% U ,oskvi1 gomile ljudi je demonstriralo ispred Kineske
ambsasade% Sovjetski mediji #u#kali su o moguem nuklearnom ratu sa Kinom%
7me!u oujka i rujna '(E(% godine1 duge tenije koje su kljuale ime!u Kine i Sovjetske Unije1 nasilni granini
sukobi1 i svi ti incidenti su prijetili nuklearnim ratom%
>aj sovjetsko9kineski sukob datirao je u daleko 'C stoljee% Larska Rusija i Kina su imale suparnika potraivanja na
te granine teritorije u toj regiji% '?E.% Rusija je nametnula sporaum Kineskoj Lhing dinastiji koji je kruto
nametnuo dana#nje1 ajednike granice%
'(@'% dvije godine nakon komunistike pobjede u Kineskom Livilnom ratu1 :eking je potpisao sporaum sa
,oskvom kojim je prihvatio postojee granice sa USSR9om1 isto kao i naoruanu Sovjetsku kontrolu nad graninim
rijekama Ussuri i /mur% /li sve se to promijenilo '(E.% kada su se ideolo#ki te dvije komunistike velesile rai#le u
mi#ljenjima i raliitim viijama komunima% Sovjetska invaija 4ehoslovake '(E?% poveala je Kineske sumnje u
,oskvine namjere% >okom tih par mjeseci je ideolo#ki spor ime!u Kine i Sovjetske Unije postao teritorijski1 pa je
:eking objavio da je sjeverno9istona granica sa USSR9om reultat nejednakih sporauma koji su bili potpisani
stoljee ranije%
"ilo je puno incidenata du obale Ussuri rijeke1 koje su ukljuivale sukobe ime!u Sovjetskih i Kineskih grupa1 u
nekim sluajevima Sovjetskih rijenim patrolama i Kineskih ribara1 ili Sovjetskih graninih uvara i Kineskih
demonstratora% >i sukobi su veinom bili nenaoruani1 ali to se sve promijenilo )% oujka '(E(% >ada je na otok
0amanskX ili Ghen "ao1 marsiralo trideset naoruanih kineskih trupa% Kineska strana je mobiliirala nekoliko
stotina vojnika1 ali samo ih ne nekoliko desetaka bilo ukljueno u borbu na Gheo "ao otoku% *akon toga1 grupa
Sovjetskih graninih uvara je povana na mjesto gdje su Kinei pre#li granicu% Sovjetska strana je poslala oko
sedamdesetak vojnika1 pomagana sa dva oklopljena voila i dva auta% >ada je glavni uvar pristupio grupi kineskih
trupa u nadi da e ih registrirati1 ahtjevao je da se okrenu i napuste Sovjetski teritorij be nasilnosti% /li nakon par
minuta1 Sovjetski su se granini uvari na#li pod paljbom1 ili bili su upucani be upoorenja% U isto vrijeme1 napali
su se i ostali uvari i asjeda na otoku i sa Kineske obale% "orba je trajala od ).;=. do )';=.% Kineski reporti tada1
osu!ivali su Sovjete jer su provocirali :ekin#ke granine uvare% *ekoliko desetaka ljudi je poginulo tijekom tok
sukoba )% oujka% /li drugi incident1 je bio smrtonosniji koji se dogodio trinaest dana kasnije% <voga puta Sovjeti su
bili pripremljeni na odmadu koja je bila '@% oujka% >a borba je trajala ? ujutro do '@ popodne% <badvije strane su
koncentrirale po nekoliko tisua trupa oko Ghen "ao otonog dijela% 0irektno ukljuenih u borbu na tom otoku je
bilo vi#e od dvjesto Sovjetskih vojnika1 koji su bili pomagani sa dvadeset i pet tenkova i trideset i pet okopljenih
voila% Kineska je strana poslala tristo do petsto svojih vojnika% <d '5;5@ do '@;5.1 Sovjetska strana je koristila
artiljeriju sa veim dometom% :rema Kineskim ivorima u oba dvije bitke na 0amanskXIGhen "ao otoku poginulo je
oko )@. sovjetskih vojnika i vi#e od stotinu kineskih% :eking je isto tvrdio da je uni#tio sedamnaest Sovjetskih
tenkova i oklopljenih voila tijekom borbe%
Sovjeti su poku#ali prekinuti nesuglasice time #to su poku#avali doi do kontakta sa Kineskim dunosnicima1 ali to
je prekinuto nakon #to operateri u :ekingu nisu htjeli spojiti Sovjete sa Kineskim dunosnicima% *avali su Sovjete
reviionistima1 a kada je Kineski :remijer Lhou En9lai sanao a to pitao ih je kako su to mogli napraviti%
0rugi su se incidenti dogodili par mjeseci kasnije1 tisuu kilometara prema apadu1 pored Kineske sjeverno9
apadne Vinjiang provincije i tada#nje Sovjetske republike Kaahstan%
>ijekom svih tih sukoba1 oba dvije strane su se pripremale na rat% Kina je poela graditi masivne1 podemne
komplekse a a#titu od Sovjetskih nuklearnih napada% 0ok sa druge strane1 vo!e Kremlja su sakupljale
konvencionalne snage sa Sovjetskog 0alekog 7stoka% Sakupili su )C diviija1 i jo# dvostruko do sredine '(C.%
*ekoliko Sovjetskih diviija je bilo poslano u ,ongoliju1 koja je potpisala prijateljski sporaum sa ,oskvom%
Sovjetski premijer /leksei KosXgin posjetio je :eking u listopadu '(E(% u nadi da e austaviti potencijalan rat i
ouvati odnose% :rije toga bio je u 3ijetnamu na sprovodu Fo Lhi ,inhu u Fanoju%
Kineski premijer Lhou En9lai ga je doekao na aerodromu1 i nakon sastanka koji je trajao etiri sata1 njih dvojica su
napravili dogovor koji je avr#io granine sukobe i smanjio tenije ime!u te dvije emlje%
,ao1 bojei se ,oskovske neprijateljske odmade1 je odluio da eli bolje odnose sa S/09om% *ovi ameriki
predsjednik Richard *iHon1 iako anti9komunist1 do#ao je na isti akljuak% U nadi da e smanjiti Sovjetsku mo i
52
avr#iti rat u 3ijetnamu1 htio je pribliiti Kinu% Sa svojim novim nacionalnim savjetnikom FenrXem Kissingerom1
*iHon je ravio vanjsku politiku koja je eksploatirala neprijateljstvo ime!u komunistikih divova%
Ranih '(C.9ih1 predsjednik *iHon i njegov savjetnik FenrX Kissinger1 krenuli su u tajne dogovore sa Kinom1 sa
strategijom da se stavi pritisak na Sovjetsku Uniju%
:rvi nak topljenja :ekinga je do#ao tijekom teniskog mea% '(C'% tokom igre u +apanu1 /merika ekipa je
odjednom povana u Kinu% *jihovi snimljeni filmovi i slike nudile su pogled na Kinu veini /merikanaca1 prvi put
nakon dvadesest godina%
:ingpong diplomacija dovela je do jo# veeg preokreta% U srpnju '(C'% FenrX Kissinger oti#ao je na turneju u Kinu%
*jegova najvanija misija je bila smatrana tajnom B posjet :ekingu da se pripremi put bliavanju s Kinom%
*iHonov put u :eking promijenio je balans Fladnog Rata% *jegov Kineski trijumpf je bio na skoro svim
naslovnicama u svijetu1 a doga!aji u 3ijetnamu su bili stavljeni u drugi plan% *iHon1 cijeli svoj ivot anti9komunist1
esto je citirao ,aoa%
)'% veljae '(C)% *iHon je stigao u :eking na sastanke sa visokim Kineski dunosnicima% :ar sati nakon njegovog
dolaska1 ,ao je povao *iHona u svoje odaje% *ervoan u namjeri da podigne status Kine u svijetu i da stvori
odnose sa Dashingtonom1 kao balans protiv,oskve1 ,ao je bio eljan nai se sa *iHonom% 7ako su *iHon i
Kissinger shvatili1 kada su se susreli sa ,aom1 da njegovo dravlje nije najbolje1 bila je Kineska dravna tajna da su
problemi sa srcem i pluima par tjedana ranije skoro urokovale njegovu smrt%
'.% prosinca iste te godine1 tokom 7ndijsko9:akistanskog rata1 Kissinger se susreo sa Fuang Fuom1 kineskim
ambasadorom u Ujedinjenim *arodima% >okom tog sastanka1 Kissinger mu je ponudio osjetljive informacije1 koje
su poticale sa satelitskih fotografija1 o Sovjetskim vojnim operacijama% >o je moglo biti prvi puta da je Kissinger
ponudio takvu informaciju- neki dokumenti kau da je on i prije davao takve informacije Kineima1 datirane od
njegovog prvog posjeta :ekingu1 u listopadu '(C'% "ilo kako bilo1 to je bio vaan korak u *iHonovoj administraciji1
njihov ivanredan trud da se politika S/09a nagne :ekingu%
U veljai '(C5% Kissinger je po peti puta posjetio :eking1 u namjeri ragovora sa Kineskim dunosnicima% '?% veljae1
imao je prvi privatan ragovor sa ,aom% Ragovarali su u ,aovim sumnjama u ameriku politiku1 predlaui da
Dashington moe dovoliti Sovjetski napad na Kinu kako bi osakatili ,oskvu% Kissinger je ostao oprean dok je
,ao je ostao nesiguran% 0osta analitiara kae da je pobjednik Kinesko9Sovjetskih sukoba bio S/0% *akon pada
Sovjetske Unije1 Rusija i druge biv#e Sovjetske republike koje su graniile sa Kinom su radile ajedno u namjeri da
akopaju stare granine sukobe%
1%3. /tvaranje ,+<C)a i Var8avskog ugovora
*/>< $>he *orth /tlanic >reatX <rganisation& je save )E emalja i Sjeverne /merike i Europe1 stvoreno da
ispuni ciljeve Sjevernog /ltantika% ,e!unarodni ugovor je potpisan =% travnja '(=( u Dashingtonu% U tom ugovoru
stoji da je glavna uloga */><9a ouvanje slobode i sigurnosti emalja lanica1 politikim i vojnim putem% */><
potie Savenike na ajednike vrijednosti demokracije1 individualnu slobodu1 pravilo akona i mirovnu reoluciju
sporova1 i promie te vrijednosti kro Euro9/tlantsko podruje% Saveni#tvo utjelovljuje trans9atlansku veu kojom
je sigurnost Sjeverne /merike i Europe permanentno poveana%
Gemlje koje su sudjelovale u osnivanju su $')&; "elgija1 Kanada1 0anska1 2rancuska $'(EE 2rancuska se povlai i
*/>< pakta1 i sve */>< snage napu#taju 2rancusku&1 7sland1 7talija1 6uHemburg1 *ioemska1 *orve#ka1 :ortugal1
3elika "ritanija i S/0%
Gemlje koje su se pridruile */><9u tijekom Fladnog rata $=&; 8rka $'?% veljae '(@)%&1 >urska $'?% veljae '(@)%&1
*jemaka $(% svibnja '(@@% kao Gapadna *jemaka& i Apanjolska $5.% svibnja '(?)%&%
:olitika struktura ;
*/><9om vlada )E emalja sa sjedi#tem u "russelsu $"elgija&% Svaka emlja ima svoju delegaciju u sjedi#tu%
Sastanci Sjeverno /tlantskog 3ijea su vo!eni 8lavnim Sekretarom */><9a1 i odluke se donose sa jednoglasnom
sugla#no#u% *ema glasovanja ili odluka vo!enih velikom veinom% 0rugi lan svake delegacije je 3ojni
predstavnik% Gajedno 3ojni predstavnici tvore 3ojni komitet% >u se donose odluke u sluaju da je neka drava
lanica napadnuta% 7sto tako kao i 3ijee1 3ojni komitet se s vremena na vrijeme sastane sa svim predstavnicima
emalja1 ali u ovom sluaju predstavnici su Aefovi obrane%
:rije */>< pakta1 2rancuska1 3elika "ritanija i emlje "eneluHa su potpisale "russelski sporaum 'C% oujka '(=?%
koji je bio prethodnik */>< pakta%
'(EE% Lharles de 8aulle povlai 2rancuske vojne sile i */><9ove vojne komande jer nastoje napraviti svoj
obrambeno nuklearni program% Sve */>< snage su bile primorane napustiti 2rancusku% 7 */>< mora preseliti svoj
stoer i :aria u "russels 'E% listopada '(EC% >u je smje#ten politiki stoer dok je vojni $SF/:E B Supreme F\
/llied :oTers Europe& smje#ten juno od "russelsa1 u gradiu vanom ,ons%
8eneralni Sekretari;
'% 6ord 7smaX $UK& B =% travnja '(@)% do 'E% svibnja '(@C%
)% :aul9Fenri Spaak $"E6& B 'E% svibnja '(@C% do )'% travnja '(E'%
5% 0irk Stikker $*E0& B )'% travnja '(E'% do '% kolovoa '(E=%
53
=% ,anlio "rosio $7>/& B '% kolovova '(E=% do '% listopada '(C'%
@% +oseph 6uns $*E0& B '% listopada '(C'% do )@% lipnja '(?=%
E% 6ord Larrington $UK& B )@% lipnja '(?=% do '% srpnja '(??%
C% ,anfred D]rner $8ER& B '% srpnja '(??% do '5% kolovoa '((=%
?% Sergio "alanino $7>/& B '5% kolovoa '((=% do 'C% listopada '((=%
(% DillX Llaes $"E6& B 'C% listopada '((=% do ).% listopada '((@%
'.% Sergio "alanino $7>/& B ).% listopada '((@% do @% prosinca '((@%
''% +avier Solana $S:/& B @% prosinca '((@% do E% listopada '(((%
')% 6ord Robertson of :ort Ellen $UK& B '=% listopada '(((% do '% sijenja )..=%
'5% +aap de Foop Scheffer $*E0& B '% sijenja )..=% do danas
3ar#avski ugovor 9 sastavio ga je *ikita Fru#ev '(@@% godine1 koji je potpisan u 3ar#avi '=% svibnja '(@@% :akt je
do#ao kraju 5'% oujka '(('%1 a slubeno je odbaen na sastanku u :ragu1 '% srpnja '(('%
3ar#avski :akt je jo# nan pod imenom 3ar#avski Sporaum ili Sporaum :rijateljstva1 i on je bio vojno saveni#tvo
7stono Europskih emalja1 koje su se organiirale kao kontra udar */><9u% 3ar#avski :akt se sklopio bog bojani
*/><9a1 pogotovo nakon integracije remilitariirane Gapadne *jemake%
4lanice su bile $?&; Sovjetska Unija1 /lbanija $koja se kasnije povukla bog ideolo#kih suprotnosti&1 "ugarska1
Rumunjska1 ,adarska1 :oljska1 4ehoslovaka i 7stona *jemaka $'(@E%&% Sve komunistike emlje su bile
potpisnice osim [ugoslavije% Gemlje potpisnice su se avjetovale na uajamnu obranu u sluaju napada jedne ili vi#e
emalja potpisnica% Sporaum je isto tako konstantirao da su odnosi ime!u potpisnica bairani na uajamnom ne
adiranju u unutra#nje poslove i po#tovanju prema nacionalnom suvereno#u i neavisno#u $ali to e se prekr#iti
intervencijama u ,adarskoj i 4ehoslovakoj&% /lbanija je '(E'% prestala podupirati save kao reultat Sino9
Sovjetskog raspada u kojemu je estoki Staljinistiki reim u /lbaniji stao na stranu Republike Kine1 i slubeno se
povukla i :akta '(E?%
1%9. /re!nja i istona Europa nakona /taljina
Staljinova smrt u oujku '(@5% godine potaknula je nemire% U lipnju '(@5% ibili su u 7stonoj *jemakoj veliki
neredi koje vlada nije mogla ugu#iti be pomoi ruskih tenkova% U ,a!arskoj su deseci tisua ljudi atoeni u
logorima u kampanji usmjerenoj posebice protiv seljaka1 veine stanvni#tva% '(@=% poela se opona#ati likvidacija
"erije1 u ,a!arskoj je #ef sigurnosne policije 8abor :eter osu!en na doivotni atvor1 a prvi sekretar vladajue
partije 7stvan Kovacs bio je prisiljen prinati neposredna uhienja i lane svjedoke% :oljska i ,a!arska pokaale su
'(@E% godine mnogo o#trije nesigurnost ruske vladavine% U lipnju te iste godine ibili su #trajkovi i neredi u
poljskom gradu :onanju% "ili su usmjereni uglavnom protiv niskih plaa a dugo radno vrijeme% *emiri u
industriji poklopili su se s intelektualnim previranjima i rimokatolikim demonstracijama u kolovou u
LestochoTi1 posebno #tovanom sveti#tu 0jevice ,arije% *a sastanku Lentralnom Komiteta partije u srpnju
prisustovao je i 8omulka1 a kad su i ,oskve stigli "ulganjin i Jukov kako bi sudjelovali na sastanku1 nije im bilo
dopu#teno da u!u% :rvi sekretar partije EdTard <chab bio je u jednom trenutku uvjeren da se 8omulka mora
ponovno primiti u Lentralni Komitet i na vlast% +aka ruska delegacija1 u kojoj su bili Fru#ov1 ,olotov1 ,ikojan i
Kaganovi1 stigla je '?% listopada i ruske su trupe stavljene u pokret u :oljskoj i 7stonoj *jemakoj% 8omulka je bio
ukljuen u poljski tim iabran a konfrontaciju s posjetiteljima% *o1 nije im bilo dopu#teno pristustovati sastanku
poljskoga Lentralnog Komiteta1 pa su oti#li nakon )= sata% 7govorene su te#ke rijei1 ali je akcija obustavljena%
8omulka je )'% listopada imenovan prvim sekretarom% /lternativa1 neposredna primjena ruskih snaga u :oljskoj
bila je preopasna1 jer se ruskim snagama mogla oduprijeti poljska vojska1 a sukob u :oljskoj mogao je dovesti do
obiljnih nemira u drugim emljama% 8omulka je bio komunist i nije imao iluija o potrebi :oljske da bude u
ramjerno dobrim odnosima sa SSSR9om% *ije kanio ivui :oljsku i 3ar#avskog pakta niti dijeliti vlast s
nekomunistima% *ovim ugovorom u prosincu1 Rusi su dobili pravo da adre svoju vojsku u :oljskoj% U ,a!arskoj
je revolucija1 koja je uslijedila poslije nagodbe u :oljskoj1 doista prekoraila te granice% :oslije Staljinove smrti 7mre
*agX do#ao je na mjesto premijera na val opeg popu#tanja i reakcije tvrdolinija#e stare #kole% U travnju '(@@%
godine smijenio ga je R^kosi koji je preueo taj poloaj i adrao ga do lipnja '(@E% godine% *o R^kosi nije mogao
austaviti sve veu plimu oporbenog duha koji je nadirao i :et_fijeva kruga $sredi#ta intelektualnih rasprava i
neadovoljstva& i jake nesklonosti >ita1 njegovog junog susjeda% Ruske vojne operacije protiv "udimpe#te poele su
)=% listopada1 ali su sljedeeg dana ,ikojan i Suslov do#li u "udimpe#tu i potpisali da prihvaaju *agXev reim%
*agX je objasnio sastav vlade )C% listopada i ukljuio je u nju dvojicu vo!e ukinute Stranke maloposjednika1 Goltana
>ildXa i "elu Kovacsa% Sljedeeg dana dogovoren je prekid vatre1 a dan nakon toga Rusi su se poeli povlaiti i
"udimpe#te% *agX je time objavio kraj jednostranake vlasti i potpunu evakuaciju ruskih trupa i ,a!arske% 5'%
listopada je reeno ,ikojanu i Suslovu da ,a!arska kani iai i 3ar#avskog pakta% 7stog dana Rusi su sastavili
alternativnu vladu na elu s +^nosem K^d^rom1 a dva dana poslije oteli su generala :ala ,aletera%1 *agXeva
ministra obrane1 kad je oti#ao pregovarati s Rusima o povlaenju njihovih trupa% "udimpe#ta je napadnuta =%
studenog $onog dana kada je 8omulka oti#ao u ,oskvu& i revolucija je ubro bila uga#ena% >isue ,a!ara
54
deportirane su u SSSR ili pogubljene% K^d^r je prionuo vladanju ,a!arskom u okviru onih granica koje je ,oskva
nametnula% 3ladao je 5) godine% 0obro se slagao s Fru#ovom% <bjavio je opu amnestiju '(E5% godine1 vladao je
ramjerno neautokratski1 smanjio opseg muenja i uhienja te dopustio rasprave o gospodarskim reformama i
omoguio njihovo uvo!enje%
).% kolovoa '(E@% godine Rusi su ajedno s istononjemakim1 poljskim1 ma!arskim i bugarskim jedinicama
ivr#ili napad na :rag% Rusi su napali bro% :remda je invaija bila vojno precina i uinkovita1 njeina politika
taktika bila je oito konfuna1 a politiki ciljevi samo dijelom postignuti% 0ubeka nisu bacili% Uhvatili su ga1
otpremili avionom u ,oskvu i uhitili1 vjerojatno drogirali i prisilili da pristane na rusku invaiju% Uinio je to u vjeri
da je invaija neibjena i da e njegov narod1 ako on ne pristane na invaiju1 pruiti ualudan i krvav otpor%
0ubeka su postupno degradirali1 poslali u >ursku a veleposlanika1 a atim ga opovali te ibacili i Komunistike
partije% Reforme i refomratori bili su iskljueni% S ruskoga stajali#ta invaija je bila alosna nunost i dobro
iskalkulirana akcija% ,oskva je bog invaija morala proglasiti ekstremnu doktrinu o ogranienome suverenitetu
unutar komunistikoga bloka i jasno dati na nanje da rusko9ameriki detant ne nai obudavanje vlasti u bloku%
7nvaija i doktrina udrmale su istonu Europu silovito#u akcije i implikacijama doktrine1 a uporaba doktrine1 a
uporaba proklamirano protuapadnjakoga 3ar#avskog pakta protiv jedne od njegovih lanica naglasila je napetosti
koje su prevladavale u bloku dvadeset godina nakon njegove konsolidacije% >e napetosti imale su dva glavna
ivori#ta; nacionaliam i sukobe ekonomskih interesa% *acionaliam je bio endemski u cijelom bloku1 premda
ponegdje slabiji1 ponegdje jai% *a drugome kraju1 "ugarska je prihvatila "renevljevu doktrinu u novom ustavu
'(C'% godine i tako udigla socijalistiki internacionaliam inad tradicionalnoga nacionalima i prava drava% "io je
to odjek 0imitrovljeva tradicionalnoga me!unarodnog komunima povean s dugogodi#njim sklonostima prema
,oskvi kojima je "ugarska nastojala kompenirati dugogodi#nje neugodne odnose sa svojim susjedima% <brana
istone Europe ukljuivala je1 prema "renjevljevoj doktrini1 i pucanje u neprijatelja u vlastitom taboru% 0oktrina
nije poticala pitanja moi nego suverenosti% Sve istono9europske emlje nale su da se moraju pomiriti s ruskom
vla#u i po#tovati ogranienja koja im je ona postavila u vei sa slobodom akcije1 ali su istodobno htjele odrati
svoja suverena prava1 pa makar ih i ne mogle uvijek primijeniti% Kad je potkraj pedesetih aivio nakon pospanog
poetka1 SE3 je '(E)% godine dobio >emeljni plan a me!unarodnu socijalistiku podjelu rada% 8odine '(C'%
prihvaen je drugi temeljni dokument; Kompleksni program ravoja socijalistike ekonomske integracije
ukljuujui dugoroni program a daljnjih '@9). godina% 4lanice SE39a bile su ajedniki ainteresirane a
poveanje svog ekonomskog uinka i me!usobnu trgovinu1 ali odre!ene lanice animala je i trgovina sa emljama
ivan bloka1 pa stoga i proivodnja a njih; neke svoje potrebe mogle su adovoljiti samo kupnjom od apadnih
emalja1 a njihova bi se trgovina bre #irila kad bi poslovali sa apadom i istokom1 bilo je i politikih prednosti u
trgovakoj ranolikosti koja bi smanjila gospodarsku ovisnost o jednom ili dva susjeda% SSSR je sa S/09om '(C)%
godine akljuio sporaum koje je trebao utrostruiti rusko9ameriku trgovinu do '(C@% godine $taj je sporaum
SSSR prekinuo poetkom '(C@% godine kad je Kongres S/09a u Gakon o reformi trgovine i '(C=% godine uvrstio
amandman uvjetujui poveanje rusko9amerike trgovine popu#tanjem sovjetske emigracijske politike% Senator
FenrX +ackson1 autor toga amandmana1 nadao se da e olak#ati idovsko iseljavanje i SSSR9a1 ali uspio je samo
austaviti trgovinu ime!u te dvije emlje&% :oveanje trgovine istok9apad poklopilo se s povi#enjem svjetskih
cijena robe i rastom inflacije na apadu% 7stona Europa1 koja je doivjela inflaciju u vlastitome gospodarstvu i
domaih raloga ukljuujui vi#e plae1 suoila se s alternativom; SSuvoSS dodatne inflacije sa apadnom robom i
sirovinama ili smanjenje trgovine% Kad je Rumunjska1 koje je pedeset posto svoje vanjske trgovine bila preusmjerila
na emlje ivan SE39a1 pripremila novi petogodi#nji plan '(C@% godine1 promijenila je prvobitne namjere i smanjila
udio trgovine sa apadom- no1 nesklona povlaenju u atvoreni krug SE39a1 poela je istraivati iglede vee
trgovine s >reim svijetom1 pa je stoga atraila da je prime u nesvrstani pokret1 u koji je i primljena na konferenciji
nesvrstanih emalja savanoj u 6imi te godine $ali odranoj u Lolombu idue godine&% 4ak se i 4ehoslovaka1 emlja
s dosljedno najjaim gospodarstvom i emlja vjerovnik unutar bloka1 na#la u toj dilemi1 dijelom bog snage svoje
trgovine i industrije% *jeina trgovina sa apadom1 donekle olak#ana uspostavom diplomatskih odnosa sa
Gapadnjom *jemakom '(C5%1 dovela je u emlju robu i svijeta1 ali po inflacijskim svjetskim cijenama1 a budui da
4ehoslovaka nije mogla napustiti nedovr#ene projekte koji su ovisili o stranim ugovorima1 na#la se u situaciji u
kojoj je morala poveati vrijednost svojeg ivoa na apad a vi#e od ).M kako bi platila svoj uvo trgovinom% U
,a!arskoj je decentraliacija gospodarstva unemirila Ruse i konervativnije krilo ma!arskoga komunistikog
establishmenta% Uvoni raun ,a!arske strahovito je narastao bog toga #to su i ruske i svjetske cijene tako rasle da
je vlada1 koja nije mogla premostiti ja veom produktivnosti i ivoom1 morala povi#enje cijena prenijeti na
potro#ae% :oljska je bila poseban sluaj u Staljinovu carstvu1 jer su :oljaci gajili atavisitko nacionalno
neprijateljstvo prema Rusima1 i caristikim i bolj#evikim1 a kao rimokatolici jednako su neprijateljstvo osjeali
prema pravoslavlju i komunimu% 3e '(C=% godine :oljska je1 poput Rumunjske1 pola svoje trgovine obavljala sa
Gapadom% 8olema povi#enja cijena1 posebice hrane1 dovela su '(CE% godine do #trajkova1 pobuna1 ubijanja i o#trih
atvorskih kana%
11%. $erlinska i Aubanska kri5a
"erlinska kria;
>ri godine od kraja 0rugog Svjetskog rata1 *acistika biv#a prijestolnica "erlin1 e se opet nai na meti rane flote%
<voga puta1 rana armada je radila da spasi1 a ne da uni#ti grad% '(=@% "ritanski i /meriki piloti su asuli
*jemaku smru i destrukcijom1 a '(=?% su opet letili prema "erlinu% <voga puta su poku#avali odrati grad ivim%
"erlinci su '(=@% bili pobije!eni ljudi% *jihova sudbina je bila u rukama Rusa1 /merikanaca1 "ritanaca i 2rancua1
55
njihovih osvajaa% *jemaka je podijeljena u etiri okupacijske one1 etiri sektora; Sovjetsku1 "ritansku1 /meriku
i 2rancusku% >ri i pol milijuna "erlinaca ivjelo je u gradu ''. kilometara ia Ruskih linija% "erlin je bio povean sa
Gapadom pomou autoceste i eljenice koja je prolaila kro Sovjetsku onu% "erlinci su ivjeli godinama u
neivjesnosti% Frane su imali tek toliko da preive1 a valuta je bila bevrijedna%
"ritanski 3anjski tajnik Ernest "evin je imao plan a *jemaku% *ije volio *ijemce1 ali je vjerovao da Europski
oporavak ovisi o njima% 0ok su Sovjeti htjeli slabu *jemaku pod kontrolom 4etiriju sila% Ga "ritansko9/meriko9
2rancuski plan Sovjeti su sanali kada su njihovi #pijuni rekli sve o tom planu vojnom guverneru1 mar#alu 3assilXu
Sokolovskom% Sir "rian Robertson1 "ritanski vojni guverner1 i njegov /meriki par1 general 6ucius 0% LlaX1 morali
su prepraviti Gapadne planove%
Kontrolno saveiko vijee se je redovno sastajalo u "erlinu% Gapad se nije imao namjeru maknuti i "erlina i nali
su da Sovjeti ele da odu% "ojali su se da Staljin ne apone rat da bi to i ostvario% Gapadni Savenici planirali su
reformu valute u svojim onama% >o bi ibrisalo profit crne trnice1 jer stara valuta ne bi vi#e vrijedila1 i to bi vealo
*ijemce u Gapad% Rusi nisu bili obavije#teni o tome%
'% svibnja '(=?% u Sovjetskoj oni1 Staljin je spojio Socijalistiku i Komunistiku stranku% *ova stranka1
Socijalistiko jedinstvo1 je radila u punom amahu% U stranci Dinstona Lhurchilla mijenjale su se strane%
Ga demonstratore1 pravi cilj je bio gradsko vijee1 ,agistrat1 koji je htio voditi cijeli "erlin preko Gapadne one%
:oornica je napravljena a sukob ime!u Socijalistikg jedinstva i njihovih apadno orijentiranih protivnika% <ni
su bili vo!eni Ernstom Reuterom1 ija je obitelj jednom bila natjerana u bijeg od Fitlera% *jegov ibor a
gradonaelnika cijelog "erlina je bio austavljen od strane Rusa%
Gapadni su se *ijemci pripremili a novi novac B njemaku marku% Svaka je osoba mogla ramijeniti samo =.
maraka% Sav stari novac nije ni#ta vi#e vrijedio% Sovjeti su se osvetili idavanjem svoje nove valute1 koja je trebala po
njima1 ukljuiti cijeli "erlin% 8eneral LlaX i Gapadni Savenici su bili nagovoreni od strane Ernsta Reutera na
idavanje nove njemake marke 0, u Gapadni "erlin% *ova njemaka marka1 #tampana sa slovom "1 a "erlin1 je
bila predstavljena Gapadnom sektoru )5% lipnja% Sada su bile dvije valute u gradu%
"erlinci su otkrili da Gapadne d9marke vrijede puno vi#e% :redstavljanje nove Gapadne valute u "erlinu1 rabjesnilo
je Sovjete1 koji nisu nali #to da sada naprave% :a su blokirali sve glavne ceste1 eljenice i rijene vee ime!u
Gapadnog "erlina i Gapadne *jemake% *isu imali namjeru apeatiti sve putove1 ali dostava ')1... tona hrane i
ugljena sa Gapada u "erlin svaki dan je sada bila nemogua% Sovjeti su presjekli elektrine alihe tvornicama i
uredima% Gapadni "erlinci nisu im mogli ni#ta% *jihova glavna elektrina centrala je bila demontirana a reparacije
Sovjetima '(=@%
Gapadni Savenici su uvratili Sovjetima blokadama u Sovjetskoj oni% Radnici kro cijeli "erlin su se suoili sa
neaposleno#u i raliitim tegobama% Staljinova namjera je bila jasna1 da natjera Gapadne Savenike da promijene
svoju politiku ili da napuste "erlin%
'(=@% Gapadni Savenici su napravili pisani sporaum sa Sovjetima% /vioni bi mogli letjeti udu tri rana koridora
#iroka ). milja prema dva "erlinska aerodroma1 >empelhof i 8atoT% ,orski avioni bi isto tako mogli sletjeti na
jeero Favel% "ritanci su odgovorili na taj iaov% :lanirali su rani most% 3anjski sekretar "evin podrao je tu
ideju% 8eneral LlaX1 ameriki apovjednik nije vjerovao da bi rani most mogao raditi% Ftio je testirati Sovjetsko
rje#enje tako #to bi naoruanim konvojem pro#ao kro njihovu blokadu% <klijevajui1 pristao je sa Ernstom
Reuterom na tu ideju o ranom mostu% 8ra!enje "erlinskog ranog mosta poelo se graditi krajem lipnja%
/merikanci su to navali SS<peracija 3ittlesSS1 "ritanci SS<tvoren putSS% Grani most je trebao dostaviti )... tona
namirnica svaki dan% "e njega1 Gapadni "erlin ne bi preivio% 7mali su ugljena a samo =@ dana i hrane a samo 5E%
>isue "erlinaca je na#lo poslove i jedan topao obrok na dan1 radei a rani most%
Svaki od velikih rakoplova je nosio devet tona% "ritanci su aposlili civile kao operatere% S/0 je sada diao uloge
#aljui "9)( bombardere1 sposobne nositi atomske bombe "ritancima% >aj pomak je bio publiciiran% LlaX se jo#
jednom poku#ao probiti sa svojom idejom o naoruanim konvojima1 ali su mu rekli da trebaju vi#e rakoplova a
rani most% U kolovou Staljin je sudjelovao u rakoplovnom spektaklu u ,oskvi% "io je siguran da e Sovjetska
blokada Gapadnog sektora "erlina biti dosta da natjera Gapadne Savenike natrag a stol na pregovore% /li vrijeme
nije bilo na njegovoj strani% Gapadna protu9blokada ugljena1 elika i alatnih strojeva je bila dovoljna da kada su
apadni diplomati atraili pregovore Staljin je pristao% Rusi su ahtjevali da se povue njemaka marka i "erlina%
7sto su tako pritiskivali i oko ranih koridira% 6o#e vrijeme je urokovalo nesree i odgode%
Grani most nije dostavljao dosta hrane i virtualno se nije ugljena dosta sakupilo a hladnu imu koja je dolaila%
"erlinci su nali da su ivjeli na rubu% Struja su imali samo etiri sata na dan%
Sovjetska blokada nije sprijeila Gapadne "erlince da se slobodno kreu unutar granica "erlina% 7stoni sektor ia
"randerbur#kih 3rata je bio posebno primamljiv% Rusi su ponudili Gapadnim "erlincima #ansu kupovanja hrane u
Sovjetskom sektoru% +edan od desetorica je prihvatio% Sovjeti nisu nametnuli kompletnu blokadu1 ali oni Gapadni
"erlinci koji su do#li u 7stoni bi bili maltretirani% >enije ime!u biv#ih ratnih savenika su se poveavale% 8rad se
radvajao% E% rujna1 aktivisti vo!eni komunistima1 imali su sastanak u gradskom vijeu u 7stonom "erlinu% >raili
su probleme% 3ijenici koji su bili istjerani i gradske vijenice1 na#li su se u sigurnom Gapadnom "erlinu% Sa njima
je bio Ernst Reuter1 koji se sada obraao svim "erlincima da se okupe u Reichstagu da protestiraju% R7/S $Radio u
/merikom Sektoru& je pro#irio vijesti% "liu 5..1... "erlinaca1 veina sa 7stoka1 okupila se u Reichstagu% Kada je
skup avr#io1 Sovjetska astava na "randerbur#kim 3ratima je bila skinuta i rastrgana% :olicija i Sovjetski vojnici i
7stonog sektora su otvorili paljbu% ') ljudi je bilo olije!eno% +edan mladi "erlinac je bio ubijen% 7 dan jo# nije bio
gotov% 0elegacija je oti#la u Saveniko kontrolno vijee1 gdje su se bojali da se dogovor sa Staljinom o povlaenju
Gapadne njemake marke i "erlina dogovara% Savenici su dobili poruku% *jemaka marka je ostala% "lokada i
rani most su nastavili% :iloti ranog mosta su mogli letjeti po tri misije na dan% /meriki pilot je donio svoju
?mm kameru%
56
Falvorsen je obeao djeci da e se vratiti sa vakaom gumom i okoladom koje je bila ibaena i aviona% Rije
Falvorsena o bombarderu sa bombonima se bro pro#irila% "io je povan na ragovor sa svojim apovjednikom%
Ga 7stok i Gapad1 radio je bio vano oruje u ratu propagande% Radio u /merikom Sektoru R7/S je bio vo!en
Dilliamom Feimlichom% ,lada "erlin#ka plesaica pod imenom Lhristina <hlsen1 postala je popularna R7/S9ova
ivodaica i kasnije gospo!a Feimlich%
U prosincu '(=?% Gapadni "erlinci su glasovali a novo vijee koje bi vodilo njihov Sektor u "erlinu% Socijalistika
partija +edinstva koja je dominirala starim vijeem u Sovjetskom sektoru1 bojkotirala je ibore% Ernst Reuter je sada
bio bojnik1 sa 6uisom Schroederom kao njegovim amjenikom1 ali samo u jednoj polovici "erlina%
<peracija 3ittles1 ameriko kodno ime a rani most1 je napokon radila ahvaljujui neobino blagoj imi% *a
Uskrsnu *edjelju '(=(%1 rekordnih '5%... tona se je provelo kro rani most u roku )= sata% "erlin je sada mogao
biti opskrbljen svaki dan% Sovjeti nisu uspjeli ibaciti /merikance1 2rancue i Englee i "erlina% *jihova blokada je
smetala Sovjetima% ')% svibnja '(=(% Staljin je svoju blokadu navao krajem% ,nogi su mislili da kraj blokade nai
i kraj Fladnog Rata% "ilo je vrijeme 8enerala LlaXa da se vrati kui% *akon opro#tajne parade1 posjetio je jo#
jednom a kraj "erlin% U "erlinu se podravio sa buduim predsjednikom Gapadnje *jemake Republike1
Konradom /denauerom%
)(% kolovoa '(=(% Sovjeti su detonirali prvu atomsku bombu% /meriki nuklearni monopol je do#ao kraju% Svijet se
podijelio na dvije supermoi koje su se nadmudrivale% U njegovom srcu je leala podijeljena *jemaka i podijeljen
"erlin%
Kubanska kria;
>ijekom '(=.9ih i @.9ih1 Karipski otok Kuba je bio /meriko igrali#te- plae1 alkohol i kasina% Favana je to sve
imala% Gemlja Kube i industrije su skoro sve bile pod vla#u /merikih korporacija%
2ulgencio "atista se '(@)% proglasio trajnim diktatorom i uveo vladavinu terora% "io je brutalan% *jegovi su se ljudi
okretali protiv njega% )E% srpnja '(@5% godine B na dan po kojem je navan njegov pokret B 2idel Lastro1
karimatini odvjetnik napao je vojarnu ,oncada u neuspje#nu poku#aju svrgavanja "atiste% :oslije osamnaest
mjeseci atvora1 Lastro je u ,eksiku pripremio drugi poku#aj te se u prosincu '(@E% iskrcao na Kubu s osamdeset i
etiri sljedbenika% Skupina je bro potuena1 pa je dvanaest preivjelih ustanika pobjeglo u gorje Sierra ,aestra1
gdje su s taktike prepada pre#li na gerilsko ratovanje i vodili ga dvije godine%
*akon godina guerilla borbi u planinama1 2idel Lastro u#ao je u Favanu ?% sijenja '(@(%
"atista je u oujku '(@?% napao sve jae pobunjenike snage1 ali je njegova kampanja propala i samo ubrala raspad
reima% Reim je pao '% sijenja '(@(% i Lastro je pobijedio% Kako se pokaalo a godinu dana1 Lastrova pobjeda bila
je revolucionarni doga!aj koji se ralikovao od uobiajenog toka latinskoamerikih revolucija% U ovom savr#enom
redu1 vi#e od @.. pripadnika biv#eg reima je bilo osu!eno bog loina protiv ljudi% Su!eno im je1 i pobijeni su%
"ojei se novoga diktatora1 tisue su pobjegle u progonstvo u S/0% /li veini ljudi Lastro je bio junak% Ato je
najvanije1 Lastro je nacionaliirao milijune rali emlje koje su bile u vlasni#tvu /merikih korporacija1 i dao ih je
ljudima% Jeljan da kae svijetu o svojoj revoluciji1 Lastro je otputovao u *eT [ork da odri govor u Ujedinjenjim
*arodima% :redsjednik EisenhoTer je bio preauet da bi se na#ao s njime1 ali *ikita Fru#ev1 Sovjetski vo!a1 ga je
odmah prihvatio i ponudio mu ekonomsku pomo%
:rvo1 reformski ar nove vlade bio je snaan i neogranien% 0rugo1 bio je namijenjen ivou% >ree1 kastriam se
poveao s kubanskim komunimom- etvrto1 Kuba je sklopila save s SSSR9om% 2idel Lastro nije isprva preueo
nikakvu dunost% :redsjednikom je imenovan ,anuel Urrutia 6le`1 koji je odmah poku#ao ponuditi ostavku1 #to je
uspio nekoliko mjeseci kasnije% *aslijedio ga je <svaldo 0ortic`s >orrado% ,jesto predsjednika vlade pripalo je
najprije +osau ,ir`u Lardoni1 koji je najprije dao ostavku poslije nekoliko dana1 a atim definitivno odstupio
poslije nekoliko tjedana% *aslijedio ga je 2idel Lastro% >o oklijevanje i nakovi nepovjerenja umjerenih reformatora
odavali su nelagodu i nesigurnost kojom su oni pratili prijenos vlasti popraen prijekim sudovima i krvavom
osvetom%Lastrov glavni suradnik je bio argentinski marksist Ernesto SSLheSS 8uevara% Lastro se nije trudio formalno
po#tivati ustav ili odravati besmislene ibore% <n se prihvatio posla i poeo uvoditi promjene% Ga raliku od mnogih
latinskoamerikih republika1 Kuba je bila ramjerno prosperitetna emlja s ramjerno diverificiranom
ekonomijom%
*jeina glavna slabost bila je ovisnost o #eeru1 a time i o S/09u1 kao ivoru devinih prihoda% Stoga Lastro i
8uevara1 bog okolnosti i bog svog temperamenta1 nisu htjeli ekati1 nego oslanjajui se na ekonomsku snagu
emlje1 prekinuti be odga!anja posebnu veu sa S/09om koja je u neku ruku bila nak ekonomskog ropstva1 a i
politiki nabijena sjeanjima na dugo radoblje amerike dominacije% Lastro je poku#ao pro#iriti koristi revolucije
na narode susjednih emalja% Umije#ao se u subverivne aktivnosti u 0ominikanskoj Republici1 Faitiju1 *ikaragvi1
:anami i 3eneueli i time unemirio sve one kojima su liberalni instinkti bili manje vani od po#tivanja akona i
reda1 novanom pomoi ljeviarskim skupinama i emitirajui 6atinskoj /merici kastristike poruke koje su
ubunile regiju% U veljai '(E.% Favanu je posjetio ,ikojan i akljuio s Kubom trgovaki sporaum koji je1
omoguio Kubi kupnju ruske nafte% :o#to nigdje nije mogao proistiti Sovjetsku naftu1 Lastro se suoavao sa
ekonomskom katastrofom%
Kasnije iste godine 8uevara je posjetio ni istonoeuropskih emalja% U svibnju je Kuba uspostavila diplomatske
odnose s ,oskvom1 a u lipnju je poela kupovati oruje od SSSR9a i drugih komunistikih emalja% 7stodobno je
Lastro napao amerika prava na pomorsku bau 8uant^namo i ameriki ekonomski utjecaj na trgovinu #eerom%
:oslao je svoju miliciju i preueo strane rafinerije na Kubi% /merika osveta je bila bra% U lipnju su amerike i
britanske rafinerije odbile prera!ivati rusku naftu1 dajui time Lastru iliku a njihovo preuimanje% Lastro je
nametnuo potpuni trgovaki bojkot te prekinuo diplomatske odnose sa S/09om u sijenju '(E'% Kako su tenije
gomilale1 Lastro je nacionaliirao nekoliko bilijuna dolara1 koliko su vrijedile /merike investicije% 3rlo ljut
57
predsjednik EisenhoTer ijavio je kompletni trgovaki embargo i naredio je L7/9i da regrutira Kubanske ibjeglice%
<ni bi bili istrenirani da uni#te Lastrov reim% 3i#e od stotinu ljudi je poginulo kada je SS6a LoubreSS1 teretni brod
koji je prevoio oruja i municiju i "elgije1 eksplodirao u Favanskoj luci% Sumnjalo se na sabotau L7/9e1 ali nikada
nije dokaano%
Lastro se okrenuo Sovjetskoj Uniji a pomo% U tajnoj bai u 8uatemalanskoj dungli1 /meriki L7/9e agenti su
trenirali Kubanske ibjeglice da napadnu Kubu% ,islili su da e tim brim udarom na Kubu natjerati i ostale
Kubance da im se pridrue u svrgavanju Lastra% :lan je predstavljen novom predsjedniku +ohnu 2% KennedXu% L7/9
e je prevarila novoga predsjednika1 rekav#i mu da e mu to donijeti laku pobijedu i kraj Kubanskomu problemu%
KennedX se sloio sa invaijom1 ali je ahtijevao da se sve imijeni kako nitko ne bi S/0 mogao poveati sa time%
Samo tri dana prije planirane invaije1 KennedX je anijekao bilo kakvu mogunost /merike intervencije%
Ga vrijeme KennedXevog govora1 invaijska sila se je okupljala% *apredni val /merikih bombardera planirao je
uni#titi Lastrovu ranu jedinicu na emlji% :redsjednik1 bojei se da bi to moglo otkriti ulogu Dashingtona u svemu
tome1 naredio je da se operacija trenutno odgodi% U noi od '=% na '@% travnja '(E'% godine1 KennedX je odobrio
pokretanje napada na Kubu% 7nvaija je pretrpjela potpuni neuspjeh% <dred od '=.. ljudi B od kojih su (.M bili
poluobueni civili B u potporu bombardera "9)E s kubanskim pilotima koji su iletjeli i *ikaragve B iskrcao se u
Galjevu svinja samo kako bi ustanovio1 suprotno uvjeravanjima L7/9e1 da ih amerika vlada ne misli poduprijeti i da
nisu ibile oekivane pobune na samoj Kubi% Reakcija kubanske vlasti bila je efikasnija nego li se oekivalo i sve je
avr#ilo u eterdeset i osam sati% Lastro je u to uhitio jo# nekoliko tisua svojih gra!ana i time iskoristio priliku da
u#utka1 demoraliira i u nekim sluajevima makne svoje protivnike%
Lastro je preivio i osramotio KeneddXa%
*jegov presti ivan Kube natno je porastao% Gbog pomodne anesenosti industrijom na Kubi su igra!ene
tvornice a proivodnju artikala koje je Kuba mogla uvoiti u cijenu manju od cijene sirovina a njihovu
proivodnju% *a selu su seljaci manifestirali svjetsku antipatiju svoje vrste prema adrugama1 nacionaliaciji emlje
i prisilnom ugajanju kultura namijenjenih prodaji po fiksnim niskim cijenama% /ntagoniam srednjeg sloja1 koji je
aktivnije sudjelovao u revoluciji negoli selja#tvo ili urbana radnika klasa1 probudio se kada se nacionaliacija
pro#irila sa stranih na domaa poduea i kada je novi reim preueo mrski stari obiaj svojih prethodnika B
trpanje protivnika u smrdljive atvore%
L7/9i je reeno da promisle jo# jednom% Sve im je bilo predloeno1 od atentata do sprejanja 6S09om televiijskog
studija kako bi se inilo da je Lastro poludio% Ato god su poku#ali1 Lastro je bio daleko ispred njih% Siguran u svojoj
emlji1 mislio je ivesti revoluciju u cijeloj 6atinskoj /merici% /larmirani ovime1 S/0 je nastavio sa pritiskom na
Lastra%
:otkraj '(E'% Lastro je sebe proglasio marksistom1 ali nije postao ni ortodoksni komunist $inilo se da mu nije
posebno stalo do komunistikog uenja& ni arobljenik komunistike ma#ine% *a svoj nain neovisan B u granicama
#to ih je nametala potreba Kube a stranim prijateljima B kao ,ao ili >ito1 on je i na domaem planu ostao vo!a
vlasti i pokreta koji su bili samo djelomino komunistiki%
3e '(E)% ibila je ekonomske kria1 seljaci su odbili raditi1 uvedena je racionirana opskrba hranom i posvuda je
avladalo raoaranje1 neadovoljstvo i siroma#tvo% U prolijee '(E)% SSprobna invaijaSS Karipskog otoka je bila
prekrivena sa =.%... amerikih marinaca% Lastrove molbe su inspirirale Fru#ova da predloi smionu ponudu%
Fvalio se je svijetu o Ruskoj nuklearnoj snai1 ali u stvarnosti je nao koliko je stvarno ogranien njihov domet% /li
imao je nuklearne rakete srednjeg dometa%
Ruska potpora Lastru postala je ekonomski teret s ubudljivim politikim i strate#kim mogunostima% :o#to je
Lastro pretvorio Kubu u ekonomskog i politikog #tienika SSSR9a1 Fru#ov ju je pretvorio u svog naoruanog
pijuna% 0ok je Lastro htio opremiti Kubu kako bi se obranio od napada poput onoga u Galjevu svinja1 Fru#ov je na
Kubu uputio potpuno drukije oruje% Raketna kria '(E)% godine aprijetila je Lastru uni#tenjem jer je neuspjeh
SSSR9a mogao dati S/09u potpunu slobodu da prema Kubi postupe po svojoj volji i svrgnu vladu koja je tolerirala1
a moda ak potaknula1 poku#aj promjene ravnotee snaga u amerikoj hemisferi radikalnije nego ikada od '?%
stoljea%
U srpnju '(E)% 1 ispod nosa /merikanaca1 prvi od '@. brodova1 natovareno sa preru#enim nuklearnim raketama i sa
preko =.1... trupa aplovilo je prema Kubi% L7/9ini agenti na Kubi javili su da su Ruske trupe i rakete bile vi!ene
na ulicama Favane% Dashington je to odbacio kao glasinu% /li L7/ je primjetila porast Sovjetskih brodova koji su
kretali prema Kubi% '=% listopada1 U9) #pijunskom avionu je bilo nare!eno da preleti cijeli otok u nadi da e otkriti
#to se doga!a% Slijedeeg jutra1 2otografski 7nterpretacijski Lentar u Dshingtonu je poeo analiirati slike koje je
U9) slikao% U ?;=@ ujutro1 'E% listopada L7/ je informirala KennedXa da se be sumnje rakete nalae na otoku%
'E% listopada '(E)% predsjednik je povao savjetnike u "ijelu Kuu% KennedX je kreirao grupu savjetnika nanu kao
7vr#ni <dbor /merikog *acionalnog 3ijea% 7ako ne jo# slubeno predstavljenog prije ))% listopada1 7vr#ni <dbor
je bio glavni u dono#enju odluka tokom tog krinog perioda% :redsjednik KennedX je predsjedao tim <dborom%
<dborov prvi sastanak je bio 'E% listopada1 odmah nakon #to je U9) #pijunski avion otkrio rakete na Kubi%
Kubanske su rakete napravile S/0 krhkima kao nikad prije% Rusi su bili toliko bliu da su mogli udariti be ikakvog
upoorenja%
:redsjednikov brat i najblii savjetnik1 Robert KennedX1 abrinuo se u vei nenajavljene upotrebe amerike moi
protiv malog otoka1 jer bi se tada svjetsko mi#ljenje promijenilo% :o#to su argumenti samo dolaili1 Sovjetski vanjski
ministar /ndrei 8romXko i Sovjetski ambasador1 /natolX 0obrXnin1 nastavili su sa duim angamanom u "ijeloj
Kui% Slijedea dva dana1 KennedX se drao podalje1 drei se iborne kongresne kampanje1 dok su u Dashingtonu
njegovi savjetnici poku#avali doi do rje#enja% 7 do#li su do rje#enja; da ne bombardiraju ve da blokiraju Kubu%
Ratna mornarica bi austavila i pretraila sve brodove koji bi plovili a Kubu% *avali su to SSkarantenomSS% /li u
58
sluaju da karantina ne bi radila1 pripremili bi se a rane napade1 i masivna /merika invaija je bila
pripremljena%
:redsjednik KennedX je bio u Lhicagu1 i sada su ga trebali u Dashingtonu% ,ediji su postajali sve sumnjiviji% >oga
dana1 Sovjetski ambasador je bio povan na hitni sastanak sa 0ravnim tajnikom1 0eanom Ruskom%
<ko sedam sati uveer1 KennedX je po prvi puta objavio svijetu o otkriu raketa na Kubi1 i da je od sada blokada u
punoj snai% :rvi odgovor i ,oskve je do#ao slijedeeg jutra% Fru#ev nije mislio odustati% 0ok su se vele sile
pripremale a sukob1 Kuba je najavila SSborbeni alarmSS% <ko etvrtina milijuna ljudi stajalo je da odbije /meriku
invaiju% /merika flota je okruila Kubu% Sovjetski su brodovi ostali na kursu% Sa neibjenim sukobom1 KennedX je
htio direktni kontakt sa ,oskvom% :oslao je svoga brata Roberta da se tajno na!e sa Sovjetskim ambasadorom%
6judi su se pripremali na mogui nuklearni holokaust% 3al ljudi koji su grabili hranu i trgovina ahvatio je cijelu
/meriku% Sovjetski su vo!e poku#avali adrati tu kriu podalje od svojih ljudi1 ali vijesti su polako ilaile na
vidjelo% U adnji as1 brodovi sa raketama su usporili ili promijenili kurs% >e veeri1 kada je KennedX veerao sa
svojim prijateljima u "ijeloj Kui1 odrao je dravicu da to proslavi% Rekao je da je SS7gra skoro gotovaSS% U )';)=1
State 0epartment je dobio pismo od Fru#eva a predsjednika% Fru#ev je odbio sve KennedXeve potranje% Rakete
bile spremne na Kubi a akciju% :o prvi puta u povijesti1 /merika se rana komandna strategija pomaknula u
<brambeno stanje )% Slijedei korak1 <brambeno stanje ' bi bio rat%
*e#to malo ia svitanja1 u jutro )@9oga1 KennedX je odredio presretanje "ukure#ta1 broda koji je prevoio Sovjetsko
ulje% Gnao je da ne postoji #ansa da taj brod prevoi rakete1 ali to je bio signal Fru#evu da je on bio smrtno obiljan%
>oga podneva1 u Ujedinjenim *arodima1 /dlai Stevenson1 ameriki ambasador se suoio sa Sovjetskim
ambasadorom Gorinom% 0ok je Sovjetski ambasador okoli#ao1 pojavile su se U9) fotografije na sastanku% Sa
rastuim poloajima sa raketama na Kubi1 poveala se /merika invaijska snaga na 2loridi% /merikanci su se
pripremili na konvencionalnu bitku% *isu bili svjesni da su Sovjetske snage bile opremljene raketama srednjeg
dometa1 sa vrhom atomskih bojnih glava1 spremne da uni#te svakog napadaa%
)E% listopada1 tenije su rasle1 KennedX je primio Fru#ev telegram%U njemu je Fru#ev predloio da ako S/0
odustane od napada na Kubu1 da bi se istog trena Sovjetske rakete nestale sa Kube% Slijedeeg se jutra sve
promijenilo% Fru#ev je poku#ao ii i dalje1 pa je traio amjenu% *jegove rakete na Kubi a /merike rakete u
>urskoj% :redsjednik KennedX je bio spreman povui rakete i >urske1 ali one su bile dio doprinosa */><9u i nije
mogao dati obeanje Fru#evu% 0ok je KennedX ramatrao mogunosti1 dobio je vijest da se kria opet poveala% U
nastavljenom /merikom pregledu Kubanskog teritorija1 U9) #pijunski avion je bio preletio Sovjetsko protu9rani
teritorij na 7stoku Kube% <voga puta1 Sovjetski je apovjednik dao apovijed da lansiraju jednu raketu na njega%
Lastro je poslao poruku Fru#ovu% Rekao je da e /meriki napad poeti a par sati1 i da bi se Sovjetska Unija
morala odmah osvetiti sa SSuni#tivim udaromSS% U Dashingtonu1 KennedX je poku#avao ibjei svjetski rat% "ilo je
malo samopoudanja da bi ovaj manevar uspio% :lanovi a invaiju su nastavili% *apustili su "ijelu Kuu strahujui
da bi /merika ubro mogla biti uvuena u nuklearni rat1 rat kada bi jednom poeo1 bilo bi ga te#ko austaviti%
KennedX je poslao svoga brata na jo# jedan sastanak sa Sovjetskim ambasadorom% Fru#ev bojei se da bi ovo
mogla biti adnja #ansa da se ibjegne rat1 pourio je sa porukom prihvaajui KennedXeve uvjete preko Radio
,oskve% "ilo je emitirano u cijelom svijetu% :od /merikom prismotrom1 Sovjetski su brodovi odnijeli rakete kui%
:osljednji sastanak 7vr#nog <dbora je bio )?% listopada1 dana kada je *ikita Fru#ev objavio svijetu da e ukloniti
Sovjetske rakete sa Kube%
111. Vijetnamski rat i poetak !etanta
<no #to ponajemo pod pojmom 3ijetnamski rat ustvari su dva rata% :rvi koji je 3ietnam min vodio protiv
francuskih kolonijalnih vlasti $'(=@%9'(@=%& i drugi rat a ujedinjenje sjevernog i junog 3ijetnama $'(@@%9'(C@%& u
kojem su glavnog neprijatelja predstavljale S/0% U radoblju kolonijalne eskpanije u drugoj polovici '(% stoljea1
2rancuska je auela 7ndokinu1 #to vijetnamski narod nije primio s odu#evljenjem% "orba a nacionalno oslobo!enje
odvijala se svo vrijeme francuske kolonijalne vladavine1 da bi vrhunac doivjela krajem 77 svjetskog rata kada je
oslobodilaki pokret1 nakon kapitulacije +apana prerastao u openarodni ustanak protiv kolonijalnih vlasti1 ponat
kao kolovo#ka revolucija% U Fanoju je )%(%'(=@% progla#ena 0emokratska republika 3ijetnam1 a a predsjednika je
progla#en Fo Ai ,in% >o je iavalo intervenciju kineskih snaga Kuomintanga u sjvernom1 a britanskih i francuskih
u junom 3ijetnamu% 0a bi uni#tili novouspostavljenu dravu 2rancui su od '(=@%9'(@=% vodili borbe protiv
3ijetnamske vojske% *o1 poslije poraa kod 0ien "ien :hua '(@=% 2rancuska je pristupila mirovnim pregovorima
koji su okonani na konferenciji u Jenevi u srpnju '(@=% >ada su araene strane potpisale akt o prekidu vatre1 a
2rancuska je prinala 0emokratsku republiku 3ijetnam% <dredbama tog sporauma terirorij 3ijetnama je po 'C%
paraleli privremeno podijeljen na sjeverni $0emokratska republika 3ijetnam& i juni dio $Republika 3ijetnam&%
Jenevskim sporaumom predvi!eno je u roku od dvije godine odravanje opih slobodnih ibora na kojima su
gra!ani trebali odluiti o ujedinjenju% 3lada +unog 3ijetnama1 podupirui interese krupnog kapitala i
emljoposjednika apoela je strahovladu kojoj je bio cilj ouvanje vlasti1 suprotno interesima #irokih slojeva koji su
oekivali vee politiko ekonomske reforme nakon pobjede nad kolonijalnim vlastima% Strahovlada vlasti dovodi do
jaanja oslobodilakog pokreta1 obilno potpomaganog pomoi sa sjevera% :aralelno s francuskim povlaenjem i
nekada#nje 7ndokine1 dolai do veeg mije#anja S/0 u 3ijetnamski rat% :o okonanju Korejskog rata $'(@.%9@5%&1 u
amerikoj vanjskoj politici je prevladala doktrina SSteorija dominaSS1 pretpostavka prema kojoj1 ako se dovoli da u
nekoj emlji jugoistone /ije pobjedi komuniam1 druge e emlje1 poput poslaganih domina1 poeti padati kod
komunistiki utjecaj i vlast% Uslijed paranoje od globalnog #irenja komunima1 S/0 su se odluile intenivnije
angairati u 3ijetnamu da bi sprijeile sovjetski i kineski utjecaj% <d '(@@% poinje pristianje amerikih vojnih
59
savjetnika koji su trebali osposobiti junovijetnamsku vojsku a borbu protiv komunistike infiltracije sa sjevera%
0eset godina kasnije1 preko pola milijuna amerikih vojnika se borilo u dunglama 3ijetnama% U strahu od #irenja
komunima1 amerika vlada nije uoila da je osnovni motiv borbe vijetnamskog naroda nacionalno oslobo!enje i
ujedinjenje1 a ne #irenje komunima% Komuniam kao ideologija predstavljao je samo sredstvo a ostvarenje
nacionalnog cilja% 7ako je naje#a slika vijetnamskog rata borba amerikih vojnika protiv neuhvatljive gerile u
nepreglednoj dungli1 to je bio pravi rat regularnih vojski% *aime1 u junovijetnamsku 2rontu nacionalnog
oslobo!enja $26*&1 ponatu kao 3iet Long1 u borbama su sudjelovale i regularne postrojbe sjevernog 3ijetnama1
ranga diviija1 koje su se ubacivale preko demilitariirane one oko 'C% paralele ili su prelaile granicu preko 6aosa%
/merika strategija se sastojala u onemoguavanju ubacivanja sjevernovijetnamskih postrojbi u juni 3ijetnam1
kontroli demilitariirane one1 glavnih putova i prometnica1 te u igradnji utvr!enih upori#ta na kljunim
poicijama koje su kontrolirale okolni teritorij1 #to je podsjealo na igradnju utvr!enja na 0ivljem apadu1 sa
mnogo manjim uspjehom% *aime1 /merikanci su ahvaljujui ogromnoj tehnolo#koj premoi kontrolirali nebo i
more1 no teritorij 3ijetnama nisu uspjeli podvri efikasnoj kontroli% Lijelo vrijeme rata trajanja vijetnamskog rata
3iet Long je odrao sposobnost da napadne /merikance na bilo kojoj toci junog 3ijetnama1 ak i tamo gdje su
/merikanci smatrali da su potpuno sigurni1 kao #to je amerika ambadasa u Saigonu% :rimjer toga je >eth ofeniva
koja je apoela 5'% sijenja '(E?% godine% >ijekom '(EC% /merike vojne procjene su govorile o enormnim
uspjesima u savladavanju protivnika i njihovim sve manjima aktivnostima koje upuuju da je gerila savladana% *o1
na vijetnamsku *ovu godinu postrojbe 3iet Longa su ivr#ile napad na Saigon i Fue1 staru vijetnamsku
prijestolnicu i uspjele strategijski inenaditi /merikance% U okviru te ofanive1 skupine 3iet Longa su napale i skoro
auele ameriku ambasadu u Saigonu1 time demonstrirajui da su vrlo daleko od uni#tenja% 3ijetnamski rat biljei
veliki broj okr#aja i borbi u kojima je amerika vojska skoro redovno uspijevala podbijediti slabije opremljenog
neprijatelja1 no1 usprkos SSpobjedama u stotinama bitakaSS1 /merikanci su igubili rat% /merika politika nikada nije
imala jasno definiran cilj a#to je apravo u 3ijetnamu1 tako da nije uspjela stvoriti adekvatnu politiku koja bi
odgovorila na brojna pitanja koja je amerika javnost pokretala kod kue o smislu samog rata% 3ijetnamski rat je
obiljeio madnate tri amerika predsjednika; KennedXa1 +ohnsona i *iHona% KennedX je apoeo s intenivnijim
slanjem amerikih vojnih savjetnika1 +ohnson je eskalirao rat i na tome igubio popularnost1 a *iHon je svoju
ibornu pobjedu ostvario dobrim dijelom i obeanjem o povlaenju amerikih snaga i 3ijetnama% U tome je i uspio
'(C5% kada su amerike snage1 nakon sklapanja primirja i obustave vatre povuene i junog 3ijetnama% 3ojska
junog 3ijetnama nikada nije uspjela postati efikasna u samostalnom djelovanju1 a junovijetnamski reimi koji su
se mijenjali kao na tekuoj vrpci nisu uspjeli uspostaviti efikasnu kontrolu nad emljom u kojoj je stvarnu vlast
predstavljao 3iet Long% 0vije godine kasnije1 3iet Long i sjevernovijetnamska vojska pokrenuli su avr#nu ofenivu
u kojoj su '% svibnja '(C@% trijumfalno u#li u Saigon1 odakle su se posljednji bjegunci i u panici evakuirali sa krova
amerike ambasade%
"io je to vrlo obiljan i okrutan rat u kojem je poginulo preko E.. ... 3ijetnamaca i oko @) ... amerikih vojnika%
>o je bio prvi rat u povijesti S/09a u kojem amerika vojska nije ivojevala pobjedu1 koji je ivr#io ogromne
promjene u amerikom dru#tvu1 pokrenuo itav ni promjena od pitanja ljudskih i gra!anskih prava1 iavao
gra!anske nemire u S/09u i obiljno doveo u pitanje uope funkcioniranje amerikog sustava% >rideset godina
neprekidnog rata ostavilo je jo# vee posljedice na 3ijetnam1 od broja mrtvih1 ranjenih1 nestalih1 te raseljenih osoba
#to se osjea do danas1 pa sve do utjecaja na okoli#% >ijekom rata1 amerika vojska je 3ijetnam koristila i kao poligon
a isprobavanje najnovijih vrsta oruja1 ukljuujui rane vrste bojnih otrova i kemikalija1 od kojih je najponatiji
/gens <range1 kemikalija koja je posipana po vijetnamskim dunglama1 a iavala je otpadanje li#a sa drvea%
/merikanci su akljuili da1 kad ve ne mogu pobijediti 3iet Long u dungli1 mogu poku#ati pobijediti dunglu%
:riroda se ipak pokaala otpornom i na svu ameriku tehnologiju1 a kasniji sluajevi su pokaali da je upravo /gens
<range iavao rak brojnim amerikim vojnicima% 3ijetnamski rat je ponat i po selu ,ai 6ai1 u kojem je skupina
amerikih vojnika ivr#ila pokolj civila% Gbog toga je njihov apovjednik su!en i osu!en a ratni loin1 kao i vojnici
koji su u pokolju sudjelovali% Su!enej je provelo ameriko pravosu!e% U Fo Ai ,ina1 najponatiji sudionik
vijetnamskog rata je general 3o *guen 8iap1 briljantni vojni strateg koji je ne samo poraio 2rancue kod 0ien "ien
:hua1 ve je igradio strategiju koja je na kraju otjerala i /merikance i 3ijetnama1 ime se 8iap uvrstio me!u
najsupje#nije vojskovo!e ).% stoljea u poama#noj konkurenciji% 3ijetnamski rat je ponovno potvrdio da je narod u
borbi a slobodu nemogue pobijediti%
60