UPOREDNI POLITIKI SISTEMI

VELIKA BRITANIJA

Politiki sistem V.B. je jedan od najstarijih politikih sistema, koji je prenesen u mnoge druge
dijelove svijeta.
Ono to je posebno znaajno u V.B. su tradicionalni obiaji koji su i dan danas u opticaju u
politikom ivotu.
Ujedinjeno Kraljevstvo V.B. ine Engleska, kotska, Wels, Sjeverna Irska.
Parlament vodi porijeklo od Velikog savjeta koji je u 12. st. sazivao monarh. Tada je parlament
bio jednodoman i sastojao se iz 3 stalea: plemstvo, svetenstvo, graanstvo.
Parlament postaje dvodomni do kraja 16. st., kada se svetenstvo izdvaja u Gornji dom, a
predstavnici grofovija i graanstva u Dom komuna ili Donji dom. U 19. st. V.B. je ve izgradila
najvee kolonijalno carstvo.
U Britaniji nikada nije bilo trajnijih politikih revolucija za uvoenje nekog novog politikog
sistema. Kromwel je pokuao da uvede jedan takav sistem, a reultat je bio da mu je odsjeena
glava, a sve institucije koje je on uveo su prekonone, bile oiene i uguene.
V.B. nema pisani ustav
Ustav V.B. je ono to sudovi V.B. presude da treba da bude, tumaei obiajno pravo i zakone
koje je izglasao parlament. Tako se u svakom trenutku, bilo da se da novo tumaenje sudova, bilo
da se donese novi Acrt of Parliment, moe mijenjati ovaj ustav.
U poetku parlament je sazivao kralj zb og svog interesa. Kada se razvio dvodomni sistem
parlament je birao svog govornika, odnosno spikera, koji je u njegovo ime davao kralju
odgovor.
Takoer, u poetku parlament nije imao zakonodavnu funkciju. Zakone je dekretima donosio
kralj, a na te njegove dekrete pristanak je davao Curia Regis Kraljev dvor ili Malo vijee.
Glavni problem Engleske vie od dvije stotine godina bilo je rivalstvo izmeu kralja i parlamenta.
Najbolji primjer ogranienje kraljeve vlasti i samovolje je ustajanje Bill of Rights - Povelje
prava - od strane engleskog parlmaenta 1688. godine.
Smatra se da je to jedan od najvanijih dokumenata u povijesti britanskog politikog sistema.
Bill of Rights je potvrdio pravo graana da podnose pitanje kralju, pravo protestanata da sa
sobom nose oruje radi vlstite odbrane, pravo lanova parlamenta na punu slobodu ugovora i
raspravljanja.
Posebno je istaknuto da izbor lanova prlamenta mora da bude slobodan i da parlament mora biti
esto sazivan.
Kao to smo ve rekli V.B. nema pisani ustav, ali mnogi analitiari smatraju da je njen usstav
ustvari sve ono pisano kroz historiju to se donosilo.
U novije vrijeme vlada miljenje da engleski ustav postoji i da se sastoji od dvije vrste izvora.
- jedni su ustavni zakoni i pravila;
- drugi su ustavne konvencije.
Razlika izmeu njih je u obaveznosti prvih i neobaveznosti drugih.
Ustavni zakoni i pravila su zakoni i pravila koja su pisani kroz historiju.
Ustavne konvencije su ustaljena pravila i samo ponaanje u praksi.

PARLAMENT se sastoji od:
1. monarh;
2. dom lordova Gornji dom;
3. dom komuna Donji dom;
4. spiker

1. MONARH

Monarh je duan da podstie, ohrabruje, opominje, te da svojim potpisom ovai zakone izglasane
u parlamentu.
Ima ukupno 16 funkcija:
- postavlja oficire Kraljevstva ratne monarice,
- postavlja oficire Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva;
- daje titule SER, itd.
Monarh je nepovrediv i nikome ne odgovara. Ali je zato odgovorna vlada koja zemljom upravlja
u njegovo ime: Vlada njegovog velianstva.
Kralj kao osoba ima mali utjecaj. Ali jo i danas se mnogi poslovi vode i mnogi ugovori
zakljuuju u ime kralja, koji ne znai kraljevu linost, nego jednu politiku instituciju u koju su
ukljueni i Privy Concil i sam Kabinet.
Ta institucija, odnosno skup tih institucija se nazivaju zajednikim imenom Kruna. U
najznaajnije nadlenosti Krune spada: sazivanje, odlaganje i rasputanje parlamenta, darivanje
plemikih titula, imenovanja ministara i sudaca, objava rata i zakljuenje mira, dranje
mornarice, pomilovanje osuenih, te rekvizija brodova u izvanrednom stanju. Zakonodavnu
funkciju vri kralj u parlamentu, to znai da tu kralj djeluje zajedno sa oba doma parlamenta.
Kruna imenuje sve suce, ali ih ona ne moe smijeniti niti premjestiti osim na zahtjev oba doma
parlamenta.
Kraljica prilikom otvaranja parlamenta ita prijestolnu besjedu, koju sastavlja prvi ministar. Sve
mjere koje donosi vlada donose se u kraljiino ime, ona sve zna o njima, ali nema utjecaja na
njih.
U itavom sistemu Krune vladaju dva naela:
1. kraljica ne moe vrtiti nijedan javni akt od bilo kakvog pravnog znaaja, osim na temelju
savjeta njenih ministara, koji sve te akte propisuju;
2. za sve takve akte ministri su odgovorni parlamentu.
U sluaju ustavne krize, kraljica na svoju inicijativu moe sazvati konferneciju prvaka politikih
stranaka. Ukoliko neki prvi ministar da ostavku ili umre, nakon parlamentarnih izbora kraljica
odreuje lana parlamenta koji e formirati vladu tj. Kabinet. Ona je duna da taj zadatak povjeri
prvaku stranke koja ima veinu u parlamentu.
Najvanije institucije kroz koje Kruna vri svoju formalnu vlast su:
1. kabinet,
2. ministri i njima podloni funkcioneri koji zajedno vre izvrnu vlast,
3. stalna inovnika komisija,
4. privy concil.
Privy Concil se danas sastoji od 330 lanova. Neki su u njemu po poloaju, dok veina u njega
dolazi imenovanjem.
To su najvii suci zemlje, ambasadori u drugim zemljama, spiker tj. predsjednik Donjeg doma, a
mali broj lanova bira se na temelju zasluga izmeu najistaknutijih knjievnika, umjetnika i
uenjaka koji taj poloaj dobivaju kao znak poasti.
lanovi Kabineta takoer obavezno ulaze u Privy Concil. Svi lanovi Privy Concil se biraju
doivotno.
Privy Concil se nikada ne sastaje u cjelini, osim prilikom nekih izuzetno sveanih dogaaja.
Odravaju se redovita zasjedanja tog vijea od etiri ili pet lanova, gdje trojica ine kvorum. U
posebnim sluajevima Privy Concil zasjeda pod predsjednitvom kralja, pa se onda naziva the
king in concil. On godinje izdaje veliki broj uredaba i administrativnih pravilnika pod nazivom
Orders in concil.


2. DOM LORDOVA GORNJI DOM

Dom lordova ima aristokratsko porijeklo i broji oko 1000 lanova. Smatra se da su dovoljna i tri
lana, pa da se on sastane i raspravlja o odreenim pitanjima.
Dom lordova ima vie kategorija:
1. To su Prinevi kraljevske krvi, sve to je iz kraljevske loze automatski ulazi u Dom
lordova;
2. Tu je zastupljeno kotko plemstvo
3. Tu je zastupljeno velko premstvo
4. Tu su predstavnici Anglikanske crkve biskupi i arhibiskupi
5. To su tzv. Lowlords predstavnici zakona (sudije)
6. 1958. godine donesen je zakon kojim kraljica moe imenovati lordove s pravom
doivotnog djelovanja.
Sjednicama ovog doma prisustvuje oko 200 lanova, a ponekad i znatno manje.
Mnogi smatraju da ovaj dom nema smisla i da ga treba ukinuti, ali politika praksa je pokazala
da on ima svoj smisao.
Sve do 1911. godine u zakonodavnom pogledu je bio ravnopravan sa Donjim domom.
Za donoenje svakog zakona bila je potrebna odluka donesena u saglasnosti oba doma. Meutim
od 1911. godine zakonom o parlamentu ovlatenja Doma lordova su smanjena tako to je njegov
dotadanji apsolutni veto pretvoren u tzv. odloni ili supspenzivni veto. Ako Donji dom (Dom
komuna) predloi odreeni zakon, sve do 1911. godine na taj zakon je Gornji dom (Dom lordova)
mogao staviti veto i sprijeiti njegovo usvajanje, a od 1911.godine Gonji dom ima pravo da taj
zakon putem suspenzivnog veta vrati na razmatranje, a to odlaganje moe trajati najvie jednu
godinu.
Britanski teoretiari smatraju da upotreba ovog veta ima smisla, te da je dobro da se neki zakoni
odloe, da se o njima promisli, da se izdiskutiraju, da se neki bitni zakoni za V.B. ne bi donijeli
prebrzo.
Dom lordova pored ovih zakonodavnih ima i neka sudska ovlatenja, ta ovlatenja ne vre svi
njegovi lanovi ve samo Lowlords.


3. DOM KOMUNA DONJI DOM

Dom komuna je danas predstavniko tijelo izabrano putem optih izbora, koji predstavlja volju
naroda. Poetkom 19. st., poslije indudstrijske revolucije, buroazija je zapoela borbu za
reformu Donjeg doma parlamenta. Birako pravo se irilo postpenim smanjivanjem imovinskog
cenzusa, koji je nekada vaio kao uslov za ulazak u oba doma parlamenta. Dakle, odreeni
imetak si morao imati da bi uao u Dnji dom. Tek od 1928. godine u Engleskoj opte birako
pravo uivaju i ene i mukarci stariji od 21. godinu.
Istovremeno uvedeni su tzv. UNIDOMNI narodni izbori:
Cijela zemlja podijeljena je na odreen broj izbornih jedinica sa priblino istim brojem
stanovnika. U svakoj od tih jedinica birao se po jedan lan Donjeg doma parlamenta. Izabran je
onaj kandidat koji na optim izborima dobije najvei broj glasova u toj jedinici. Donji dom je
mnogo aktivniji od Gornjeg doma. Teite zakonodavne vlasti se nalazi u Donjem domu, a i
izvrna vlast odgovara iskljuivo Donjem domu.
Vladu bira Donji dom i ona mu odgovara za svoj rad. Vladu obrazuje lider pobjednike partije
koja ima veinu u Donjem domu,a on postaje prvi ministar. Mandat vlade traje pet godina.
Meutim, vlada ima pravo da ide na raspisivanje prijevremenih izbora.
Vlada predstavlja izraz volje veine u parlamentu. Parlament bira valdu da obavlja izvrne
funkcije, a sebi zadrava pravo nadzora nad njenim radom.
Nadzor parlamenta nad razvijenom vladom realizira se uglavnom preko tzv. pitanja povjerenja.
Donji dom glasa o povjerenju vlade. Ako se veina izjasni u prilog vlade, ona ostaje, a u
suprotnom vlada podnosi ostavku. U sluaju da joj u Donjem domu bude izglasano nepovjeenje,
umjesto da se povue ona moe raspustiti Donji dom i sazvati opte izbore.
Ona za to bira onaj trenutak kada su njeni izgledi na izborima najvei. Donji dom se sastoji od
poslanika veine i poslanika manjine.
U V.B. opozicija Njenog velianstva je duna da napravi kabinet u sjenci. Kao to je lider
pobjednike partije prvi ministar, tako je lider manjinske partije ef kabineta u sjenci.
Vlada se sastoji od prvog ministra i tri kruga lanova:
Prvi: najui krug predstavlja Kabinet.
Svaki prvi ministar kada obrazuje vladu formira Kabinet koji se sastoji od 15-20 lanova, osim za
vrijeme rata kada broji maksimalno 5 lanova.
Drugi: iri krug sainjavaju oni ministri koji nisu lanovi Kabineta, a iz pojedinih su resora.
Trei: ine ga tzv. mlai ministri kojih ima tri kategorije:
- dravni ministri
- podsekretari
- parlamentarni sekretari
Sve najvanije odluke vlade se donose u Kabinetu i svaka od tih odluka je obvezujua za sve
lanove, a ukoliko neko izrazi neslaganje sa nekom od tih odluka, njemu predstoji podnoenje
ostavke.




4. SPIKER

Donji dom na svom elu ima spikera tj. predsjednika, zatim zapisniara sa pomonicima i ostale
lanove.
Za imenovanje spikera potreban je (formalan) kraljev pristanak.
Spikera kandidira prvi ministar koji se o tome konsultira sa rukovodstvom svoje stranke. Mandat
spikera traje koliko i mandat parlamenta, mada on esto nadivljava vlade i smjenu stranaka na
vlasti. Kada se spiker bira, predlae se najuglednija, potena i stabilna linost koja nije politiki
eksponirana. Kada se spiker izabere on je duan da se odrekne svih politikih aktivnosti i ne
smije ispoljavati stranake simpatije i pristranosti. On ne uzima rije u politikim debatama, on
nikad ne glasa, osim ako se glasovi podijele, ali i tada glasa tako da se sporno pitanje ponovo
stavi na razmatranje. Dakle, on ne smije glasati u prilog konane odluke.
U privatnom ivotu spiker se mora uzdrati od bilo kakve stranake aktivnosti.
On ne smije iznositi javno svoje miljenje, ne prisustvuje partijskim sastancima, ne odlazi u
politike klubove. Tradicija je da kada spiker ode u penziju, dodjeluje mu se plemika titula.
Spiker odreuje ko e dobiti rije u parlamentu, upozorava na red i ponaanje lanova
parlamenta. Spiker formulira pitanja i objavljuje rezultate glasanja. Sve njegove odluke o
proceduralnim stvarima su konane i neopozive.


LOKALNA SAMOUPRAVA

V.B. je zemlja sa visoko lokalnom samoupravom. Postoje dva sistema vlasti. Jedan koji
sainjavaju centralni organi i drugi koji sainjavaju lokalni organi. Parlament je taj koji utvruje
funkcije i jednih i drugih. Sistem lokalne samouprave sastoji se od tri stepena jedinica:
1. Cijela zemlja dijeli se na okruge (53 okruga). Okruga ima dvije vrste:
- metropolski okruzi
- obini okruzi
2. Obje kategorije okruga dijele se na distrikte.
Metropolski distrikti imaju vea ovlatenja od obinih.
3. Parohije.

POLITIKE PARTIJE

V.B. je zemlja sa dvopartijskim sistemom. Dvije partije se smjenjuju, konzervativna i
laburistika. Iz laburistike partije se obrazovala socijaldemokratska partija.
Obje ove partije su organizovane centralistiki. Na elu im se nalaze izvrni vrhovi, odnosno
glavni odbori. I jedni i drugi imaju svoje grupe u parlamentu koji sainjavaju lanove tog doma.
Oni su duni da glasaju shodno odluci donijetoj od strane njihove partije.
U domovima postoji instutcija partijskih bieva. To su partijski aktivisti zadueni za
odravanje discipline meu lanovima parlamenta, koji okupljaju, obvjetavaju, upozoravaju da
prisustvuju sastancima, kontroliu kako poslanici glasaju.

U Donjem domu je jo uvijek prisutan tradicionalni nain glasanja. Iz sale za sjednice lijevo i
desno iza spikerovih lea vode dva hodnika. U jedan ulaze oni koji glasuju za, a u drugi oni koji
glasuju protiv. Bievi stoje na ulazu u hodnike da kontroliu i opominju.

KOMONVELT Britanska zajednica naroda.
Komonvelt danas ima preko 30 lanova:Australija, Indija, Kanada, Nigerija, itd.


KANADA

U sastav britanskog carstva Kanada je ula 1763. godine. Do tada ona je bila u rukama
Francuske.
Brz razvoj Kanade u 20. st. dovodi do njenog osamostaljivanja, koji je potvren
Vestministerskim statutom iz 1931. godine. Politiki sistem Kanade je formiran pod utjecajem
britanskog sistema s jedne i politikog sistema SAD-a s druge strane. Ta dva sistema su napravili
jedan spoj, tako da tu susreemo parlamentarizam iz V.B. i federalizma iz SAD-a.
Kanada je federativna drava. Godine 1867. godine federacija u Kanadi se sastojala od samo
etiri jedinice tzv. pokrajine, a danas je to federalna drava sa deset samostalnih drava, od
Britanske Kolubije do Quebecka. U Quebecku 95% je zastupljeno francuskog stanovnitva.
Parlamentarni sistem u Kanadi je ureen po ugledu na britanski i njega sainjavaju:
- Britanski guverner, dakle kraljica,
- Senat (Gornji dom)
- Dom Komuna (Donji dom).
Monarha predstavlja generalni guverner i imenuje se na prijedlog kanadskog prvog ministra.
Senat se sastoji od predstavnika pojedinih pokrajina, a te predstavnike doivotno imenuje
generalni guverner.
Kod kanadskog sistema broj senatora ovisi o broju stanovnika pokrajine, a kree se od 4-24
senatora.
Dom komuna bira se na optim izborima. Vlada odgovara iskljuivo pred Donjim domom, a na
elu vlade se nalazi prvi ministar.
Kanada ima dvopartijski sistem, liberalna i konzervativna. Stranka koja osvoji veinu ima pravo
formirati vladu. Ve mnogo godina stanovnitvo Quebeka trai referendum za glasanje.
Zadnji referendum bio je 1997. godine koji je propao za samo 1,4%.
Kanada je lanica NATO saveza i jedna je od deset najrazvijenijih zemalja svijeta. Kanada je
zemlja velike tradicije i razvijene kulture.


AUSTRALIJA

Politiki sistem Australije je slian politikom sistemu V.B. Kao i Kanada, Australija je postala
samostalna zemlja usvajanjem Vestminsterskog statuta 1931. godine.
Australija je velika zemlja koja zajedno sa Okeanijom ini poseban kontinent. Nju je otkrio
britanski moreplovac James Cook.
Poetkom 20. st. Australija doivljava ubrzan razvoj, pa je danas prva zemlja po gradova koji su
postali industrijski trgovaki i kulturni centri: Sidnej, Melburn,..itd.
Australija je multinacionalna i multikulturna zajednica. U njoj se mijeaju razliite rase, nacije,
religije i kulture.
Najstarije stanovnitvo Australije su Aboridani koju su engleski kolonizatori istrijebili, pa ih
danas moemo nai samo u sjevernim dijelovima Australije, gdje su i uslovi ivota najtei.
Australija je federalna drava. Glavni grad je Kambera, sa okolinom ima status tzv. Capital
Teritory.
Australsku federaciju ine: Western Australija, Northon Terithory, Quenskend, South Ausralija,
New South Wales i Victoria.
Svaku od ovih est federalnih jedinica ima status drave i u Australiji je glavna vlast u rukama
federalnih drava. Australija ima parlamentarnu vladu i kabinetski sistem.
Formalni ef drave je britanska kraljica, a nju predstavlja generalni guverner.
Ranije je guvernera imenovala Kruna na prijedlog britanske vlade. Danas to britanska kraljica
formalno ini iskljuivo na prijedlog australske vlade iz reda australskih dravljana.
Izvrna vlast se nalazi u rukama Kabineta. Na elu Kabineta je prvi ministar, koji je ujedno i ef
vladajue stranke u parlamentu. Prvog ministra imenuje generalni guverner, ali je to formalno, jer
on imenuje onu linost koja je ef stranke koja je dobila izbore. Kabinet je odgovoran Donjem
domu parlamenta. Predstavnici Donjeg doma se biraju na opim izborima prema izbornim
okruzima, odnosno biraju birai.
Donji dom je najvaniji zakonodavni organ.
Gornji dom Senat u ovakvoj federalnoj drvi ima svojih 10 lanova. Gornji dom nema neku
znaajniju funkciju. On ne moe ni donositi ni mijenjati finansijske zakone. Jedino moe odgoditi
stupanej na snagu zakona iz nekih drugih oblasti.
Australija ima dvopartijski sistem laburistika i konzervativno-liberalna stranka.


NIZOZEMSKA HOLANDIJA

Politiki sistem Nizozemskog Kraljevstva ima dugu tradiciju. Ugovorom iz 1597. godine sedam
pokrajina Nizozemske se ujedinila u borbi protiv panjolske Krune, to je dovelo do stvaranja
nezavisne Federalne Republike Nizozemske. Ovim ugovorom je konstituiran konfederalni savez.
Poslije poraza Napoleona 1815. godine donesen je Ustav kojim se naputa konfederalno dravno
ureenje, a uspostavlja unitarna ustavna monarhija pod Oranskom dinastijom. Od 1815. godine
pa do danas ovaj ustav je okosnica nizozemskog politikog sistema, iako je doivljavao neke
promjene mijenjao se 14 puta.

Glavne karakteristike ustava iz 1983. godine

1. Monarh i vlada
Pravo na prijestolje je nasljedno. U sluaju kraljeve smrti, pravo na prijestolje prelazi na kraljeve
zakonite potomke prema starosti. Kralj je nepovrediv, za njegove postupke odgovaraju ministri
pred parlamentom.
Kralj imenuje mandatara, a na prijedlog mandatara i ministra i ostale lanove vlade. Vladu ine
kralj i ministri. Ministri, a ne kralj odgovorni su za vladine postupke. Ministri zajedno ine
Vijee ministara, a prvi ministar je predsjednik Vijea ministara.

2. Savjetodavna i nadzorna tijela
Kralj imenuje lanove Dravnog vijea, kao najvie savjetodavno tijelo u zemlji. Dravno vijee
prethodno daje miljenje o svakom prijedlogu zakona.
Sljedee znaajno tijelo je Glavno financijsko vijee, obavlja kontrolu nad svim dravnim
financijama. Njegovi lanovi su istaknuti strunjaci i imenuju se doivotno.
Godine 1982.je uvden narodni pravobranilac ombudsmen.

3. Parlament
Nizozemski parlament se sastoji iz dva doma Donji i Gornji dom.
Parlament je zadrao tradicionalni naziv Opi stalei.
Opi stale predstavljaju sve graane Nizozemske. Opi stalei se sastoje od Drugog doma i
Prvog doma.
Na zajednikoj sjednici se oba doma uzimaju kao jedno tijelo.
Mandat oba doma traje 4 godine.
lanove drugog doma biraju neposredni nizozemski dravljani stariji od 18. godina. lanove
prvog doma biraju lanovi pokrajinskih vijea.
lan Opih stalea ne moe biti ministar, dravni tajnik, lan Vrhovnog suda, lan Dravnog
vijea, javni pravobranilac.

4. Zakonodavstvo i uprava
Zakone Donose zajedno Vlada i Opi stalei. Prijedloge zakona podnosi kralj. Prijedlog postaje
zakonom kada ga usvoji Opi stale i odobri kralj.
Zakonodavnu vlast vre Opi stalei, a kralj formalno potvruje ono to oni izgalsaju.


5. Pokrajine i lokalna samouprava
Na elu pokrajina i jedinica lokalne samouprave nalazi se pokrajinsko, odnosno lokalno vijee.
Upravu pokrajine ini pokrajinska uprava i kraljevski povjerenik, a upravu jedinice lokalne
samouprave lokalno poglavarstvo i naelnik.
Ona ima razvijenu lokalnu samoupravu i nju ine 12 pokrajina i 647 jedinica lokalne
samouprave.

6. Promjena ustava
Parlament odluuje ho li se pristupiti promjeni ustava. Nakon objavljivanja prijedloga o
promjeni rasputaju se oba doma Opih stalea, a novoizabrani domovi razmatraju prijedlog i
usvajaju ga veinom.
Promjene ustava koje su usvojili Opi stalei i odobrio kralj, stupaju na snagu odmah po
objavljivanju.


SAD

Kada se govori o elementima predsjednikog sistema, najbolji primjer je predsjedniki sistem
SAD-a.
Vlast je podijeljena na izvrnu, zakonodavnu i sudsku.
Izvrna vlast je urukama predsjednika, zakonodavna u Kongresu, a sudska u Vrhovnom sudu
SAD-a.
SAD su prva federacija instalirana u svijetu, i one su jedne od vojno, politiki i ekonomsko
najmonija zemlja svijeta. Politiki sistem SAD-a je kopiran u mnogim drugim dijelovima
svijeta.
SAD-e su nastale na tlu Sjeverne Amerike, kao englesko kolonijalno podruje.
Prvi doseljenici su bili Holanani.
V.B. u SAD-u namee svoju kulturu, jezik, obiaje, tako je i dan danas u SAD-u engleski
slubeni jezik.
Nezadovoljni ogranienjima koje je uvela Britanija u trgovini, britanske kolonije su se udruile
1775. godine i zapoele borbu za osloboenje. Svoju nezavisnost su proglasili 4. jula 1776.
godine. To je nacionalni praznik Amerike. Godine 1787. donesen je Ustav SAD-a, koji je i danas
na snazi. To je jedan od najstarijih sutava na svijetu. Sastoji se od 7 lanova i 26 amandmana. U
Filadelfiji 1787. godine je sazvana konferencija. Na toj konferenciji je usvojen Ustav SAD-a, u
komeje bila podijeljena vlast na zakonodavnu, izvrnu i sudsku.
Ustav SAD-a i politiki sistem te zemlje se zasniva na sljedeim naelima:

1. Narodna suverenost i ograniena vlast
Ova teorija polazi od toga da vlast mora biti zasnovana od naroda i da je ona podlona volji
naroda. Glavna posljedica ove teorije o narodnoj suverenosti jeste naelo ogranienja vlasti
drave jedino na onu nadlenost koju joj dodijeli narod.
Federalizam je drugo temeljno naelo, koje je izraslo iz konfederacije i potreba da se narodi i
drava sjedine u vru zajednicu.

2. Vlada sa specivinom nadlenou. Vlast koja nije povjerena SADu u Ustavu, nije zabranjena
dravama, ve je rezervirana za drave ili narode.

3. Vrhovna vlast savezne vlade
Drave ne mogu sprijeiti saveznu vlast da vri svoja prava, ne mogu oporezivati svoje organe,
niti se njihovi funkcioneri mogu mijeati u njenu nadlenost. Vrhovni sud SAD-a donosi konane
odluke u svim sporovima izmeu drava.

4. Podjela vlasti
Vlast podijeljena na izvrnu, zakonodavnu i sudsku da bi se uspostavila ravnotea izmeu
pojedinih grana vlasti i time sprijeila tiranija.

5. Prvenstvo sudske vlasti
Sudska vlast moe ukinuti svaki akt zakonodavne i izvrne vlasti. Ustav danas ima 26
amandmana. Za promjenu ustava putem amandmana postoje dva puta:
- putem konvencije koju saziva Kongres na zahtjev 2/3 drava ili
- usvajanjem od strane dvotreinske veine u oba doma Kongresa.
Prvih 10 amandmana oznaavaju ameriku Povelju sloboda i prava (1791. godine).
SAD-e ima dvopartijski sistem demokratska i republikanska koji je doveo do promjena u
sistemu ustava.
Predsjednik je postao vodea linost Partije koju predstavlja i koja ga kandidira. Partijski sistem
je kasnije doveo do ukidanja izbora predsjednika putem sistemaelektora i usvojen je novi ustavni
amandman koji predvia neposredne izbore.
Politiki sistem SAD-a je izazvao dvije velike krize:
1. Prva kriza je vezana za graanski rat izmeu sjevera i juga koji je trajao 4 godine.
2. Druga velika kriza je ekonomska kriza.

6. Uslovi pod kojima se razvijao ovaj sistem
Kontinent SAD-a je bogat prirodnim resursima, imaju plodnu zemlju i ravnicu. Godine 1867.
Amerikanci od Ruskog cara kupuju Aljasku.
Na tlu SAD-a se nalaze ogromne koline nafte, ali oni svoju naftu nediraju, jer je ispaltnije
kupovati.
Dugo je u SAD-u vladao tzv. IZOLACIONIZAM.
Podjela politike vlasti je predstavljena izuzetno jakom dravnom vlau, monarhovom.
Dravna vlast je decentralizovana.
Deklaracija nezavisnosti od 1776. godine isticala je da su svi ljudi stvoreni jednaki.
Birako pravo u SAD-u je dugo vremena bilo ograniavano, jer su u mnogim dravama bili
razliiti cenzusi. U nekim dravama morao se imati odreeni imetak da bi se moglo glasati, dok
je u drugim bio rasni cenzus, pa tako crnci nisu mogli glasati.
Dravni organi su izborni, kako u savezu koji se zove UNITED STATES, tako i u federalnim
jedinicama.
Danas Amerika ima 50 federalnih jedinica koje se zovu STATES (drave).

7. Vrhovni sud SAD-a
U sluaju da doe do sukoba izmeu sudova i zakona,tad se pojavljuje Vrhovni sud. Ako neki
zakon nije u skladu s ustavom, onako kako je to Vrhovni sud protumaio, takav zakon se ne moe
primjenjivati i obratno.

Ovlatenja predjsednika SAD-a

Predsjednik SAD-a je ef drave, ef izvrne vlasti, komandant dravnih snaga, te rukovodilac
spoljne politike SAD-a.
Predsjednik se bira na etiri godine, sa mogunou obnove jo jednog mandata.
Po Ustavu predsjednik mora biti star najmanje 35 godina, da je od roenja dravljanin SAD-a i da
je tamo proveo najmanje 14 godina, ne smije biti sudski gonjen.
U nacionalnom, rasnom, vjeroskom i polnom smislu nema ogranienja.
Potpredsjednik mora imati iste kvalifikacije kao i predsjednik, jer ga on nasljeuje u sluaju
njegove smrti.
Najvanija funkcija potpredsjednika je da predsjedava Senatom Gornjim domom Kongresa.
Ukoliko i predsjednik i potrpedsjednik umru, na taj poloaj dolazi Speeker predsjednik
predstavnkog doma Kongresa, a iza njega predsjednik Senata. Nakon te osobe dolaze lanovi
Kabineta po redoslijedu koji je utvrdio Kongres.
Po prvobitnom tekstu Ustava predsjednik je biran od strane male grupe elektora.
Svaka savezna drava imala je toliko elektora koliko je imala senatora i lanova Predstavnikog
doma Kongresa. Svi elektori su se skupljali na odreenom mjestu i svako je imao pravo da glasa
za dvije osobe. Osoba koja dobije najvie glasova postaje predsjednik.
Vremenom, taj sistem je poeo mijenjati. Od 1831. godine sa pojavom politikih partija svaka
partija na svojoj konvenciji bira svog kandidata za predsjednika.
Na tim konvencijama izrauje se politika platforma.
Predsjednik sudije imenuje doivotno, a ostale funkcionere koje on postavi uz pristanak Senata
moe i smijeniti. On sprovodi zakone koje donosi Kongres.
U domenu vanjskih poslova, predsjednik je najvaniji organ, putem koga se obavljaju svi poslovi
sa stranim dravama. On prima strane diplomatske predstavnike, imenuje diplomatske
predstavnike SAD-a u drugim zemljama i sklapa meunarodne ugovore.
Predsjednik u vrenju svojih funkcija ne mora da polae raun Kongresu. On ima pravo da stavi
veto i da odbaci bilo koji zakon koji donosi Kongres, ali ukoliko oba doma Kongresa usvoje taj
zakon 2/3 veinom, veto postaje nitavan i zakon stupa na snagu.
Predsjednik lino bira glavne ministre. Njegov izborni tab postaje nosilac glavnih resornih
funkcija, a to je ono to se u Evropi kae vlada.
On rekonstruira cijeli STATE DEPARTMENT.
Uz saglasnost Senata imenuje svoje savjetnike, efove pojedinih resora itd. Oni nikad ne
zasjedaju bez predsjednika.

IZVRNA KANCELARIJA kontrolie i usmjerava rad svih organa predsjednika.
U sastav Izvrne kancelarije ulazi tzv. Bijela kua.
Tu su jo dva znaajna tijela, a to su:
- BIRO za upravljanje i budet
- SAVJET nacionalne sigurnosti.
Predsjednik ima samo pravnu odgovornost tj. ako uini neko krivino djelo.
Po Ustavu predsjednik i drugi funkcioneri mogu biti smijenjeni u sluaju izdaje, primanja mita i
drugih tekih krivinih djela. Optuuje ih Predstavniki dom Donji dom Kongresa, a sudi im
Senat.
To krivino gonjenje predsjednika se zove IMPEACAMENT.

Kongres

Kongres je glavni zakonodavni organ. Sastoji se od dva doma:
- Predstavniki dom Donji dom
- Senat Gronji dom.
Predstavniki dom ima 436 lanova, te jednog predstavnika Portorika, koji smije uestvovati u
diskusijama, ali nema pravo glasa.
Svakoj dravi je zagarantovano najmanje jedno mjestu Predstavnikom domu.
lanovi Predstavnikog doma moraju biti stari najanje 25 godina, moraju stanovati u dravi u
kojoj se kandidiraju i moraju biti najmanje 7 godina dravljani SAD-a.
lanovi Predstavnikog doma se biraju na 2 godine .
Senat se sastoji od 100 lanova, po dva iz svake drave.
Senator mora biti star najmanje 30 godina, mora biti nastanjen u dravi u kojoj se bira i
dravljanin SAD-a najmanje 9 godina. Senatora biraju svi birai neposrednim glasanjem. Njegov
mandat traje 6 godina.

Na elu Predstavnikog doma nalazi se Spiker, koji je voa stranke koja ima veinu u tom domu.
Predstavniki dom ima 26 stalnih zakonodavnih odbora, a Senat 16.
Uloga tih odbora je veoma vana. Kad neki odbor dobije neki zakonski prijedlog na razmatranje,
on ga uputi svom pododboru. Nakon izvjetaja pododbora u odboru se odluuje hoe li se na
njega predloiti dopune i proslijediti ga natrag odgovarajuem domu Kongresa ili e ga
jednostavno staviti ad acta.
U spoljnoj plitici Senat ima vea ovlatenja od Predstavnikog doma, dok Predstavniki dom ima
vea ovlatenja u kreiranju zakona.

Sudski sistem

Sudska vlast je povjerena Vrhovnom sudu SAD-a te niim sudovima koje ustanovi Kongres.
U amerikom federalizmu postoje dva potpuno odvojena sistema sudova.
Najvii sud je Vrhovni sud SAD, koji sesastoji od 1 predsjednika i 8 sudaca koje sve imenuje
predsjednik SAD-a, a potvruje Senat.
Vrhovni sud daje tumaenje stava, svih federalnih zakona i glavna je instanca u sporovima
izmeu drava.
Nia instanca federalnog sudskog sistema su tzv. Circuit Courts of Appeals, kojih ima 11.
Oni su nadleni za razmatranje i osiguranje izvrenja odluka federalnih organa. Najnie instance
su Federalni okruni sudovi, kojih ima 86. Oni su nadleni u krivinim i graanskim predmetima.
Veina drava ima tri sudske instance:
- mirovni suci,
- sudovi ope nadlenisti
- apelacioni sudovi.
MIROVNI SUCI su najnia sudska instanca. Oni presuuju kao pojedinci ili kao rpedsjednici
sudskih vijea. Oni imaju ogranienu nadlenost za prekraje i manje krivine i graanske
parnice.
SUDOVI OPE NADLENOSTI su nadleni u graanskim i krivinim predmetima.
APELACIONI SUDOVI su nadleni u albenom postupku na presude niih sudova.
Imenovanje sudaca dravnih sudova zavisi od ustava te drave.
Postoje tri sistema:
- po prvom, suci se biraju putem opih izbora
- po drugom, suce biraju zakonodavni organi drava
- po treem, imenuje ih guverner drave, a potvruje Gornji dom.




Lokalna uprava u SAD-e

Ona ima svoje tradicionalne institucije.
Prvo tijelo su GRADSKI ZBOROVI, gdje su se okupljali punoljetni graani i rjeavali pitanja od
lokalnog znaaja.
Danas svaka amerika federalna jedinica ima razvijen sistem lokalne samouprave.
Lokalna samouprava je dvostepena.
Osnovna jedinica je OPTINA, ajedinica drugog stepena je OKRUG.
Razlikuje se seoska i gradska lokalna samouprava.
Lokalna samouprava u SAD-a ima niz znaajnih funkcija:
- javno zdravstvo,
- prosvjeta
- socijalna sluba
- izgradnja stanova i socijalnih naselja
- zbrinjavanje starijih, retardiranih itd.



HRVATSKA

Nakon raspada SFRJ Hrvatska je postala nezavisna, suverena i meunarodno priznata drava.
Kao takvu priznaju je i lanice EU, SAD i niz drugih zemalja, te ona postaje i lanica UN-a.
Dananjem Ustavu nezavisne R. Hrvatske prethdoili su politiki dogaaji, ratno stanje, agresija
na tu Republiku i okupacija njene teritorije.
HDZ na elu sa Franjom Tumanom je od poetka bila za nezavisnost Hrvatske. Ova stranka je
pobijedila na prvim slobodnim izborima u Hrvatskoj.

Ustav Republike Hrvatske

Ustav R Hrvatske proglaen je i stupio je snagu odlukom hrvatskog Sabora od
21.12.1991.godine.
Donoenjem Ustava, hrvatski narod je konano izborio svoju dravu i ostvario svoje tenje.
Hrvatski ustav je raen po uzoru na razvijene zapadne demokracije.
Po Ustavu R Hrvatka je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna drava. Ona je suverena,
samostalna i meunarodno priznata nacionalna drava hrvatskog naroda. Ustavom se garantiraju i
osiguravaju ravnopravnost, slobode i prava ovjeka i graanina. Njima su oblikovane glavne
institucije politikog sistema: Predsjednik, Sabor, Vlada i Vrhovni sud.

Predsjednik Republike

Predsjednik R Hrvatske ima iroke ovlasti.
Iako se politiki sistem Hrvatske definira kao polupredsjedniki, sudei po ovlastima
predsjednika, to zadobija karakteristike predsjednikog sistema. Predsjednik Republike je
vrhovni dravni poglavar. On zastupa dravu u zemlji i inostranstvu. On imenuje i razrjeava
ambasadore, poziva i opoziva diplomatske predstavnike itd.
Predsjednik je neodgovoran prema Saboru. On raspisuje izbore za oba doma Sabora. Na prijedlog
vlade i uz potpis njenog predsjednika, a nakon savjetovanja s predsjednikom Sabora, on moe
raspustiti Zastupniki dom, ako je taj dom izglasao nepovjerenje vladi ili ako u roku od mjesec
dana od dana predlaganja nije usvojio budet.
On postavlja predsjednika vlade, a na njegov prijedlog imenuje i razrjeava potpredsjednike i
ministre u vladi.
Vlada je odgovorna predsjedniku i ona samostalno moe rjeavati samo ona pitanja koje joj je
Ustav dao u nadlenost.
On je vrhovni komandant oruanih snaga. Po Ustavu predsjednik objavljuje rat i zakljuuje mir,
te poduzima vanredne mjere u sluaju ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti.

Sabor Republike Hrvatske

Sabor je dvodomno zakonodavno tijelo. On je sastavljen od Zastupnikog doma i upanijskog
doma.
Predsjednik prema Saboru jedino ima obavezu da jednom godinje da izvjee o stanju nacije i
drave.
Obaveza predsjednika vlade je da vladu predstavi Saboru i zatrai glasanje o povjerenju vladi.

Zastupniki dom

On je zakonodavno tijelo Sabora. Donosi zakone, dravni budet, odluuje o donoenju i
promjeni ustava, o ratu i miru itd. Zastupniki dom broji najmanje 10, a najvie 100 zastupnika.
Mandat zastupnika traje etiri godine.

upanijski dom

On se sastoji od po tri zastupnika iz svake upanije. upanijski dom raspravlja i predlae zakone i
obavlja druge poslove odreene ustavom.
Vlada

Vlada obavlja dio izvrne vlasti koji ustavom nije povjeren predsjedniku Republike. Njena
odgovornost je dvostruka, jednim dijelom prema predsjedniku, a drugim prema Saboru.

Sudska vlast

Sudska vlast se temelji na naelu neovisnih sudova.

a) Ustavni sud
Odluuje o saglasnosti zakona s Ustavom, titi slobode i prava ovjeka i graanina, rjeava
sukobe izmeu zakonodavne i izvrne vlasti, itd.

b) Vrhovni sud
To je najvii sud sa osnovnim zadatakom da osigurava primjenu zakona i punu ravnopravnost
graana.

Kako se vidi, politiki sistem R Hrvatske zasnovan je na naelu podjele vlasti na zakonodavnu,
izvrnu i sudsku, te na uzajamnoj kontroli i odgovornosti jednih institucija prema drugima.
Da bi se promijenio Ustav, potrebna je 2/3 veina u Zastupnikom domu Sabora.
NOVI USTAV REPUBLIKE HRVATSKE

Hrvatski sabor je na sjednici od 23. aprila 2001. godine utvrdio proien tekst Ustava Republike
Hrvatske. On je stupio na snagu 25. aprila 2001. godine.
Po Ustavu R Hrvatska se odreuje kao jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna drava.
Vlast proizilazi iz naroda i pripada narodu. Vlast je podijeljena na izvrnu, zakonodavnu i sudsku.
to se tie ustrojstva dravne vlasti, prvi i najvaniji je Hrvatski sabor.

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u R Hrvatskoj. On
ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se biraju neposredno tajnim glasanjem. Oni se
biraju na period od 4 godine.
Hrvatski sabor:
odluuje o donoenju i promjeni ustava, donosi zakone, donosi dravni budet, odluuje o ratu i
miru, raspisuje referendum, daje amnestiju za kaznena djela, itd.
Predsjednik R Hrvatske se bira na neposrednim izborima tajnim glasanjem na vrijeme od 5
godina i ne moe biti biran vie od dva puta. On predstavlja i zastupa R Hrvatsku u zemlji i
inostranstvu.

Vlada Republike Hrvatske

Ona: predlae zakone i dravni proraun, provodi zakone i druge odluke Hrvatskog Sabora, vodi
vanjsku i unutranju politiku itd. Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru. Predsjednik i lanovi
Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a lino su odgovorni za svoje
podruje rada.



Sudska vlast

Po Ustavu sudska vlast je samostalna i neovisna.
Vrhovni sud je najvii sud.
Predsjednika Vrhovnog suda bira i razrjeava Hrvatski sabor. On se bira na 4 godine.
Sudske rasprave su javne i presude se izriu javno, u ime R Hrvatske.
Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo koje je ovlateno i duno
postupati protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela.
Glavnog dravnog odvjetnika imenuje, na prijedlog Vlade, Hrvatski sabor na 4 godine.
Ustavni sud R Hrvatske ini 13 sudija koje bira Hrvatski sabor na vrijeme od 8 godina iz reda
istaknutih pravnika, sudija, dravnih odvjetnika, itd.
Ustavni sud R Hrvatske: odluuje o saglasnosti zakona s Ustavom, moe ocjenjivati ustavnost
zakona, rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela, zakonodavne, izvrne i sudske vlasti, odluuje o
odgovornosti Predsjednika Republike itd.

Jedna od glavnih promjena u novom Ustavu jeste da s njim prestaje s radom upanijski dom
Hrvatskog sabora, te prestaju dunosti dotadanjem predsjedniku i lanovima Dravnog
sudbenog vijea, kao i predsjednika Vrhovnog suda R Hrvatske.




VICARSKA

vicarska je princip federalizma i primjer primjene demokracije, kao i neutralnost u vanjskim
poslovima.

Sloenost kantona

vicarska je mala zemlja okruena Francuskom, Njemakom, Austrijom i Italijom.
U njoj su zastupljene dvije glavne religiozne grupe: protestantska i katolika i etiri lingvistike
grupe.
Po svom unutranjem ureenju vicarska je federalno ureena drava. Ustav iz 1848. godine
oznaio je kraj vievjekovnog postojanja konfederacije.
Tek Ustavom iz 1848. godine, vicarska se konstituirala kao federativno ureena drava, sa
saveznom skuptinom koja je bila glavni zakonodavni organ i Saveznim vijeem kome je bila
povjerena izvrna funkcija vlasti.
Napredak u smislu potpunijeg funkcioniranja vicarske federacije uinjen je Ustavom iz 1874.
godine.
Veliki kvalitativni napredak ostvaren je 1. januara 2000. godine, kada je vicarska usvojila novi
federalni ustav. Osnovni principi tog ustava su da je on omoguio kooperaciju izmeu federalne
vlade i kantona i izmeu samih kantona. Istovremeno, ustav je skladno uredio vertikalno ureenje
drave na tri nivoa: federalna vlada, kantoni i opine .
Prema novom ustavu, kantoni se zapravo mogu tretirati kao drave jer u svom okviru imaju
zaokruen politiki sistem kojeg ine ustav, pravni sistem, parlament, vlada, sudstvo, graanska
prava i politike partije.






Federalni sistem vicarske

Osnovni organi Konfederacije su Federalni Parlament, Federalna vlada i Federalni Vrhovni sud.

Federalani parlament

Federalni parlament je najvia vlast Konfederacije. federalni parlament se sastoji od
predstavnikog doma i Senata. Konfederalni parlament ine 200 predstavnika naroda.
Predstavnici se biraju direktno prema sistemu proporcionalnih izbora. Predstavniki dom se bira
svake 4 godine. Svaki kanton ini izborni distrikt.

Senat se sastoji od 46 delegata kantona. Kantoni reguliraju izbore za svoje senatore.
Zakonodavnu djelatnost vre istovremeno oba doma. U procesu donoenja odluka, mora postojati
saglasnost oba doma.

Federalna vlada

Federalna vlada je najvia upravljaka izvrna vlast Konfederacije. Federalna vlast se sastoji od
sedam lanova. lanove Federalne vlade bira Federaln parlament svake etiri godine, pri emu
vodi rauna d svi geografski i jeziki regionu budu adekvatno zastupljeni.

Federalni vrhovni sud

Federalni Vrhovni sud je najvia federalna sudska vlast. On rjeava po:
- albama zbog krenja ustavnih prava;
- albama zbog krenja autonomije opina;
- albama zbog krenja meunarodnih i interkantonalnih ugovora, i
- o sporovima izmeu konfederacije i kantona ili izmeu pojedinih kantona.

Kantoni i optine

Kantoni uestvuju u stvaranju politikih odluka na federalnom nivou, posebno u federalnoj
legislativi. Federalni zakoni imaju prednost nad kantonalnim pravom, ukoliko je to pravo u
suprotnosti sa federalnim pravom.


Ona je jedinstvena meu svim federacijama po tome to njen Vrhovni sud, Federalne tribunal,
nije ovlaten da kontrolira ustavnost saveznih zakona. U vicarskoj se na ustav gleda kao na izraz
narodne volje.
Izvrna vlast se nalazi u rukama Saveznog vijea (7 lanova). Njihov mandat traje 4 godine.
Savezno vijee nije odgovorno parlamentu. Na federalnom nivou je carina i odbrana zemlje.
vicarske partije su kantonalne organizacije. Donji dom vicarskog parlamenta Nacionalno
vijee je odgovorno za razrjeavanje meupartijskih sporova.
Federalni izbori se odvijaju na kantonalnoj, a ne na nacionalnoj osnovi.



SRBIJA

Poslije raspada SFRJ, na njenom tlu je nastalo pet novih meunarodno priznatih drava: BiH,
Republika Hrvatska, Republika Slovenija, Republika Makedonija i SR Jugoslavija. Poslije
skidanja sa vlasti Slobodana Miloevia i njegovog odlaska na suenje u Hag, na osnovu
Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN usvojena je Ustavna povelja Dravne zajednice Srbije i
Crne Gore.
U njenom lanu 25 istaknuto je da po isteku perioda od tri godine, drave lanice imaju pravo da
pokrenu postupak za promjenu dravnog statusa, odnosno za istupanje iz Srbije i Crne Gore.
Koristei to pravo, rukovodstvo Crne Gore, na elu sa Milom ukanoviem, je povelo intenzivnu
kampanju s ciljem proglaenja nezavisnosti Crne Gore, odnosno istupanja iz zajednice Srbije i
Crne Gore. Nakon referenduma, koji je odran 21. maja 2006. godine, Crna Gora se opredijelila
za put samostalnosti i nezavisnosti, tako da su danas iz te zajednice nastale dvije suverene i
meunarodne priznate drave: Republika Srbija i Republika Crna Gora.


Ustav Republike Srbije

Kao to smo ve rekli Crna Gora se referendumom od 21. maja 2006. godine izdvojila iz dravne
zajednice Srbije i Crne Gore.
Istovremeno Kosovsko pitanje i nacionalno pitanje kosovskih Albanaca takoer trae
nezavisnost i izdvajanje iz Srbije. Kako je Kosovo jo od intervencije NATO snaga (1999.
godine) pod punom kontrolom i u poloaju (polu)protektorata i kako se rjeenja o njegovom
konanom statusu oekuju najdalje do polovine 2007. godine, srpskom rukovodstvu se urilo da
donesu svoj Ustav, kojim bi dodatno pojaali svoje nacionalne ciljeve i ustavno-pravne pozicije i
pokuali dati legitimitet o odranju statusa quoo.
Kao odgovor na majski crnogorski referendum, 28 i 29. oktobra 2006. godine, raspisan je
referendum o Ustavu Republike Srbije sa osnovnim pitanjem DA ili NE predloenom
Ustavu.
Veinskom voljom srpskih biraa usvojen je Ustav Republike Srbije. Po Ustavu, R Srbija se
odreuje kao demokratska drava svih graana koji u njoj ive, zasnovana na slobodama i
pravima ovjeka i graanina, na vladavini prava i na socijalnoj pravdi.
Suverenost pripada svim graanima Republike Srbije i graani tu suverenost ostvaruju
referendumom, narodnom inicijativom i preko svojih slobodno izabranih predstavnika. Teritorija
R Srbije je jedinstvena i neotuiva i o promjeni granica R Srbije odluuju graani referendumom.
U R Srbiji postoje Autonomna pokrajina Vojvodina i Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija,
kao oblici teritorijalne autonomije. Ustavotvorna i zakonodavna vlast pripada Narodnoj skuptini.
Republiku Srbiju predstavlja i njeno dravno jedinstvo izraava predsjednik Republike.
Izvrna vlast pripada Vladi, a sudska sudovima.
Graani su jednaki u pravima i dunostima i imaju jednaku zatitu pred dravnim i drugim
organima, bez obzira na rasu, pol, jezik, naciju, vjeru, itd.
Ustavom se jami sloboda vjeroispovijesti. Vjerske zajednice su odvojene od drave i slobodne
su u vrenju vjerskih poslova i obreda.
R. Srbija odrava vezu sa Srbima koji ive izvan R Srbije, radi ouvanja njihove nacionalne i
kulturno-istorijske samosvojnosti.
Po Ustavu, glavni organ vlasti je Narodna skuptina. Ona odluuje o: promjeni Ustava, donosi
zakone, donosi plan razvoja, budet, odluuje o ratu i miru, ratifikuje meunarodne ugovore, bira
i razrjeava predsjednika i potpredsjednika Narodne skuptine, predsjednika, potpredsjednika i
ministre u Vladi, sudije Ustavnog suda i dr, obavlja kontrolu nad radom Vlade itd.
Narodni poslanici biraju s na 4 godine. Izbori za narodne poslanike moraju se odrati najkasnije
30 dana prije isteka mandata narodnog poslanika kojima mandat istie.

Predsjednik Republike

Predlae Narodnoj skuptini kandidata za predsjednika Vlade, kandidate za predsjednika i sudije
Ustavnog suda, ukazom proglaava zakone, rukovodi oruanim snagama, daje pomilovanja,
dodjeljuje odlikovanja itd.
Predsjednik se bira na neposrednim izborima, tajnim glasanjem. Mandat Predsjednika traje 5
godina. Isto lice za predsjednika moe biti izabrano najvie dva puta.
Predsjednik, na prijedlog Vlade, moe raspustiti Narodnu skuptinu. Njenim rasputanjem
prestaje i mandat Vlade.

Vlada

Izvrava zakone i predlae zakone, vodi politiku Republike Srbije, predlae plan razvoja,
prostorni plan, budet, vri nadzor nad radom svih ministarstava, itd.
Vladu sainjavaju predsjednik, potpredsjednik i ministri.
Ako su oni izabrani iz reda narodnih poslanika, zadravaju mandat narodnih poslanika.
Predsjednik, potpredsjednik i ministri uivaju imunitet kao narodni poslanici. O njihovom
imunitetu odluuje vlada.
Vrhovni sud je najvii sud u R Srbiji.
Javno tuilatvo je samostalni dravni organ koji goni poinioce krivinih i drugih kanjivih
djela.