UVOD

to je to srednji vijek?
Pojam srednjeg vijeka pojavljuje se u 15. st. u vrijeme humanizma. Njime se
oznaavalo razdoblje izmeu antike i renesanse. Razdoblje je znaajno jer se tada stvaraju
dananje na!ije i !ijeli se europski prostor kristijanizira. Pojam "#uropa$ dobiva dananje
znaenje.
Periodiza!ija%
Poetak & pokrtavanje !ara 'onstantina (.) selidba prijestolni!e *arstva iz Rima u
*arigrad ++,. g.) poetak seobe naroda) propast -R*
1
.a /01. g.) smrt bizantskog !ara
2ustinijana 515. g.) krunidba 'arla 3elikog 4,,. g.
'raj & 'olumbovo otkri5e 6merike 1/78. g.) pad *arigrada pod 9smanlije 1/5+. g.)
:agellanovo oplovljivanje svijeta) ;ridesetogodinji rat) <ran!uska revolu!ija 1047. g. zbog
nestanka =eudalizma) izum tiskarskog stroja) poetak re=orma!ije od strane :. >uthera.
I. RIMSKI SVIJET U 4. STOLJEU
Politike prilike
?rednjovjekovna #uropa nastaje na temeljima Rimskog *arstva) to znai da srednji
vijek nije radikalan prekid s antikom. Rimska je !iviliza!ija bila jedina) jer su u nju bile
uklopljene druge sredozemne kulture @#gipat) ?irija)...A. Preko grani!a *arstva su Bivjeli
barbari) odnosno germanska plemena i 6rapi.
C /. st. rimski se !ar smatrao boBanstvom. Nosio je oznaku dominus) to znai
gospodar. Prvi takav !ar bio je Diokle!ijan) koji je vladao apsolutistiki & imenovao je sve
sluBbenike) odreivao poreze i kontrolirao vojsku. *eremonijal Diokle!ijanovog dvora bio je
preuzet s istoka & njemu se pristupalo u proskinezi) tj. nii!e. -bog e=ikasnije obrane od
barbara) *arstvo je podijeljeno na / dijela kojima su vladala 8 augusta i 8 !ezara & tetrarhija.
;i veliki dijelovi zvali su se pre=ekture s pre=ektom na elu. Pre=ekture su bile podijeljene na
dije!eze kojima su upravljali vikari) a dije!eze na provin!ije s guvernerima. Ckupno je bilo /
pre=ekture) 18 dije!eza i 1,/ provin!ije. 9snovna jedini!a lokalne uprave je bila civitas to
znai "gradska op5ina$. Porezi u /. st. rastu. Prikupljali su se na zemlju ovisno o plodnosti i
stupnju proizvodnje & zemljarina. Cvedene su mostarine i !estarine.
#konomsko i drutveno stanje
Ekonomija:
NajvaBnija gospodarska grana bila je poljoprivreda) dok se trgovalo samo na lokalnoj
razini. C *arstvu se smatralo poniBavaju5im baviti se trgovinom) to je jedan od razloga njene
slabe razvijenosti. ?enatorima je to bilo strogo zabranjeno. Eradovi su se hranom
opskrbljivali s okolnog seoskog podruja. Nije bilo masovne obrtnike proizvodnje.
Robovi su se koristili u svim proizvodnim djelatnostima. Nije bilo potrebe za
!entraliza!ijom proizvodnje) jer je svaki dio *arstva bio ekonomski samodostatan. Razlog
tome leBi u injeni!i da su u /. st. svi zemljoposjedi bili velikih povrina i okupljali velik broj
ljudi koji su mogli proizvoditi sve to je potrebno tom podruju. ;o i prestanak osvajakih
ratova uzro!i su slabljenja trgovine. Posljedi!a slabljenja & nije bilo ekonomskog interesa
1 -R* & -apadno Rimsko *arstvo
1
odrBavati politike veze pojedinih dijelova *arstva) dolo je i do krize gradova) tj. osnovnih
upravnih jedini!a to je uvjetovalo politiku krizu.
Drutvo:
Na vrhu drutvene ljestvi!e bili su senatori & tu titulu nisu nosili samo lanovi ?enata)
nego i najbogatiji graani. Foravili su izvan grada na svojim zemljoposjedima & villama. Na
tim su posjedima Bivjeli i svi oni koji su sudjelovali u proizvodnim djelatnostima
@poljoprivredni!i) tesari) pastiri) vinogradari)GA. ;i su se radni!i dijelili u dvije skupine &
robovi i slobodni ljudi. ? vremenom je broj robova opadao jer *arstvo nije vie vodilo
osvajake ratove) a i robovi su se oslobaali manumisijom. Robovi su dobivali svoju ku5u i
komad zemlje s koje su davali tlaku veleposjedniku & nazivali su se okueni robovi ili servi
casati. Druga skupina su bili koloni) koji su ve5inom bili zarobljeni germanski barbari) a
drugim dijelom propali slobodni mali zemljoposjedni!i. 9ni su imali nasljedno pravo
obraivati komad zemlje) ali on nije bio u njihovom vlasnitvu. :orali su veleposjedniku
davati dio uroda i nisu smjeli napustiti posjed. Prodavani su zajedno sa zemljom. 9ni koji su
uspjeli ouvati posjede manje veliine nazivali su se kurijali. (mali su nasljedno pravo
sudjelovati u upravi civitasa jer su po statusu bili odmah ispod senatora. C /. st. i oni ulaze u
krizu) jer su bili odgovorni za prikupljanje poreza) a ako ga nisu mogli skupiti morali su
davati vlastita sredstva. ;rgov!ima i obrtni!ima je bilo zabranjeno napustiti zanimanje. Dakle)
postojala je prisila & svatko je morao raditi ono to mu se kaBe kako se drBavna blagajna ne bi
ispraznila) jer je ve5 bila oslabljenja zbog obrane grani!a od barbara.
'njiBevnost) obrazovanje i umjetnost
Knjievnost:
C knjiBevnosti su se nastojali oponaati klasini pis!i) ali neuspjeno. 2edino su
kr5anski spisi uspjeli ouvati stil. C zlatno doba *arstva gotovo su svi znali i latinski i grki
jezik. ? vremenom se to promijenilo) tako da se na zapadu govorio samo latinski. ;o je
rezultiralo zanemarivanjem grke knjiBevnosti i znanstvenih spisa) tako da se obrazovanje u
kasnom *arstvu temeljilo na samo nekoliko latinskih pisa!a.
Obrazovanje:
C tekstu :ar!ijana 'apele Vjenanje Merkura i Filoloije spominje se sedam
kategorija znanja) tj. sedam slobodnih vjetina & gramatika) retorika i logika koje su inile
trivij) te aritmetika) geometrija) astronomija i glazba koje su inile kvadrivij. ;ih sedam
slobodnih vjetina inile su temelj onoga to bi svaki obrazovan ovjek trebao znati.
!mjetnost:
Potpuna dekaden!ija.
3jera
>judi u kasnom *arstvu su bili jako zainteresirani za vjeru) jer su Bivjeli u vremenu
politike i ekonomske nesigurnosti. 3jerovanje u grko&rimski panteon gubi na znaenju. C
viim drutvenim slojevima javile su se pristae stoi!izma @svi ljudi imaju jednaka prava &
utje!aj na rimsko pravo koje je postalo blaBeA. 9bini ljudi su u vjeri traBili rjeenje osobnih
problema. 3jerovali su u neki drugi svijet bolji ovoga) to je utje!aj istonjakih vjera &
mitraizam ili tovanje (zide i 9zirisa. 'r5anstvo u poetku nije bilo dobro prihva5eno zbog
netolerantnosti prema drugim vjerama i nepokoravanja drBavi. 'r5ani nisu htjeli sudjelovati
u javnim sveanostima u kojima se odavalo potovanje starim bogovima i prinosila Brtva !aru.
Rimljanima su takve sveanosti imale vie simbolino nego stvarno znaenje & !ar je bio taj
8
koji je objedinjavao sve vjere i drBao *arstvo jedinstvenim) a neko posebno boBanstvo.
'r5ani su bili tajno drutvo kojeg su inili ljudi iz najniBih slojeva drutva. Fili su proganjani
zbog uvjerenja da su prijetnja drBavi. :eutim) s vremenom kr5anstvo postaje sve
prihvatljivije) jer u njemu ljudi vide utjehu.
C +. st. *arstvo ulazi u ozbiljnu krizu. Na vlasti je Diokle!ijan koji nastoji unititi
kr5anstvo najve5im progonom do tada. Njegov nasljednik 'onstantin je bio drugaijeg
miljenja. 9n je +1+. godine :ilanskim ediktom priznao kr5anstvo. #diktom se kler izuzeo
iz nadleBnosti graanskih sudova & osnovani su posebni !rkveni sudovi s biskupom na elu.
Najve5a kazna !rkvenog suda bila je ekskomunika!ija & zabrana sudjelovanja u kr5anskim
ritualima i kontakta s drugim kr5aninom. -ahvaljuju5i sudovima) biskupi su imali veliku
mo5 nad zajedni!om. ?vaki je biskup bio nadleBan za jednu dije!ezu. 3eliki gradovi ije su
!rkve osnovali apostoli imali su status patrijarije. Na (stoku su bile / & 6ntiohija)
6leksandrija) *arigrad i 2eruzalem. *arigradski patrijarh je imao najve5i autoritet. Na -apadu
je jedino Rimska !rkva mogla dokazati da ju je osnovao apostol) pa je rimski biskup imao
najve5u mo5. C /. st. su !arevi odluivali u vjerskim pitanjima. 9ni su odluivali to je
hereza) a to pravovjerje) sazivali su kon!ile i nametali *rkvi zakone. *ar je postavljao
biskupe. Nakon pada -R*.a ta se situa!ija promijenila. Na (stoku je *rkva dobila pravo
samoodluivanja za vrijeme !ara 2ustinijana.
Cbrzo se javljaju hereze koje su prijetile raspadu *rkve. Najvie heretikih pokreta
proizalo je iz dvojbi o naravi (susa 'rista & je li on ovjek ili Fog? NajvaBnija od tih hereza
je arijanstvo koje je propovijedao aleksandrijski sve5enik 6rije. Elavna ideja te hereze je da
(sus 'rist nije ravnopravan Fogu 9!u i da nije vjean kao on. Da bi se rijeili sukobi oko te
hereze !ar 'onstantin je sazvao !rkveni sabor +85. g. u Nikeji u :aloj 6ziji na kojem je
pobijedila pravovjerna dogma. :anihejstvo je bilo suprotna sekta arijanstvu. Dobila je ime
prema proroku :aniju iz Perzije. 9snovna ideja je da postoje dva naela & dobro i zlo)
6huramazda i 6hrimana. ?tarozavjetni Fog predstavlja zlo) a (sus dobro. 2edan od
najpoznatijih maniheja!a je 6urelije 6ugustin) koji je poslije preao na kr5anstvo.
Froj kr5ana je s vremenom rastao jer je vjera bila pod zatitom !ara i drugih
velikodostojnika. Dolo je do boga5enja *rkve) a biskupi su bili zaineresiraniji za lak Bivot
nego za duhovne duBnosti. *rkva se posvjetovala. 9tpor takvom nainu Bivota pruBali su
asketi. Najpoznatiji asket bio je sv. 6ntun Pustinjak. Cz pustinjake tu su i dendriti @npr. David
iz ?olunaA koji su Bivjeli na drve5u te stiliti @npr. sv. Danijel i ?imeonA koji su boravili na
stupovima. ? vremenom se osnivaju redovnike zajedni!e & u 1. st. se javljaju benediktin!i.
Herezama su se suprotstavljali i teolozi & najpoznatiji je sv. 6urelije 6ugustin. 'ao mladi5
postaje maniheja!) a nakon 7 godina kr5anin. Eodine +40. pokrstio ga je biskup zapadne
*rkve sv. 6mbrozije. Napisao je autobiogra=sko djelo "s#ovijesti.
II. PROPADANJE RIMSKOGA SVIJETA NA ZAPADU
Eermanska plemena
Eermani su bili prvi susjedi Rimskog *arstva na grani!i na Rajni i gornjem toku
Dunava. -a Rimljane Eermani su bili barbari. 9 Eermanima se najvie saznaje iz djela
Publija 'ornelija ;a!ita $ermanija @1. & 8. st.A I Eermani su preBivljavali od poljoprivrede)
stoarstva i lova. 9d Beljeza su izraivali oruBje i orue. Jivjeli su u selima) gradovi nisu
postojali pa se nije uspjela stvoriti ni kompleksna drutvena organiza!ija. 9snovna drutvena
struktura je pleme koje je sainjavalo nekoliko tisu5a bora!a. Pleme je bilo podijeljeno na
porodi!e) a svi su lanovi jedne porodi!e obraivali zajedniku esti!u zemlje. Pleme je
vodilo vie voa) ali nisu imali velike ovlasti. 9dluke su se donosile na narodnoj skuptini
+
kojoj su nazoili svi slobodni ljudi sposobni za borbu. 3oe su oko sebe okupljale nekoliko
mladih ratnika) koji su im morali bili apsolutno vjerni. Filo je neasno ako je voa poginuo
prije nekoga od ratnika. Dakle) lojalnost pojedinim osobama bila je puno vaBnija od lojalnosti
institu!ijama. -bog toga kod Eermana nije bilo razvijenih politikih odnosa niti svijesti o
zajednikoj drBavi. C germanskom drutvu su postojale razlike. 9ni bogatiji smatrani su
boljima & poe!i stvaranja plemstva. ?ve5enstvo je takoer bilo utje!ajno. ?lobodni ljudi su
bili pravno jednaki) ali imovinski vrlo razliiti. NajniBu skupinu drutva su inili poluslobodni
i robovi. Poluslobodni su bili siromaniji) ali su bili pravno izjednaeni sa slobodnima.
Robovi su radili na zemlji svoj gospodara. Jene nisu bile jednake mukar!ima i obavljale su
najteBe poslove. tovale su se prirodne sile i due predaka I mnogobotvo. Jrtve su bile
uobiajene) ak i ljudske.
C /. st. dolo je do pomaka u ekonomskoj i politikoj organiza!iji germanskog drutva
zbog neposrednog doti!aja s rimskom kulturom koja se najvie prenosila trgovinom. :ala
plemena su poela stvarati plemenske saveze na elu sa samo jednim ovjekom) da bi se
uspjenije obranili od ostalih plemena. Na grani!i s Rimskim *arstvom je vladao relativan
mir. Neki su se Eermani naselili na rimski teritorij kao tao!i) gdje im je pruBena naobrazba i
usaene rimske politike ideje. ? druge strane naseljavala su se i itava germanska plemena)
osobito u vrijeme epidemija kad je broj rimske popula!ije smanjen u pograninim podrujima
@to su npr. 6lamani i <ran!iA. ;a su granina plemena branila *arstvo od svojih sunarodnjaka.
( vojska je germanizirana.
(ako su Eermani ojaali i organizirali se u /. st. nikada nisu imali ideju o unitenju
Rimskog *arstva. ?vi Eermani u sluBbi *arstva su mu bili odani) a ona plemena koja su bila
ratniki nastrojena prema *arstvu bila su poraBena od drugih germanskih plemena.
Eermanske seobe
Eermanska plemena su svoju seobu zapoela u prvim stolje5ima prije 'rista s
podruja ?kandinavije. 'ako nisu mogla prodrijeti na podruje Rim. *arstva naselila su se
istono i sjeverno od limesa. Na tom su podruju Bivjeli ?laveni) koje su uspjeno potisnuli.
Eermansko pleme 9strogota @istoni EotiA naselilo se na podruju oko *rnog mora.
-apadno od njih su se naselili 3izigoti @zapadni EotiA. 3andali su Bivjeli zapadno od 3izigota.
Posljedi!a seoba Eota i 3andala bila je stvaranje plemenskih saveza na zapadu & 6lamani)
Furgundi) Ripuarski <ran!i) ?alijski <ran!i) 6ngli) ?asi i >angobardi. ?va su ta plemena
neprestano selila zbog ispae za stoku ili pritisaka jaih plemena. ?edamdesetih godina /. st.
poinje pritisak germanskih plemena na Rim. *arstvo) uzrokovan prodorima Huna) :aara)
6vara) Fugara) Peeneza i :ongola iz 6zije prema zapadu. ?vi ti azijski narodi pripadali su
skupini uralo&altajskih naroda) odnosno nomada s podruja sredinje 6zije. 'ao nomadi su se
teko organizirali i Bivjeli su u odredima od nekoliko porodi!a. ? vremenom su se organizirali
u velike vojske koje su poele prodirati prema 'ini. Huni su nakon uspjenog pohoda na 'inu
krenuli prema #uropi. Prvi su se na udaru nali 9strogoti. :eu Eermanima je zavladao strah
koji ih je natjerao na seobu prema Rimskom *arstvu. 3izigoti su ve5 odavno bili bliski
rimskoj !iviliza!iji. :nogi su bili arijan!i. :noge je pokrstio Cl=ila) misionar meu Eotima.
Naobrazbu je stekao u *arigradu kao tala!. Preveo je Fibliju na gotski) a da bi to uspio morao
je stvoriti gotsko pismo zasnovano na grkom al=abetu.
'ako su 3izigoti bili sljede5i na hunskom udaru) molili su rimskog !ara da prijeu
Dunav i nasele se na teritorij *arstva. ;o im je dopustio !ar 3alens +01. godine) ali su morali
predati oruBje. Rimljani su prema njima vrlo loe postupali. -bog toga su se pobunili. Dolo
je do bitke kod Hadrijanopola 7.4.+04. g. gdje su Rimljani poraBeni. ;a bitka je bila vaBna jer
od tada *arstvo vie ne5e biti sposobno uspjeno braniti grani!e zbog velikih gubitaka vojske.
? druge strane) ta pobjeda nije bila toliko znaajna da bi *arstvo bilo potpuno poraBeno. Nije
/
bilo vlasti meu 3izigotima koja bi se nametnula i svrgnula *arstvo. -ato je ve5 sa !arem
;eodozijem @posljednji !ar koji je vladao jedinstvenim !arstvomA sklopljen mir.
;eodozije je *arstvo ostavio dvama sinovima & 6rkadiju i Honoriju. 6rkadije je
vladao u *arigradu) a Honorije od /,1. g. u Ravenni. 'ako su bili maloljetni stvarnu je vlast
imala najjaa osoba -apada & ?tilihon. 3izigoti su se opet pobunili na elu s 6larikom.
?klopljen je sporazum po kojem je +71. g. 3izigotima omogu5eno da se nasele u #piru) a
6larik je postavljen za vojskovou (lirika. Cskoro su zapoeli prodore prema (taliji) prvi
/,1. g. Pokuali su jo dvaput. ;re5i put je ?tilihon htio kupiti mir) na to ga je Honorije
proglasio izdaji!om i dao pogubiti. 3izigoti su napokon /1,. g. uspjeli osvojiti Rim te su ga
pljakali tri dana. 6larika je naslijedio 6taul= koji je 3izigote poveo prema Hispaniji) gdje je
kralj postao 3alija. -aposjeli su i Ealiju) ime su stvorili ogromno !arstvo od Eibraltara do
rijeke >oire u ime Rim. *arstva.
'ako je zbog 3izigotskih provala u (taliju povuena vojska s rajnskog i dunavskog
limesa) 3andali su provalili u Ealiju iz koje su krenuli u Hispaniju gdje su osnovali /
kraljevstva @dva vandalska i po jedno svevsko i alanskoA. :euti) 3izigoti su ih porazili pa su
krenuli prema 6=ri!i. ?tvorili su "3andalsko pomorsko !arstvo$ i gusarili. Eodine /55. su
opljakali Rim) iz ega je nastao izraz van%alizam. 3andalska je drBava bila najjaa za
vrijeme Eajzerika. Nakon pohoda bizantskog vojskovoe Felizara 5+/. g. 3andal su nestali.
-bog seobe 3andala i 3izigota i Furgundi su preli na teritorij *arstva. C dolini rijeke
Rhone su osnovali Furgundsko 'raljevstvo.
9strogoti su bjeBe5i pred Hunima preli grani!u *arstva na donjem Dunavu) te su se
naselili u Panoniji. Neki su se 9strogoti priklonili Hunima) tako da su se borili na njihovoj
strani u bit!i na :aurijakovu polju /51. g. protiv Rimljana i 3izigota.
Fritansko otoje je bilo naputeno od strane rimskog stanovnitva za vrijeme
3izigotskih napada na Rim) pa je ponovno dolo pod utje!aj keltske kulture & to se razdoblje
naziva keltska renesansa. Eodine //1.K//8. dolazi do navale 6ngla) ?asa i 2ita) pred ime su
se 'elti povukli prema zapadu.
Cz sva ova zauzimanja rimskih provin!ija od strane Eermana) (talija je jedina ostala
pod kontrolom !ara. Elavnu rije je imao vojskovoa 6e!ije.
Huni su imali vrhovnitvo nad mnogim germanskim plemenima. Njihov se utje!aj
najvie osje5ao na istoku) gdje su male skupine Huna stalno ugroBavale stanovnitvo. 9d
poetka 5. st. Huni se poinju organizirati pod jednim vladarom) a vrhuna! tog pro!esa je
vladavina 6tile & &ia boje. 9n je od istonog !ara ;eodozija ((. dobivao danak. 9nda se
okrenuo i protiv -apada i napao Ealiju. Dolo je do bitke na :aurijakovu polju /51. g. u
kojoj su se Huni sukobili s 6e!ijem) 3izigotima) <ran!ima) Furgundima)GHuni su bitku
izgubili) ali su zato sljede5e godine sruili 6kvileju. 'renuli su i prema Rimu) ali ih je od toga
odgovorio papa >eon (. 3eliki. 6e!ije je ubijen od strane !ara 3alentijana) a uskoro su i Eoti
ubili !ara & ta se dva ubojstva mogu uzeti kao poetak kraja -apada) jer poslije njih nije bilo
utje!ajnih !areva) a ni vojskovoa. Posljednji od velikih vojskovoa bio je Rimljanin 9rest)
koji je /05. g. proglasio svog 18.godinjeg sina Romula za !ara & 'uustulus. Dolo je do
pobune koju je vodio germanski vojskovoa 9doakar & Romul 6ugustulus je svrgnut. ;ada je
podruje -R*.a dolo pod vlast !ara iz *arigrada & -enona @ /01. g.A. -enon je ovlastio
9doakara kao vrhovnog zapovjednika vojske u (taliji i da njome vlada u !arevo ime. ;aj se
dogaaj naziva #a% ()*+a) premda uop5e nije imao takvo znaenje & *arstvo je polagano
propadalo od poetka /. st.
-enon je smatrao da kao jedini !ar posjeduje vlast na -apadu. -ato je odluio zavaditi
germanska plemena izmeu sebe. *ar je sklopio sporazum s ;eodorikom) voom 9strogota) u
!ilju svrgavanja 9doakara koji je !aru smetao na -apadu. ;eodorik je u zamjenu trebao dobiti
titulu !arskog predstavnika na -apadu. Plan je uspjeno proveden & 9doakar je ubijen)
;eodorik je /7+. zavladao (talijom. Priznavao je vrhovnu vlast bizantskog !ara) ali je u
5
mnogoemu bio samostalni vladar. Dolazak ;eodorika na vlast u (taliji oznaavao je trenutak
kad su se na -apadu stvorila barbarska kraljevstva.
Farbarska kraljevstva na -apadu
Farbari su Beljeli ouvati rimski nain Bivota) ali se nisu Beljeli pokoravati !aru. ;o
isto su Beljeli i Rimljani & htjeli su ouvati svoju kulturu) ali nisu htjeli pla5ati velike poreze.
;o se najvie oitovalo u ;eodorikovoj (taliji. Rimsko je stanovnitvo odrBalo svoje sudstvo i
administra!iju. Rimljani su zauzimali najvie poloBaje. Po sustavu ter!ije @raspodjela po
tre5inamaA 9strogoti su dobivali samo tre5inu prihoda s rimske zemlje. ;eodorik je poti!ao
daljnji razvoj rimske kulture. Njegov tajnik 'asiodor bio je jedan od najobrazovanijih ljudi)
rodom Rimljanin. Na dvoru je djelovao i Foe!ije koji je preveo brojna grka djela @6ristotel)
#uklid) Pitagora) PtolomejA. Njegovo najve5e djelo je !tje,a -ilozo-ije. to se tie vjere)
;eodorik je bio vrlo tolerantan. Pred kraj vladavine to se promijenilo & arijanstvo je dobilo
prednost pred pravovjerjem) a mnogi su rimski odlini!i smaknuti.
;eodorika je naslijedio unuk 6talarik) a njega ;eodat & slabi vladari. -bog te slabosti
bizantski je !ar 2ustinijan krenuo u pohod na -apad. Prvo je njegov vojskovoa Felizar
proveo uspjean pohod na 3andale. 9nda je krenuo na 9strogote. 9strogotski kralj postaje
;otila koji Fizantin!e izba!uje iz (talije. Fizant je pobjedu doekao tek nakon 1, godina &
5//. g. ;a ratovanja su jako loe utje!ala na (taliju & dolo je do epidemija. Cz (taliju i ?
6=riku 2ustinijan je osvojio i 2( Hispanije & djelomino je ostvario svoju ideju o jedinstvenom
*arstvu. -a upravitelja (talije postavio je vojskovou Narzesa.
-a 8, godina u (taliju provaljuju >angobardi. 9ni su germanski narod koji je krenuo u
seobu iz ?kandinavije u 1. st. *ar 2ustinijan im je dozvolio 5/1. g. da se nasele u zapadnoj
Panoniji) uz uvjet da pokore Eepide. Eodine 514. >angobardi kre5u prema (taliji i pod
vodstvom kralja 6lboina ulaze u <urlaniju) osvajaju ?poleto i Fenevent. Rim nisu uspjeli
osvojiti zahvaljuju5i papi Erguru (. Nakon smrti 6lboina zavladala je anarhija & unutar
kraljevstva je postojalo +5 samostalnih vojvodstava. Pod Fizantom su ostali Eenova) Rim)
Napulj) 3ene!ija) Ravenna) 6n!ona) Perugia i ?i!ilija. ;ime je italski poluotok bio podijeljen
izmeu >angobarda & ? i Fizanta & 2. Eodine 051. >angobardi rue Ravenski egzarhat &
najjae predstavnitvo !arske vlasti na poluotoku.
C #ngleskoj su 6ngli i ?asi =ormirali 0 kraljevstava & heptarhija @Nortumbrija)
:er!ija) LesseM) (stona 6nglija) #sseM) 'ent i ?usseMA. NajvaBniji imbenik engleskog
drutva bila je slobodna seoska op5ina) tj. -olk.
Nakon propasti ostrogotske drBave na tlu nekadanjeg -apadnog *arstva najjaa
postaje <ranaka. Najvie o njihovoj povijesti doznajemo iz djela biskupa Ergura iz ;oursa
.ovijest Franaka. ?alijski se <ran!i naseljavaju +50. g. na lijevu obalu Rajne. Drugi su se
irili prema jugu. <ran!i su sudjelovali u bit!i na :aurijakovu polju na strani Rimljana.
?redinje vlasti u poe!ima nije bilo) ve5 je teritorij bio podijeljen na oblasti. :eutim) u
jednoj od tih oblasti na prijestolje je doao 'lodvig @iz dinastije :erovingaA /41. godine i
zavladao je svim <ran!ima. Pokorio je 6lamane i Ripuarske <ranke. C bit!i kod 3ouillea 5,0.
g. pobijedio je 3izigote. 'lodvig se pokrstio zahvaljuju5i svojoj pobjedi nad 6lamanima & od
svih germanskih kraljeva postao je prvi pravovjerni kr5anin. Cskoro su i ostali <ran!i
slijedili njegov primjer. -bog toga su dobili podrku biskupa u Ealiji) a 'lodvig je od
bizantskog !ara 6nastazija dobio titulu konzula.
511. godine 'lodviga nasljeuju etvori!a sinova) to je uzrokovalo velike borbe za
premo5. ;ek je 'lodvigov najmlai sin 'lotar 554. g. ponovno ujedinio kraljevstvo. Csprkos
neslaganjima oko podjele zemlje meu 'lodvigovim sinovima) nikada se nije izgubio ni
komadi5 =ranakog teritorija. Nak su uspjeli sebi podvr5i Furgundsko 'raljevstvo 5+/. g.
Razlog tolikog uspjeha leBi u injeni!i da su <ran!i imali podrku pape) stalni izvor ratnika iz
1
njihove prvotne postojbine u Eermaniji) a i drBava je bila podijeljena izmeu vie vladara pa
se njome moglo e=ikasnije upravljati.
Nositelj lokalne vlasti u <ranakoj je bio gro= & comes ija je zada5a bila predvoditi
ratnike naseljene na svom podruju) suditi i sakupljati poreze. Podruje jedne gro=ovije
odgovaralo je podruju rimske civitas) a u Eermaniji podruju na kojem je Bivjelo jedno
pleme. 3ie se gro=ovija ujedinjavalo u vojvodstvo) naje5e u vrijeme rata. Nakon 1,,. g.
mo5 gro=ova) vojvoda i veleposjednika bila je ve5a od kraljeve.
3last oko kralja bila je neorganizirana. Ninili su je lanovi kraljevske svite koji su
nakon odraene sluBbe slani u pogranine provin!ije gdje su postavljani kao gro=ovi. *omes
stabuli ili lavni konjuar postao je vojni zapovjednik) maral ili #otkiva takoer.
Najznaajniji je bio maiordomus ili lavni %vorski slua koji je postao naelnik palae i
mijenjao je kralja u sluaju odsutnosti. ?vi su slobodni ljudi bili duBni i5i u rat o svom troku.
'ako je sredinja vlast bila neorganizirana nije trebala puno nov!a. -bog toga su se porezi
prestali prikupljati do kraja 0. st.
Ctje!aj Rima nije bio prevelik) iako je ve5ina stanovnitva Ealije bila galorimska. ;u
su osta!i senatorske aristokra!ije uspjeli ouvati svoje zemljoposjede i rimski nain Bivota.
Ealorimljani su takoer zaposjedali i gradove. -a vrijeme :erovinga poinju propadati &
biskup postaje najutje!ajniji ovjek u gradu. Najve5i preBitak antike je sustav villa &
zemljoposjeda u vlasnitvu senatorske aristokra!ije. Druga stvar koja je opstala je rimsko
pravo & svi su se odnosi meu Rimljanima regulirali prema rimskom pravu. Eermani su se po
doseljenju ravnali po obiajnom pravu. Nakon vremena obiajno pravo se poinje popisivati
po uzoru na rimsko. -a razliku od antike politike organiza!ije koja je nestala) !rkvena je
preBivjela seobu naroda & to je bila jedina institu!ija koja je kod barbarskih kraljeva izazivala
strahopotovanje i koja bila posrednik izmeu galorimskog stanovnitva i germanskog kralja.
*rkva je nametnula latinski jezik i sluBbenoj koresponden!iji) ali i obinom puku. >atinski
koji je govorio puk naziva se vulgarnim i on je s vremenom potisnuo germanske dijalekte.
*rkva je u svom djelokrugu imala i kole u kojima se predavalo po naelu sedam slobodnih
vjetina.
? vremenom su ova preBivjela obiljeBja antike nestajala) a germanski obiaji
prevladali. to se tie sudstva) vjerovalo se da Fog ne moBe dopustiti da strana koja se bori za
pravednu stvar izgubi parni!u) pa se od okrivljenog traBilo da dokaBe svoju nevinost. ;o se
radilo jednostavnom prisegom na nevinost ako je optuBenik bio odlina roda) kompurga!ijom)
tj. prisegom drugih ljudi koji su smatrali da optuBeni nije kriv) a naje5e boBjim sudom ili
=izikim kunjama. Poseban oblik boBjeg suda bio je dvoboj. Pravda bi bila na strani onoga
tko bi pobijedio. 6ko je optuBenik ubio ili ranio nekoga) kazna je bila novana) a visina joj je
ovisila o teBini ozljede. 9dteta za ubojstvo se zvala /erel%) a visina je ovisila o drutvenom
statusu Brtve.
Premda su Ealorimljani bili u podreenom poloBaju) za vrijeme :erovinga to se
poinje mijenjati) tako da je i majordom bio Ealorimljanin. Razlike su se smanjivale i zbog
mijeanih brakova.
*rkva u germanskim kraljevstvima
*rkva je u barbarskim drutvima -apada bila jedini imbenik koji je nastojao zadrBati
jedinstvo *arstva. Postala je neovisna politika sila) najve5i zemljoposjednik i sredite
naobrazbe i umjetnikoj stvaranja.
;ijekom vremena) razni su vladari imali manje ili ve5e utje!aje na *rkvu. 9strogot
;eodorik je imenovao jednog papu. Fizantski !ar 2ustinijan imao je od svih !areva najve5u
mo5 nad *rkvom. Fiskupima je davao velike ovlasti) a sve5enstvu privilegije. Rimski biskup
je morao imati potvrdu !ara za svoje imenovanje. C samom Rimu papa je bio najvaBnija
0
osoba. 9sobito se to potvrdilo nakon langobardskih osvajanja kada Fizant nije pruBio nikakvu
zatitu Rimu. ? >angobardima je sklopljen mir i papa je postao vladar Rima) koji je ostao
izoliran od ostatka *arstva. ;o se najvie osjetilo za ponti=ikata pape Ergura (. 3elikog.
Napisao je Mana moralia ili komentar Knjie o 0obu. Njegov najve5i uspjeh je bio mir s
>angobardima 577. g. kojim je sprijeio pljaku Rima. >angobardi su od vremena tog mira
sve vie postajali pravovjerni. Papa je radio na obnavljanju *rkve na -apadu. C tome su mu
pomogli redovni!i & redovnitvo se tijekom 5. i. 1. st. poelo sve brBe iriti. NajvaBniji od
redovnika bio je Fenedikt iz Nursije. kolovao se u Rimu) gdje se zgrozio nad iskvareno5u
grada. -bog toga je odluio Bivjeti pustinjakim Bivotom. ProBivio je + godine u jednoj pe5ini)
gdje su se oko njega poeli skupljati sljedbeni!i. -atim je otiao u :onte *assino gdje je
osnovao samostan. ?tvorena je Regula sv. Fenedikta koja je zasnovana na pravilu ora et
labora & moli se i ra%i i tri redovnika zavjeta & siromatvo) poslunost i krepost. Redovni!i
nisu imali osobnu imovinu. 3aBnost samostana & irili su naobrazbu) pruBali utoite najniBim
slojevima drutva) akumulirali imovinu) irili kr5anstvo. irenja kr5anstva od strane
redovnika najbolje se vidi na primjeru #ngleske. ;amo su Bivjeli 6ngli i ?asi koji su bili
pogani. (rsku je pokrstio sv. Patrik) a kotsku misionari iz (rske. Pokrtavanja #ngleske
preputeno je opatu 6ugustinu i njegovim redovni!ima. :isija je bila uspjena & 6ugustin je
postavljen za nadbiskupa sa sjeditem u *anterburOju) a opat Paulin je postao prvi nadbiskup
Porka. Najve5i otpor kr5anstvu su pruBali na sjeveru #ngleske) u Nortumbriji) ali i on je
uskoro slomljen tako da je ve5i dio #ngleske bio pokrten do 0. st. Na sinodu u LhitbOju 11/.
g. razrjeavalo se pitanje ho5e li *rkva u #ngleskoj prihvatiti rimsko vrhovnitvo ili 5e ostati
izolirana. Pobijedio je Rim) pa je za !anterburOjskog nadbiskupa odabran ;eodor koji je
uvrstio englesku !rkvenu organiza!iju.
Prijetnju Rimskoj !rkvi su predstavljali irski misionari & oni su uz prihva5enje
kr5anstva ouvali i mnoga znanja iz antike. Primjer takvog obrazovanog misionara je
'olumban. 9n je sa svojim propovjedni!ima osnovao samostane po <ranakoj) a naklonost je
pronaao i kod 6lamana i >angobarda. Nije slijedio Regulu sv. Fenedikta) ve5 svoja stroBa
pravila.
Poe!i oblikovanja #urope
;eritorij -R*.a je od +. st. postepeno propadao. Czro!i su bili barbarski prodori)
zastoj trgovine i prometa) zamiranje kulture) gusarenje 3andala po ?redozemlju) pojava 6rapa
koji su prekinuli stare putove ?redozemljem. 2az izmeu -apada i (stoka je bio sve ve5i. Pod
bizantskim je vrhovnitvom jaala 3ene!ija. Eradovi na -apadu slabe zbog nerazvijene
trgovine & oni su sada samo sjedita !rkvene i svjetovne administra!ije.
III. PREOBRAZBA RIMA NA ISTOKU RAANJE BIZANTA
Ranobizantsko razdoblje & od 'onstantina (. do 2ustinijana (. @++,.514.A
Prednost koju je (stok imao pred -apadom jest ouvanje trgovine i gradske privrede.
Er!i i ?irij!i bili su tradi!ionalno dobri trgov!i te imali monopol nad trgovinom luksuznom
robom i dok se -apad mrvio u lokalne jedini!e (stok je pro=itirao od velikog trBita i stoga je
stanovnitvo pla5alo redovitije poreze I !ar je u *arigradu imao ve5e prihode i bolje pla5ao
vojsku nego zapadnorimski !ar u Ravenni.
*ar 'onstantin je 11.5.++1. godine na mjestu nekadanje kolonije Fizantij)
inaugurirao novu prijestolni!u *arigrad. (zgraen je na poluotoku% s jedne strane ga je titio
4
zaljev -latni Rog) a :ramorno more i Fospor @kljuna toka povezivanja #urope i 6zijeA s
druge strane a s kopna je bio pristupaan samo sa sjeverozapadne strane.
C doba 'onstantina a potom ;eodozija ((. @/,4./5,A podignut je trostruki red zidina.
?pajanjem elemenata rimskog drBavnog ureenja) grke @helenistikeA kulture i kr5anstva
nastala je drBavna tvorba koju nazivamo Fizantskim *arstvom a do toga je dolo pomi!anjem
teBita Rimskog *arstva na (stok izazvanog velikom krizom +. stolje5a. C /. stolje5u dolazi
do masovnog pokrtavanja i premjetanja prijestolni!e iz Rima na Fospor.
Neuspjeh 2ustinijanova projekta obnove jedinstvenog Rimskog *arstva
Nakon propasti -R*.a) Fizantsko *arstvo se i dalje naziva Rimsko *arstvo &
Romania) a stanovni!i Rimljani & Romeji. C doba 2ustinijana (. @580.515.A prvi put nakon
propasti -R* inilo se da se ono moBe obnoviti u starom sjaju i obujmu.
514. godine na vlast dolazi 2ustin (. Njega nasljeuje ne5ak 580. 2ustinijan (. koji pokre5e niz
ratova za obnovu% aA Perzijsko *arstvo) 5+8. sklapa vjeni mir . 5, god.
bA vandalska drBava u sjevernoj 6=ri!i
!A 9strogoti u (taliji @;otila poraBen i ubijen 558.A
dA osvajanje jugoistone Hispanije
2ustinijanova osvajanja nisu uve5avala ve5 rasprivala vojne i =inan!ijske izvore u
*arstvu. Najbolji zapovjedni!i ratovali su na -apadu u vrijeme kada su bili potrebni na istoku
zbog uestalih napada ?asanida . (zlika Perzije je bila nikada pre!izno odreena grani!a. 'ako
su strateki interesi za !ara bili na -apadu protiv Perzijana!a se vodio iskljuivo de=enzivni
rat I ?irija strahovito patila jer je bila esto prekidala trgovina svilom s istoka. Ratovi protiv
Perzije uzrokovali su pove5anje poreza i osiromaili velike trgovake gradove o kojima je
ovisilo bogatstvo Fizantskog *arstva.
>ojalnost istonih provin!ija koja nije dolazila u pitanje u vrijeme germanskih napada
znaajno je oslabila zbog napora koje je nametnula provedba ambi!ioznih 2ustinijanovih
planova. ;o se odnosi na #gipat i ?iriju koji su bili prisiljeni pla5ati velik porez dok su Er!i
sve vie dobivali visoka mjesta u drBavnim sluBbama.
2az je produbljen vjerskim prijeporima) spor je izbio zbog pitanja o 'ristovoj prirodi.
-apadni dijelovi *arstva pristali su uz objanjenje da 'rist ima istodobno ljudsku i boBansku
prirodu. :ono=izitizam) koji je bio radikalna opreka nestorijanizmu @prenaglaavanje
'ristove ljudske prirodeA) nauavao je ideje o praktini jednoj 'ristovoj prirodi. -aetnik je
bio egipatski monah #utih koji je nametnuo nauavanje //7. godine na kon!ilu u #=ezu ali je
ve5 /51. na kon!ilu u HalkedonuK'al!edonu to uenje osueno.
Razlike u shva5anju priroda bile su veoma vaBne jer su ljudi bili spremni prkositi svim
drBavnim vlastima kako bi ouvali svoju vjeru. *ar je na kon!ilu u *arigradu 55+. osudio
neke pronestorijanske spise te samo izazvao sporove a mono=izite nije zadovoljio. Papinstvo
je uz pritiske prihvatilo pravovjernu dogmu ali velik dio stanovnitva #gipta i ?irije nikad nije
osim gornjeg sloja u tim provin!ijama grkoga podrijetla ime je stvorena nova razlika.
?tranke Plavih i -elenih bile su prvotno organiza!ije navijaa na hipodromskim
trkama ali su s vremenom prerasle u svojevrsne stranke i izraBavale narodne teBnje.
-eleni su bili inovniki staleB i bogati trgov!i sa (stoka) mono=izitisti i ostali sektai)
a Plavi grkorimska senatska aristokra!ija i pravovjer!i. Nezadovoljni =iskalnom politikom)
velikim investi!ijama i ratovanjem 5+8. su se zajedniki pobunili a pobuna je nazvana nika
prema lozinki pobunjenika @pobjeujA. 3ojska je napravila veliki pokolj na hipodromu te tako
uguila bunu.
*arigrad i sredinji dijelovi *arstva nisu bili pogoeni ratovima ve5 je !ar u *arigradu
poduzeo graditeljske radove i on je bez konkuren!ije postao najve5i i najmo5niji sredozemni
grad. Podignuta je sv. ?o=ija & sv. :udrosti) daleko najve5a kr5anska !rkva do !rkve ?v.
7
Petra u Rimu. Drugi veliki spomenik 2ustinijanova vremena bila je kodi=ika!ija rimskoga
prava koja je ostvarena u zbir!i *or#us "uris *ivilis. -akone je sabrao pravnik ;ribonijan.
9d 2ustinijanove smrti @515A do Heraklija @11,A%
I 2ustin ((. @515.504.A & odbio pla5ati danak 6varima u Panonskoj nizini i
Perzijan!imaQ ouvao bogatstvo u rizni!i ali izloBio *rastvo opasnostima
I ;iberije ((. & ukinuo neke poreze) odluio pla5ati 6varima a napao Perzijan!e.
Pohod je vodio :aurikije na istonoj grani!i a u meuvremenu su 6vari 548. zauzeli kljunu
utvrdu na sjeveroistoku *arstva & ?irmij @?rijemska :itrovi!aA pa su ?laveni nagrnuli na
prostor juBno od ?ave i Dunava.
I :aurikije & epoha velikih uspjeha protiv Perzije) !arstvo dobilo bogatu 6rmeniju.
>angobardi provaljuju u (taliju 514. pa :aurikije re=ormira upravni sustav & !ivilnu i vojnu
vlast objedinjuje u rukama egzarha ili vojnog zapovjednika kako bi se dotina pokrajina bolje
branila jednog alje u Ravennu a drugog u 'artagu.
Eodine 1,8. bizant potisnuo 6svare i ?lavene sjeverno od Dunava ali je !ar napravio dvije
greke 1Aumjesto da ide u pohode sa vojskom) ostao je u *arigradu i smanjio im
pla5u
8A naredio im da prezime na nesigurnom i klimatski nepovoljnom terenu sjeverno od
Dunava. ;o je bio motiv za pobunu. Na vlast doao niBi asnik
I <oka @1,8.11,.A & kriza dosegnula vrhuna!. Perzijski !ar Hozroje pokrenuo vojsku
na *arstvo) dunavski se limes uruio pa su 6vari i ?lavenu uli) zavladala epidemija kuga.
I Heraklije @11,.1/1.A & sin kartakog egzarha) stigao =lotom iz 6=rike da bi okonao
<okinu strahovladu. <okinom smr5u zavrila ranobizantska epoha. Poela je povijest
srednjovjekovnog grkoga !arstva.
(slam i arapska osvajanja
6rapi su ?emiti) bliski Jidovima i ?irij!ima te Fabilon!ima i <enianima. Potkraj 1. i
0. stolje5a oni su beduini ili nomadi te Bive od napasanja stoke. Cz *rveno more postojali su
gradovi gdje su se iskr!avali trgov!i koji su se bojali ploviti *rvenim morem te su iz tih
juBnoarapskih luka kretali prema Rimskom *arstvu. ;i su putovi nekada bili vaBni tako da se
tu razvila napredna !iviliza!ija. 'ada je Rim u 1. st. prije nove ere) zauzeo #gipat trgov!i iz
(ndije su robu iskr!avali vie na zapadnoj nego na istonoj) arapskoj obali *rvenog mora pa
su se u krizi koja je nastupila u 0. st. mnogi vratili nomadskom Bivotu.
DuB !rvenomorske obale i na krajnjem sjeveru postojala su kraljevstva na niskom
stupnju organiziranosti) a beduinska drutva u unutranjosti 6rapskog poluotoka Bivjela su po
drutvenim obras!ima koja je !ivilizirano ?redozemlje ve5 odavno zaboravilo% vie Bena)
osve5ivanje prolivene krvi) slaba i prekobrojna dje!a ubijana) stotine boBanstava. No bilo je i
zajednikih vjerskih rituala% tri sveta mjese!a @prekid rata) sajmovi i sveanostiA) vjerski
!entar bila je :eka & vaBno trgovako sredite blizu !rvenomorske obale gdje se nalazila
bogomolja Raba u kojoj su bili razni idoli kao i 'ristova slika te !rni meteorit.
:uhamed je roen 501. Fio je pastir) oBenio udovi!u HadidBu i stekao drutveni
poloBaj i bogatstvo. (mao je greve koji su tumaeni kao sveti transovi . imao je viziju da mu
je stigao arhaneo Eabrijel @DBebrailA i naredio mu da progovori kao FoBji prorok.
'ako su ga u poetku zajedno sa sljedbeni!ima progonili pobjegao je 188. u 2atrib koji
je preimenovan u :edinet.en.Nabi) odnosno Prorokov Erad) a danas se zove :edina. Njegov
bijeg ili hidBra oznauje poetak muslimanske ere.
:edina je bila sredite 6rapa koji su prihvatili Bidovsku vjeru pa je manje bila
neraspoloBena prema monoteizmu negoli u :eki. -a vrijeme boravka u :edini pobjeivao je
u nekim sporadinim borbama s graanima :eke da bi 1+,. direktno napao grad. 9istio je
'abu od laBnih idola i od poetka je tvrdio da su Raba i !rni kamen osta!i hrama koje je
1,
podigao 6braham i da niz prorokih nasljeivanja) zapoet 6brahamom) zavrava njim
samim. Cmro je 1+8. (za sebe je ostavio zbirku svojih objava Kur1an koju je sakupio i uredio
6bu Fekr 1+/. g.
9snovni vjerski rituali koje je prorok propisao% molitva) post) milodari i hodoa5e.
2ednostavnost islama) nepostojanost =ormalne sve5enike hijerarhije i rituala bili su glavni
razlozi irenja.
Nasljedni!i @kali=iA%
I 6bu Fekr & dovrio ujedinjenje 6rabije.
I 9mar & silovita osvajanja) nalaze se na grani!ama Perzijskog i Fizantskog *arstva
is!rpljenih dugotrajnim ratovanjem i unutarnjim krizama. 6rapi na takav nain izmeu 1+/. i
1+7. osvajaju ?iriju) Palestinu) 6rmeniju i #gipat. (zgradili =lotu te zauzeli *ipar) 'retu i
Rodos. Perzija je osvojena od 1+8. do 1/8. (slam se do polovi!e 0. stolje5a proirio od
;ripolija na zapadu do istonih grani!a Perzije i tada je izbio graanski rat.
I 9sman @1//..151.A & vjerni!i se podijelili u dvije stranke. 9n nije bio toliko
neprijateljski raspoloBen prema stanovnitvu :eke kao prethodni!i pa je optuBen da
=avorizira svoje suplemenike 9mejade koji su bili jako ugledna porodi!a u :eki i u poetku
najBe5i :uhamedovi protivni!i. Nakon to je ubijen na vlast dolazi
I 6lija) :uhamedov ne5ak i posinak za kojeg se sumnjalo da je sudjelovao u uroti pa
je izbila pobuna predvoena 6jom. Cguio ju je) ali je 9smanov roak :uavija podigao
novu i 6lija je ubijen od strane haridBita @ne priznaju vlast kali=aA.
I :uavija & prvi omejadski kali=) premjestio prijestolni!u iz :eke u Damask. Raste
!entraliza!ija) uvedeni redovni porezi a vlast kali=a postala nasljedna.
9ko omejadskog dvora u Damasku razvija se arapska !iviliza!ija.
9d 170. do 0,4. pala je 'artaga pa je itava sjeverna 6=rika @oslabljena podjelom izmeu
bizantske uprave i lokalnog stanovnitvaA) sve do Eibratalskog tjesna!a na zapadu u rukama
muslimana. 3ojska pod vodstvom ;arika @koji je dao Eibraltari imeA je 011. prela tjesna! i
povlastila itav Pirinejski poluotok.
<ranaka drBava nije bila tako dezorganizirana) majordom 'arlo :artel je 0+8. godine
doekao osvajae kod Poitiersa i nikad im vie nije palo na um i5i tako daleko na sjever.
Najve5i udara! osvajakim ambi!ijama muslimana je bila pobuna Ferbera u 6=ri!i koja je
zapadno.sredozemnu vojsku liila najboljih odreda a) u meuvremenu su 'arlo :artel i Pipin
osnaBili <ranaku. Na istoku su muslimani osvojili Fuaharu i ?amarkand te doavi do 'ine
ovladali Putom svile od 'ine do ?redozemlja. ;akoer su osvojili 6=ganistan i dolinu (nda ali
nisu uspjeli svladati Fizantsko *arstvo.
IV. POKUAJ OBNOVE U DOBA PIPINA MALOG I KARLA
VELIKOG
9d :erovinga do Pipina :alog
C 0. stolje5u <ranako je 'raljevstvo slabilo i propadalo kao i ostala germanska
kraljevstva. :ajordom) osoba koja je kontrolirala kraljevsku upravu) promi!ao je interese
plemstva te nije htio ni mogao ouvati mo5 !entralne vlasti. Pogranini teritoriji poput
Easkonje i Favarske postali su neovisni.
<ranaku su izvukli pripadni!i jedne obitelji koji su uspjeli zadobiti nasljedno pravo
nad poloBajem majordoma. Prvo od tih velikih majordoma bio je Pipin. 9n je prvo bio
majordom 6ustrazije @?( <ran!uska i ?- NjemakaA a 140. je postao majordom Neustrije te
je ovladao itavom drBavom. -animalo ga je pokrtavanje germanskih pogana koji su
11
ugroBavali istone grani!e) to su bili <rizi) narod na sjeveru koji se bavio gusarstvom. ?tvorio
je temelje suradnje sa *rkvom jer je bio uvjeren da <rige ne moBe pokoriti ukoliko ih ne
pokrsti. Cmro je 01/. a naslijedio ga je nezakoniti sin 'arlo :artel @Neki5A te 010. pokorio
pobunjenu Neustriju. Ponovo je pokorio 6ustriju Favarsku i vapsku te obranio zemlju od
muslimana 0+8. kod Poitiersa. Poti!ao je djelovanje misionara i re=ormatora.
NajvaBniji od misionara bio je 6nglosas Lin=rith kojemu je monako ime bilo
Foni=a!ije. -adatak mu je bio re=ormirati =ranaki !rkvu i podvrgnuti je sredinjoj vlasti u
Rimu. Posjekao je 9dinov hrast nedaleko <ritzlara i od tog drveta sagradio kapeli!u te je
promaknut iz biskupa u nadbiskupa.
Protjerao je irske redovnike jer se nisu htjeli prilagoditi nj zahtjevima) doveo
benediktin!e koji su osnovali samostan <uldu) bavio se iskvarenim =ranakim klerom i
napokon je rimsko vrhovnitvo prihva5eno. 9pet se vratio pokrtavanju pa su ga ubili 05/K5.
poganski <rizi.
?talna pomo5 koju su 'arlo i njegovi sinovi davali Foni=a!iju dovela je do toga da je
*rkva dozvoljavala upotrebu svoje imovine za sekularne namjene. ;ako je oduzeo *rkvi
zemlju i raspodijelio je svojim ljudima da bi podigao dovoljan broj konjanika za obranu od
muslimana. *rkva je nominalno ostala vlasnik zemlje i primala rentu.
'ada je 'arlo :artel umro 0/1. godine naslijedila su ga dva sina . Pipin :ali i
'arloman. 9ni su kao majordomi vladali) a krunu dali nasljedniku merovinke loze Hilderiku
ije je ime davalo legitimnu vlast stvarnim vladarima. 'ada su skrili pobunu tre5eg brata
'arloman se povukao u samostan. Hilderik je svrnut2 obrijan i #oslan u samostan. Pipin je
postao =ranaki kralj) prvi iz dinastije 'arolinga.
Pipin :ali i 'arlo 3eliki
Fliske veze papinstva i <ranakog 'raljevstva prerasle su nakon Pipinove krunidbe u
politiki savez.
Eodine 051. >angobardi su osvojili Ravennu ime je nestao Ravennski egzarhat pa su
>angobardi zaprijetili samom Rimu. Papa ?tjepan ((. je 05/. otiao u <ranaku kako bi od
Pipina zatraBio pomo5. Pomazao je kraljevsku obitelj poput kraljeva iz (zraela) zabranio
<ran!ima uz prijetnju ekskomunika!ije izaberu kralja iz druge dinastije te Pipinu i sinovima
podario titule rimski, #atricija. ?lijedi glasovita Pipinova dona!ija I kljuevi gradova koje
su >angobardi osvojili su sveano odneseni u Rim i stavljeni na grob ?v. Petra kao dar.
(stjerao je 057. ?ara!ene iz Narbonne) podvrgnuo 6kvitaniju) ?asku u pohodima 05+. i 054.
godine.
Pipin je umro 014. godine a naslijedili su ga 'arlo i 'arloman koji su podijelili
'raljevstvo. 'arloman je nakon dvije godine tajanstveno umro) a 'arlova drBava dosegnula
vrhuna! i zaposjela teritorij od ?jevernog mora do ?redozemlja i od Pirineja do Panonije.
*rkva ga je kanonizirala te mu se pripisuje sreivanje kr5anskih poslova s abasidskim
kali=om u 2eruzalemu i ?vetoj -emlji. Njegov pokuaj stvaranja dinastikog braka s
bizantskom !ari!om (renom 4,8. godine bit 5e simbol nedostignutog jedinstva -apada i
(stoka #urope.
Pipinova udovi!a je 'arla 3elikog oBenila Deziderijevom k5eri) no on je izazvao
'arlov bijes kada je zauzeo gradove koji su otprije pripadali Pipinu i ugostio 'arlomanovu
udovi!u koja se nadala ostavtini. 'arlo je u dva pohoda svladao sjevernu (taliju) poslao
Deziderija u samostan te se 00/. proglasio kraljem <ranaka i >angobarda.
Najve5i 'arlov osvajaki pohod bilo je pokoravanje ?asa na dijelu ?- Njemake. Rat
je trajao od 088. do 4,/. ?asi su redovito krili prisege vjernosti i dizali nove ustanke te
protjerivali katolike misionare. 'arlo je 045. objavio Ka#itular o saskim krajevima u kojem
se predviene najstroBe kazne za svaki pokuaj neposlunosti. -akon je ublaBen kada su ?asi
18
odvratili na nj nizom ustanaka. 'arlo 044. poveo vojsku niz Dunav i smijenio bavarskog
vojvodu ;asila) pobijedio 6vare izmeu 071. i 071. god te osvojio nj prijestolni!u Ring) 077.
godine =ranaki odred dospio do ;rsata. (stonu grani!u protegnuo od Faltika do 2adrana te
duB nje osnivao niz teritorija s posebnom vojnikom organiza!ijom.marke iliti markgro=ovije.
'ada je 05,. propao 9mejadski 'ali=at u Damasku jedini preBivjeli aln obitelji 6bd.
el.Rahman) pobjegao u 'ordobu gdje je vladao kao emirQ 'arlo je Belio zauzeti prostor od
rijeke #bro do Pirineja ali je pohod propao 004.) odredi su se povukli a napali i unitili su ih
kr5anski Faski. 9tada je njegova politika strogo de=enzivna pa je osvojio 4,1. Far!elonu da
bi si osigurao dovoljno iroko podruje za organiza!iju marke.
Na FoBi5 4,,.te okrunio ga je >eon (((. u !rkvi ?v. Petra u Rimu) 'arlo kao nije znao da 5e se
to dogoditi. ;eoretski >eon (((. nije imao nikakvog prava da nekog uvede u !arsko
dostojanstvo) a ni 'arlo da takvu ast prihvati) ako se pri tome ne rauna =alsi=i!irani
dokument tzv. Konstantinova %arovnica po kojoj je !ar 'onstantin preselivi prijestolni!u iz
Rima iz *arigrada prepustio papinstvu svjetovnu vlast na -apadu.
'runidba 'arla 3elikog je pogodila interese Fizantskog *arstva koje je 'arlovo
uzdizanje u !arsko dostojanstvo smatralo uzurpa!ijom. Potkraj 4,,.te dolo je do toga da
otada postoje dva !arstva. Razlaz (stoka i -apada koji se davno nagovjetavao i koji se jasno
iskazao u vrijeme ikonoklastike krize doao je do izraza i u politikoj s=eri. 'r5anski se
svijet raspao na dva dijela i u kulturnom i u jezinom i u etnikom smislu.
C 6a!henu 418. godine sklopljen mirovni ugovor izmeu <ranakog i Fizantskog
*arstva) po kojem je Fizantu priznato vrhovnitvo nad podrujem 3ene!ije i primorskim
dijelovima Dalma!ije) a 'arlu je zauzvrat priznata !arska titula) ali samo kao !ara <ranaka ne
i zapadnorimskoga. DrBava mu je stvorena na snazi kopnene vojske) on ima tri =unk!ije%
zapovijeda vojskom) vrhovni je suda! i titi tvrtku) nije se smatralo da ima apsolutnu vlast.
Najvie se pribliBio !arskoj legislaturi sudskim re=ormama i izvanrednim mjerama kao
kapitulari% niz odluka !arskim sluBbeni!ima) a to su bili% komornik @dvor i !arska blagajnaA
senealKmajordo @hrana i posjedi za proizvodnjuA) peharnik @podrum i vinogradiA)
maralKkonstabl @ tale i vlast na d vojskomA) kapelanKkan!elar @skriptorijA. -astupni!i
sredinje vlasti u pokrajinama su gro=ovi) imaju sudsku) vojnu) =inan!ijsku i drugu izvrnu
vlast.
CzduB grani!a ve5a podruja povjeravaju se markgro=ovima ili vojvodama) to su bili
=ranaki plemi5i koji su dobivali uz posjed i dio prihoda s posjeda.
?lao je laike i klerike kao inspektore @missi ili missi %ominiciA u pokrajine prema kapitularu iz
4,8. godine. *arstvo je bilo podijeljeno na administrativne jedini!e u koje su svake godine
slani po dvoji!a missi) jedan laik i jedan klerik. ;ako je !ar pomo5u missi mogao ostvarivati
vlast nad gro=ovima.
Postupno se obveza odlaska svakog slobodnjaka u vojsku pretvorila u obvezu odlaska
samo bogatih zemljoposjednika jer siromasi nisu mogli naputati imanja @slali su u poetku
samo jednog predstavnikaA a onda su se oni povezali sa gro=ovima zbog zatite i tako je
stvorena privatna konjanika pratnja te se s vremenom daju dozvole svima da u vojsku dolaze
u odredu koji predvodi njihov gospodar. <inan!iranje konji!e je rijeeno na raun *rkve%
'arlo daje svojim najpouzdanijim sljedbeni!ima !rkvene zemlje kao bene=i!ije na doBivotno
uBivanje tj. kao nagradu za sluBbu. C drugoj polovi!i 4. st.) svi velikodostojni!i sebi
osiguravaju odred vjernih konjanika.
3cabini . posebni su!i koji odreuju koji zakon valja primijeniti u odreenom sluaju.
?udovanje i vojska se zasnivaju na besplatnom radu pojedin!a Neposrednim rekvizi!ijama
odrBavaju se javni radovi) smjetanje inovnika i prijevoz ljudi i robe a posredni poraz pla5ali
su pokoreni narodi dok je op5i porez pla5an u vidu dara ili priloga od velikodostojnika koji ga
je pak dobio od seljaka. 3elik dio 'arlovih prihoda ostvarivao se na njegovim vlastitim
1+
posjedima jer je on bio najve5i zemljoposjednik) ova strana !areve aktivnosti poznata je iz
njegova Ka#itularima o selima.
(zbori biskupa bili su pod !arevom kontrolom) *rkva je imala velike koristi od !areve
dodjele posjeda. 3ladar bi im) jo od vremena :erovinga) jamio i imunitet od gro=ova ili
druge svjetovne vlasti. Do 7. stolje5a prelati su tako postali i pravi posjedni!i.
;rgovina je bila u opadanju) Bivjelo se samo od poljoprivrede. Postojala su dva sloja
1Azemljoposjedni!i.!rkveni ili laiki) 8Aneslobodno ili poluslobodno seljatvo. Nije bilo
mjesta za trgov!e koji obino Bive u gradovimaQ trgovina se svela na sitne poslove na seoskoj
trBni!i. ?vaka regija je imala vlastiti nova! to je pokazatelj da je stanovnitvo prisiljeno vriti
male transak!ije na malom prostoru jer je kronino siromano. Pristizali su lutaju5i trgov!i sa
(stoka zvani ?irij!i koji donose samo luksuzne proizvode koje kupuju samo iznimno bogati.
'arlovo vrijeme nije donijelo nikakav ekonomski boljitak.
'arolinka renesansa
'arlo je zasluBan za poti!anje obnove i razvoja nauavanja i uenosti to se u
historiogra=iji naziva karolinka renesansa. Poti!aj za takvu obnovu stigao je s britanskih
otoka. (talija je jo od vremena pape Ergura (. padala u sve dublju krizu) panjolsku su
osvojili muslimani) a samo je meu (r!ima i 6nglosasima vladala latinska uenost. C
<ranaku su kasnije krenuli glasoviti misionari sv. 'olumban i sv. Foni=a!ije.
'ulturna dekaden!ija bila je na vrhu u merovinko doba) odnos !rkvenih ota!a prema
uenosti bio je pragmatian) oni su inzistirali na mistinosti) potrebi vjerovanja) preobra5enju
poganih i irenju istine o 'ristovoj objavi.
Fenediktinski samostan nije bio obrazovna institu!ija) jer se u njemu vodio vjerski
Bivot i povezivao sa svakodnevnim poslovima.
?vjetovno sve5enstvo je bilo preputeno samo sebi a biskupi su bili svjetovnja!i i
neznali!e. 9ni izuzetni sve5eni!i poput Foni=a!ija troili su energiju pokrtavaju5i poganske
zemlje. 'arlo je Belio iskorijeniti postoje5e stanje. ?tvorio je poznatu kolu u palai te je iz
Nortumbrije doveo 6lkuina da joj bude na elu. C 6a!henu je privukao uitelje sa svih strana%
6nglosase) (r!e) (talike) Hispan!e te <ranke iz <ranake i Eermanije. 6lkuinova djela nisu
predstavljala nita posebno & sastojala su se uglavnom od dijaloga o slobodnim vjetinama i
komentara &iblije. Drugi istaknuti uenjak bio je #inhard) autor 4ivoto#isa Karla Veliko.
#inhard se izdvajao iz okoline idejom da je literatura neto vie od praktine potrebe za
irenjem vjere. -a nas je najznaajniji (van ?kot #ri@uAgena) (ra! koji sredinom 7,. stolje5a
stiBe u <ranaku. Elavno djelo O #o%jeli #riro%e pisano je u obliku dijaloga te ujedinjuje
neoplatonistika i kr5anska shva5anja u jedan =ilozo=sko.teoloko sustav.
-a karolinke epohe utemeljen je i suvremeni sustav pisanja. Pisalo se manjim
slovima i stiskalo ih jedno uz drugo) sve je ira uporaba minuskule. C 4. stolje5u postoji
nekoliko vrsto oblikovanih minuskula% irska) vizigotska i beneventana.
(zvan uskog polja latinske naobrazbe karolinka renesansa nije postojala. 'njiBevnost
na narodnom jeziku jo nije stvorena osim u obliku junakih pjesama koje su pjevali putuju5i
svirai. Poslije tzv. lije#i, umjetnosti) sauvan je samo jedan vaBan karolinki spomenik .
izuzetno lijepa bazilika koju je 'arlo sagradio u 6a!henu.
Razlika izmeu autohtonog rimskoga i novodoseljenog barbarskog @germanskog i
slavenskogA stanovnitva je nestala. ?tare plemenske zakone zamijenili su !arski kapitulari.
*rkva je znaajno ojaala pokrtavanjem.
Pomorska sila ?redozemlja% 3ene!ija
1/
3ene!ija je jedina nastala u vrijeme kada je zapadno.rimsko !arstvo nestajalo ili je ve5
nestalo. ?tanovnitvo joj je bilo sa dolina rijeke Po koji su se doselili nakon prodora Huna u
(taliju polovinom 5. stolje5a) te se pove5avalo dolaskom >angobarda 514. godine.
Prvi izabrani duBd bio je 9rso) izabran 080. kao simbol otpora bizantskom
suverenitetu. Njega su naslijedili bizantski sluBbeni!i sve do 051. kada je nestao Ravenski
egzarhat.
Poetkom 7. stolje5a duBd 9delerije) njegov brata Feato sklopili su savez s <ran!ima i
stavili se pod vrhovnitvo talijanskog kralja Pipina kako bi izmaknuli bizantskom
suverenitetu. (ako je =ranako.bizantski sporazum iz 418. godine jamio 3ene!iji politiku i
pravnu neovisnost o <ranakom *arstvu) on nije potvrdio stvarnu vlast Fizantskog *arstva.
3ene!ija jaa do kraja 11. stolje5a kao neovisna republika) te zaposjeda podruja na
istono.jadranskoj obali i duB pomorskog puta prema (stoku) pa i na >evantu.
V. PROPAST KAROLINKOG CARSTVA
Nasljedni!i 'arla 3elikog
Nakon 'arlove smrti) *arstvo je bilo suoeno s tekim problemima. :uslimanska
osvajanja uinila su plovidbu ?redozemljem opasnom) te bitno smanjile dotok robe s (stoka)
koja je dodatno smanjila trgovinu robe na -apadu. 3eleposjedni!i su bili protiv jaanja
sredinje vlasti) a itava vlast je bila ovisna o njihovoj podr!i. 9ni su nadzirali sudove) bili
prevladavaju5i element u vojs!i) te je iz tog sloja dolazila ve5inom gro=ova i biskupa. :o5
gro=ova se morala posebno nadzirati) jer su vrili pritisak na !areve izaslanike te ih je samo
snaBan vladar mogao kontrolirati. Navedeni problemi) zajedno sa dezintegra!ijom *arstva)
odnosno anarhijom koja je svela na lokalnu ili u najboljem sluaju na regionalnu razinu vlasti
nije se dala zaustaviti) a novi val barbara je dodatno oteBao =unk!ioniranje sredinje vlasti.
>udovik PoboBni je bio 'arlov nasljednik. -a oeva vladanja je postao kralj
6kvitanije. 'ad je doao na prijestolje) otpustio je sve oeve savjetnike koji su vodili
nemoralan Bivot te je tako u samom poetku neki mo5ni!i se udaljili od njega. Fio je to
zaetak opozi!ije sredinjoj vlasti. >udovika je za!ario papa te tako promi!ao tezu da *rkva
izabire) postavlja i svrgava !areveQ dok je 'arlova namjera bila da se sam okruni za !ara)
Bele5i da se odupre takvom stavu.
>udovikovo preveliko uvaBavanje *rkve je oslabilo njegov !arski autoritet) ali su
glavni problemi uruavanja bili u obitelji. Naime) >udovik je pokuavao odabrati svog
nasljednika tako da nitko ne bude nezadovoljan. >udovik je imao tri sina & >otara) Pipina i
>udviga. Pokuao je svakom sinu odijeliti dio kraljevstva) ali tako da to ipak bude jedinstveno
*arstvo. Pipin je dobio 6kvitaniju) a >udvig Favarsku) dok je >otara kao najstarijeg sina
proglasio suvladarom. >otar je trebao biti !ar te je bilo predvieno da on nadgleda vladavinu
svoje bra5e. Prvi koji je bio nezadovoljan takvom odlukom je bio Fernard) >udovikov ne5ak i
'arlov unuk) ali je njegova pobuna bila brzo uguena.
Nakon suprugine smrti) >udovik se oBenio 2uditom koja mu je ubrzo rodila sina 'arla)
te je molila !ara da i njemu podari dio zemlje. Razmiri!e su rasle i zbog nezadovoljstva
odabira >otara unutar obitelji te su svae prerasle u graanske ratove. -a vrijeme tih
nesuglasi!a jaalo je plemstvo. Nakon Pipinove smrti) >udovik se obratio >otaru) poto je
drBao >udviga u nemilosti) te mu ponudio ispriku i polovi!u kraljevstva ukoliko bi zatitio
mlaeg 'arla i pomogao mu da zadrBi drugu polovi!u. >otar je prihvatio ponudu.
Nakon >udovikove smrti) >otar je zahtijevao vlast nad !ijelim kraljevstvom pozivaju5i
se na sporazum iz 410. koji mu je jamio titulu !ara. 'arlo @RelaviA mu se suprotstavio i
povezao se sa polubratom) >udvigom Favarskim. ;ako je poeo Srat troji!e bra5eT. Plemstvo
15
je imalo namjeru izvu5i to vie ustupaka) ali ne dopustiti pobjedu ni s jedne strane. 2edina
velika bitka) ona u <onteoO.de.PuisaOe 4/1. godine) zavrila je bez pobjednika iako su obje
strane potom davale umnogome pretjerane in=orma!ije o protivnikim gubi!ima) ali nema
potvrde da se radilo o tolikim Brtvama.
Cbrzo nakon te bitke) 'arlo i >udvig su se razili ali su shvatili da su odvojeni
nemo5ni protiv >otara. 4/8. godine u ?trasbourgu su obnovili savez. Dali su jedan drugom
javni govorni zavjet) na =ran!uskom i njemakom.
-ajednika zakletva je prisilila >otara da se povue u (taliju) a potom da se dogovori s
bra5om. 4/+. bra5a su potpisala sporazum u 3erdunu & >otar je zadrBao !arski naslov)
podruje od u5a Rajne u ?jeverno more sve do Rima na jugu) na zapadu do Rhone i Rajne na
istokuQ >udvig Favarski @NjemakiA je dobio gotovo sve zemlje istono od RajneQ a 'arlo
Relavi zapadni dio nekadanje drBave.
>otarevo je 'raljevstvo bilo slabo) pa ga je podjela meu sinovima ubrzo dovela do
propasti. 455. je podijelio 'raljevstvo izmeu svoja tri sina% najstariji >udovik ((. je dobio
(taliju i !arsku titulu @ali za vrijeme njegove vladavine) naslov je izgubio svaku =aktinu
vrijednostAQ 'arlo je dobio podruje izmeu 6lpe i rijeke Rhone @podruje koje 5e kasnije
postati kraljevstvo FurgundijeAQ dok je >otar dobio sjevernije zemlje @>otarevo 'raljevstvo)
>otaringija ili >orraineA. ?porazumom 40,. u :ersenu) kraljevstvo je podijeljeno izmeu
'arla R. i >udvig Nj. Nakon smrti !ara >udovika ((.) 'arlo R. i >udvig Nj. su se opet poeli
natezati) ali je 'arlo prvi stigao do Rima i tamo se okrunio na FoBi5 405. te se vratio u svoju
<ran!usku ostavivi (taliju njenoj sudbini.
Do 44/. godine) bila su samo dva legitimna nasljednika 'arla Relavog i >udviga
Njemakog% 'arlo Debeli . sin >udvika Nj.) te 'arlo Fezazleni & unuk 'arla Relavog. 'arlo
Debeli je ve5 imao titulu njemakog kralja kad ga je plemstvo odluilo prihvatiti za svog
vladara) te je za !ara bio okrunjen 441.) a svrgnut 440. godine. Plemstvo koje je tada bilo
veoma mo5no) stvorilo je nove kraljevske dinastije) jer je loza 'arolinga izumrla s Debelim.
Nove barbarske provale
<ranako plemstvo je za razliku od kr5anskih ideala) koji su stalno napominjali
jedinstvo) bili veoma nelojalni. *rkva je bila zgroBena svim tim razmiri!ama i graanskim
ratovima jer nije mogla =unk!ionirati na prostoru koji je bio razdijeljen. *rkva se Bestoko
borila za jedinstvo. Poti!ali su 'arolinge da se zavjetuju kako 5e vladati u miru. *rkva nije
mogla napustiti 'arolinge) jer s druge strane =eudal!i nisu imali uop5e razumijevanja za
jedinstvo velike drBave.
:oBda bi i *arstvo i dulje potrajalo da nije bilo barbarskih provala. Poele su u prvim
desetlje5ima 7. st. i trajale vie od stotinu godina. Farbari su ponajprije bili zainteresirani za
pljaku) a potom za naseljavanje. -bog njihove brzine) 'arolinzi su bili bespomo5ni. -atita
se osnovala na lokalnoj obrani od mo5nika koji su titili svoje posjede te tako stvarali temelje
za =eudalne posjede u 1,. st. koji su nastali nakon barbarskih napada.
Novi su barbarski napadai bili 3ikinziKNormani) ?ara!eni te :aari. ?vaki od njih su
napadali #uropu s druge strane. 9pustoili su svaku regiju od Fritanskih otoka do ?i!ilije pa
od Fiskajskog zaljeva do *rnog mora.
?ara!eni & u rimsko doba je oznaavalo jedno od semitskih plemena na ?inaju) kasnije
za 6rape i islamizirane narode ?redozemlja. ?tigli su prvi) najdulje su napadali ali uinili
najmanje tete. ?tizali su ponajprije iz sjeverne 6=rike) manje iz panjolske. -a razliku od
?ara!ena iz panjolske) oni iz 6=rike su predstavljali ve5u opasnost. Fili su vrlo sposobni
pomor!i) opasni gusari. 9svojili su ?i!iliju) ?ardiniju) 'orziku) gradove na 6peninskom
poluotoku. Nikada nisu osvojili dosta teritorija da bi mogli osnovati drBavu u (taliji. 'arolinzi
ih nikada nisu mogli posve istjerati iz zemlje.
11
3ikinzi ili Normani & jedan narod) ali su imena razliitog postanka @nortmann & znalo
se samo da dolaze preko mora) sa sjeveraQ vikinr & staronorveki gusarA. Uu historiogra=iji%
3('(NE V napada koji samo pljaka) N9R:6N V kada pljakai se poinju trajno
naseljavatiW -a razliku od ?ara!ena) poinili su vie tete na ve5im podrujima. Napadali su
svaku europsku zemlju od panjolske do Rusije) ali su najvie razarali na Fritanskim oto!ima
i u <ran!uskoj te su miroljubivo naselili (sland) Erenland pa ak i osnovali privremenu
koloniju @na dananjem ErenlanduA.
:aari & nomadi uralo.altajskog podrijetla) prisiljeni da odu iz svoje postojbine zbog
vojnog poreza. ?posobni konjani!i ) Bestoki ratni!i i nemilosrdni protivni!iGhahahaG
Pljakali su u :oravskoj) 6ustriji pa sve do njemakih grani!a. 7,5. su sruili
3elikomoravsku kneBevinu te porazili teku njemaku vojsku.
U:olim pogledati kartu na 1/+. strani zbog boljeg uvida u barbarke pohode. HvalaXW
9ko 1,,,. godine) situa!ija se u #uropi potpuno stabilizirala. Novi drutveni tip
organiza!ije & =eudalizam & je stvoren tijekom perioda nereda i nestabilnosti.
Novi narodi u srednjoj) istonoj #uropi% Rusi) Nesi i Polja!i
Hazari je bio savez nomadskih turskih i iranskih plemena na podruju sjevernog
'avkaza koji se ubrzo irio na sjeverno) zapadno i juBno podruje. Nakon poraza od 6vara na
'avkazu) sredite im se preselilo u (til na 3olgi.
Rusija je ve5 u 7. st. bila zemlja gradova.drBava) odnosno kneBevina) od kojih je
svakom od njih vladao varjaki ili slavenski vojskovoa s titulom kneza. Prvi od takvih
vladara je bio Rjurik. ?ve su kneBevine bile povezane do kraja stolje5a u labavi savez pod
vodstvom kijevskog kneza. 3aBan trgovaki put je iao od 'aspijskog jezera i *rnog mora
preko Rusije sve do Faltika. Ruski su knezovi izvlaili korist iz trgovine te su u 7. st.
opustoili *arigrad. 9d tog vremena se poeo iriti bizantski utje!aj u Rusiji) osobito pomo5u
kr5anstva. Pokrtenje Rusa i njihovo uvoenje u bizantsku s=eru utje!aja bilo je najbolje i
najsigurnije sredstvo da se otkloni opasnost za samo Fizantsko *arstvo.
Rjurikovi nasljedni!i vladali su Rusijom sve do kraja 11. st. -a vrijeme Rjurikovog
nasljednika) 9lega) 'ijev je postao sredite 9legove vlasti pa od tada se drBava moBe zvati
'ijevska Rusija. 3rhuna! mo5i) 'ijevska Rusija je dosegla za vrijeme 3ladimira) kraj 1,. i
poetak 11. st. Cspostavio je vrstu drBavnu hijerarhiju.
3ladimir je pokuao stvoriti jedinstvenu pogansku hijerarhiju od plemenskih
boBanstava slavenskih i neslavenskih naroda sa svog podruja. Napravio je i panteon u 'ijevu
posve5en poganskom bogu Perunu) ali je ipak nakon sporazuma s Fizantom 747. pozvao
!arigradskog patrijarha da uspostavi episkopiju) te samim tim inom je poelo intenzivno
pokrtavanje.
3ladimirov nasljednik) 2aroslav :udri) prodro je u baltike zemlje) porazio Peenege.
C njegovo doba je nastao je najstariji zakonik )uska #rav%a) zapravo kodi=i!irano obiajno
pravo. 2aroslavovu vladavinu su obiljeBili i mnogobrojni sukobi sa bra5om) kojih je
sveukupno bilo 18) koji su imali svoje interese. ?ve je to vodilo nejedinstvenoj drBavi koja je
jo vie bila ugroBena prodorom Polova!a @'umanaA koji su opustoili juBne krajeve i kidali
prometne i trgovake veze 'ijeva s *rnim morem. Eodine 1,70. predstavni!i najvaBnijih
oblasnih gospodara dogovorili su u >jubeu podjelu nekadanje 'ijevske DrBave.
Na prostoru srednje #urope) u prvoj polovi!i 0. st.) postojala je ?amova DrBava) koja
je potpala od kraja 4. st. pod =ranaku drBavu 'arla 3elikog. ?labljenjem <ranakog *arstva)
stvara se 3elikomoravska kneBevina iji je najvaBniji vladar bio Rastislav za ije je vladavine
dolo do masivnog pokrtavanja.
10
Neka je od 1,. st. bila u posebnim odnosima s ?R*
8
. 'nez 3Y!lav je potovan kao
zatitnik ekog naroda i drBave. Cbio ga i naslijedio brat Foleslav ((.
Forbe izmeu Foleslavljevih nasljednika znaajno su umanjile snagu drBave i njezin opseg.
Foleslavljev unuk FrZetislav je privremeno proirio vlast na podruju dananje zapadne
?lovake te je osvojio i :oravsku) dio Poljske i lesku. Njemako.rimski !ar ga je prisilio da
prizna njegovu vrhovnu vlast. Prije smrti) FrZetislav je ustanovio seniorat) prema kojemu ima
vladati najstariji lan P[emOslove porodi!e.
U:oBe se zapamtiti da je >ibua P[emOsla slovi za osnivai!u Praga.W
C sjevernijim krajevima) na podruju dananje Poljske) u ranom srednjem vijeku
nalazila su se razliita slavenska plemena. Pleme Poljana) koje je nastavalo sredinje podruje
oko rijeke Larte) dalo je ime itavom prostoru i stvorilo drBavu.
'ako su dijelovi Poljske doli pod vlast velikomoravskog kneza) tako se do kraja 7. st.
poelo iriti kr5anstvo.
Na vlast je doao ?iemomOslovljev @jedan od legendarnih osnivaa dinastije) koja je
ujedinila zemlje kasnije poznate kao 3elika PoljskaA sin :ieszko) koji je poeo iriti grani!e
do Faltika. ;ime je praktiki postao osniva prve poljske dinastije. -a vrijeme njegovog
nasljednika) sina Foleslava (. Hrabrog) Poljska je proglaena neovisnom od vlasti njemakog
!ara.
to je =eudalizam?
<eudalizam u uBem) prvotnom i pravom smislu rijei oznaava =eudalno.vazalske
veze) odnosno) drutveni sustav obveza i prava zasnovan na posjedovanju zemlje i osobnim
odnosima u kojima zemlju vazali drBe kao leno @imanjeA dobiven od gospodara @senioraA.
C irem smislu) pojam obuhva5a S=eudalno drutvoT) sustav ekonomske) drutvene i
politike organiza!ije zasnovan na vezama ovjeka prema ovjeku) u kojoj jedan sloj
spe!ijaliziranih ratnika & =eudalne gospode & podinjenih jedni drugima hijerarhijom veza
zavisnosti) gospodari seljakom masom koja obrauje zemlju i stvara im uvjete Bivota.
S<eudalno drutvoT se uglavnom razvijalo u autarkinoj @nezavisnojA poljoprivrednoj
ekonomiji) odnosno karakteristino je za one tipove drutava gdje je poljoprivreda
dominantan tip privreivanja. 2o jedan aspekt =eudalizma je lenski i seniorski sustav i kojem
seniori nad neslobodnim seljatvom imaju niz razliitih poli!ijskih) sudskih) poreznih i drugih
prava.
Razvoj europskog =eudalizma poinje u doba prvih 'arolinga u 4. st.) povezivanjem
dodjele lena i uspostave osobnih vazalsko.seniorskih odnosa. ?tvaranje =eudalizma prema
konkretnim dogaajima% !ar 'arlo Relavi izjavio je 4/+. da su !areve duBnosti prema
velikaima obavezna protuusluga za vjernost vazalaQ godine 457.) u jednom dokumentu)
vazalske su obveze de=inirane kao savjet i pomo5. 'ao je karolinka mo5 slabila prema kraju
7. st.) tako su lokalni mo5ni!i postajali neovisni.
3azal je slobo%an ovjek koji svojevoljno stupa u odnos prema drugom slobo%nom
ovjeku) senioru. ?enior i vazal su spojeni vazalskim ugovorom. Prema tom ugovoru) vazal je
duBan svom senioru consilium & obveza sudjelovanja na skupovima koje saziva & te au5ilium
& pomo5 @vojna ili =inan!ijskaA. -auzvrat je senior duBan svom vazalu pruBiti pomo5.
3lasnitvo ima naje5e dva nosio!a% vrhovnog @osvojili zemlju i nisu u neposrednom
odnosu sa zemljomA i koristovnog @oni koji obrauju zemlju . vazaliA vlasnika. (sto tako
postoje dvije vrste zemljita% alodijalno @zemljita koja =eudala! zadrBava za sebe) obrauju5i
ih snagom svojih kmetovaA te zemljita to ih =eudala! ustupa kmetovima na obradu) tako da
na posjedu =eudala!a postoji ve5i ili manji broj kmetskih selita. 'metovi se obvezuju da 5e
2 ?R*. ?veto Rimsko *arstvo
14
kao naplatu na ustupljenu zemlju davati svom gospodaru =eudalnu rentu i to u tri oblika%
radna) naturalna i novana.
C zapadnoeuropskom tipu =eudalizma !ijela drutvena zgrada ima oblik piramide% na
vrhu je glavni vlasnik @vrhovni senior odnosno kraljA) slijede njegovi vazali koji imaju svoje
vazale . ta se hijerarhija nastavlja prema dolje) te je vii vazal senior niBeg. *ijela =eudalna
piramida poiva na kmetovima kao osnovnim proizvoaima.
Patrimonijalni tip jest tip =eudalne drBave koji se nije dugo odrBao jer =eudal!i) poto
su ojaali) nastoje da se to vie eman!ipiraju od kraljevske vlasti i da sami sudjeluju u
vladanju. ;aj se pro!es odvijao u nekim zemljama i pomo5u =iktivnog pojma krune @Neka)
Poljska) Hrvatska i CgarskaA) koja postaje imaginarni nosila! suvereniteta.
<eudalizam u prvotnom znaenju rijei) od 1/. st. vie nije najznaajnija politika i
drutvena pojava. C #ngleskoj se ukida u 11. st.) u <ran!uskoj 1047.) u Rusiji 1411.) dok u
Hrvatskoj 14/4. kada se ukida kmetski odnos kao posljednji ouvani element =eudalizma.
?elo u ranom srednjem vijeku
9snovna proizvodna jedini!a u srednjovjekovnom drutvu bilo je selo) odnosno
seoska op5ina) a ne leno. 'ako su zemljoposjedni!i postali dio =eudalnog sustava) morali su
sve vie vremena potroiti na politiku i ratovodstvo) pa u naelo vie nisu mogli nadgledati
proizvodnju na svojim imanjima) stoga su selja!i primorani voditi brigu sami o sebi.
?rednjovjekovno selo je bilo suvie mala zajedni!a da bi teBilo prema stvarnoj
samodostatnosti. 9no je bilo vrlo konzervativno i krajnje nee=ikasno. Proizvodilo je dovoljno
hrane za svoje potrebe) ali u doba epidemija i ratova i to je bilo neostvarivo.
?ve obradive esti!e bile su podijeljene na nekoliko otvorenih polja) a svaki je seljak
na svakom polju obraivao esti!u zemlje. <eudalni gospodar je takoer imao traku zemlje na
svakom polju) kao i seljak. ;ako ustrojeni sustav obraivanja zemlje nije samo olakavao i
pojednostavljivao sam posao) ve5 je davao mogu5nost svima da osiguraju dovoljno Bita za
preBivljavanje) jer nitko nije imao monopol na dobru zemlju.
Poto gnojiva gotovo da nije bilo) nedostatak marvene stoke umnogome je
onemogu5avao kvalitetnu obradu zemlje. 2edini nain da se sprijei is!rpljivanje zemlje) bilo
je ostaviti na ugaru. C sjevernim dijelovima #urope postupno je razvijen tropoljni sustav.
'ako nije bilo znanja o najosnovnijim naelima higijene) bunari su se zagadili) pile se
i movarne vode. 3oda je bila opasna za pi5e) ali vino i pivoG :nogi su izraBavali
nezadovoljstvo ako ne bi dobili dnevnu dozu vina ili piva. C godinama pothranjenosti i gladi)
proizvodnja piva bila je zabranjena kako bi se ouvale zalihe Bitari!a) ali to nije uvijek bilo
lako provesti.
?elo je moralo uzdrBavati ne samo seljane) ve5 i vie slojeve koji su se brinuli za
njegovu duhovnu i politiku dobrobit. ;ijekom karolinkog razdoblja) !rkvena desetina je bila
obaveznaQ svaki seljak je morao davati *rkvi 1,\ svojih prihoda u kulturama i stonoj
proizvodnji. Nesto se znalo dogoditi da je senior preuzeo pravo sakupljanja !ijele ili dijela
desetine koja je trebala i5i nekoj Bupi) a to se pravo moglo ak prenositi na nekog od njegovih
vazala kao leno.
?elja!i su bili obavezni da odreen broj dana rade na seniorovoj zemlji i da se brinu o
njegovoj sto!i. 'ako je u prin!ipu senior bio vlasnik sve seoske zemlje) vlasniku je nakon tih
radova svaki seljak trebao platiti za ku5u i za zemlju koju je obraivao. 3isina poreza je
ovisila o statusu seljaka.
9sim nameta na zemlju) gospodar je mogao traBiti i udio iz eventualnog seljakova
prihoda na trBitu ili njegove imovine. ?lobodnja!i su obino) ali ne i uvijek) bili izuzeti iz
ovog nameta) ali su neslobodni i poluslobodni bili prisiljeni pla5ati visoke postotke.
17
Eospodar je u selu imao i neke monopole. Posjedovao je mlin) pe5ni!u te u juBnim
dijelovima i tijesak za groBe. 3alja naglasiti da je prihod koji je gospodar dobivao iz sela u
R?3
+
.u u !ijeloj #uropi bio gotovo u potpunosti u naturi. :ogu5e je bilo da selo ima vie
gospodara. Nasljedna prava) namjerni potezi vrhovnog vladara mogli su dovesti do podjele na
vie vlasnika.
Na nekim podrujima) osobito u juBnim dijelovima kontinenta) i dalje su egzistirali mali)
samostalni posjedi. Ponegdje je stanovnitvo Bivjelo u malim selima koja su bila
samodostatna.
*rkva u =eudalno doba
Propadanje 'arolinkog *arstva vodilo je sve oiglednijem pove5anju mo5i i prestiBa
*rkve u drutvu. *rkva je bila jedina koja se zalagala za mir) red i jedinstvo kr5ana. *rkva je
preuzela politiko vodstvo na -apadu. 'ler je bio promi!atelj pokreta koji su za !ilj imali
ouvanje *arstva i zaustavljanje =eudalnih ratova. Fiskupi su zahtijevali pravo da sude i da
kaBnjavaju svjetovne vladare) pa su to i u nekim sluajevima i inili.
'ada se *arstvo raspalo) biskupi su ostali podvrgnuti razliitim vladarima) pa im je
bilo vrlo teko ujediniti se da bi djelovali u zajednikom !ilju i interesu. :o5 nadbiskupa se u
to vrijeme pove5ala) a oni su nastojali kontrolirati i dis!iplinirati biskupe. :nogi su biskupi
smatrali da se moraju podvrgnuti papinu autoritetu) to nije bilo jednostavno jer je papa bio
daleko.
Elasoviti =alsi=ikat) zbirka Pseudo.(zidorove Dekretalije @sastavljene sredinom 7. st.A)
je pomogao *rkvi da se rijei svjetovnog tutorstva svjetovnjaka. C njoj je bilo mnogo
originalnih papinskih pisama i mnogo autentinih kanonskih odredbi izglasanih na razliitim
!rkvenim kon!ilima) ali kako u dokumentima nije bilo presedana koji bi opravdali i podrBali
tadanju politiku *rkve) nepoznati kompilator nije oklijevao dodati krivotvorene tekstove.
;ijekom srednjeg vijeka ova se zbirka izvora smatrala autentinom.
Papa Nikola (. je bio plemi5kog podrijetla) velikih sposobnostiQ pokuavao je
nametnuti svoj autoritet jakim lai!ima i kleri!ima. Prvi je sukob imao s Fizantskim *arstvom
poznatim kao Focijeva s,izma. @*ar :ihael ((. stavio je na mjesto !arigradskog patrijarha
<o!ija a pritom smijenio dotadanjeg (gna!ija. 9ba pretendenta su traBila pravorijek od pape.
Nikola je poslao izaslanike da ispitaju sluaj) ali su bili podmi5eni od <o!ija. Papa je otpustio
izaslanike) a <o!iju naredio da ode s patrijarijske stoli!e. <o!ije je papu ekskomuni!irao i
optuBio Rimsku !rkve za herezu. Novi !ar) Fazilije (. je smijenio <o!ija i vratio (gna!ija.A
Raspad 'arolinkog *arstva izolirao je (taliju od sjevernih dijelova nekadanje
zajednike drBave. ?in !ara >otara) >udovik ((. bio je posljednji vladar koji je imao stvarnu
vlast na 6peninskom poluotoku. Nakon njegove smrti stvarna vlast je prela u ruke =ranakih
gro=ova i markiza na sjeveru zemlje i langobardskih vojvoda u srednjoj (taliji. Fizant je drBao
juBne krajeve) ali nije Belio imati jakog susjeda) ve5 je gotovo podrBavao protivnike
kraljevske vlasti. ;alijanski velikai nisu potivali papinstvo) nego su ak uzimali *rkvi
zemlju i nisu se libili krenuti na Rim. Papa (van 3(((. je pozvao 'arla Debelog da intervenira)
ali nakon to je dobio svoju krunu otiao je iz (talije. Na kraju su pape morale sklopiti savez s
nekom od lokalnih =rak!ija.
(zvan (talije malo se znalo o toj degrada!iji papinstva te je kr5anski -apad i dalje
potivao nasljednika sv. Petra. 9d 1,. st. *rkva je prestala =unk!ionirati kao administrativna
!jelina.
*rkva je shvatila da ne moBe nadzirati svoju zemlju bez zatite =eudalne vojske) stoga
su !rkveni dostojanstveni!i organizirali skupine naoruBanih vazala) kojima su vrlo brzo poeli
dijeliti lena. *rkva je imenovala ljude & advokate & koji bi obavljali za njih laike duBnosti.
3 R?3 & rani srednji vijek
8,
9d karolinkog doba kler je obavljao mnoge javne duBnosti te je =eudal!ima bilo
potrebno da budu na njihovoj strani.
VI. MOSTOVI PREKO TAMNIH VREMENA
*iviliza!ije (stoka & Fizant i 6rapi
Heraklije se) preuzevi vlast) prvo morao suoiti sa opasnim prodorom 6vara) ?lavena
i Perzijana!a. Da bi se oduprije) proveo je drutvenu re=ormu) termin tema se poela koristiti
ne samo Svojni odredT nego i za upravnu jedini!u i iskoristio je vjeru & ratovanje je
predstavio kao sveti rat te tako dobio pomo5 *rkve.
181. ?lavene i 6vare su porazili kod *arigrada) koji su ga pokuavali osvojiti.
-a vrijeme Heraklija je zavrio rimski) a poeo bizantski period) grki jezik je postao
sluBbeni.
;ijekom 4. st. 6rapi su opet zaprijetili *arigradu. Nanesene su tete *arstvu u
pomorskoj bi!i kod *ipra) zatim i u ?iriji i 6rmeniji. C vrijeme opsade) vladao je !ar >av (((.
;ada je izbio ikonoklastiki sukob koji je podijelio bizantsko drutvo. U(konoklazam je bila
struja u *rkvi koja se protivila prikazivanju ;rojstva) 'rista) Fogorodi!e) anela i sveta!a te
javnomu i privatnom tovanju svetih slika.W >av ((. je otro istupio protiv kulta ikona.
Njegova dinastija je izumrla s kralji!om (renom.
Njen nasljednik je poginuo u ratu s Fugarima) ija povijest poinje naseljavanjem
?lavena na Falkan potkraj 1. i poetkom 0. st. Fugarsko ime potjee od Fugara) turkijskog
naroda. Fizantski !ar 'onstantin (3. je morao sklopiti mirovni savez s njima) kojim je
=ormalno priznao pravo na zemlju izmeu Dunava i Falkana.
:ihael (((.) bizantski !ar) je na zahtjev moravskog kneza Rastislava) poslao
'onstantina i :etodija) Sslavenske apostoleT) redovnike rodom iz ?oluna) da propovijedaju
kr5anstvo na slavenskom jeziku meu ?lavenima na srednjem Dunavu i u :oravskoj.
?imeonova vlast je bila vrhuna! bugarska drBave. Proirio je bugarske grani!e te 71+.
dobio !arsku krunu.
Fizantska pomorska prevlast na istonom ?redozemlju je bila obnovljena pod vla5u
!ara Nike=ora ((. <oke) koji je osvojio 'retu.
-a vrijeme Fazilija ((. izbija pobuna koju su potaknuli predstavni!i zemljoposjednike
aristokra!ije & Farda ?kler i Farda <oka) koja je skrena 747. Fazilije je osobno vodio dva
pohoda protiv lokalnih arapskih vladara u ?iriji) dok mu je glavni !ilj bio osvojiti ?amuilovu
drBavu @koja je preuzela ?imeonovu tradi!ijuA) to je i uinio te tako stekao nadimak
SFugarouboji!aT. Fazilije nije imao mukih nasljednika te je nakon njegove smrti dolo do
sukoba. ?labljenjem Fizantskog *arstva) paralelno su jaali ;ur!i koju su jednom navratu u
svojim osvajanjima doli i do *arigrada.
Fizantin!i su se isti!ali kao vrsni umjetni!i) zlatari) svilari) draguljariGNjihov nova! &
nomizma & koji direktno nastavlja tradi!iju rimskog solida) bio je sve do 1+. st. jedini zlatni
nova! kovan u #uropi.
(slamska !iviliza!ija je za vrijeme 6bsida iji je osniva bio 6bu 6bas dosegnula
vrhun!e. 9n je potaknuo bunu protiv omejadskog kali=a) dinastije prije 6bsida) poznatu kao
6basidski prevrat ili revolu!ija. ;rijum= 6basida znaio je i kraj 6rapa u kali=atu. C to
vrijeme svi muslimani postaju jednaki) a nearapi brzo stjeu politiku mo5.

9bnova -apadnog *arstva
81
Nedosta!i njemakih zemalja su se zapravo pokazali kao prednost. Fila je siromanija
od <ran!uske) (talije i ve5inom su svi slobodni ljudi bili ratni!i to nije bilo pogodno za
barbarske provale) a zbog istog razloga =eudalizam se slabije razvijao. NajvaBnije je to to je
zadrBala dignitet kraljevske vlasti. Nasljednik 'arla Debelog je bio nezakoniti unuk >udviga
Njemakog) 6rnul= 'aratanski) koji osvajanjima doao do Rima gdje ga je papa <ormoz
okrunio za !ara. Nakon 6rnol=a) dolo je do podjele *arstva na pet velikih vojvodstava @?asi .
?) Favar!i . 2() vabe & gornji tok Rajne) <rankonija & srednja Rajna) >otaringijaA.
Nakon smrti nasljednika) >udviga Djeteta) izumrla je karolinka dinastija u
Njemakoj. Plemstvo je izabralo novog vladara) vojvodu <rankonije & 'onrada. Dolaskom
saske dinastije nakon 'onrada) napokon je zaustavljen rast vojvodske mo5i i raspadanje
monarhije. Henrik (. Ptiar je bio rodonaelnik saske dinastije. -atitio je istonu grani!u
utvrdama i zapoeo Dran nac, Osten . .ro%or na "stok.
Henrikov nasljednik je bio 9ton (. 3eliki. Nlan saske dinastije koji je istaknuo svoj
poloBaj zatitnika svih kr5ana u 'raljevstvu te je obnovio savez sa *rkvom. 7/1. je zavladao
itavim 'raljevstvom. ?ustav vlasti nije bio strukturiran da bi trajno odrBavao jaku kraljevsku
vlast. 9n je bio najsnaBniji vladar na -apadu. Njegova vanjska politika se temeljila na
pokuajima da se oslabi <ran!uska) poti!anje naseljavanja slavenskih teritorija na (stoku te na
irenju i odrBavanju vlasti u (taliji. ?ukobio se s :aarima) ?lavenima.,8. veljae 718. godine
je okrunjen za !ara u Rimu. 9ton je sazvao sinod u Rimu kako bi sudio papi (vanu ]((. zbog
ubojstva) razbojstva) krivokletstva i drugih zloina. 9bnovio je -apadno 'raljevstvo) koje je
obuhva5alo Njemaku i dvije tre5ine (talije) a temeljilo se na savezu s *rkvom) na koju je
gledao kao na politikog saveznika kojeg tek treba ovladati.
9tona je naslijedio 9ton ((. koji se odmah u poetku morao pozabaviti pobunom
vojvoda) a nakon to je uguio pobunu) poeo je provoditi politiku kojom je posve dokonao
njihovu vlast. Nakon nepromiljenog pohoda na (taliju) poginuo je u 84. godini) a za
nasljednika je postavljen njegov trogodinji sin) 9ton ((() koji je bio priznat za kralja
Njemake i (talije. Nazvao je sebe "talicus2 3a5onicus2 )omanus & imititaju5i rimske !areve te
servus '#ostolorum2 servus 0. *,risti & to je htio batiniti od 'arolinga. -a njegovo vrijeme
je dolo do ustanka ?lavena kojima su pomogli Polja!i)a Poljska i Neka su poele prihva5ati
kr5anstvo te se je polako poela stvarati politika organiza!ija na tom prostoru. 9tonov izbor
Nijem!a @brati5a FrunuA i <ran!uza @uitelja EerbertaA na mjesto pape samo je ojaao njegov
poloBaj.
Favarski vojvoda Henrik iz saske dinastije postaje !arem Henrikom ((. nakon 9tonove
smrti. Poti!ao je razvoj *rkve te time nesvjesno stvarao preduvjete za raspad *arstva.
Nasljednik koji je doao na vlast odabirom knezova) bio je vojvoda <rankonije)
'onrad. 'onrad ((. je prestao vjerovati *rkvi te je traBio saveznike u niBem plemstvu koje je
Belio uiniti nasljedni!ima krune. Pripojio je Furgundsko 'raljevstvo.
3rhuna! 'raljevstva) prema nekim miljenjima) je dosegnulo za vrijeme 'onradova
sina) Henrika (((. koji je uinio svojim vazalima Poljsku) Neku i Cgarsku. -bog sukoba oko
izbora pape) Henrik je morao intervenirati 1,/1. to zbog obnove *arstva na tom podruju)
to zbog re=orme *rkve. -a papu je odabrao prijatelja) Famberga) odnosno 'lementa ((. koji
ga je iste godine okrunio za !ara. Henrik je de=initivno oslobodio papinstvo tekih utega
rimske politike) dok je papa bio vie neovisniji i nije trebao pomo5 njemakih vladara.
>eon (]. izabran je za papu 1,/7. godine. Ponovno je uspostavio autoritet pape na
prostoru sjeverno od 6lpa) te je sazvao kon!il u Reimsu to ga je dovelo u sukob s kraljem
<ran!uske.
9bnovljeno ?R* Njemake je proBivjelo do 1,51. koje je bilo utemeljeno na idejama
'arolinkog *arstva.
VII. OPORAVAK ZAPADA
88
3jerska obnova
Pobuna protiv prakse *rkve u 1,. stolje5u krenula je iz europskih samostana od kojih
je prednjaio samostan *lunO u Furgundiji te je ubrzo postao i sredite re=ormnog pokreta.
?amostan u *lunOu je osnovao akvitanski vojvoda 3ilim) 71,. godine koji je svoju zaduBbinu
podvrgnuo izravno papi. ?amostan je prihvatio verziju )eula sv. &ene%ikta kojom se
ostavljalo vrijeme za intelektualne i vjerske aktivnosti) s naglaskom na strogoj dis!iplini i
potivanju visokih moralnih standarda. Re=ormni se pokret iz <ran!uske proirio po !ijeloj
#uropi) a na vrhun!u pokreta) samostanu u *lunOu je bilo podreeno 8,, europskih
samostana. C prvo vrijeme je !ilj bio obnova nekadanjeg redovnikog Bivota) a kasnije su se
kao glavni problemi nametnuli simonija i nikolaitizam koje su re=ormatori Bestoko napali. Do
11,,. re=ormatori su postigli mnogo od prvotno za!rtanih !iljeva. 9d vremena >eona (].
@1,/7. & 1,5/.A papinska mo5 raste i oni opet nadgledaju biskupe koje su imenovali
svjetovnja!i. 9bnovu je pratio i porast puke poboBnosti koja je svoj vrhuna! dosegnula u 11.
stolje5u) a ega je direktan rezultat i masovni odaziv na prvi kriBarski rat 1,75. godine.
Razvijaju se i dva srodna pokreta% &oje #rimirje ili 6reua Dei 7 zabranjivanje borbi na
odreene dane u godini koji su bili sveti i &oji mir & koji je imao utje!aj na razvoj laike
vlasti) sa zajednikom svrhom odrBavanja mira. 3aBna posljedi!a vjerske obnove su bili
kriBarski ratovi) zaetak romanike te porast interesa za obrazovanje. ;o je vrijeme porasta
Bivotnog standarda prosjenog ovjeka i napretka u odnosu prema radu. 3ezano uz
obrazovanje) na ;re5em lateranskom kon!ilu 1107. godine odreeno je da se uz katedrale
osnivaju kole) a jedan od preduvjeta bio je i unaprjeenje latinskog jezika) glavnog
razgovornog jezika uenih ljudi diljem #urope.
2edan od najistaknutijih papa razdoblja vjerske obnove bio je ?ilvestar ((. 'oji je
postavljen za papu 777. godine) a radio je na jaanju papinstva i *arstva. ?matralo se da je
arobnjak jer je puno paBnje pridavao laikoj naobrazbi) pa je njegovo ime ubudu5e
izbjegavano.
Politika obnova & <ran!uska
Do kraja 1,.stolje5a) <ran!uska je rastrgana borbama izmeu 'arolinga i Robertova!a)
nasljednika =ran!uskog kralja Roberta (.) koji su vladali do 7+1. kada su se na prijestolje
vratili 'arolinzi. 'arolinzima je ostanak na prijestolju osigurala naklonost krupnog plemstva)
a s protje!anjem 1,. stolje5a slabila je i kraljevska vlast i ubrzavao se razvoj =eudalizma koji
je potkraj 1,.stolje5a zagospodario teritorijem <ran!uske.
'arolinge su naslijedili 'apetovi5i koji su znatno !entralizirali drBavu u 18.) a
pogotovo u 1+. stolje5u. Henrik (. @1,+1. & 1,1,.A) kao i njegovi prethodni!i) je bio znatno
vezan uz karolinku tradi!iju drBanja ovlasti nad !ijelim) prevelikim teritorijem drBave) zbog
ega je njegova vlast bila najmanja od svih prije njega. -a njegova sina) <ilipa (. @1,1,. &
11,4.A) polako poinje jaati vlast vladara) a on je bi prvi iz dinastije koji je nastojao proiriti i
uvrstiti kraljevski posjed) komad zemlje od oko 1+, km oko Pariza koji je nekada
posjedovao rodonaelnik dinastije 'apetovi5a) Hugo 'apetovi5. ;aj teritorij je imao veliku
strateku vaBnost jer je razdvajao velika lena na sjeveru <ran!uske i oteBavao stvaranje
protukraljevskih saveza) a nalazio se i na kriBanju svih vaBnijih putova. <ilipova vladavina je
prekretni!a u povijesti 'apetovi5a.
(pak) u 11. stolje5u vladaju krupni =eudal!i) a ne kraljevi. ;ek je u nekoliko =eudalnih
drBavina vladaru istih uspjelo razviti institu!ije i obiaje koje su mu davale neto vie od
osobne vlasti) primjeri!e <landriji i Normandiji. C obje pokrajine) vladar je zadrBao pravo
sudovanja) imao je pravo na visoke prihode od poreza i trgovakih pristojbi koji su uglavnom
pla5ani u nov!u. -abranili su napade na nenaoruBane ljude i pljaku imovine) vjerojatno pod
8+
utje!ajem &oje mira. -ahvaljuju5i normanskim ratnikim tradi!ijama i strogo odreenim
pravilima sluBbe) normandijski je vojvoda imao najbolju vojsku u itavoj #uropi jer je u
Normandiji ve5 poekom 11. stolje5a uglavljen broj vojnika koji svaki vazal mora dovesti
svom senioru. Normandijski je vojvoda imao i potpunu kontrolu *rkve na svom posjedu.
Do kraja 11. stolje5a velik dio <ran!uske je imao relativno stabilnu vlast te se
oslobodio najgorih oblika nasilja i nereda. <ran!uski =eudal!i i vitezovi 5e biti glavna snaga u
kriBarskoj vojs!i koja je 1,77. godine osvojila 2eruzalem) a polovi!om 11. st. njihovi
najznaajniji pothvati su bili osvajanje juBne (talije i #ngleske.
Politika obnova & ?i!ilija i #ngleska
C prvoj polovi!i 11. st. u juBnu (taliju poinju stizati mnogi siromani vitezovi) mlai
sinovi koji su ostali bez zemlje) hajdu!i i neprijatelji normandijskog vojvode) a 1,+,.
Normani) koji su se u j. (taliji iskr!ali 1,11. godine i ostali na pomo5 lokalnom stanovnitvu)
dobivaju gro=oviju 6versa koja postaje mjesto gdje Normani pla5eni!i dobivaju posao. :eu
njima su bili bra5a 3ilim Jeljezne Ruke i Drogon. 3ilima je godine 1,/+. vojvoda od ?alerna
@u kojem su se 1,11. iskr!aliA imenovao gro=om od 6pulije ime oni postaju znaajan
imbenik juBnotalijanske politike. Nakon 3ilimove i Drogonove smrti) njihov mlai brat
Robert Euis!ard postaje voa Normana. 9n je 1,01. godine istisnuo Fizantin!e s juga (talije.
-auzeo je Dra i dopro do sredinje Erke. Njegov mlai brat) Roger) je osvajao ?i!iliju i
konano je osvojio 1,71. godine kad su i posljednje sara!enske snage pokleknule. Njegov
nasljednik) Roger ((. nastavio je njegovu politiku i osnovao 'raljevstvo 9baju ?i!ilija ija je
vlast dosegla viu razinu nego bilo gdje u #uropi. (znimno e=ikasnu vlast si!ilskog kralja
inili su arapski emiri) bizantski logoteti i normanski baruni.
C #ngleskoj su normanski osvajai bili mnogi dis!ipliniraniji) pa je njihovo osvajanje
i teklo mnogo organiziranije. -a stvaranje kraljevstva na ?i!iliji bilo je potrebno skoro jedno
stolje5e) a u #ngleskoj je posao obavljen za jedno desetlje5e. #ngleska je do 7. stolje5a
nalikovala vie primitivnim germanskim drutvima nego stanju u <ranakoj i (taliji. 3ikinke
provale i normanska osvajanja preBivjela je samo jedna anglosaksonska drBava) LesseM) koja
se razvila u 'raljevstvo #ngleske osnovano od strane vladaju5e obitelji. -a opstanak je bilo
potrebno stvoriti administrativnu podjelu jer je u 1,. stolje5u drBava postala prevelika da bi
njome izravno vladao kralj. ;rebalo je unaprijediti vojni sustav) poboljati sudstvo. C to doba
se isti!ao !anterburrOjski nadbiskup) sv. Dunstan) koji je uporno nastojao re=ormirati *rkvu i
drBavu. #ngleska je bila podijeljena na gro=ovije kojima je upravljao eri=) koji usprkos svoj
mo5i koju je imao) nije mogao svoj poloBaj pretvoriti u osobni posjed kako su to napravili
=ran!uski velikai) jer je bio jak samo kao kraljev podanik i da bi takav ostao morao je ostati
lojalan kralju. Ero=ovije su bile podijeljene na kotareve) a i gro=ovije i kotarevi su imali
vlastite sudove kojima je predsjedao kraljev sluBbenik. 9vim sustavom lokalne vlasti
spreavalo se plemstvo da preuzme vlast na lokalnoj razini) a kralju omogu5avalo da proiri
utje!aj diljem drBave. ? re=ormom sudstva) krvna je osveta postala rijetkost) a nove kaznene
odredbe su dodatno ojaale kraljevsku vlast. ?labosti ovog sustava su bile nee=ikasnost vojske
koju su inili slobodni selja!i i slabost institu!ija !entralne vlasti. 'ao i u <ran!uskoj) dolazi
do jaanja gro=ovija) paralelno s jaanjem kraljevske vlasti te kralj #telred u 11. st. vie n
moBe stati na kraj ojaalim magnatima.
Nakon #telredove smrti) 1,11. godine za engleskog kralja je priznat danski kralj 'nut
koji je obnovio jaku kraljevsku vlast istovjetnu onoj iz 1,. st. Nakon 'nutove smrti) #nglezi
odba!uju dansku dinastiju i zapadaju u stanje slino onom u kojem je <ran!uska bila stolje5e
ranije. -emlja je bila prevelika da njome vlada kralj) a nije bilo sredinjih institu!ija koje bi
pomogle u vladanju. ?ve vie ljudi postaje podloBni!ima gro=ova i dolazi do nestajanja
8/
seoskih op5ina. 2aaju tenden!ije prema =eudaliza!iji) ali ne postoji institu!ija lena. Postoje
privatne vojske) privatni sudovi i nasljedne sluBbe. 9d godine 1,51. Normani su znatno
ojaali utje!aj na dvoru i pojaali pritisak na engl. kralja #dvarda ime su pokazali pretenzije
na englesku krunu) a koji im je istu) budu5i da nije imao nasljednika i obe5ao. 9vo je izazvalo
Bestoke reak!ije kod engleskog plemstva.
Normanski vojvoda 3ilim je ve5 1,11. bio jedan od najjaih europskih vladara.
Ero=om je postao 1,+5.) nakon oeve smrti) a Normandijom je vladao unato snaBnoj
opozi!iji. Prvotno je nosio nadimak Ko#ile. 'ad su se 1,/0. godine pobunili 3ilimovi vazali
on je odnio briljantnu pobjedu) uz pomo5 kralja Henrika (. Cnaprjeivao je odnose s *rkvom.
Eodine 1,11. je osvojio #nglesku. 'ada je roak 'nuta 3elikog) Harold) pokuao uzeti
englesku krunu) 3ilim je zatraBio papinu pomo5) a papa mu je poslao posve5eni stijeg kao
znak legitimnosti. Dana 1/. listopada 1,11. odigrala se odluuju5a bitka) a nakon to su
Harold i njegova bra5a poginuli otpor je nestao. 3ilim je za FoBi5 okrunjen u >ondonu) ali je
u itavoj zemlji uspostavio vlast tek 1,08. godine) zbog otpora na sjeveru. C svega nekoliko
godina) #ngleska) koja je dotad kaskala za ostatkom #urope) je bila praktiki ispred svih)
zahvaljuju5i ureenju koje su Normani donijeli sa sobom. ?va je zemlja prela u kraljeve ruke
koji ju je dijelio kao lena) a ne privatne posjede) a dogodile su se i promjene u *rkvi.
Reziden!ije biskupa su premjetene u vaBnije gradove) dolazi do jaanja sredinje vlasti)
Veliko vijee postaje =eudalni sud engleskih seniora) a Malo vijee je uz kralja i pomaBe mu u
administra!iji. Eodine 1,41. 3ilim je dao sastaviti Knjiu strano su%a koja je pomogla u
pove5anju kraljevih prihoda i utvrivanju osobnog vlasnitva svakog pojedin!a. 3ilim
9svaja umire 1,40. godine i ostavlja Normandiju najstarijem sinu Robertu) a #nglesku
drugom sinu 3ilimu ((. Riem.
#konomski oporavak
;emelj ekonomskog opravka bila je zemljoradnja. :eutim) kada su selja!i poeli
proizvoditi vie nego to im je bilo potrebno dolo je u gradovima do razvoja trgovine i obrta.
3ezano za zemljoradnju vaBna je upotreba pluga i pove5anje koritenja Bivotinjske snage)
osobito konja) zatim) prelazak na tropoljni sustav. ?ve ove inova!ije poti!ale su rast
stanovnitva) a porast teritorija i poljoprivrednih prihoda dali su poti!aj europskom
gospodarstvu. Cnutarnjom koloniza!ijom nastaje velik broj novih sela i dolazi do slabljenja
ropstva. Pro!esi oslobaanja robova) nastajanje novih sela) krenja uma i porast broja
stanovnika dugotrajni su pro!esi koji su obiljeBili 18. i 1+. stolje5e u #uropi. Nakon 11,,.
godine dolazi do ubrzanog i naglog razvoja trgovine i obrta) uspona i razvoja gradova te
trans=orma!ije zemljoposjednike aristokra!ije u =eudalno plemstvo. *rkva je ustrajala na
isti!anju dostojanstva rada i time poti!ala obrtnike da se ponose svojim poslom. C (taliji)
primorski gradovi iskazuju svoju mo5) posebi!e 3ene!ija) ve5 od 7. st.) a do polovi!e 11. st.
oni postaju kljuni imbeni!i europske i sredozemne trgovine. Eenova i Pisa istiskuju
muslimane sa ?redozemlja) pa je do poetka Prvog kriBarskog rata 1,75. nestala opasnost za
plovidbu ?redozemljem) sve do dolaska 9smanlija. Nastaju gradovi duB prometni!a) a raste i
industrijska proizvodnja. ;rguje se luksuznom robom i posebi!e) robom iroke potronje)
zbog ega dolazi do revolu!ije u ekonomskom Bivotu. Dolazi do komuta!ije robne rente u
novanu) to dovodi i do toga da selja!i & kmetovi mogu kupiti svoju slobodu. Razvija se
graanstvo koje Beli osobnu slobodu) osloboenje od =inan!ijskih obveza prema =eudal!ima te
vlastitu samoupravu to nikako nije bilo po volji kleru i plemstvu) ali su se eventualno morali
prilagoditi duhu vremena. C Belji za potpunom neovisno5u dolazi do stvaranja gradskih
komuna & kolektivnog tijela graana koje ima pravnu osobnost) a koje se razvijaju u 11. st.) a
u Hrvatskoj potkraj sljede5eg stolje5a.
85
VIII. PREVLAST CRKVE NA ZAPADU
9bnova na -apadu zapoela je sredinom 11. stolje5a. Forba) koju su zapoeli
!lunOjevski redovni!i i papa >eon (] @1,/7..1,5/.A) nastavila se do kraja srednjeg vijeka.
3eliki !rkveni raskol. 9dnos !rkve i !arstva
Do konanog raskola !rkava na (stonu ili Pravoslavnu i -apadnu ili 'atoliku dolo
je 1,5/. godine. Na -apadu je *rkva teBila to ve5oj neovisnosti u odnosu na svjetovne
vladare dok je na (stoku dolo do tijesne simbioze drBavne i !rkvene vlasti) s prevla5u
drBavne. Papa >av (] odrBao je 1,/7..1,5+. diljem #urope niz !rkvenih sinoda na kojima je
osuivao pojave svjetovnjake investiture) simonije i sve5enikih brakova. 9vakva su se
shva5anja sukobila sa nazorima !arigradskog patrijarha :ihaela 'erularija. Do vrhun!a krize
je dolo 1,5/.) kada je >av (] poslao u *arigrad kardinala Humberta i izaslanike. -ada5a im
je bila dobiti priznanje rimskog prvenstva u *rkvi. 1,5/. papini su izaslani!i prekinuli
pregovore i na oltar !rkve svete ?o=ije u *arigradu poloBili papinsku bulu o izop5enju
patrijarha 'elurarija i svih njegovih sljedbenika iz *rkve.
Neovisnost papinstva na -apadu uvr5ena je odredbom o nainu izbora pape
@donesenom 1,57.A kojom se nastojao suzbiti svaki svjetovni utje!aj na taj postupak. Papa je
trebao birati i kardinale. 9d tada !arevi zaista vie nisu mogli imenovati pape. Dok je
papinstvo jaalo svoj poloBaj) njemaka je monarhija bivala sve slabija. Na prijestolje dolazi
Henrik (3 @1,51..11,1.A. C monarhiji su nestale sve institu!ije sredinje vlasti) a plemstvo je
stekao nasljedno pravo upravljanja posjedima. 3ladarsku domenu i prihode Henrik (3
pronaao je u juBnoj ?askoj) s njezinim bogatim rudni!ima srebra) a u upravi je sve vie
koristio ministerijale.sloj neslobodnih ljudi u vaBnoj upravnoj sluBbi na pojedinom posjedu.
Papa je tada bio jedan od najve5ih voa i re=ormatora u povijesti *rkve.Ergur 3(( @1,0+..
1,45.A) poznat do svog izbora kao opat Hildebrand. Prema njegovim nazorima) svi su katoli!i
morali sliati papinske odluke o tome to je drutveno poBeljno. Papa je trebao suditi i osuditi
i vladare ako su greni!i. Prvo je zabranio brak svim sve5eni!ima) zatim je zabranio da
svjetovnja!i dodjeljuju biskupske asti) tap i prsten. ?vjetovni duBnosni!i nisu smjeli imati
nikakvog udjela u izboru !rkvenih sluBbenika. Poteko5a je bila u tome to su biskup i opati
istovremeno bili i =eudal!i te tako ujedno i sluBbeni!i svjetovnog vladara.
Henrik (3 je objavio rat papi 1,01. godine) uz to je prisilio njemake biskupe da
odbiju priznati Ergura za papu. Papa je izop5io Henrika iz *rkve) zbog ega su mnogi
njemaki velikai stali na papinu stranu. ?tanje se za vladara neprekidno pogoravalo tako da
je u svom otporu ostao praktiki sam. Henrik je sa odanim dijelom vojske krenuo na (taliju.
Ergur se zatvorio u utvrdu *anossa) no Henrik je doao zamoliti papu za oprost i milost. Papa
ga je primio i razrijeio izop5enja) to je bila politika pobjeda Henrika jer je stekao naklonost
njemakih velikaa. Henrik je sve vie jaao svoje pozi!ije) da bi ga papa 1,4,. ponovo
izop5io. (ste godine Henrik je s vojskom ponovo krenuo na (taliju) umarirao u Rim i
protjerao papu. Protupapa je okrunio Henrika !arskom krunom na Cskrs 1,4/. Ergurovi
nasljedni!i nastavili su s politikom suprotstavljanja Henriku) a ubrzo su uz njih ponovo stali
brojni njemaki velikai. 'onano ga je mlai sin) rimski kralj Henrik 3) odluio skloniti s
vlasti. Cz pomo5 velikaa) prisilio je o!a na abdika!iju. *ar Henrik 3 @11,1..1185.A odluio je
teBite vladarske djelatnosti pomaknuti ka *rkvi) poglavito prema papi. 1188. !ar i papa 'alist
(( @1117..118/.A sklopili su Lormski konkordat. *ar se odrekao investiture prelata znakovima
!rkvene vlasti) prstenom i tapom) ime je konano ukinuta svjetovna investitura u uBem
smislu rijei. *arevi nikada vie nisu imali mo5 nad *rkvom nalik na onu !areva iz otonske
dinastije.
81
Rastu5a mo5 teritorijalnih kneBeva dola je do izraBaja prigodom smrti Henrika 3
1885. jer !ar nije imao mukih nasljednika. Prijestolje je pripalo >otaru (( @1185..11+0.) knezu
?aske. 9vakav izbor doveo je do sukoba i tekog rata novog vladara s Hohenstau=ov!ima.
Prvi put javljaju se nazivi gvel= @>otarovi pristaeA i gibelini @pristae Hohen.A Evel=i
podupirali papinstvo) a gibelini pristae prevlasti !ara. >otarova vladavina obiljeBena je
slomom slavenskog otpora na istonim grani!ama *arstva) te njemakom koloniza!ijom na
istok) koja nje dola do poljskih grani!a. Nakon >otara) izabran je Hohenstau=ova! 'onrad (((
@11+0..1158.A ime je vra5eno legitimno nasljeivanje prijestolja. ;ime zapoinje doba
dinastije Hohen. 'onrada je naslijedio <ridrik ( Farbarossa @1158..117,.A) gvel= po maj!i.
?vima je priznao zateena prava i povlasti!e) a sam je poeo raditi na jaanju vladarske
domene u Porajnju. <ridrikove mjere ile su prema jaanju sredinje vlasti i drBave) to bi
!aru omogu5ilo neovisnost od ostalih sredita mo5i.
Prvi !arev pohod na (taliju zbio se 115/.) Belio pod svoj nadzor staviti !vatu5e
sjevernotalijanske gradove. Pod utje!ajem radikalnih ideja 6rnolda iz Fres!ie rimsku puk se
pobuno 11/+. protiv pape traBe5i samoupravnu komunu) ubili su i papu >u!iju (( 11/5. <ridrik
se 115/. u Paviji okrunio za kralja (talije te slomio otpor nekoli!ine sjevernotalijanskih
gradova. C Rimu je okrunjen za !ara od pape Hadrijana (3 @115/..1157.A 9dnosi !arstva i
papinstva ubrzo su se poeli ponovo kvariti. Papa je u !aru poeo prepoznavati ve5u opasnost
od svih talijanskih komuna) dok je !ar papu doBivljavao kao glavnu prepreku vlastitoj kontroli
nad itavom (talijom. :eu sjevernotalalijanskim gradovima snagom i hegemonistikim
teBnjama isti!ao se :ilano. 'ralj je prisilio grad na pokornost i iskaze lojalnosti. *ar je u ve5e
sjevernotalalijanske gradove poeo postavljati nove sluBbenike zvane #o%esta) !arske
predstavnike koji su obavezno morali biti dolja!i. Prednost novih duBnosnika bila je u
njihovoj nepristranosti.
Novi papa 6leksandar ((( @1157..1141.A sklopio je savez s talijanskim komunama. 'ao
odgovor) <ridrik je imenovao protupapu kojeg je priznavala samo manjina kardinala) i to
njemakih. ?jeverotal. gradovi okupili su se u protu!arsku) tzv. >ombardsku ligu @1110.A) za
sredite lige izabran je grad 6lesandria. >ombardska je vojska !arevoj) 1101. kod >egnana)
nanijela teBak poraz. <ridrik je 114+. s >ombardskom ligom sklopio mir u 'onstanzu.
-adrBana je !areva nominalna vrhovna vlast nad sjeverotalijanskim gradovima) ali su oni
imali pravo sami izabirati vlastite sluBbenike i prikupljati vlastite poreze. <ridrik je stvaranje
jake !arske vlasti usmjerio na Njemaku) u kojoj su vlast imali teritorijalni kneBevi. :eu
njima se isti!ao Henrik >a) saski i bavarski knez. <ridrik je pokorio itavu ?aku i Favarsku te
protjerao Henrika. <ridrikovi nasljedni!i bili su preslabi za nastavak politike !entraliza!ije te
previe zaokupljeni (talijom i tamonjim odnosima. Frakom sina Henrika s 'onstan!om)
normanskom prin!ezom s juga (talije) <ridrik je oslabio poloBaj papinstva u (taliji. Henrik 3(
@117,..1170.A je preko Bene traBio krunu Normanskog 'raljevstva. Papa *elestin ((( @1171..
1174. okrunio je 1171. u Rimu Henrika za !ara. Novi papa nije priznao !aru vlast na jugu
(talije. -arobivi engleskog kralja Rikarda >avljaeg ?r!a) Henrik 3( ishodio je veliku
otkupninu) ime je znatno ojaao svoj poloBaj u Njemakoj i (taliji. Cvrstivi se u itavoj
(taliji) !ar je postao gospodar prostora od Faltika do ?i!ilije) to do tada nije uspjelo ni
jednom njegovom prethodniku. Cmro je 1170.
'riBarski ratovi
'riBarskim ratovima prethodili su pohodi poput istjerivanja ?ara!ena iz (talije)
renkokviste muslimanske panjolske te njemakih napada ma poganske baltike ?lavene. 9d
poetka se zapaBala veza izmeu re=ormskih elemenata u *rkvi i kriBarskog pokreta. 'rajem
11. stolje5a ;ur!i ?eldBu!i izbili su na obale #gejskog mora i zaprijetili samom *raigradu.
PomaBu5i Fizantu papa se nado da bi mogao prevladati !rkveni raskol te osigurati ve5i broj
hodoasnika. Postojali su i unutarnji razlozi zbog kojih je #uropa okretala pozornost (stoku.
80
9dlazak dijela pripadnika ratobornih svjetovnih elita na (stok mogao je olakati *rkvi
nametanje poBeljnog drutvenog reda.
Eodine 1,75. na kon!ilu u Pia!enzi pojavili su se poslani!i bizantskog!ara 6leksija (
'omnena @1,41..1114.A i zatraBili pomo5 -apada. Papa Crban (( @1,44..1,77.A i koristio je to
kao povod da sazove kon!il u *lermontu. 1,75. odrBao je jedan od najpoznatijih govora u
povijesti papinstva i pozvao ljude u kriBarski pohod. 9sim vojnika) poelo se u kriBare javljati
mnogo neborakog stanovnitva zbog vjerskog Bara. Prvi se za odlazak javio gro= Rajmond
;uluski) najmo5niji velika juga <ran!uske) normandijski vojvoda Eot=rid Fujonski)
=landrijski gro= Robert. Najuspjeniji propovjednik diljem <ran!uske koji je pozivao ljude u
rat bio je Petar Pustinjak) koji je iza sebe imao tisu5e sljedbenika. Dvije velike skupine od po
nekoliko tisu5a kriBara krenuli su kroz Njemaku) Cgarsku i Fugarsku. Prva je skupina bez
ve5ih problema napredovala) dok je druga imala velikih problema s doma5im stanovnitvom)
posebno u Fugarskoj. :eu lokalnim kriBarskim voama u Porajnju bilo je i onih koji su
svjetinu poti!ali na pogrom protiv Jidova. C *arigrad je umjesto pro=esionalnih i
organizirane vojske stigla kaotina svjetina) sastavljena preteBito od seoske sirotinje. *ar ih je
dolino primio) upozorivi ih da ne kre5u na svoju ruku. Preba!io ih je maloazijsku obalu
odakle su poeli napadati i pljakati seldBuke teritorije. ?eldBu!i su brzo okupili vojsku koja
ih je teko potukla.
Fizantski !ar 6leksije je podmi5ivanjem vezivao jednog po jednog kriBarskog
zapovjednika uz sebe. 'onano su mu svi prisegnuli na vjernost i u zamjenu za obe5nu !arsku
pomo5 obe5ali da 5e gradove i teritorije) koje na (stoku osvoje @osim ?vete zemljeA vratiti
Fizantu. ?luBbeni predvodnik kriBarskog pohoda bio je papin legat) biskup 6demar koji je
imao teBak zadatak mirenja i posredovanja meu svjetovnim voama pohoda. Prvi kriBarski
rat @1,71..1,77.A postigao je zauuju5e uspjehe) unato brojnim unutarnjim
proturjenostima. 'riBarima su posao olakale unutarnje slabosti i poetak pro!esa raspadanja
?eldBukog *arstva. C ljeto 1,70. kriBari su opsjeli Nikeju. 'riBari su krenuli dalje na istok
prema 6ntiohiji) na putu ih je muila nestai!a vode i hrane. C takvom stanju doekali su ih i
napali ?eldBu!i) bitka je zavrila potpunim trijum=om kriBara. Novu teritorijalno.politiku
jedini!u velikog stratekog znaenja stvorio Falduin) #desku Ero=oviju. 9svojili su klju
?irije) 6ntiohiju) ali su ih ubrzo opkolili ?eldBu!i. 'riBarima je s vojskom pohitao u pomo5 i
!ar 6leksije ali je povukao svoje trupe) time jo vie produbivi kriBarsko nepovjerenje prema
Fizantu. C gradu je pronaeno koplje) kojim je navodno (sus proboden) to im je vratilo
borbeni zanos. 9psada je razbijena i uslijedio je slom muslimanske obrane na itavom
prostoru sjeverno od 2eruzalema. Feomond je preuzeo vlast u 6ntiohiji) umire biskup
6demar. 3odstvo nad kriBarima preuzeo je Rajmond ;uluski. 1,77. kriBari su osvojili
2eruzalem.
Novi vladar postao je Falduin) doveden iz #dese) ime je stvoreno =eudalno
2eruzalemsko 'raljevstvo u kojem su se preslikale zapadne drutvene i drBavne =unk!ije.
(zmeu katolika i muslimana razvio se suBivota) izrazita vjerska snoljivost) poput molitvi
razliitih vjernika u istim svetitima. 2eruzalemsko 'raljevstvo se do 11+,. proirilo i na
sjeveru i na jugu te osvojilo gotovo sve sredozemne luke u ?vetoj zemlji. C osvajanju luka
pomogli su talijanski gradovi Pisa) Eenova i 3ene!ija. ;eko5e su za kriBare na (stoku poele
kada su muslimanski vladari poeli prevladavati unutarnje nesuglasi!e i sve jedinstvenije
nastupati protiv njih. #deska Ero=ovija je 11//. dospjela u ruke muslimana. Pad #dese
potaknuo je ujedinjavanje svih muslimana sjeverno od matinog kriBarskog teritorija. Na
-apadu se poela okupljati vojska za Drugi kriBarski rat @11/0..11/7.A) odaziv nije bi
masovan kao za prvi pohod. 3ode5u ulogu preuzeli su =ran!uski kralj >uj 3(( te njemaki !ar
'onrad (((. 9d samog poetka sve je polo po zlu. 'riBarskim osvajanjem Damaska bi se
oteBala komunika!ija muslimanskih zemalja) no opsada je zavrila potpunim neuspjehom. >uj
i 'onrad vratili su se u #uropu. 'riBarske zemlje su bile sa svih strana okruBene ?aladinovom
84
vla5u. ?naBan muslimanski vladar) iza kojeg su jedinstveno stajali svi okolni muslimani)
suprotstavio se slabim i razjedinjenim kriBarima iji je borbeni duh sve vie slabio. C
odluuju5oj bi!i kod Ealilejskog jezera 1140.) kriBari su potueni) a jeruzalemski kralj
zarobljen) +. 1,. 1140. godine 2eruzalem je) nakon 44 godina) pao u muslimanske ruke.
-bog novog kriBarskog pohoda pregovaralo se o pomirenju <ran!uske i #ngleske.
#ngleski kralj Henrik (( i njegov sin Rikard >avljeg ?r!a) =ran!uski kralj <ilip (( 6ugust te !ar
<ridrik ( Farbarossa osobno su predvodili vojsku koja se zaputila u ?vetu zemlju. 'ao prihod
za pohod skupljala se ?aladinova desetina u #ngleskoj i <ran!uskoj. ;re5i kriBarski rat @1140..
1178.A bio je dobro planiran i =inan!iran) unato tome pokazao s velikim promaajem.
9bnovljen je sukob Henrika (( i <ilipa (( 6ugusta. Rikard se na putu zapleo u si!ilska
unutarnja pitanja) izazvavi protiv sebe !ara Henrika 3i i Fizantin!e zbog osvajanja *ipra.
NajvaBnija palestinska luka) 6kra) predala se kriBarima 1171. godine. ?aladin je ponudio
engleskom kralju prihvatljive uvjete mira koji je sklopljen 1178.. 'atoli!i su od tada mogli
posje5ivati 2eruzalem koji je ostao u muslimanskim rukama. 9statak 2eruzalemskog
'raljevstva ostao je u rukama kriBara. Rikarda je pri povratku zarobio Henrik 3() traBe5i za
njega otkupninu od 1,, ,,, =unti.
2aanje Fizanta za dinastije 'omnena @1,41..1145.A
Do razdoblja 6leksijeve vladavine Fizant je izgubio posjede i vlast na jugu (talije te u
:aloj 6ziji) a utje!aj na Falkanu znatno mu je oslabio. -a 'omnena Fiznat je izgubio
prevlast na istonom ?redozemlju u korist talijanskih gradova.drBava. Elavni 6leksijevi
protivni!i bili su Normani s juga (talije. Fizant je naao saveznike u :leanima koji su
nanijeli pomorski poraz Normanima kod Draa) ali su ga s kopna Normani osvojili. :leani
su u protunapadu zauzeli Dra) a Fizantin!i su potisnuli normanske snage. :leani su za tu
pomo5 dobili goleme trgovake povlasti!e u *arigradu. Nova opasnost Fizantu predstavljali
su Peenezi. 6leksije se za pomo5 u obrani obratio 'umanima koji su 1,71. razbili Peenege.
6leksije je vodio i tri pohoda protiv rakog Bupana 3ukana.
9d -apada Fizant nije oekivao kriBare) ve5 pomo5ne postrojbe za svoju vojsku i
oslobaanje Palestine. Dolazak kriBarske vojske u Fizant !ar je dpustio) ali je bio vrlo
sumnjiav prema njihovim pravim namjerama. Do sredine 1,70.) bizantska je vlast) uz pomo5
kriBara) obnovljena u ve5em dijelu :ale 6zije. 'riBari nisu vratili 6ntiohiju. 9d poetka 18.
st. sve su vaBniji odnosi Fizanta s Cgarskom koja je zavladala Hrvatskom i Dalma!ijom.
*arev sin) (van) oBenio se ugarskom prin!ezom. 6leksijeva vladavina oznaila je uspon i
jaanje vojne mo5i *arstva) ali niz negativnosti kao to su davanje drBavnih poreza u zakup)
kvarenje nov!a. 9padalo je tematsko ureenje) a opseg i znaaj tema znatno su se smanjili.
Porezne obveze za stanovnitvo znatno su se pove5ale. Na znaaju je sve vie dobivala
=eudalna vojska pod vodstvom pojedinih pronijara. 3lasnik pronije bila je drBava. Cbrzala se
=udaliza!ija Fizanta. Nastavljeno je davanje manastira na upravu svjetovnja!ima) izazivaju5i
ogorenje u !rkvenim krugovima. *ar je ipak bio dobro prihva5en u !rkvenim krugovima jer
se odluno borio protiv bogumilskog pokreta. 6utoritet !arske vlasti je za 6leksija znatno
poratsao) ali je stvoren novi) =eudalni) a ne vie !entralistiki poredak.
*ara 6leksija naslijedio je sin (van (( 'omnen) najve5i od 'omnena. Pokorio je ?rbe
te rakog velikog Bupana prisilio na priznavanje vrhovne bizantske vlasti. 11+0. 6ntiohija je
pala) a normanski vladar je poloBio !aru vazalnu prisegu. Fizant je sa Njemakim *arstvom i
Pisom sklopio protunormanski savez.
Naslijedio ga je najmlai sin #manuel koji je ujedinio u sebi viteke ideale zapadnog
tipa s bizantskom zamisli univerzalnog !arstva. Dvaput se Benio) oba puta zapadnjakinjom.
#manuel se okrenuo put -apada) upustivi se u borbu za mo5 na ?redozemlju. Prolazak
kriBarske vojske kroz Fizant poremetio je odnose sa njemakim !arom. Fizantsku zauzetost
87
kriBarima iskoristili su Normani koji su 11/0. osvojili bogate grke gradove) 'orint) ;ebu i
'r=. Fizantin!i) Nijem!i i :leani sklopili su protunormanski savez i 11/7. preoteli 'r=. (ste
godine protiv Fizanta pobunila se Raka) a zatim je uslijedio i niz ugarsko.bizantskih ratova.
#manuel je uspio uvrstiti poloBaj na Falkanu. Poduzeo je veliku o=enzivu na (taliju kojom se
krenulo 1155. iz 6n!one) ubrzo je !ijelo obalno podruje palo u bizantske ruke. ?ve sile
zainteresirane za (taliju odmah su se ujedinile protiv #manuela. Eodine 1151. Normani su kod
Frindisija teko porazili bizantsku vojsku. Primirje je sklopljeno 1154.) a bizantska vojska se
morala povu5i iz (talije. Na (stoku je #manuel imao mnogo vie uspjeha. Pokorio je :alu
6rmeniju i 6ntiohijsku 'neBevinu. 1110. Hrvatska) Dalma!ija) Fosna i ?rijem kratkotrajno su
potpali pod bizantsku vlast. 1108. raki veliki Bupan ?te=an Nemanja odustao je od otpora i
priznao bizantsku vrhovnu vlast. Fizant se sukobio s :leanima zbog zauzimanja Dalma!ije.
1148. na vlast je doao 6ndronik) za Benu je uzeo k5er >uja 3((. Elavna politika
smjerni!a njegove kratkotrajne vladavine bila je obraun s plemstvom i dokidanje njegove
prevlasti u *rastvu. Pri tome se sluBio najbrutalnijim sredstvima i metodama. *rastvo je naglo
slabilo) to se vidjelo i na bojnom polju) gdje je trpjelo poraz za porazom. 1141. ugarsko.
hrvatski kralj Fela ((( Fizantu je oduzeo Hrvatsku) Dalma!iju i ?rijem. ?te=an Nemanja svoju
je drBavu osamostalio u odnosu na Fizant i teritorijalno se proirio na raun *arstva prema
istoku i jugu. 1145. Normani su zauzeli ?olun) drugi grad *arstva. ?mr5u 6ndronika nestalo
je dinastije 'omnen.
Re=ormski pokret u !rkvi u 18. stolje5u
Papinstvo je u jaanju vlastite ulogu unutar *rkve imalo veliku pomo5 redovnitva)
ija je uloga bila presudna i u jaanju puke poboBnosti. *lunOjevski redovni!i zadrBali su
veliki utje!aj iz 11. stolje5a. Njihovu organiza!ijsku shemu) !entraliza!iju pod jednim
glavarom reda) slijedili su i mnogi novi redovi. Pokret za to ve5i asketizam zapoet je
tijekom 11. stolje5a u (taliji osnivanjem reda kamaldoleza) iji su redovni!i Bivjeli pustinjaki.
C <ran!uskoj se strogo5u isti!ao red kartuzijana!a koji su smjeli govoriti samo u krajnjoj
nuBdi. Najutje!ajniji od svih redova bili su !ister!iti) koji su tijekom 18. stolje5a postupno
preuzimali prvenstvo meu redovnitvom.
Ctemeljitelj Fernard iz *lairvauMa na temelju Fenediktove regula organizira novi red
!ister!ita u 18. stolje5u. 9n je smatran stvarnim poglavarom *rkve izmeu 1185. i 115+. Prvi
je zapazio novu opasnost za katolianstvo od krivovjerja @herezaA koja su stizala s (stoka. 2aa
kult FlaBene Djevi!e :arije. Cnato strogosti) broj !ister!ita je ubrzano i stalno rastao.
?amostane su redovito podizali na pustim ili zaputenim podrujima) s vremenom su !ister!iti
postali znal!i isuivanja movara. 3lastite posjede davali su u gospodarski zakup) osiguravi
stalne prihode.
Posebni problem za *rkvu predstavljali su katedralni sluBbeni!i & kanoni!i) vrlo bogat
i utje!ajan sloj. Nesto su Bivjeli svjetovno i bilii oBenjeni) a za vjerske duBnosti postavljali bi
zamjenike & vikare. Novi redovi norbertina!a bili su najznaajniji meu kanoni!ima koji su
slijedili redovnika pravila.
Posebnu grupu novih redova unutar *rkve predstavljali su tzv. viteki redovi. 3iteki
red templara) iji su osnivai bili osmori!a =ran!uskih vitezova) stvorio je udrugu za zatitu
hodoasnika na putu prema svetim mjestima. Preuzeli su redovnike zavjete siromatva)
poslunosti i duhovne isto5e. *rkveni kon!il u ;roOesu 1184. potvrdio je pravila novog reda.
3ladari i pape dali su im povlasti!e koje su ih izuzimale od bilo kakvih svjetovnih ili !rkvenih
jurisdik!ija. C bankarstvu su se izuzetno izvjetili te su tijekom 1+. stolje5a postali glavni
bankari i blagajni!i =ran!uskih kraljeva. ;akma!i templara bili su vitezovi ivanov!i. Postali su
=inan!ijski mo5ni te su se od poetka s njima sukobljavali oko premo5i u 2eruzalemskom
'raljevstvu.
+,
;eutonski red @Njemaki viteki redA postao je predvodnik njemake koloniza!ije na
istok #urope. Na prelasku 18. u 1+. stolje5e papinstvo se zabrinulo zbog in=la!ije novih
redova i njihove suvie uske spe!ijaliza!ije. Netvrti lateranski kon!il 1815. pokuao je
zabraniti osnivanje novih redova) ali bez uspjeha. Redovni!i su znatno olakavali provedbu
papinskih re=ormskih mjera vlastitim utje!ajem na javno mnijenje. ?ve je vaBnija uloga
papinske kurije kao vrhovne sudske instan!e. Rastao je broj samostana sudski podloBnih
jedino i izravno papi.
Cspon #urope & renesansa 18. stolje5a
18. stolje5e je doba obiljeBeno remek.djelima knjiBevnosti na narodnim jezi!ima
#uurope) vrhun!em romanike i poe!ima gotike u likovnoj umjetnosti) obnovom prouavanja
prava) prihva5anjem znanstvenih dostignu5a istonih naroda te pojavom prvih sveuilita. 9d
Bivih europskih narodnih jezika prvi je u knjiBevnosti zabiljeBen =ran!uski @od poetka 18.
stolje5a.A. Popularan Banr bile su duge epske pjesme @c,ansons %e esteA o Bivotima junaka.
Najpoznatija je bila Pjesan o Rolandu) o ;ristani i (zoldi) o ?vetom Eralu ili o kralju 6rturu.
Elavna zada5a znanstvenika toga doba bila je prepisivanje arapskih i grkih tekstova koji su
sadrBavali znanja antikog svijeta. *arigrad) Palermo i ;oledo bile su tri ulazne luke grke
znanstvene batine u srednjovjekovnoj #uropi. :eu prevoditeljima isti!ao se i na Herman
Dalmatin @111,..115/.A koji je radio na prijevodu 'ur^ana. Do sredine 1+. stolje5a ve5ina
najvaBnijih znanstvenih i =ilozo=skih djela bila je ve5 s grkog i arapskog uspjeno prevedena
na latinski. C =ilozo=iji je prevlast su imale 6ristotelove misli. 3elika zasluga autora 18.
stolje5a bila je oBivljavanje znanstvene misli. ?redinom 18. st. teologija) =ilozo=ija i logika
postale su nova i vaBna podruja istraBivanja. Najpoznatiji logiar) teolog i =ilozo= bio je
Petar 6belard. 3jerovao je u !rkvena nauavanja ali je smatrao i da sve vjerske istine moBe
dokazati razumskim putem.
Prouavanje logike i teologije naroito se razvilo u sjevernoj <ran!uskoj. C (taliji i na
jugu <ran!uske najjai su bili studiji prava i medi!ine. Pro=esor (rnerije najzasluBniji je za
organiziranje sustavnog prouavanja rimskog prava. Razvija se kanonsko odnosno !rkveno
pravo. Rad na usavravanju kanonskog prava doveo je redovnik Era!ijan u svom djelu
Decretum $ratiani.
'rajem 11. st. najpoznatija kola medi!ine bila je u ?alernu kraj Napulja. Prva
sveuilita nije utemeljila *rkva) kasnije je preuzela u svoje ruke osnivanje ve5ine novih te je
pomo5u sveuilinih upravnih tijela uspijevala nadzirati obrazovanje i istraBivanje.
Najpoznatije talijansko sveuilite iz 18. stolje5a bilo je Folonjsko. Najve5em dijelu #urope
model je postalo pariko sveuilite.
?amostani) posebi!e *lunO) bili su predvodni!i razvoja novog tipa arhitekture i
likovne umjetnosti koja se naziva romanika jer se oslanjala na rimske uzore. 3e5 do 188,.
oblikovana su naela novog) gotikog stila u arhitekturi. -naajke su mu bile velika visina
graevina i obilje svjetlosti u njihovoj unutranjosti.
IX. USPON ZAPADNIH MONARHIJA
#ngleska
'rajem 11. stolje5a #ngleska je bila najnaprednije europsko kraljevstvo s ogranienom
sredinjom vla5u. Eodine 111,. umro je kralj 3ilim ((. Njegov najmlai brat Henrik ( @111,..
11+5.A okrunio se za kralja unato starijem bratu Robertu Normandijskom. 3elikaima je
poveljom o povlasti!ama zajamio dotadanji status i prava. Pozvao je natrag u zemlju
+1
protjeranog nadbiskupa *anterburrOja. ?porazumom iz 11,1. Henrik se odrekao investiture
znakovima duhovne asti. Na Henrikovu dvoru dolazi do jaanja sredinjih =inan!ija to mu
omogu5uje prevlast nad barunima. ;ako je postao sve neovisniji o velikaima. C sudstvu su i
dalje prevladavali velikai) ali Henrik je na lokalnim sudovima mogao provoditi re=orme.
Poeo je slati kraljevske su!e koji su obilazili sve dijelove 'raljevstva) oni su bili podloBni
izravno kralju. Henrik nije uklonio =eudalnu ras!jepkanost ali je naznaio put njezina
nestanka u 1+. st. Cspjeh re=ormi) odnosno nove uprave i sudstva) donio je Henriku nadimak
8av .rav%e.
2edini Henrikov nasljednik bila je k5er :atilda koja se udala za gro=a od 6njoua)
velikog normanskog neprijatelja. 3elikaka oporba istakla je drugog kandidata ?tjepana od
Floisa koji se uspio nametnuti kao kralj) te je plemstvu morao izdati novu povelju
slobotinama i dati ustupke *rkvi. (zbio je graanski rat) ali ?tjepan se uspio zadrBati na
vlasti. ?tjepan je pristao priznati :atildinog sina Henrika za nasljednika. Novi kralj Henrik ((
Plantagenet @115/..1147.A od 115,. vladao je Normandijom) od o!a je naslijedio 6njou i
;ouraine. Jenidbom je doao do Poitoua) Euienne i Easkonje te je polagao pravo na itav
dananji jugozapadni dio <ran!uske. Pokazao se jednim od najznaajnijih promi!atelja
uprave) pravnog sustava i vlasti u #ngleskoj. Prisiljavao je velikae da mu predaju utvrde)
vra5ao je kraljevske posjede i prava u svoje ruke. 9bnovio je sredinju upravu. Nastojao je da
svi vaBniji sporovi budu voeni pred kraljevskim su!ima. ;ime je pove5ao vlastite prihode i
smanjio mo5 baruna. 9kruBni kraljevski su!i bivali su sve vaBniji u odnosu na eri=e.
Posljednja kraljeva sudska re=orma bila je stvaranje sredinjeg suda. ?udske re=orme dovele
su Henrika do sukoba s *rkvom koja je do tada imala utje!aj u sudstvu. Dolo je do sukoba s
!anteburOskim nadbiskupom ;homasom Fe!kettom. Henrik je sazvao kon!il u *alrendonu
111/.) zatraBivi da se na njemu utvrdi englesko obiajno pravo. *alerendonske konstitu!ije
Fe!kett je odbio priznati jer su ile u prav!u smanjivanja prava #ngleske !rkve. Nakon to su
njegovi vitezovi ubili Fe!ketta) Henrik (( se dao javno izbievati u znak kajanja grijeha.
Fe!kettovo ubojstvo bilo je povod nezadovoljnom dijelu plemstva za usatnak protiv kralja.
'ralj je pomo5u pla5enika suzbio ustanike. Cz pomo5 svojih pristaa kralj je proirio i
uvrstio svoju vlast nad dijelom (rske. Njegovi sinovi Beljeli su prijestolje) a pomagao im je i
=ran!uski kralj <ilip (( 6ugust s kojim je Henrik bio u sukobu.
Henrika (( naslijedio je Rikard >avljeg ?r!a @1147..1177.A koji je za !ijele vladavine
boravio izvan zemlje. -a Rikarda u engleskoj je uveden porezni sustav. Rikard je bio i ostao
popularan u narodu) za razliku od brata) (vana Fez -emlje) koji ga je naslijedio i ostao
zapam5en kao jedan od najneuspjenijih engleskih kraljeva) a za neprijatelje je imao <ilipa ((
6ugusta i papu (no!enta ((( @zbog sukoba oko izbora !anteburOjskog nadbiskupaA. <ilip je u
jednom nevaBnom sluaju (vana pozvao pred svoj sud) na to se (van ogluio pa mu je
=ran!uski kralj oduzeo sve =eude na =ran!uskom podruju i objavio rat. (van je do 18,/.
izgubio sve =ran!uske posjede osim Easkonje i dijela Poitoua) izgubio je i Normandiju. 9d
poetka 1+. st. anglosaksonska sastavni!a engleskog drutva postajala je sve znaajnija.
Nakon (vanove smrti engleski je jezik postao i jezik pisane kulture. 15. 1. 1815. (van je donio
Veliku #ovelju slobo%e + Mana *artu. 9d tog vremena organizirane grupe velikaa branile
su u #ngleskoj svoje povlasti!e i engleske zakone u odnosu prema kralju.
<ran!uska
Poetkom 18. st. =ran!uski je kralj imao ogranienu mo5 u odnosu na velikae. Nakon
11,,. kraljevsku vlast stvarno je obnaao >uj 3( Debeli na podruju Pariza do 9rleansa.
Normandija je ostala vezana uz #nglesku iako je =ran!. kralj zbog nje vodio rat s engleskim
kraljem Henrikom (. Njegov sin >uj 3(( oBenio se #lenorom 6kvitanskom) na iji se poti!aj
sukobio s velikaima i *rkvom. Dolaskom u <ran!usku budu5u kralj Henrik (( je stupio u
ljubavnu vezu s #lenorom. >uj 3(( je ponitio brak) a #lenora se udala za Henrika (( i donijela
+8
mu 6kvitaniju. 'ralj je pruBio utoite papi 6leksandru ((( tijekom sukoba s !arem <ridrikom
() ime je dolo do jaanja =ran!uske monarhije. ?itno plemstvo je u mnogim mjestima
ustupalo dio uprave na svojim posjedima kralju) kako bi ih ovaj zatitio od jaih susjeda. C
sredinjoj <ran!uskoj utje!aj monarhijske vlasti postao je prevladavaju5i na podrujima sitno.
plemi5kih =euda. 2aanje kraljevske vlasti bilo je posljedi!a renesanse 18. st. PodrBavao je
gradove na velikakim podrujima) davao im povlasti!e. >uj 3(( nije uspio znaajnije
iskoristiti obnovu ideje snaBne monarhijske vlasti.
Njegov nasljednik <ilip (( 6ugust @114,..188+.A iskoristio je !entraliza!iju do krajnjih
grani!a. -adrBao je potporu ve5ine plemstva) *rkve i graanstva. Jenidbom je dobio
pokrajinu 6rtois ime se teritorijalno proirio prema >am :an!heu. <ilip je spletkario protiv
engleskog kralja Henrika (() podrBavaju5i njegove sinove u zahtjevu za prijestolje. <ilip je od
slabog (vana Fez -emlje uspio oduzeti najve5i dio plantagenetskih posjeda na =ran!uskom
podruju. Posljednja <ilipova bitka bila je protiv koali!ije koju je 181+..181/. organizirao
(van Fez -emlje. 3elikai sa sjevera) ukljuivi i =landrijskog gro=a) stavili su se na stranu
#ngleza i Nijema!a) ali su svi kod Fouvinesa 181/. potueni i kaBnjeni. ;o je <ilipu donijelo
prevlast sredinje vlasti i uprave nad najve5im vazalima. <ilip se posvetio unutarnjoj izgradnji
zemlje) postavi u pravom smislu rijei utemeljitelj !entralizirane i birokratizirane =ran!uske
drBave. Nastavljeno je jaanje sredinjeg kraljevskog suda. Fio je naklonjen gradovima i
trgovini. 'ralj je izdao brojne povlasti!e =ran!uskim graanima i titio je strane trgov!e na
=ran!uskom ozemlju.. -natno se pove5ao i kraljevski prihod. <ilip je bio prvi put do tada
najmo5niji i najbogatiji ovjek <ran!uske. Njegova vladavina bila je toka s koje nije bilo
povratka na razdoblje velikake premo5i i ras!jepkanosti.
X. DOBA BORBE CRKVE ZA OUVANJE PREVLASTI U
DRUTVU.
;ijekom 1+. stolje5a *rkvi je postalo sve teBe ouvati vode5i poloBaj u drutvu. Porast
materijalnog blagostanja kod svjetovnih elita vodio je relativiza!iji vjerskih uputa i propisa za
neporoan Bivot. Frojni su biskupi) opati i pape bivali zaokupljeni upravljanjem i stje!anjem
prihoda od velikih materijalnih dobara) a sve manje zainteresirani za duhovni utje!aj nad
svjetovnja!ima.
Papa (no!ent (((.
Probleme papinstvu naroito je zadavao Henrik 3(. vla5u nad (talijom. Papinstvo je
kroz 18. st. imalo problema i a gradovima u kojima se razvija krivovjerje. 9d 1174. g. papa
postaje >othario *onti) poznatiji kao papa (no!ent (((. 9n je naumio ostvariti plan prema
kojem je papa glava kr5anstva i voa itave #urope) vrhovni suda! u svim vaBnim sukobima.
Cspio je izboriti pravo imenovanja vode5eg rimskog senatora) ali zbog otpora u Rimu) morao
je u prvih 1, godina svog ponti=ikata pobje5i iz Rima 8 puta. Nakon smrti Henrika 3(.)
gibelini su za !ara izabrali <ilipa vapskog) a gvel=i 9tona (3 od Fruns_i!ka) sina Henrika
>ava. Papa je podrBao 9tona i on je izabran za !ara 18,7. g. @do 1815.A. No 9ton se pojavio u
(taliji traBe5i !arska prava i teritorije. Papa se tada okrenuo protukandidatu <ridriku ((
Hohenstau=ov!u @?i!ilskomA) sinu Henrika 3(. Dao je obe5anje papi da ne5e traBiti spajanje
?i!ilije i ostatka *arstva. 9ton je poraBen 181/. g. kod Fouvinesa i 1815. godine za !ara je
postavljen <ridrik ((. (no!ent je odigrao vaBnu ulogu u prijestolnim borbama u Cgarsko &
hrvatskom kraljevstvu. 'raljevi #ngleske) 6ragona i Portugala stavili su svoja kraljevstva pod
vrhovnu vlast pape) dok je ?i!ilija ve5 bila papinski =eud. (no!ent nije zapostavio ni vjerska
++
pitanja. Netvrtim kriBarskim ratom i zauze5em *arigrada privremeno je nestalo raskola.
Cnitio je krivovjer!e juga <ran!uske. ?azvao je 1815. g. Netvrti lateteranski kon!il s !iljem
ponovnog zauzimanja ?vete zemlje i provoenja !rkvene re=orme. -abranjeno je sve5eniko
odavanje svjetovnim uBi!ima) zabranila simonija) prodaja svetakih mo5i. Dvije vaBne
kon!ilske odluke% 1. Prvom se strogo zabranilo sve5enstvu sudjelovati prigodom sudskih
dvoboja ili ordalija. 8. Druga vaBna odluka ila je prema uvr5enju rastu5e protuBidovske
nesnoljivosti u #uropi) odredivi razliita ogranienja za Jidove i obvezu noenja Bidovske
oznake na odje5i.
'rivovjerja @herezeA
Na Netvrtom lateranskom kon!ilu strogo su osueni krivovjer!i valdenzi i albiBani.
'rivovjerni pokreti s kraja 18. st. izrasli su u puku) a ne meu intelektual!ima te su iza njih
stajale na tisu5e sljedbenika. Elavna pokretaka snaga hereza bilo je nezadovoljstvo
ponaanjem sve5enstva. 9d vremena grgurovskih re=ormi Bupljanima je bilo doputeno odbiti
sve5enika iz moralnih razloga. Ergurove odredbe da sve5eni!i koji Bive u grijehu ne mogu
dijeliti sakramente vodile su obnovi donatistikog krivovjerja koje je nauavalo da sakramenti
nemaju vrijednost ako ih je udijelio greni sve5enik. ?jevernotalijanski gradovi postali su
glavna uporita krivovjerja krajem 18. st. Eraanstvo je bilo sklono raspravama o vjerskim
pitanjima. 2edan od prvih voa krivovjera!a u (taliji bio je 6rnold iz Fres!ie) iji su
sljedbeni!i bili poznati kao arnoldisti ili siromasi. NajvaBniji protusve5eniki pokret pokrenuo
je Petar 3ald & odluio je svu svoju imovinu razdijeliti sirotinji. Posvetio se propovijedanju
evanelja) oko sebe je okupio sljedbenike poznate pod nazivom l9onski siromasi. ;re5i
lateranski kon!il konano je odba!io valdenge. 3aldenzi su odbijali poslunost papama i
episkopatima te su drBali da svi svjetovnja!i) ukljuivi i Bene) mogu propovijedati.
'rivovjerni pokreti su prihva5ali kr5ansku vjeru) ali su odba!ivali sve5enstvo. Cenja stare
sljedbe maniheja!a proirila su se s (stoka) preko Falkana) trgovakim putovima na -apad u
gotovo sve vaBnije gradove. Na jugu <ran!uske) u >anguedo!u) ti sljedbeni!i su bili poznati
pod imenom albiBana. Fili su poznati i pod imenima Fugara ili katara.
Cspjehu novih pokreta pogodovala je injeni!a da se od obinih vjernika malo traBilo.
3jersko uenje bilo je jednostavnije od katolikog. 3e5ina krivovjera!a bila je dualistikog
svjetonazora. 3jerovali su da je sav materijalni svijet djelo sila zla. ?tarozavjetni 2ahve je za
njih bio zli bog) koji je ubio 'rista. Papa je ubrzo odobrio propovijedanje tzv. kriBarskog
pohoda protiv onih koji odbijaju uvidjeti jedine vjerske istine. C poetku je odaziv bio
skroman) ali kada su 18,4. g. sluBbeni!i gro=a Rajmonda ;uluskoga) poznatog zatitnika
krivovjera!a) ubili papinog legata. 3eliki odaziv za pohod bio je na sjeveru <ran!uske zbog
politikih i gospodarskih razloga. 3ojsak pod vodstvom gro=a ?imona od :ont=orta krenula je
na jug. 'atoli!i s juga pridruBili su se krivovjer!ima u otporu prema sjevernja!ima.
Franiteljima je pomo5 pruBao i aragonski kralj. ?jevernja!i su pobijedili i njihovi velikai
zauzeli posjede na jugu. 'riBarski rat protiv albiBana vie je znaio u politikom nego u
vjerskom smislu. 2uBni velikai poeli su vra5ati posjede koje su im oduzeli sjevernja!i.
Pokrenut je novi kriBarski rat na jug <ran!uske u kojem je vode5u ulogu uzeo =ran!uski kralj
>uj 3((( @188+..1881.A. Najve5i dio >anguedo!a izravno je prikljuen kraljevskim posjedima)
a ostali dio vrsto vezan uz *rkvu. ;ijekom ((. etvrtine 1+. st. vodstvo u progonu
krivovjera!a preuzela je !rkvena inkvizi!ija od biskupa. (nkvizi!iju su) prema odobrenju pape
Ergura (]. Preuzeli znal!i dogmatskih pitanja) lanovi novih !rkvenih redova =ranjeva!a i
dominikana!a. (nkvizi!ija je u stotinjak godina djelovanja smanjila broj heretika) da bi ih
krajem 1/. st. potpuno iskorijenila. (nkvizi!ija je od poetka dobila potporu svjetovnih
vladara) 'rivovjereje je slabilo autoritet glavnih institu!ija na kojima je srednjovjekovno
+/
drutvo poivalo) drBava i *rkva. Pritiskom inkvizi!ije uspjeno je iskorijenjeno albiBansko
krivovjerje. Eradovi u <landriji) <ran!uskoj i (taliji oi5eni su od heretika.
Prosjaki redovi
:eu propovjedni!ima u >anguedo!u poetkom 1+. st. isti!ao se panjola! Dominik
de Euzman @110,..1881.A. ?udjelovao je na Netvrtom lateranskom kon!ilu i 1811. dobio
pravo da osnuje novi red dominikana!a od strane pape Honorija (((. Dominikan!i su preuzeli
pravila reda augustina!a) nazivali se propovjedni!ima i bili su vrlo obrazovani. Nazivali su se
bra5om @=ratrimaA stoga su trebali Bivjeti meu ljudima) a ne zatvoreni i izdvojeni u
samostane. Na sebe su preuzeli zavjet potpunog siromatva) nisu imali privatnog vlasnitva
niti prihode. CzdrBavali su se pronjom. Fili su snaBni na europskim sveuilinim sreditima)
posebno na parikom. (stie se ota! skolastike =ilozo=ije ;oma 6kvinski @1885..180/.A.
Drugi veliki prosjaki red osnovao je sveti <ranjo 6siki @1141..1881.A poetkom 1+.
st. okrenuo se vjeri) odrekao se bogatstva. 1815. na /. lateranskom kon!ilu zatraBio je od pape
(no!enta ((( potvrdu pravila svog reda =ranjeva!a. <ranjo je ustrajao na potpunom siromatvu i
=ratri su morali raditi vlastitim rukama.
Dominikan!i su uvijek bili usmjereni prema uenju i teologiji) =ranjev!i su se bavili
misionarskim radom. Najve5e dostignu5e prosjakih redova predstavljala je obnova !rkvenog
utje!aja na svjetovnjake. 'od =ranjeva!a pridruBena bra5a @svjetovnja!i) meu njima i =ran!.
'ralj >uj (] ?vetiA zvali su se "tre5ore!i$) a kod dominikana!a "'ristova mili!ija$. 1810.
prosjaki redovi dobili su pravo propovijedi) ispovijedi i davanja oprosta od grijeha u svim
Bupama. Podvrgnuti su izravno papi.
Papinstvo i dinastija Hohenstau=ova!a
Povijest Njemake i (talije od vremena smrti pape (no!enta ((( @1811.A do smrti
posljednjeg !ara iz dinastije Hohen. @1814.A obiljeBena je borbama papa i !arske obitelji.
(no!ent je za sobom ostavio mladog <ridrika (( ?i!ilskog) koji je nakon njegove smrti postao
protivnik papinstva. (sti!ao se obrazovano5u) kao pjesnik i Beljom za znanjem. Papi je dao
dva obe5anja% 1. Predaja ?i!ilije papi poto postanje njemaki !ar) kako bi papinska drBava
izbjegla opasnost okruBenja. <ridrik nije ispunio obe5anje jer mu je ?i!ilija bila izvor
=inan!ijske i vojne mo5i. 8. 9be5ao je da 5e povesti kriBarski rat) no odgaao ga je 18 godina
jer se usmjerio na uvr5enju vlasti u (taliji. 9dnosi !arstva i papinstva zaotrili su se 1880. g.
dolaskom Ergura (] za papu. <ridrik je 1880. krenuo u kriBarski rat ali se ubrzo vratio) na to
je papa reagirao njegovim izop5enjem iz *rkve. *ar je ponovo krenuo na (stok) dobio je
2eruzalem) Nazaret i Ftlehem s koridorom do ?redozemnog mora od egipatskog sultana.
"'onstitu!ijama ?i!ilskog 'raljevstva$ iz 18+1. g. sva je vlast !entralizirana u
!arevim rukama) dok je drutvena elita liena mo5i. Cz podrku sinorea @gospodaraA <ridrik
(( stekao je prevlast u ;oskani i >ombardiji) ak i u nekim dijelovima papinske drBave. C
Njemakoj je za kralja postavio sina Henrika) ali tamo su stvarnu mo5 imali svjetovni i
!rkveni kneBevi. Njemaki su velikai potakli Henrika na pobunu protiv o!a koja je brzo
uguena. Na kon!ilu u >Oonu 18/5. !ar je ponovo izop5en iz *rkve) izabran protu!ar i
proglaen kriBarski rat protiv <ridrika. <ridrik je zadrBao posjede u Njemakoj i na ?i!iliji)
dok je papa (no!ent (3 @18/+..185/.A onemogu5io stvaranje ujedinjenog talijanskog
kraljevstva. <ridrika je u Njemakoj naslijedio sin 'onrad (3 @185,..185/.A) nakon njegove
smrti izabran je Rudol= Habsburgova! za !ara 180+. g. Na ?i!iliji je zavladao njegov
vanbrani sin :an=red ?i!ilski koji je imao papinstvo za protivnika. Papa je pozvao 'arla
6nBuvin!a koji je ubio 1811. :an=reda i proglasio se kraljem.
+5
'asniji 'riBarski ratovi
Cnato neuspjehu ;re5eg kriBarskog rata do kraja 18,1. g. dio =ran!uskih velikaa na
sebe uzeo znak kriBa. 9dluili su putovati morem prema Fliskom (stoku) u organiza!iji
3ene!ije. 3ene!ija je kao pla5u traBila osvajanje -adra) to je izvreno 18,8.) kriBari su tamo i
prezimili. 'riBari su 18,/. uz pomo5 :leana osvojili *arigrad. :leane je zbog toga papa
izop5io iz *rkve. -a !ara je postavljen =landrijski gro= Falduin) a za !arigradskog patrijarha
:leanin. ?tvoreno je >atinsko *arstvo koje je potrajalo do 1811. g. 3ene!ija je uvrstila
vlast na egejskim oto!ima i priobalju te osigurala strateke i trgovake interese. 1818. se
pojavio veliki pokret dje!e iz Njemake i <ran!uske) uvjereni da mogu bez borbe zauzeti
2eruzalem) nazivaju5i se FoBjim izabrani!ima. <ilip (( 6ugust naredio je povratak dje!e. C
Njemakoj su dje!a pod vodstvom djeaka Nikole dola do Eenove gdje su im vlasti
zabranile ukr!aj na brodove. ;eko unutarnje stanje u muslimanskim zemljama nakon
?aladinove smrti @117+.A pruBilo je priliku za uspjean 5. @1810..1881.A kriBarski pohod.
'riBari su zauzeli vaBnu egipatsku luku Damiette. <ridrik (( ?i!ilski je pregovorima stigao do
2eruzalema ali su ga muslimani opet vratili 18//. 1. kriBarski rat @1880..180,.A vodio je
=ran!uski kralj >uj (] ?veti koji nije uspio zauzeti 2eruzalem. C 0. kriBarskom ratu @180,.A
poloBaj kr5ana bio je beznadan. >uj (] poveo je bezuspjeni pohod na ;unis. Padom 6kre
1871. g. izgubljeno je i posljednje kriBarsko uporite u ?vetoj zemlji. Pape su u 1+. st.
pozivale na kriBarske ratove pokuavali uglavnom da bi imali opravdan razlog za skupljanje
poreza. (z 2eruzalemskog 'raljevstva mnogi talijanski i drugi gradovi tijekom 1+. st. uvozili
su velike koliine razliitih dobara. ?redozemna trgovina dobila je znaajne poti!aje.
;rgovaak i hodoasnika putovanja pridonijela su razvoju bankarstva. 3ode5i bankari bili su
vitezovi templari. ?i!ilija je postala vaBno sredite manu=aktura svile.
?lom Fizanta. Pad *arigrada 18,/. i >atinsko *arstvo.
Nakon smrti !ara 6ndronika 'omnena @1145.A) na vlast je dola obitelj 6ngel. *ar
(zak (( 6ngel @1145..1175.A sklopio je mir i sa ugarsko.hrvatskim kraljem Felom ((() te je
oBenio Felinu k5i. C Fugarskoj 1145. ustanak Petra i 6sena) stvaranje Drugog Fugarskog ili
3lako.bugarskog *arstva. Fizant je izgubio Fugarsku) u kojoj se 6sen proglasio za !ara) to
je nakon gubitka ?rbije novi udara! za *arstvo na Falkanu. Nijem!e predvoene
Farbarossom) koji su ili u +. kriBarski rat) 1144. g. u Niu su doekali srpski i bugarski
izaslani!i koji su im ponudili savez i vazalnu prisegu protiv Fizanta. Nijem!i su zauzeli
Hadrianopol i <ilapopol te zaprijetili opsadom *arigrada koji je onda morao propustiti
kriBare. Fizant je izgubio *ipar. (zak je 117,. ?rbe prisilio na mir) Fizant je priznao
samostalnost srpske drBave) a ?te=an Nemanji5 dobio je za Benu bizantsku prin!ezu. C ratu s
Fugarima nije imao uspjeha. 1175. g. (zaka je oslijepio i zba!io s prijestolja brat 6leksije (((
6ngel. -a vojni obraun s Fugarima Fizantin!i nisu imali snage. Novi bugarski !ar 'alojan
@1170..18,0.A osvojio je ubrzo i velik dio :akedonije) okrenuo se papi za priznanje vlasti)
dobio je 18,/. i kraljevsku krunu iz ruku legata pape (no!enta (((.
9pasnost za Fizant predstavljao je i njemaki kralj Henrik 3( koji je traBio povrat
teritorija od Draa do ?oluna. Henrik 3( je oBenio k5er (zaka (() a Fizant je pristao pla5ati
danak) tzv. alamanski porez. Nakon smrti Henrika 3ene!ija postaje glavnim neprijateljem
Fizanta) ona Beli kontrolu nad istonim ?redozemljem. 2edino rjeenje za osiguranje mletake
prevlasti u regiji bilo je ruenje Fizanta) :leani su uz kriBare imali pomo5 6leksija 6ngela)
sina zbaenog (zaka ((. Nakon osvajanja -adra 18,8. i sklapanja sporazuma na 'r=u s
pretendentom 6leksijem) kriBari i :leani opsjeli su *arigrad. 9svojenje grada kriBari i
:leani izvrili su 1+. /. 18,/. Na ruevinama Fizantskog *arstva nastalo je >atinsko
*arstvo @ 18,/..1811.A u kojem je za !ara postavljen gro= Falduin <landrijski koji je dobio
+1
etvrtinu bizantskog teritorija) a ostatak su podijelili :le5ani i kriBari. dobivi ih kao lena.
*aru je pripala ;rakija) Hij) ?am) >ezb. Foni=a!ije :ont=eratski osnovao je ?olunsko
'raljevstvo koje je obuhva5alo i susjedna podruja :akedonije i ;esalije. :leani su uzeli
Dra) jonsko otoje) 'retu) luke na Helespontu i Hadrianopol. ;ako su postali najjaa
kolonijalna sila na istonom ?redozemlju.
Na ruevinama Fizanta izniknulo je mnotvo kriBarskih drBavi!a. Na Peloponezu
nastala je =ran!uska kneBevina 6haja ili :oreja & od svih kriBarskih tvorevina najdulje se
odrBala. ;eodor >askaris) zet 6leksija ((() stvorio je Nikejsko *arstvo u :aloj 6ziji. :ihael
6ngel na Falkanu stvorio je #pirsku Despotovinu. 6leksij i David 'omnen) unu!i 6leksija (.)
osnovali su u maloazijskom !rnomorsskom prostoru ;rapezuntsko *arstvo. Er!i su digli
ustanak u ;rakiji) pomogao im je 'alojan) >atinsko *arstvo povuklo se iz :6 to je
omogu5ilo >askarisu da izgradi novu prijestolni!u u Nikeji) obnovljena je i grka patrijarija.
;eodor se 18,4. okrunio za !ara) tako je Nikejsko *arstvo postalo nosila! drBavnopravnog i
!rkvenog kontinuiteta Fizanta.
>atinsko *arstvo nakon smrti !ara Henrika @1811.A zapalo je u krizu. ;rapezuntsko
*arstvo odrBalo se i nakon pada *arigrada 1/5+. Nikejsko *arstvo ojaalo je za vladavine
(vana ((( Fata!a @1888..185/.A zauzeo je i Hadrianopol. Dolo je do sukoba Fugarske i
epirske despotovine na :ari!i 18+,. u kojem su zapadni Er!i doBivjeli poraz. Fugarska je
postala dominantan imbenik na Falkanu. Nikejski je patrijarh 18+5. priznao samostalnost
bugarske patrijarije. 'onanu pobjedu na d Fugarima i zapadnim grkim vladarima Fata! je
ostvario 18/1. kada je osvojio ?olun @dokinuto ?olunsko 'ralj.A. Do 1858. pokorio je i #pir.
Fata!ov nasljednik);eodor (( >askaris) koji je Belio kontrolu nad svjetovnim i !rkvenim
poslovima) sukobio se s aristokra!ijom to je ubrzalo propast dinastije >askarisa. Regenstvo
je pripalo :ihaelu Paleologu koji je 1811. g. sklopio sporazum s Eenovom & glavni takma!
3ene!ije. 80. 0. 1811. osvojen je *arigrad i srueno >atinsko *arstvo) a obnovljeno
Fizantsko. Dinastija Paleologa vladala je Fizantom do propasti 1/5+.
9bnova Fizanta% :ihael 3(((. Paleolog @1811..1848.A
Fizant je ponovo postao sredozemna sila. Najve5a opasnost prijetila je Fizantu sa
?i!ilije ako bi se tamonji vladat povezao s papinstvom. Fizant je i 3ene!iji dao povlasti!e
kao i Eenovi ime je smanjio ovisnost o talijanskoj strani. Problem je bio dolazak 'arla
6nBuvin!a za kralja na ?i!iliji 1811. uz kojeg su stale ?rbija i Fugarska. Paleolog je) koriste5i
naklonost pape 'lementa (3 i Ergura ] te =ran!uskog kralja >uja (]) nude5i !rkvenu uniju)
neutralizirao anBuvinsku opasnost. C ratu s Fugarima 1808. :ihale je ostvario odreene
uspjehe i pomake. :ihael se saveznitvima osigurao% papom protiv 6nBuvina!a) Cgarskom
protiv ?rba) ;atarima protiv Fugara) a ;atarima i :amelu!ima od ?eldBuka. 180/. na
!rkvenom saboru u >Oonu sklopljena je !rkvena unija. Fizant je zagospodario #gejskim
morem. ?tanovnitvo se u Fizantu podijelilo na pristae i protivnike unije. :ihael je unutar
Fizanta imao i problema s arsenitima. pristaama svrgnutih >askarisa. Novi papa) <ran!uz
:artin (3 @1841..1845.A) potpuno se stavio u sluBbu 6nBuvina!a i proglasio :ihaela
raskolnikom. 6nBuvin!i i :leani 1841. sklopili su savez za obnovu >atinskog *arstva.
:ihael 3((( pozvao je araganskog kralja Pedra ((( da napadne 'arla 6nBuvin!a i oduzme mu
kraljevstvo) kako bi Pedro osvetio zeta :an=reda) kojem je 'arlo to isto uinio.
XI. IRENJE KRANSKE EUROPE
. pregled dogaaja od 11. st.
. Naini irenja kr5anstva% 'riBarski ratovi) rekonkvista) misionari razaslani
itavom #uropom) poganstvo se zadrBalo iskljuivo u >itvi
+0
. Porastao broj kr5anskih monarhija & nastaje sloBeniji meunarodni politiki
sustav
. Rekonkvista & ponovno kr5ansko osvajanje panjolske @ nakon muslimanskih
osvajanjaA
. 'rajnji sjever i sjeverozapad Pirenejskog poluotoka jedini dio koji je ostao
katoli!ima za vrijeme vrhun!a muslimanske ekspanzije
. ;u stvorena 'raljevstva >`ona i Navarre
. 'astilja bila juBna pogranina regija >`ona) sa osvajanjima prema jugu iri se i
njeno ime
. Na sjeveroistoku =ormira se gro=ovija Far!elona
. Po. 11. st. nastalo 'raljevstvo 6ragon
. 1,55. osvojeni ;oledo i :adrid
. Nakon toga dolazi do promjene vlasti meu muslimanima & nova dinastija
6lmoravida) voa 2usu= & ubrzo vra5aju izgubljene teritorije
. 11,1. 2usu= umire & opadanje mo5i muslimana) pojaane provale katolika
prema jugu
. #l *id @ ?idA & najpoznatiji katoliki ratnik krajem 11. st.
Kronika o 3i%u
Pripisivali mu sve kr5anske vrline) ak i svetost
-apravo bio voa bande katoliko & muslimanskih razbojnika
1,7+K1,7/. osvojio 3alen!iju
. 1818. bitka kod >as Navas de ;olosa & pobjeda katolike strane) prekretni!a u
ratu
. 2ako slabljenje muslimanske mo5i) pola stolje5a kasnije ostaje im 'raljevstvo
Eranada
. -naaj rekonkviste% . plemstvo i sve5enstvo vrlo snaBan poloBaj u drutvu
Povlateni slojevi stekli velike posjede i povlasti!e
Nastali mnogi gradovi sa visokim stupnjem slobode i
povlasti!a
?tvaranje gradskih liga & meusobni savezi radi ouvanja
i uvr5ivanja vlasti protiv svih protivnika) pa i kralja
Polagani rast kraljevske vlasti i !entraliza!ije
?kandinavija u razvijenom srednjem vijeku
. pokrtavanje ilo polagano) uestali sukobi s starim vjerskim obiajima
Eermana
. u vedskoj i Norvekoj snaBne poganske drutvene snage dugo se odupirali
*rkvi i vladarima
. esti unutarnji sukobi i graanski ratovi
. Danska . od skandinavskih kraljevstava bila najsnaBnija
tokom 18. st. pokorila ve5inu okolnih slavenskih podruja
ve5a sila sve do 1+. st. kada im ve5inu posjeda uzimaju Nijem!i
poetkom razvijenog srednjeg vijeka nesreene prilike
od kraja vladavine 'nuta 3elikoga 1,+5. i ?venda #stridssona
@1,/0.1,01A pa do sredine 18. stolje5a trajale unutarnje borbe
3aldemar (. 3eliki & 1150.1148.
Cvrstio vlast
1154. poloBio vazalnu prisegu njemakom !aru
+4
1118. od njemakog !ara dobio Dansku kao leno @ >eno
& zemljini posjed to ga je =eudala! dao vazalu uz uvjete da 5e
vazal izvravati svoje obvezeA
Poetak velikog uspona Danske
Cguio ustanak seljatva u pokorenoj vedskoj
2aanje =eudalnih snaga) plemstva i *rkve & pogoranje
poloBaja seljatva
'nut (3. & 1148.18,8.
9dbija priznati vazalitet !aru
9d 1145. danski se kralj naziva kraljem Dana!a i
?lavena
C to vrijeme osvajaju ?!hles_ig) Holstein) >abe!k i Hamburg
3aldemar ((. Pobjednik & 18,8.18/1.
1817. osvaja #stoniju & posljednji veliki uspjeh
1880. poraz od koali!ije sjevernonjemakih kneBeva i
>abe!ka
Eube dotadanji poloBaj regionalne velesile
. Norveka & od sredine 18. stolje5a pratimo sukob dviju strana koje se bore za
vlast
o :agnus 3. #rlingsson & 1118.114/.
Na vlast doao uzurpa!ijom) pokuava ozakoniti svoj in i dobiti
krunu od *rkve
-ato daje brojne povlasti!e katolikom sve5enstvu
o ;o izazvalo otpor birkenbeinera @brezonogihA) stanovnitva umovitih
podruja uz vedsku grani!u
o ?verre & 1100.18,8.
Potekao kao voa iz redova birkenbeinera
Nametnuo se kao novi norveki vladar
Ne priznaje naela nasljeivanja i nedjeljivosti drBave) niti
ovlast sve5enstva da izabere novog vladara & sve te odredbe bile su
usvojene za :agnussove vladavine
Najvie mu se opiru !rkveni redovi
o C toj borbi kao pobjednik izaao kralj @:agnussA
o Nakon toga jo bilo brojnih sukoba prvo s sve5enstvom) a potom i sa
plemstvom
. vedska & poetkom 18. stolje5a vlada dinastija ?tenkil
o Razdoblje dinastije ?tenkil obiljeBeno opadanjem poganstva i rastom
kr5anstva
o 11+,. na vlast dola dinastija ?verhera
o -a njihove vladavine kr5anstvo se uvrstilo) iri se njemaki utje!aj na
razvoj vedskih gradova
o 'nutsson & prvi okrunjeni vedski kralj @18,4.1811A
o 185,.1811. zapoelo povezivanje vedske i Norveke
?rednja #uropa u razvijenom srednjem vijeku
+7
. do 11,,. pokrtena ve5ina slavenskih naroda & istoni ?laveni @Rusi i ostaliA
pravoslavni) a zapadni ?laveni @Nesi) ?lova!i) Polja!i) :aariA katoli!i
. u pokrtavanju preostalih poganskih plemena se isti!ali vitezovi Njemakog
vitekog reda & ;euton!i i viteki red maonoa
. posljednji se pokrstili >itvan!i @1/. stolje5eA
. Neka & pokrtena tokom 1,. stolje5a
o 11. stolje5e vode5a slavenska drBava -apada
o Pod jakim njemakim utje!ajem & eki kraljevi dobivali krunu od
njemakog !ara
o C 18. stolje5u doseljavanje njemakih kolona) drBavna uprava oponaa
njemake uzore b doseljavanje njemakih rudara & snaBna rudarska
proizvodnja b razvijena trgovina @takoer Nijem!i kontrolirajuA
o Cvrstilo se pravo primogeniture & kraljev prvoroena! nasljeuje
krunu
o 180+. vrhuna! mo5i
o 1804. unitena zajednikim napadom :aara i !ara Rudol=a
Habsburgov!a
o Ne gubi izvorni teritorij & ubrzo pada pod stranu vlast
o (zumrla doma5a dinastija P[emOslovi5a & zamijenili ih >uksemburgov!i
o Eermaniza!ija
. :aarska & pokrtena oko 1,,,. godine
o Pokrtena za kralja ?tjepana & nasljeuje ga nekoliko slabijih vladara)
priznavali vrhovnu vlast Nijema!a
o 9d Nijema!a ih oslobodila borba za investituru) za >adislava@1,00.
1,75A i 'olomana@1,75.1111A ojaala kraljevsku vlast i proirila ju na
Hrvatsku) Dalma!iju @11,8.A) dio Eali!ije i itavu ;ransilvaniju
o C 18. stolje5u zapoela unutarnja previranja & vojni neuspjesi) jaanje
plemstva
o 1888. -latna bula 6ndrije (( @18,5.18+5A & ograniavanje kraljevske
vlasti) de=iniranje prava povlatenih slojeva
o ?redina 1+. stolje5a Cgarsko & Hrvatsko 'raljevstvo ne predstavlja
snaBniji imbenik u regiji ni #uropi
. Poljska & pokrtena oko 715.) neko vrijeme bila jedno od najmo5nijih
slavenskih kraljevstava) pokorili Neku) lesku) Pomeraniju i dio Rusije
o ?laba sredinja vlast) prevlast plemstva i sve5enstva) dezintegra!ija i
gubljenje osvojenih podruja
o 'ao i drugdje u #uropi) jaanje plemstva uzrokovalo slabljenje kralja
o Foleslav ((( 'rivousti @1,41.11+4A se smatra glavnim uzronikom
mrvljenja sredinje vlasti & oporuno podijelio zemlju i titule petori!i sinova
o ;i posjedi se stalno dijelili & sredinom 1+. stolje5a 8, kneBevina
o 18. i 1+. stolje5e znaajni demogra=ski rast@koloniA) razvoj gradova i
sela@ po uzoru na Njemaku i <landrijuA) velika koloniza!ija nakon ;atarske
provale 18/1.
o >oka!ijske povlasti!e & izdavane naseljeni!ima za obnovu postoje5ih ili
izgradnju novih gradova i sela) povlasti!e se temeljile na :agdeburkom
zakonu@odreivao pravnu i =iskalnu organiza!iju naseljaA
o Postotak Nijema!a naglo raste od 1+. stolje5a
/,
o ;ri ;atarske provale 18/1) 1857) 1840 . katastro=alno oslabile sredinju
vlast) od!jepljenje Pomeranije) irenje njemakog Frandenburga na poljskom
teritoriju
o 'rajem 1+. stolje5a teBnja za ujedinjenjem & ali i sukobi kneBeva oko
vlasti
o #lementi jedinstva & lanovi dinastije Piastovi5a u svim kneBevinama)
zajednika !rkvena metropolija) zajedniki naziv Regnum Poloniae te znakovi
kraljevske vlasti
Faltika regija u 18. stolje5u) 3elika 'neBevina >itva
. 18,1. osnivanje Rige) vaBno uporite ;eutona!a
. 18,8. osnovan i 3iteki red maonoa
. ?naBnu vlast uspostavio veliki knez :indaugas @ 18+1.181+A
o Cjedinjuje litvanske prostore) otima pogranina ruska podruja *rnu
Ruteniju
. 18+0. 3iteki red maonoa i ;euton!i se ujedinjuju u jedinstveni ;eutonski
viteki red
Rusija u razvijenom srednjem vijeku
. najras!jepkaniji prostor itave #urope
. preuzeti slavenski obiaji nasljeivanja vlasti
. glavni grad 'ijev) njime upravlja pojedina! vladaju5e ku5e & vlast u ostalim
gradovima se dijelila na temelju seniorata @ starostiA
. nasljeivanje nije bilo dosljedno) svaki novi vladar grabio koliko je vie zemlje
za sebe mogao
. od 1,5/. postojale 1/ kneBevine) 87+ kneBeva i odigralo se 4+ graanska rata
. od 1185. teritorij se nezaustavljivo mrvi) a sredinja vlast slabi
. 'ijev gubi stvarnu mo5) ostaje mu simbolika) i ulogu) ali jaaju ostali gradovi
Eali) Rostov) ?uzdalj) Polo!k) :insk) ?molensk i Novgorod
. Polako se kroz desetlje5a sve vie uzdiBe Novgorod
. 9d 18+1. njime upravlja 6leksandar Nevski@18+1.1858A
. Raspadom ?redinje vlasti 'ijevske Rusije) u sreditu Rusije i na zapadu
oblikovalo se nekoliko kneBevina koje svoju samostalnost nisu uspjele trajnije odrBati
Prva i druga :ongolska provala. :ongolska vlast nad Rusijom.
. u 18. stolje5u Bivjeli od Fajkala do :andBurije) 3elikog kineskog zida i 6ltaja
. javlja se vode5i sloj prvaka & nojoni) sa svojim vojnikim druBinama & nukeri
. najmo5nijeg vou skuptina mongolskih poglavara bira za dBingis & kana)
vrhovnog kana) tako stvorena jedinstvena mongolska drBava) bila ujedno strogo
hijerarhijski podijeljena
. ;emudBin & 1110.1880 dBingis.kan
. itavo drutvo vojniki organizirano i podijeljeno na tamene @deset tisu5a ljudiA
i na niBe jedini!e
. takvo drutvo zahtjeva stalna ratovanja & 18,0. osvojeni 'irgizi) 1811.
jugozapad ?ibira) nakon toga pokorena 'ina sve do 'oreje
/1
. 'inezi znatno utje!ali na daljnji razvoj vojne tehnologije) drBavnog aparata i na
irenje pismenosti
. Prvi val osvajanja zaobiao Rusiju) krenuvi sjeveroistono na Fugare
. 18+5. novi dBingis.kan postao Fatu & kan
. Do 18/,. osvojen velik dio Rusije
. Fatu & kanovo :ongolsko *arstvo & od rijeka 9ba i Dunava) 'avkaza i *rnog
mora
. ?redina 1+. stolje5a unutarnji sukobi) osamostaljenje -latne Horde i mongolske
Perzije od velikog kana
. :ongolska vlast zadrBala se dva stolje5a u Rusiji
. ?matrali islam puno opasnijim od kr5anstva) niz katolikih misija od
*arigrada do Pekinga @osnovana katolika nadbiskupija u PekinguA
. 3eliko se *arstvo na kraju raspalo krajem 1/. stolje5a na niz meusobno
suprotstavljenih drBava
XII. USPON SVJETOVNIH INSTITUCIJA I NOVIH
DRUTVENIH GRUPA
<ran!uska
C 1+.st. dolazi do jaanja teritorijalnih velikih monarhija #ngleske i <ran!uske. C tom
razdoblju za <ran!usku su bitna dva vladara. ;o su bili >uj 3(((. @188+..1881.A i >uj (]. ?veti
@1881..180,.A. 9boji!a su bili poboBni vladari i nastavili su uobiajenu politiku tadanjih
vladara <ran!uske & davati politiku potporu papi. Cnato tome papinska mo5 u <ran!uskoj je
sve vie slabila.
3ladavina >uja 3(((. imala je dvije znaajke% preuzeo je novi sustav drBavne uprave
ustanovljen jo za <ilipa ((. 6ugusta te je uspostavio kraljevsku vlast u sr!u >6NEC#D9*6
ime su steeni novi posjedi na jugu <ran!uske. <ran!uska je kruna prvi put dobila izlaz na
?redozemno more. Nakon smrti >uja 3(((. u ime njegovog maloljetnog sina >uja (]. vladala
je njegova majka Flanka 'astiljska. -bog toga je dolo do velikog otpora velikaa koji su
traBili pomo5 od #ngleza. No sve pobune bile su skrene.
Na prijestolje zatim dolazi >uj (]. koji je isti!an kao uzor katolikog vladara i ubrzo
nakon smrti proglaen je svetim. Postoji i njegov Bivotopis koji je napisao 2ean de 2oinville
@1885..1+10.A. ;ijekom njegove vladavine) drBavna se uprava razvijala. 'raljevska se kurija
poela dijeliti na spe!ijalizirane odjele. ?udske duBnosti su dodijeljene Parlamentu) a te
promjene su pove5ale vaBnost administra!ije i smanjile mo5 velikaa. ?ukobio se s engl.
kraljem Henrikom (((. @1811..1808.A oko podruja koji je izgubio (van Fez -emlje u
<ran!uskoj. ?ukob je zavren mirom 1857. kojim su potvrena prava Henrika na pokrajine
EC(#NN# i E6?'9N2C. -naajno je jo da u <ran!uskoj u to doba bila zastupljena
=eudalna ras!jepkanost i umanjena je mo5 !rkvenog suda.
#ngleska
C tom razdoblju na vlast dolazi Henrik (((. @1811..1808.A koji je takoer bio suoen s
pobunom velikaa. Njegov regent Lilliam :arshal @11//..1817.A uspio je suzbiti velikake
pobune no njegova ubrzana smrt je dovela u pitanje sve njegove rezultate. Henriku (((. je
pomo5 pruBao papa koji je velikaima zajamio opstanak odredbi 3elike povelje te je rijeio
/8
sukobe vode5ih engl. velikaa. Henrik je bio vrlo poboBan vladar koji je bio uvjeren pristaa
ideje o ujedinjenom kr5anstvu pod vodstvom pape.
C to vrijeme je u #ngleskoj prevladavao osje5aj vjernosti prema zakonima i
institu!ijama drBave. 3eliku ulogu su imale odredbe 3elike povelje slobode% kraljevska je
vlast bila ograniena) velikai su mogli ograniiti kraljevsku samovolju. DrBavna uprava vie
nije bila ovisna o kraljevskoj osobnoj kontroli kao prije. No ipak dolazi do zaotravanja
odnosa izmeu kralja i velikaa zbog kraljevske ambi!iozne vanjske politike@ vra5anje
posjeda iz <ran!uske koje je izgubio (van Fez -emlje) potpomagao je pobune =ranakih
velikaa) doputao je ubiranje velikih poreza za papu) sukob s 3elanimaA. 3rhuna! sukoba
izmeu kralja i velikaa bio je 1854. Dolazi do pojave gladi i velikih neuspjeha protiv
3elana. 3elikai su stvorili stalno vije5e koje je trebalo imenovati sve visoke drBavne
sluBbenike i odluivati o svim vaBnim pitanjima dok je kralj trebao provoditi i potivati
odluke vije5a. Najistaknutiji u tom vije5u je bio ?imon de :ont=ort @18,4..1815.A. 9dmah je
stvoreno novo velikako vije5e. 1815. ?imon je sazvao Parlament gdje su prvi put bili pozvani
predstavnike gradove. No vii drutveni slojevi nisu se ujedinili oko :ont=orta i ve5 je
#dvard) najstariji sin Henrika (((.) uspio okupiti vojsku i 1815. kod #veshama potukao
:ont=orta koji je u bi!i i poginuo i ime je okonana velikaka oporba kralju. Nastavljen je
razvoj drBavne uprave. -naajne su i drutvene promjene% manji zemljoposjedni!i postojali su
sve vie neovisniji) ojaao je graanski sloj) trgovina i obrt postojali su sve vaBnije grane
gospodarstva) dolazi do pojave jakog osje5aja engleskog narodnog identiteta. #ngleska je do
1808. postala najjae ujedinjeno i najbolje upravljano kraljevstvo europskog -apada.
?vjetovnja!i u 1+.st.%
1. PLEMSTVO
;ijekom 1+.st dolazi do jaanja svjetovnih upravnih tijela. 'rajem stolje5a ve5ina
europskih drutava morala je redovito pla5ati drBavi poreze) biti obvezatan na odreen oblik
vojne sluBbe te pomagati u radu lokalne uprave. Eradovi su znatno porasli i u stanovnitvu i u
politi!i i u gospodarstvu. ;alijanski gradovi su razvili bankovne poslove velikog obujma) a
imu5nijim drutvenim slojevima bila su pristupana razliita luksuzna dobra te se op5enito
popravio standard niBih drutvenih slojeva. Rasla je vaBnost nov!a. Promjena je bila najvie
pogoeno plemstvo. C teBnji za !entraliza!ijom i pro=esionaliza!ijom vlasti lieni su mnogih
ranijih duBnosti i privilegija. Dolazi do pojave vitetva. Pravi vitez je trebao biti branitelj
prave vjere) zatitnik slabih i potlaenih. Elavna su sredita viteke kulture i Bivota bili
dvorovi =ran!uskih velikaa do kraja 1+.st. Posebnu vaBnost za irenje vitetva imao je dvor
#leonore 6kvitanske. Razvoj vitetva je utje!ao i na razvoj knjiBevnosti na narodnom jeziku.
Razvija se njema. i talijansko pjesnitvo. 3rhuna! je postignut za vrijeme Dantea 6lighierija
@1815..1+81.A. Dolazi i do uspona =ran. proze. Frunetto >atini napisao je svoju en!iklopediju
na =ran!uskom. 3rlo vaBna djela iz tog razdoblja% Osvajanja Konstantino#ola Eeo==reOja de
3illehardouina) 4ivot 3v. 8uja 2eana de 2oinvillea. Najpoznatiju alegoriju je predstavljao
Roman o ruBi) duga pjesma koja zapoinje kao idealiza!ija dvorske ljubavi) a zavrava kao
en!iklopedija.
2. GRAANSTVO
;o je razdoblje poznato kao zlatno doba europ. srednjovjekovnog graanstva. 2aali su
trgovina i obrt) pove5ao se broj stanovnitva u gradovima i pojavljuju se novi obli!i poslovne
djelatnosti. Na 6peninskom poluotoku gradovi su uBivali najve5e bogatstvo te posjedovali
najvii stupanj politike neovisnosti i najrazvijeniju gradsku kulturu. ;rgovina ?redozemljem
je predstavljalo najunosniju granu europske trgovine. ;u su jo i gradovi zapadnog
?redozemlja Far!elona i :arseille. 'rajem 1+.st. >ombardski i toskanski gradovi bili su u
stvarnosti neovisni gradovi.drBave) drBe5i itavu sjevernu (taliju pod kontrolom. 9stali europ.
gradovi se nisu razvijali u tom smjeru kao to su to radili tal. gradovi. NajvaBniju novost 1+.st.
/+
predstavljao je razvoj komer!ijalnog bankarstva. C tome su prednjaili talijanski gradovi.
2edini konkurenti su im bili vitezovi templari. 'ao bankari se jo istiu i Jidovi koji su
utjerivali dugove pa se ve5 u 1+.st. javlja antisemitizam to je dovelo do otjerivanja Jidova iz
#ngleske 187,. i iz <ran!uske 1+,1. Elavni bankari bili su tijekom 1+.st. ;oskan!i i
>ombardij!i. Rast bankarstva je dovelo do pojave =enomena protokapitalista) osoba koji su se
bavili iskljuivo =inan!ijskim opera!ijama.
Dolazi do pojave gilda i !ehova. Pojavljuju se jo u 18.st.) ali se razvijaju u 1+.st. -a glavni
!ilj su imale osiguranje monopola u proizvodima odreene struke svojim lanovimaQ zauzvrat
su im osiguravale zajamene !ijene i dobre uvjete rada. *eh je propisivao kvalitetu i !ijenu
sirovina) !ijenu konanih proizvoda) mogu5i prekovremeni rad itd. *ehovi i gilde su esto
nastupali kao vjerske i karitativne skupine. Razvijena trgovaka i poslovna djelatnost u 1+.st.
-abiljeBena je u / grada =ran!uske pokrajine *hampagne @PR93(N?) >6ENP) F6R.?CR.
?#(N#) F6R.?CR.6CF#A. Postali su sredita europske kontinentalne trgovine 1+.st. Fili su
najve5a sredita razmjene robe sa -apada) iz (talije i s Fliskog istoka) sredite bankara i
zajmodava!a. C ve5ini gradova vlast je bila u rukama patri!ijata. Eraanstvo je imalo i svoju
knjiBevnost u kojoj je ismijavalo drutvene skupine. =abule.kratke humoristine prie u
stihovima.
Fitnu ulogu su jo odigrali i selja!i) a najbolji status imali su selja!i na prostoru sjev. <ran.
i zap. Njem.
(ntelektualno i umjetniko stvaralatvo
?veuilita i kole u 1+.st. bili su gotovo bez iznimke pod !rkvenom kontrolom) a
nastavno osoblje bili su sve5eni!i i redovni!i. 3e5 tijekom 18.st. bilo je vie sredita uenosti)
ali najvaBniji su ?alerno) Fologna i Pariz i jedini koji su se u pravom smislu mogli nazvati
sveuilitima. Na parikom sveuilitu tijekom 1+.st. dolazi do Bestokih borbi pro=esora koji
su Beljeli preuzeti kontrolu nad sveuilitima Papa Ergur (]. donosi 18+1. bulu :agna
*artom kojom se istie pravo slobodnog odseljavanja pro=esora. 1887. su mnogi studenti i
pro=esori otili sa parikog sveuilita i tako su osnovani 9M=ord i *ambridge. Najpoznatiji
koledB je bio ?orbona u Parizu) zaslugom Roberta ?orbona oko 1850. Poznati znanstveni!i u
tom razdoblju bili su% >eonard iz Pise) zasluBan za uvoenje arapskih brojki u #uropu) Robert
Erosseteste) pobio 6ristotelove tvrdnje u opti!i) Roger Fa!on) rodonaelnik prirodnih
znanosti. ;akoer je bitan bio ;oma 6rhiakon koji se naziva o!em skolastike.
Eotika arhitektura dostigla je svoje vrhun!e u katedralama u *hartresu) Parizu)
6miensu) Reimsu i Fourgesu. 'ult FlaBene Djevi!e :arije) uspostavljenog u 18.st.) nastavio
se i u 1+.st.
XIII. GUBITAK PRVENSTVA CRKVE
Papa Foni=a!ije 3(((
Ctje!aj papinstva nikada vjerojatno nije bio ve5i nego u tre5oj etvrtini 1+. st.) za to
je dokaz i ponti=ikat pape Ergura ]. @1801. & 1801.A koji neki smatraju razdobljem vrhun!a
papinske mo5i uop5e. Cbrzo nakon toga) papinstvo ulazi u sukob s kraljevima #ngleske i
<ran!uske u kojem svjetovnja!i odnose pobjedu. 'ao rezultat te pobjede pape se sele u
<ran!usku. 9danost se puanstva premjestila s *rkve ka svjetovnim vladarima) a javno
mnijenje se krajem 1+. st. okrenula od *rkve zbog prevelike upletenosti *rkve u svjetovna
pitanja. Na ovu situa!iju je velik utje!aj imao i rat papinstva s Hohenstau=ov!ima. Na ?i!iliji
//
je 1848. godine dolo do pobune 3icilska veernja protiv 'arla 6nBuvin!a) a puanstvo je na
vlast dovelo aragonskog kralja <ridrika ((. ?i!ilskog. Papa je) razbjenjen nastalom situa!ijom
uspio nagovoriti =ran!uskog kralja <ilipa (((. na kriBarski rat protiv 6ragona koji je zavrio
tekim neuspjehom) a papinstvu dodatno naruilo ugled i pove5alo ve5 postoje5e
nezadovoljstvo. Na najvie duBnosti u *rkvi postavljani su pravni!i) skupljai !rkvenih
poreza i praktini) poslovni ljudi. 9d 1878. do 187/. papinska stoli!a je bila prazna) a novi
papa) *elestin 3.) se pokazao) kad je doao na vlast) nedoraslim problemima u kojima je
papinstvo bilo ogrezloKzaglibilo. Nakon pet mjese!i je abdi!irao i vratio se u samostan) a
naslijedio ga je Foni=a!ije 3(((. @187/. & 1+,+.A iji je odabir izabrao najve5e nezadovoljstvo
od 11. st. 9n se borio za prava za koja je smatrao da *rkvi pripadaju i zastupao svom snagom
teoriju o prvenstvu papinstva) ime je samo razjario ve5 samosvjesne i mo5ne europske
vladare.
#ngleski kralj #dvard (. je svoje nepovjerenje prema *rkvi iskazao 1807. zabranivi
kupnju zemljita !rkvenim institu!ijama bez njegove privole) a <ilip (3. >ijepi je s jaanjem
svoje mo5i i vlasti odba!io neka 5udoredna naela i zakone. Njegova politika nije naila na
ozbiljniji otpor do nakon njegove smrti. Foni=a!ije 3(((. je odbio i nastaviti praksu
oporezivanja sve5enstva) na to se engleski i =ran!uski kralj odgovorili jo ve5im porezima i
zapljenom !rkvenih dobara @#ngleskaA) na to je papa reagirao bulom *lericis 8aicos iz 1871.
kojom je zaprijetio bilo kakvo oporezivanje sve5enstva uz prijetnju ekskomunika!ijom.
Eodine 1780. je papa ipak donio odluku kojom svjetovni vladari) u velikoj potrebi) mogu
oporezivati sve5enstvo. ?ukob izmeu pape i =ran!uskog kralja se nastavio kada je kralj dao
uhititi jednog biskupa pod optuBbom za izdaju. Papa ne poputa. Eodine 1+,8. sastali su se u
Parizu =ran!uski staleBi pod izgovorom papinog napada na slobotine 'raljevstva na to je
Foni=a!ije odgovorio bulom !nam sanctam kojom je papa ak svojatao pravo zba!ivanja
neposlunih vladara s prijestolja. 'ao odgovor) a na poti!aj =ran!uskog kralja) Euillame de
Nogaret je sastavio popis navodnih optuBbi protiv pape i pozvao na sazivanje kon!ila kako bi
se utvrdila njihova istinitost. Nogaret je osobno krenuo u (taliju) s vojskom) po papu) ali se
preba!ivanje pape u <ran!usku na suenje pokazalo neizvedivim. Foni=a!ije je ubrzo umro od
oka) a naslijedio ga je SkompromisniT Fenedikt ](. @1+,+. & 1+,/.A koji je dao oprost grijeha
<ilipu) ali ne i Nogaretu. Naslijedio ga je 'lement 3. koji je na put u Rim stao u >Oonu i rekao
da nema namjeru krenuti dalje) kupivi tako tjelesnu sigurnost po !ijenu duhovnog ropstva.
Njegovom krajnje popustljivom politikom pred =ran!uskim kraljem poeo je sumrak
srednjovjekovnog papinstva i gubitak politikog vodstva *rkve u zapadnom svijetu. 9sim
ukidanja Foni=a!ijevih bula i odluka) ukidanja vitezova templara pred neutemeljenim
<ilipovim optuBbama) za njegov je ponti=ikat znaajan i prelazak ?vete ?toli!e iz Rima u
6vignon 1+,4. ime poinje razdoblje babilonsko suanjstva koje traje do 1+00. godine.
Nastavak !entraliza!ije u <ran!uskoj i #ngleskoj
<ran!uska je bila manje jedinstvena od #ngleske) pa je !entraliza!ija bila i znatno
olakana nepostojanjem oporbe na drBavnoj razini. 9p5e odredni!e drBavne politike
oblikovali su kralj i uBi krug njegovih sluBbenika) a njihova provedba povjerena je tisu5ama
sluBbenika diljem 'raljevstva. Desetogodinji rat s #nglezima oko 6kvitanije i borbe u
<landriji bez ve5ih uspjeha) samo su dodatno oslabile o tetile resurse i kraljevsku blagajnu.
'ako bi nametnuo goleme trokove) 1+,1. godine je potjerao Jidove iz 'raljevstva te
zaplijenio njihovu imovinu) a viestruko je mijenjao vrijednost nov!u kako bi ostvario pro=it
pa je stekao naziv Krivotvoritelj. Fio je prisiljen raspisati velike poreze. Problem je bio i
injeni!a da je uloga staleke skuptine bila tek u zaetku) pa sve do sredine 1/. st. nije bilo
uobiajeno traBiti njen pristanak za odreivanje poreza. (zravno je vladao <ran!uskom
tradi!ijom snaBne kraljevske vlasti i birokratizirane uprave koja se odrBala sve do <ran!uske
/5
revolu!ije. Nakon <ilipove smrti je ipak dolo do slabljenja kraljevske vlasti @sredinom 1/.
st.A i jaanja plemstva.
#ngleska je bila ujedinjena daleko prije <ran!uske. >okalno obiajno pravo je bilo
nadvladano zajednikim pisanim pravom) a povlateni slojevi su morali pregovarati izravno s
kraljevskom vla5u. #dvard (. @1808. & 1+,0.A je imao oznaku znaajnog vladara zbog
usavravanja engleskog zakonodavstva) re=ormiranja upravnog sustava) razvoja Parlamenta te
osvajanja Lalesa i kotske) a nosio je nadimak enlesko 0ustinijana. C sustavu uprave kralj
je dao primat kraljevskom dvoru) sastavljenom uglavnom od njegovih vlastitih sluBbenika i
pratitelja. 9d 1800. do 1848. proveo je pokoravanje Lalesa) 184/. velkim je statutom
nametnuo toj pokrajini englesko pravo i upravni sustav) a 1+,1. je svom nasljedniku dodijelio
naslov prin!a od Lalesa koji se zadrBao do danas. Eodine 187,. kotska ostaje bez
nasljednika. #dvard postavlja 2ohna Falliola) ali se ovaj 1871. odme5e od engleskog kralja) a
#dvard u vojnom pohodu protiv Falliola s lako5om osvaja kotsku. Nakon povratka u
#nglesku) u kotskoj izbija pobuna pod glasovitim Lilliamom Lalla!eom. C bi!i kod
?terling Fridgea) 11. rujna 1870.) engleska vojska doBivljava teBak poraz. Lalla!e je uhi5en
tek 1+,/.) kada je uhva5en i pogubljen. Novi kotski vladar) Robert Fru!e) 1+,1. godine
ponovo zapoinje borbu) #dvard umire) a koti) zbog mrBnje prema #nglezima) sklapaju
saveznitvo s <ran!uskom koje 5e trajati naredna dva stolje5a. 2o jedna znaajka #dvardove
vladavine je savjetovanje s velikaima. 'ad god je smatrao da se odluke tiu i njihovih
interesa) a to je rezultiralo) od 1875. godine) redovitim zasjedanjem Parlamenta na kojem
uestvuju predstavni!i vitezova i gradova. Parlament je postao kljuno tijelo engleske uprave.
Fio je najvii zemaljski sud) sredite izvrne vlasti) sastajalite velikaa) tijelo koje je
odobravalo poreze i glavni =orum za oblikovanje stavova javnosti. ;ijekom 1/. st. velikai su
uspjeli potpuno istisnuti utje!aj kraljevih sluBbenika iz rada Parlamenta i koristiti ga za svoje
!iljeve.
Fabilonsko suBanjstvo @avignonski papeA i -apadni raskol
Cz politike) gospodarske i vojne udar!e) papinstvo i *rkva su izgubili poetkom 1/.
st. i velik dio potpore javnosti. <ormalne !rkvene sluBbe su postale nedovoljne) i traBio se
bliBi dodir s Fogom putem medita!ije i mistike. -bog naina i okolnosti odlaska u 6vignon)
papa je za ve5inu postao tek sluBbenik =ran!uskog kralja) a do povratka u Rim) pape i ve5ina
kardinalskog zbora su bili <ran!uzi. 6vignonski pape su nastojali !entralizirati sve vaBnije
poslove na svom dvoru zbog domina!ije svjetovnih vladara nad lokalnim sve5enstvom)
meutim) to se pokazalo kao skup i neuinkovit sustav koji je ubrzo postao predmetom op5eg
negodovanja. ?ve negativnosti ovog vremena iskazale su se u ponti=ikatu (vana ]]((. @1+11.
& 1++/.A koji je usavrio sustav =inan!ijskih iznuda u papinom pravu postavljanja ve5ine
visokih sluBbenika u *rkvi. ;ako su se prodavale eks#ektancije 7 mogu5nost kandidiranja za
odreenu visoku !rkvenu sluBbu nakon odlaska ili smrti prethodnika pod uvjetom da netko
drugi u meuvremenu ne ponudi ve5u svotu. Rasla je i zloporaba oprosta od grijeha. Pove5ali
su se sukobi pape (vana ]]((. s =ranjev!ima spiritual!ima i !arem >udvigom (3. Favarskim.
?piritual!i su Beljeli povratak !ijelog =ranjevakog reda izbornim naelima) radikalnom
siromatvu i pronji) a sugerirali su da bi i svi ostali sve5eni!i trebali uiniti isto) budu5i da
'rist i njegovi apostoli nisu imali nikakve imovine. 9vakve su ideje uBasnule (vana ]]((.
koji je proglasio shva5anje o 'ristu i apostolima bez imovine krivovjerjem. Papinska je kurija
na kraju odnijela pobjedu. Dio spirituala!a se sklonio kod !ara >udviga. -apoeo je
promidBbeni rat optuBbama i pam=letima. ?ve je ve5a i znaajnija postala djelatnost
protupapinskih pisa!a. Najpoznatiji i najvaBniji takvi pis!i bili su Lilliam 9!kham) 2ean de
2andun i :arsilije Padovanski. 2andun i Padovanski su objavili raspravu De-ensor #acis iz
1+8/. godine & najpoznatiju politiku raspravu s kraja srednjeg vijeka u kojoj su zagovarali
/1
ogranienu monarhiju kojom 5e vladati zakoni i obiaji. Nasljedni!i (vana ]]((. su pokuali
obnoviti staru ravnoteBu i nagodbu izmeu !rkvenih i svjetovnih vlasti. -avreni su pro!esi
!entraliza!ije uprave i poduzeti napori ka osvajanju !rkvenih teritorija u (taliji) a ostalo je i
dovoljno nov!a za odrBavanje raskonog dvora u 6vignonu koji je postao jedno od vode5ih
europskih kulturnih sredita. Rim je) pak) nakon odlaska papa u 6vignon osiromaio i
prepustio se bezakonju i tekim unutarnjim borbama koje je donekle uspio suzbiti kardinal
6lbornoz) a u to vrijeme je i papa poeo razmiljati o povratku u Rim. Presudno razdoblje
avignonskog papinstva bilo je za ponti=ikata Crbana 3. @1+18. & 1+0,.A. Crban 3. je bio
stvarno poboBan ovjek koji je Belio re=ormirati *rkvu i sprijeiti daljnje uruavanje prestiBa
papinstva. Eodine 1+10. odlazi u Rim gdje je sveano doekan. Nakon tri godine se vratio
poniBen i is!rpljen u 6vignon. Naslijedio ga je Ergur ](. koji je u Rimu boravio tek nekoliko
mjese!i) i iznenada u njemu i umro. Papinska konklava iz 1+04. jedna je od najvaBnijih u
povijesti *rkve. Czrokovala je raskol) a iz njega je potekao itav niz drugih zala od kojih se
*rkva nije zadugo oporavila. Eodine 1+04. za papu je izabran Crban 3(. koji se po
preuzimanju vlasti pokazao vlastodr!em i re=ormistom. 9dbio je rasprave o povratku u
6vignon) odrBao kardinalima predavanje o 5udoreu) javno ih ponizio i smanjio im prihode.
'ardinali su se pred papinim bijesom sklonili u 6nagni) zanijekali mu pravo na naslov i
poloBaj i izabrali protupapu 'lementa 3((. sa sjeditem u 6vignonu. Nakon njihove smrti)
njihovi pristae meu kardinalima izabrali su im nasljednike. 9vo je rezultiralo ponovo
pojavom krivovjerja nakon dugo vremena. -aetnik) za *rkvu najopasnijeg krivovjerja) bio je
engleski pro=esor 2ohn LO!li==e. 9n je naglaavao vaBnost ?vetog Pisma) nijekao nadmo5 i
posebnu svetost sve5enstva) osuivao svjetovno bogatstvo *rkve i sve5enstva. Njegov je
napad uglavnom bio usmjeren prema !rkvenim vlastima i povlasti!ama. Njegovo ustrajavanje
na vaBnosti ?vetog pisma dovelo je do prvih engleskih prijevoda Fiblije. Nasljedni!i njegova
uenja su se zvali lolar%i i nakon 1+77. su bili izloBeni tekom progonu. Njegov se utje!aj
osje5ao posebno u Nekom kraljevstvu gdje je 'arlo >uksemburki dao doputenje za
otvaranje Prakog sveuilita 1+/4. godine i za djelovanje narodnih propovjednika koji su
napadali 5udoree sve5enstva i !rkvenu upravu. Pod utje!ajem LO!li==eovog uenja je
posebi!e bio rektor prakog sveuilita i voa vjerskih re=ormi u Nekoj) 2an Hus) koji se
ubrzo naao u otvorenom sukobu s *rkvom.
*rkveni kon!ili i vjerska obnova
9ko 1/,,. godine i dalje je postojala mogu5nost spaavanja jedinstva *rkve. ?
parikog sveuilita je potekla zamisao o spaavanju *rkve sazivanjem kon!ila neovisnog o
papi) kao op5em kon!ilu prelata i uenjaka koji predstavljaju univerzalnu *rkvu. 'on!il bi
imao konani autoritet u odreivanju najvaBnijih vjerskih pitanja i oblika upravljanja *rkvom
i trebao je re=ormirati *rkvu) 5udoredno i politiki. 'on!il je sazvan u Pisi 1/,7. godine s
!iljem dokidanja raskola. 9boji!a papa su smijenjena) a izabran je Erk 6leksandar 3. 9boji!a
dotadanjih papa su kon!il proglasili nezakonitim i izop5ili 6leksandrove pristae. Nakon
6leksandrove smrti za papu je izabran (van ]](((. kojeg je priznao i Jigmund >uksemburki.
Njih dvoji!a su se susrela 1/1+. u >odiju i sazvali kon!il za sljede5u godinu u 'onstan!i na
kojem su se po posljednji put okupili duhovni) intelektualni i politiki voe kako vi dokinuli
raskol) re=ormirali *rkvu i uklonili krivovjerje. *ar Jigmund je pozvao 2ana Husa uz
obe5anje kako mu se nita ne5e dogoditi. Nim se Hus pojavio u 'onstan!i) uhi5en je i
utamnien) te je osuen na smrt i spaljen na lomai 1/15. godine. C Nekoj je izbila velika
pobuna i zapoeo tzv. :usitski #okret uperen protiv Jigmunda i 'atolike !rkve) koji je trajao
nekoliko desetlje5a.
C razdoblju od 1/15. & 1/10. nije bilo pape. -a to je vrijeme kon!il imenovao
povjerenstva koja su trebala prouiti pitanja !rkvene re=orme. Donesena je poznata odredba
/0
Fre;uens kojom je propisano da se kon!il mora sastajati u redovitim razma!ima) ak ako ga
papa i ne bio voljan sazvati. Fio je to program neprimjeren vremenu i uvjetima. Cmjesto
jedinstva postojale su tri sukobljene strane) a bez pravog vodstva) kon!il se od 1/10. poeo
raspadati. Eodine 1/10. kon!il je izabrao novog papu. Fio je to :artin 3. koji se ubrzo
pokazao odlunim zadrBati stare obiaje papinskog apsolutizma u *rkvi. Eodinu dana kasnije)
kon!il u 'onstan!i je i sluBbeno rasputen) a :artin 3. je dobio potpunu kontrolu upravljanja
*rkvom.
'on!il je rijeio problem raskola u *rkvi) ali nita vie od toga pa *rkva nije uspjela
vratiti staru mo5 i ugled. 9dgodio je proture=orma!ijski pokret za stotinjak godina) ali ne i
uzroke koji 5e do njega dovesti. :artin 3. je pokorio podruja papinske drBave i vratio
prosperitet Rimu. 'ao rezultat toga pojavio se od 15. st. i ne#otizam . zasipanje nov!em i
visokim !rkvenim sluBbama bliBih) daljnjih roaka i vlastite izvanbrane dje!e. Povremeno su
sazivani !rkveni sabori) a na onima u Paviji) ?ieni i Faselu posebno se istakao dubrovaki
dominikana!) kardinal (van ?tojkovi5 koji je otvorio i vodio kon!il u Faselu 1/+1. Radio je
na pomirenju zapadnih i istonih kr5ana) pred 9smanlijama je iz 'onstantinopola dopremio
mnotvo starih grkih i latinskih rukopisa i knjiga nepro!jenjive vrijednosti. C svom djelu
6ractatus %e Ecclesia se zaloBio za ukidanje dotada neospornog prvenstva pape. :nogi su
vladari sklopili konkordate s papom & =ormalne ugovore kojima su se !rkveni prihodi dijelili u
skladu sa stvarnim odnosima pape i pojedinog vladara. Raznim nainima svjetovni su vladari
uspjeli posti5i znatan stupanj kontrole nad sve5enstvom u svojim zemljama) a takvo je stanje
vodilo direktno u re=orma!iju.
:eu ostalim papama treba spomenuti% Nikolu 3. & prvaka meu humanistima i
utemeljitelja vatikanske knjiBni!eQ Pia ((. & humanista i pobornika kriBarske vojne protiv
9smanlijaQ ?iksta (3. & koji je itavu (taliju uvukao u rat kako bi ostvario vlastite politike
Belje i posljednjeg papu u srednjem vijeku & 6leksandra Forgiu koji je na papinsku stoli!u
doao potkupljivanjem i koristio !rkvena sredstva za boga5enje svoje mnogobrojne vanbrane
dje!e.
XIV. NEUSPJEH SVJETOVNOG VODSTVA
Preobrazba srednjovjekovnog drutva
9padanje mo5i *rkve krajem srednjeg vijeka stvorilo je bojne poteko5e svim
strukturama europskih drutava. C tom razdoblju #uropa prelazi na robnonovano
gospodarstvo. Plemstvo i dalje ovisi o dohotku sa zemlje. ?rednji sloj je bio nezadovoljan jer
bogati trgov!i i bankari vre s vremenom sve jai pritisak na obrtnike !ehove i gilde.
;ijekom 1/.st. niBi slojevi graanstva stvaraju puke politike stranke. Fankari i trgov!i imaju
sve ve5i politiki utje!aj. Nered i nesigurnost zbog gospodarskih razloga znatno su pogorani
najteBom epidemijom kuge u povijesti.*rna smrt) koja je opustoila #uropu 1+/0. -araza je
prenesena s (stoka) vjerojatno od ;atara na 'rimu preko tal. pomora!a i trgova!a najprije na
jug (talije) a odatle se iri na ostale dijelove #urope. NajteBe su bili pogoeni gusto naseljeni
gradovi. 'uga je uzrokovala drastino smanjeni broj radnog sposobnog stanovnitva.
-bog sve ve5eg straha) jedan dio stanovnitva prelazi u vjerske =anatike kao to su to
bili red =lagelanata @samobieval!iA. Red je osnovan 180,. u Perugiji. 9ni su stupali uli!ama
#urope) udaraju5i se po leima lan!ima i bievima. Cbrzo se red okomio na Jidove) optuBivi
ih da su uzroni!i izbijanja kuge. 'asnije su =lagelanti stavljeni izvan zakona. Filo je to i
vrijeme progona vjeti!a i arobnjaka.
/4
Cmjetnost 1/. i 15.st izraBava op5e znaajke doba. C knjiBevnosti poznata su ova
djela% 6,eoloica $ermanica) spisi "mitatio *,risti. Djeluju <ran!ois 3illon) Eeo==reO
*hau!er @*antebur9jske #rieA. Eradi se po obras!ima gotike.
#ngleska i <ran!uska u 1/. i 15.st.
'raljevi su znatno oslabili) ali ve5ina institu!ija iz 1/ st. uspjela je preBivjeti. Dvije su
zemlje kasnije vodile i ?togodinji rat @1++0..1/5+.A. -a vrijeme kralja #dvarda ((. @1+,0..
1+80.A #ngl. je bila na rubu bankrota) plemstvo je bilo nezadovoljno te su gubili rat s kotima.
3elikai su uspjeli razvlastiti kralja) ali ipak nisu uspjeli poraziti kote u bit!i kod
Fanno!kburna 1+1/. ime su koti obnovili vlastitu neovisnost. #dvarda ((. je naslijedio
#dvard (((. koji je bio maloljetan i u njegovo ime je vladala njegova majka) ali je ubrzo dolo
do pobune i mladi kralj preuzima prijestolje. Dolazi do sukoba s <ran!ima. ?ukobili su se
zbog 6kvitanije. 'ako bi oslabili otpor #ngleza) <ran!uzi su podrBali kote u njihovom
otporu) a zauzvrat su #nglezi poti!ali <landrij!e. <landrija je u tom razdoblju postala glavno
europsko trBite engl. vune.
'ao povod ?togodinjem ratu bilo je pitanje nasljeivanja =ran!uskog prijestolja.
Nitko od troji!e sinova <ilipa (3. >ijepog nije imao sina kao mukog nasljednika pa je na
vlast doao <ilip 3(. @1+84..1+5,.A koji je bio njihov roak. No kada je #dvard (((. doao na
vlast poeo je isti!ati vlastita nasljedna prava na =ran. krunu kao unuk <ilipa (3. te je odbio
priznati kralja iz ku5e 3alois. No ipak ga je priznao) ali kasnije je iskoristio nezadovoljstvo u
<landriji pod vodstvom 2a!cues van 6rtevelda.. Njih je u!ijenio prekidom izvoza vune iz
#ngl. i oni su postali njegovi savezni!i protiv <ran!. #dvard se proglasio =ran. kraljem) a =ran.
odgovor na to bila je zapljena svih eng. posjeda na =ra. zemlji. ime je zapoeo ?togod. rat.
#dvard je zapoeo rat pomorskom pobjedom 1+/,. kod ?luOsa. 1+/1. je opustoio
sjev. <ran. sve do Pariza) a na povlaenju kod *re!Oja je teko potukao <ran!uze. Dolazi do
predaje *alaisa. C meuvremenu je <ilip 3(. je umro i naslijedio ga je njegov sin (van Dobri
@1+5,..1+1/.A. 1+51. #dvardov sin) *rni Prin! @1++,..1+01.A krenuo je na 6kvitaniju i u bit!i
kod Poitiersa porazio (vana Dobrog i zarobio ga.. ?klopljeno je primirje u *alaisu 1+1,. koje
je na neko vrijeme zaustavilo rat. Njime se #dvard preutno odrekao =ran. prijestolja) a u
zamjenu je dobio vlast nad 2- <ran.. 6kvitanijom te nad *alaisom i Ponthieuom na sjeveru
dok su <ran!uzi morali platiti ogromnu otkupninu za kralja. Nitko nije potivao te odredbe.
Rat je obnovljen 1+17.) a novi =ran. kralj postao je 'arlo3. @1+1/..1+4,.A.
#ngl. je poela slabiti nakon smrti #dvarda i njegovog sina *rnog Prin!a) teritorijalne
steevine u <ran. su poele nestajati. 3elikai su utje!ali na vlast) ali ju nisu htjeli obnaati.
*rni Prin! je prije smrti uspio uspostaviti kontrolu nad Parlamentom) ali se ta pobjeda
pokazala privremenom. Naslijedio ga je djeak Rikard ((. @1+00..1+77.A. Elavnu je rije
preuzelo kraljev. vije5e. Nezadovoljstvo je takoer izbilo zbog tzv. Radnikih statuta iz 1+51.
zbog kojih su se zamrznule !ijene i pla5e. (zbila je pobuna 1+41.g. Cbrzo su se pobunili 'ent
i #sseM. ?elja!i su traBili ukidanje tlake i davanje zemlje u zakup po povoljnoj !ijeni. Claze u
>ondon) ali kralja nisu dirali. 'asnije je ipak ta pobuna uguena i ubijen je njihov voa Lat
;Oler. Rikard ((. ipak je uspio podvrgnuti Parlament kruni) oslabiti velikae. 9rganizirao je
pohod na (rsku) ali kada se vratio izgubio je prijestolje i na vlast dolazi novi kralj Henrik (3.
@1+77..1/1+.A.
C <ran. su prevladali rat) kuga i loa drBavna uprava tijekom <ilipa 3i. i (vana ((.
Dobroga. 9p5i staleBi sjevera sastali su se u Parizu te pod vodstvom #tiennea :ar!ela
zatraBili sudjelovanje u vlasti i promjene u sastavu kralj. vije5a. :ar!el je uspio nagovoriti
regenta dauphina 'arla da objavi re=orme o uspostavi demokratskije vlasti i kontrole nad
drBavnim =inan!ijama. Pobuna se proirila i na selo koja se posprdno naziva Bakerija prema
naje5em mukom imenu na selu) ali je tu pobunu krvavo uguilo plemstvo. Dauphin i
budu5i kralj 'arlo 3. :udri @1+1/..1+4,.A ujedinio je plemstvo u otporu graanstva i
/7
seljatvu ne iz naklonosti prema plemstvu) ve5 zbog ouvanja vlastite mo5i. Njegov
nasljednik 'arlo 3(. >udi @1+4,..1/88.A je nastavio tu politiku sve dok se nije duevno
razbolio.
Dolaskom Henrika (3. u #ngl. na vlast 1+77. zapoelo je razdoblje aristokratske
vladavine. 'raljev nasljednik Henrik 3. @1/1+..1/88.A se do kraja Bivota posvetio iskljuivo
vladarskim poslovima. 9krenuo se ratu s <ran. C <ran!uskoj se vodila borba za kontrolu nad
regentstvom izmeu burgundske i orleanske ku5e. C takvoj je situa!iji Henrik 3. zahtijevao
1/1/. =ran. krunu. Cpao je s vojskom u <ran. te ostvario pobjedu kod 6zin!ourta 1/15.g. to
mu je omogu5ilo savez s Furgundijom. 1/10. je zapoeo iskr!avanje u Normandiji gdje se
prvi put poelo u znaajnoj mjeri koristiti topnitvo. <ilip Dobri @1+71..1/10.A predao je <ran.
#ngl. mirom u ;roOesu 1/8,. ime je Henrik priznat za =ran. kralja. Njega je naslijedio
Henrik 3(. @1/88..1/01.A koji je bio maloljetan. ?avez s #nglezima postao je nepopularan u
Furgundiji) ali engl. poloBaj djelovao je vrlo obe5avaju5e zbog politikih sposobnosti vojvode
od Fed=orda) engl. regenta u Parizu. 1/84. engl. postrojbe dolaze do grada 9rleansa koji se
smatrao kljunim za itavu juBnu <ran. 3odstvo za obranu grada preuzela je (vana 9rleanska
@1/18..1/+1.A i pobijedila je. Dauphin 'arlo se na nagovor (vane 9rleanske uspio okruniti u
Reimsu za =ran. kralja kao 'arlo 3((. Pobjednik @1/8..1/11.A. #nglezi su se (vani 9rleanskoj
osvetili namjetenim pro!esom pred inkvizi!ijskim sudom u Rouenu gdje je pogubljena 1/+1.
<ilip Furgundski je napustio savez s #nglezima 1/+5.) a iste godine je umro Fed=ord. 1/+1.
<ran!uzi su osvojili Pariz. 9d 1///..1//7. vladalo je primirje. Rat je obnovljen 1//7.) <ran.
su osvajali engl. posjede u <ran. da bi na kraju samo u rukama engl. kralja ostao 1/5+. *alais.
Fio je konani kraj ?togod. rata.
Novi =ran kralj je postao >uj ](. @1/11..1/4+.A i imao je dva uspjeha. Prikljuio je sve
velike posjede kralj. domeni) a uz to je slomio mo5 ku5e burgundskih kneBeva. 1/15. je
osnovana velika =eudalna liga koja je prisilila kralja da prepusti velike dijelove kralj. domene
pobunjeni!ima) ali kralj nije to potivao. 2edino burgun. kneza 'arla ?mjelog @1/10..1/00.A
nije mogao poraziti. 'arlo ?mjeli bio je jedan od najmo5nijih vladara tog razdoblja. Franim
vezama je doao do <landrije i gotovo itave Nizozemske. >uj je potaknuo vi!ar!e i vladare
u Porajnju na pobunu protiv 'arla. vi!ar!i su u nekoliko navrata porazili 'arla koji je
konano poginuo 1/01. prigodom opsade Nan!Oja. >uj ](. je odmah poeo zauzimati
njegovo nasljee. 'arlova k5er se udala za :aksimilijana Habsburgov!a tako da su se ku5e
Habs. i 3alois nadmetale za posjede. Cgovorom iz 6rrasa 1/48. >uj je stekao Furgundiju te
pokrajine 6rtois i Pikardiju na sjeveru <ran. <landrija i Nizozemska ostale su u habs. rukama.
>uj ](. se posvetio i srednjem sloju pa je tako dobio i nadimak "kralj graanstva$.
Henrik 3(. je bio suoen s potpunim raspadom aristokratske) parlamentarne vladavine
i poetkom Rata dviju ruBa. #ngl. velikai imali su tada jak poloBaj nego ikad. 2avni red se
poeo raspadati povratkom postrojbi iz <ran. ?ukob se pretvorio u graanski rat. 2ednu je
stranku vodila kralji!a i njezini miljeni!i) dok je oporbu predvodio Rikard) vojvoda od Porka.
Rikard je traBio regentstvo umjesto oboljelog kralja to mu je Parlament odobrio za 1/5+. i
1/5/. No zatim se Henriku poboljalo i preuzeo je vlast. Pristae Porka su pruBili oruBani
otpor i 1/55. odigrala se prva bitak s pristaama kralja iz ku5e >an!aster. ;ime je zapoeo Rat
dviju ruBa) prema bijeloj ruBi u grbu Porka) dok je puku ubrzo stvorena pria da je !rvena ruBa
znak >an!astera. 1/1,. Rikard od Porka je bio ubijen kod Lake=ielda. Ero= od Lar_i!ka je
preuzeo vodstvo Fijele ruBe. 9n je 1/11. zauzeo >ondon i proglasio #dvarda) sina vojvode od
Porka za kralja. Nametnuo je vlastitu volju kralj. vije5u koje je izgubilo velik dio nadleBnosti
i ranije samostalnosti. #dvard se zatim oBenio s jednom udovi!om iz >an!astera to je dovelo
do nestabilnosti vlasti. Njezin brat se kasnije proglasio kraljem.Rikard (((. -bog naina na
koji je doao do vlasti nije imao punu potporu. :nogi velikai su stali na stranu Henrika
;udora) gospodara Ri!hmonda. Rikard (((. je poraBen kod Fos_ortha) a sam je ubijen u toj
bit!i. -a kralja je proglaen Henrik 3((. ;udor @1/45..15,7.A. 9n je ujedno postao osniva
5,
nove engl. dinastije. #ngl. je oko 15,,. raspolagala znaajnom tekstilnom proizvodnjom i
rastu5om trg. mornari!om.
Njemako *arstvo i Habsburgov!i. ?tvaranje panjolske
Njem. se !arstvo u potpunosti dezintegriralo krajem sred. vijeka. CzdiBu se pojedine
kneBevske i prinevske ku5e. 2edna od najmo5nijih bili su Habsburgov!i. 180+. za !ara je
odabran Rudol= (. Habsburgova! @do 1871.A. 9n je Belio iskoristiti svoj poloBaj za stje!anje
novih posjeda. -avladao je prostorom od Faltika do 2adrana. Na Rei!hstagu u Nurnbergu je
180/. !ar Rudol= dobio je ovlasti zauzeti taj prostor.
C 1/. i prvoj polovi!i 15.st. ulogu Habs. na !arskom prijestolju zauzela je dinastija
>uksemburgova!a. Prvi !ar iz te ku5e bio je Henrik 3((. kojeg je papin legat okrunio u Rimu.
9d 1+1+..1+/1. vladao je u Njema. nered. Novi !ar je postao >udvig @1+84..1+/1.A makar je
papa (van ]]((. naglaavao kako samo papa moBe odrediti novog !ara. ( zdan je dekret 8icet
0uris kojim je istaknuto prvenstvo kneBeva i Rei!hstaga u izboru !ara. Naslijedio ga je 'arlo
(3. >uksemburki. ?redite njegove vlasti bila je Neka. Jelio je da samo 0 kneBeva bira
novog !ara. Njegovi sinovi 3jen!aslav i Jigmund su samo do 1/+0. zadrBali prijestolje) a
Jigmund je Benidbom stekao Cgar..Hrv. 'ralj.
3last preuzimaju Habs. Novi je !ar <ridrik (((. koji se nije interesirao za rad
Rei!hstaga. Posvetio se vladanju austrijskim zemljama. C 1/. i 15.st. pro=ilirale su / znaajne
lokalne dinastije% Lettini u ?askoj) Littelsba!hov u Favarskoj) Hohenzollerni u
Frandenburgu i Habs. C 1/.st. Habs. su osvojili ;irol i 'oruku ime su kontrolirali sve vaBne
trg. prav!e prema (tal. <ridrikov sin :aksimilijan je Benidbom stekao Nizozemsku)
Furgundiju i 6rtois. ?klopio je ugovor s 3ladislavom ((. 2agelovi5em da 5e Habs. naslijediti
njegovu krunu ako ne5e imati mukog potomka.
;eritorijalni gubi!i Habs. bili su u vi!. 2ezgra otpora !aru bila je u tri kantona% Cri)
?!h_eiz i Cnter_alden. 1871. s dolaskom Rudol=a Habs. Na vlast ujedinili su se u
kon=edera!iju) tzv. vjeni savez. vi!ar!i su ih potukli kod :orgartena i sklopili primirje
kojim je priznata neovisnost vi!. 'antona. C kasnom srednjem vijeku kon=edera!ija se zvala
>iga Eornje Njemake.
Na Pirinejskom poluotoku vladari pojedinih kr5an. kralj. (mali su sloBene zadatke u
uvanju i izgradnji vlastitih drBava. Najprije su trebali istjerati :aure. :alena su kralj. iz
ranog srednjeg vijeka postupno su okrupnjala te na kraju srednjeg vijeka preostala su /
znaajna% Navarra oko Pirineja) Portugal) 6ragon te 'astilja. :auri su jedino zadrBali
Eranadu. ?tanje se dugo nije mijenjalo sve dok kastiljska kralji!a (zabela @1/0/..15,/.A nije
udala za <erdinanda 6ragonskog @1/07..1511.A. Cinili su presudan korak za ujedinjavanje
panjolske. 9bnovili su !rkvenu inkvizi!iju. 9svojili su Eranadu 1/78.) dali su potporu
velikim otkri5ima. No neprestani ratovi ispraznili su drBavnu blagajnu pa su saveznika u ratu
protiv <ran. pronali u <ilipu Habs. koji se oBenio s panj. nasljedni!om.
vi!a. savez nije bio jedini takav savez na tom prostoru. D sredine 1/.st. stvoren je
vrst savez gradova nazvan Hanzeatska liga @HanzaA. Eradovi Hanze obuhva5ali su prostor
?jeverno i Faltikog mora) dalje na istok do ruskog Novgoroda) a svoje =aktorije imali su u
>ondonu i Fruggesu. NajvaBniji !ilj Hanze bio je monopol na trgovinu sjevernjakim
proizvodima @riba) krzno) vosakA to je Hanzi tijekom 1/. i 15.st. najve5im dijelom i
uspijevalo. ?ukob s Danskom 1+11..1+0,. zaprijetio je gubitkom baltikog monopola) a
ujedno i oznaio vrhuna! mo5i Hanze. :o5 hanzeatskih gradova prema kraju 15. i 11.st.
poela je postupno opadati) a pojedini gradovi.lanovi saveza ili su potpadali pod vlast
pojedinih njem. kneBeva ili su postojali samostalni gradovi.republike.
?kandinavija u kasnom srednjem vijeku
51
;o je razdoblje =eudalnog partikularizma. 'raljevske su vlasti pokuale !entralizirati
drBavne organiza!ije) a u tu svrhu sluBila im je zamisao o politikom ujedinjenju triju
kraljevstva pod jednim vladarom. 2edini vladar koji je ojaao sredinju vlast bio je danski
kralj #rik (3. :enved @1841..1+8,.A. Proirio je dansku vlast na :e!klenburg i Pomeraniju.
Na (slandu nije bilo =eudalizma jer nije bilo potrebe za vojnom organiza!ijom.
Danski kralj 3aldemar (3. 6tterdag @1+/,..1+01.A je prodao #stoniju ;euton!ima) a
dobivenim nov!em je kupovao zemlju i jaao vlast po Danskoj. 1+1,. je sklopljena nagodba o
podjeli vlasti kojom je stvoren kralj. sud.
C vedskoj i Norvekoj vlast se sve vie =eudalizirala. C tom razdoblju tim prostorom
hara kuga i jedino je bio poteen (sland. Demogra=ski gubi!i ?kandinavije bili su veliki)
ostalo je vrlo malo radne snage. C borbi za ved. prijestolje upleo se i me!klenburki knez
6lbert koji je na prijestolje doveo svog sina 6lberta. 9n je plemstvu izdao 1+01. povelju s
kapitula!ijama) prvu u ved. povijesti) kojom se obvezao vladati iskljuivo u suglasju s
vije5em velikaa.
:ir s Hanzom je potpisan 1+0,. nakon to je danski kralj 3aldemar pokuao osvojiti
LisbO. ;im mirom je Hanza odreivala nasljednika 3aldemara. No ipak nakon njegove smrti
prepustili su tu odluku Danskoj. ;ada je u prvi plan izbila :argareta) mlaa k5i 3aldemara
koja je udajom ve5 postala norveka kralji!a. -atim je svog sina 9la=a nametnula za danskog
kralja i vedskog kralja. Dan!i i veani su zanijekali pravo ku5i :e!klenburg na nasljedstvo
njihovih kruna) a za jedinog nasljednika su priznali #rika Pomeranskog. C veljai 1+47. ved.
'ralj 6lbert je bio poraBen) a ved. se pokorila :argareti. 'ada je #rik postao punoljetan)
sazvao je u ljeto 1+70. sabor u 'almaru) u vedskoj kako bi ga okrunili za kralja unije i kako
bi se meu kraljevstvima sklopio sporazum koji bi potvrdio njihov savez. ?tvarna je vlast bila
ujedinjena u Danskoj. #rik je naginjao !entraliza!iji nakon 1/18. s prijestolni!om u
'openhagenu. PodiBe se seljatvo) posebi!e u vedskoj) a njima su se kasnije prikljuili i
trgov!i i vlasni!i manu=akturnih radioni!ama. 1/+5. je sazvan novi staleki sabor gdje su
zastupstvo dobili i graani te obraivai zemlje. #rik je morao pobje5i iz zemlje) a 1//,. za
kralja Danske) vedske i 1//8. Norveke izabran 'risto=or.
Pred kraj 15.st. sve je vie slabila Norveka) a sve vie je jaala vedska. Norveka je
u korist kota izgubila 1/14. otoje 9rkneO i ?hetland. (zvoznu trgovinu iz Norveke u
potpunosti su drBali Nijem!i iz Hanze. Nakon smrti vedskog kralja 'arla 'nutssona 1/0,.)
kralj postaje ne5ak pokojnog kralja ?ten ?ture. 9n je u bit!i kod ?to!kholma1/01. potukao
kralja 'ristijana. 1/00. u Cpssali je osnovano sveuilite. vedska se vlast iri i tako je itava
<inska dola pod upravu vedske.
C Danskoj i Norvekoj kralja 'ristijana naslijedio je Hans @1/4+..151+.A. 15,4.
njema. su trgov!i izbaeni iz 9sla. Na putu za ved. krunu) Hansu je smetao ?ten ?ture. No
Hans je pronaao saveznika u ruskom velikom knezu (vanu 3asiljeviu koji je uao u <insku)
te je ?ten ?ture bio poraBen i Hans je bio okrunjen za ved. kralja 1/70. C dogovoru s
Hemmingom Eadha) ?ten ?ture se pomirio sa roakom ?vanteom ?tuerom i zajedno su
svrgnuli Hansa u ved. 15,1.
Poljska i Poljsko.litvanska Cnija u 1/. i 15.st.
Poljska je ipak poetkom 1/.st. bila najslabija karika u tim lan!u) ugroBena savezom
Neke i ;eutona!a. 'azimir 3eliki je sklopio s ;euton!ima 1+/+. mir prema kojem im je
trajno ustupio (stonu Pomeraniju. Do kraja svoje vladavine Poljskoj je omogu5io mir.
Novanom re=ormom uveo je poljski gro) srebrnjak velike vrijednosti. Pokrajinama u
kraljevo ime su upravljali tzv. starosti. 'ralj je dopustio 1+1/. osnivanje poljskog sveuilita.
Dolo je do preuzimanja pravne konstruk!ije o 'runi Poljskog 'raljevstva. ;im se pojmom
58
Beljelo naglasiti odvojenost i zasebnost drBave i krune od osobe konkretnog vladara. -auzeo
je 1+11. Ealiku kneBevinu. Nije imao mukog nasljednika te za nasljednika imenovao
ugars..hrv. kralja >udovika 6nBuvin!a koji je 1+0,. preuzeo poljsku krunu. Njega je
naslijedila k5er 2adviga koja se trebala udati za litvanskog velikog kneza 2agela iji je narod
jo jedini bio poganski u #uropi. 3elika 'neBevina >itva se takoer morala prikloniti
Poljskoj.
Pokrtavanjem >itve) njem. viteki je red izgubio glavnu izliku za agresivnu i
osvajaku politiku na Faltiku. 9dnosi su bili nategnuti nakon sklapanja Cnije) a posebi!e se
kao veliki politiki problem pojavio oteBan i onemogu5en poljski izvoz rijekom 3islom prema
Edansku. Dolazi do izbijanja rata na ini!ijativu njem. vitezova 1/,7. C odluuju5oj bit!i
15.0.1/1,. kod Erun_alda njem. vitezovi su doBivjeli teBak poraz. ;o je oznailo kraj mo5i
njem. vitezova na Faltiku. Na pruskim podrujima do sredine st. je osnovan Pruski savez te je
'azimir 2agelovi5 proglasio 1/5/. pripajanje Pruske i (stone Pomeranije) ime je zapoeo
novi rat koji je trajao do 1/11.
Rusija u kasnom srednjem vijeku
Pod utje!ajem mongolskih provala dolo je do postupnog pomi!anja ruskog
stanovnitva sve vie na sjever. 3eliki dio obradive zemlje zauzimali su selja!i koji se
nazivaju !rni ljudi. Jivjeli su u seoskim op5inama) volostima. Ckupno stanovnitvo jedne
takve op5ine naziva se mir. 'asnije dolazi do sve ve5eg pravnog izjednaavanja razliitih
kategorija seljatva u jednu jedinstvenu grupu. 'rajem srednjeg vijeka nestaju i seoski robovi)
tzv. holopi. Ruski su gradovi ve5inom nastajali na obalama velikih rijeka. C sreditu grada je
stajao tvreni kremlj) a prvi takav je izgraen u :oskvi za vrijeme Dimitrija (vanovia
Donskog 1+10. Naseljeni dio grada nazivao se posad. C ruskim gradovima u 15.st. poeli su
se javljati gradski tornjevi sa satovima) pri takav bio je podignut 1/,/. :oskvi. ;rgovinom
su se isti!ali :oskva) ;ver i NiBnij Novgorod. Na 3olgi je istaknuto sredite 'azan) a veliko
trBite bila je i prijestolni!a -latne Horde) ?araj.
?redinom 1/.st. Rusija je u biti bila labavi savez razliitih kneBevina kojima je na elu
bio veliki knez. 9n je od :ongola dobivao jarlik) povelju s naslovom vladimirskog kneza. 9d
vremena (vana Danilovia 'alite taj je naslov redovito pripadao moskovskom knezu. ;akoer
su :ongolima trebali pla5ati danak. -bog sve ve5e !entraliza!ije dovela je 1/85..1/5,. do
velike pobune udjelnih kneBeva i rata u :oskovskoj 3elikoj 'neBevini. Rat je zavrio
pobjedom velikog kneza. ;ako je 1/85. :oskovska 'neBevina osvojila !ijelu sredinju i
sjeveroistonu Rusiju.
'neBev savjetodavni organ je bilo bojarsko vije5e. 3rhuna! i ujedno kraj upravne i
sudske !entraliza!ije :oskovske 'neBevine dostignut je 1/70. donoenjem ?udbenika)
jedinstvenog pravnog zbornika koji je dokinuo sudsku i upravnu razmrvljenost 'neBevine.
C razdoblju izmeu raspada 'ijevske Rusije i uspona :oskve) Novgorodska
Republika bila je najve5a drBavna tvorevina. Najve5i i najvaBniji bio je 3eliki Novgorod)
najve5e trBite !ijele Rusije. ?ve do sredine 15.st. veliki je knez naelno bio zatitnik
Republike) vrhovni vojskovoa te najvie sudsko tijelo i organ uprave) ali je vrhovni
suverenitet bio u rukama Novgorodskoga vije5a. (z tog je vije5e kasnije nastalo 3ije5e
gospode.
9svajanjem Perejaslavske 'neBevine 1+,8. i dijela ?molenske 'neBevine 1+,+.)
:oskovska 'neB. teritorijalno je udvostruena. :ihael je bio prvi knez koji se sluBbeno
nazivao velikim knezom itave Rusije.
9d 1+8,. kada je mitropolit Petar prenio u sredite u :oskvu) ona je postala i !rkveno
sredite itave Rusije. 9d 1+58. i u Rusiji je zavladala velika europska kuga.
5+
'an :amaj je 1+04. poslao snaBnu vojsku) ali su je Rusi na elu s Dimitrijem unitili
kod Perejaslavlja. C odluuju5oj bit!i na 'ulikovu polju kraj Dona 4.7.1+4,. :ongoli su
pretrpili teBak poraz. 9va je bitka oznaila poetak pro!esa zba!ivanja mongolske vlati u
ruskim zemljama. Na vlast dolazi novi kan ;ohtami koji je 1+48. izvrio teku odmazdu za
poraz i opustoio je :oskvu. Rusija je ponovno bila pod :ongolima te je morala pla5ati
danak. Ruske se zemlje iz godine u godinu sve vie oslobaaju mongolskog pritiska kako su
rasle ;othtamieve unutarnje nevolje) povezane s pojavom ;imur >enka koji je 1+71. napao
kana i 1+75. razorio ?araj. 9d toga udar!a :ongoli se nisu oporavili.
3asilije (. Dimitrijevi @1+47..1/85.A je krajem 1/.st. prikljuio :oskvi ?uzdaljsko.
NiBegorodsko 'neBevstvo. 3asilije se pokuao pribliBiti >itvi. 1/,4. :ongoli su ih ponovno
napali Ruse te su 1/18. ponovno podreeni njima.
:oskovski je mitropolit Erk (sidor na !rkvenom kon!ilu u <iren!u 1/+7. pristao na
!rkvenu uniju s Rimom) moskov. su ga vlasti 1//1. zba!ile i prekinule !rkvene veze s
!arigradskim patrijarijom. (zborom novog mitropolit 2one 1//4. Ruska se pravoslavna !rkva
odvojila od *arigrada. Cslijedilo je ukidanje niza manjih kneBevina) dok su se prevlasti
:oskve djelomi!e jo odupirali jedino ;ver i Novgorod. ;veru je glavna potpora bila >itva)
ali se poetkom 15.st. preputaju moskovskom knezu. Posljednja prepreka je bila Novgorod.
-a (vana (((. 3asiljevia :oskva je ostvarila potpunu prevlast nad ostalim kneBevinama
sjeveroistone Rusije. Najprije su se 1/1+. predali osta!i 2aroslavske 'neBevine. Cslijedilo je
pokoravanje Novgoroda. Nakon mukotrpnih borbi) ukinuto je novgorod. gradsko vije5e te je
prikljuen :oskvi. C ljeto 1/45. :oskovljani su opkolili ;ver) a u dr. polovi!i 15.st. :oskva
je pokorila i Rjazan. 1/45. ukinuto je i posljednja udjelna kneBevina na starom podruju
:oskov. 'neB.
9d 1/17. je zapoela posljednja =aza rasula u -latnoj Hordi. Na istoku se osnovala tzv.
Nogajska Horda) na zapadu osamostalio se 'rimski 'anat. ;akoer se pojavljuju ;ur!i. 1/05.
su zauzeli enoveke kolonije na !rnomorskim obalama i najvaBniju 'a==u. 1/07. 'rimski
'anat je postao vazalna drBava ;ur!ima.
:oskvi su najve5i neprijatelji bili >itva i 3elika Horda. (van (((. 2e zakljuio
80.4.15,+. mir s >itvom. ?mr5u aika 6hmeda) posljednjeg kana 3elike Horde 15,5.) Horda
je prestala postojati. Na njezinom nekadanjem europskom dijelu naslijedila su je tri kanata%
'azanski) 6strahanski i 'rimski.
3elika 'neBevina >itva i Rusija

irenje >itve je bilo najve5e za vrijeme velikog kneza 9lgerda. 1+18. osvojio je
'ijev) a zatim potukao -latnu Hordu 1+1+. na rije!i ?inje 3ode. Naslijedio ga je sin 2ogajl.
9n se borio za vlast s 3itautasom) koji je bio 2ogajlov brati5.
9ko 1/+1..1/+8. Poljska i >itva otvoreno su se sukobile oko Eali!ije i 3olinije.
Primirjem iz 1/+8. >itvi je ostala 3olinija) a Poljskoj zapadna Podolija. 'nez u >itvi je postao
'azimir) 2ogajlin sin. 9n se 1//0. okrunio za poljskog kralja. Poveljom 'azimira (3. iz 1//0.
svim je =eudal!ima zajamena nasljednost svih posjeda te potpuno oslobaanje od novanih i
naturalnih davanja drBavi. Cz velikog kneza glavna je institu!ija je bila #anska ra%a.
Poljski i litvanski vladar 'azimir (3. bio je :oskvi vrlo opasan takma!. <ridrik (((.
Habs. ponudio je 1/41. (vanu (((. kraljevsku krunu pod uvjetom priznanja vazaliteta *arstvu
te napada svom snagom na poljsko.litvansku uniju i 'azimira. No to ruski knez odbija. 3ode
se dva rata s Rusima. 1/78. smr5u 'azimira (3. dolo je do ponovnog razdvajanja Poljske i
>itve.
C Rusiji umjesto ranijih votina stvarale su se pomjestije) doBivotno dodijeljeni
posjedi kao pla5a za sluBbu velikom knezu. Pomjeiki podrijetlom iz niBih slojeva plemstva i
od starih dvorjanina bili u glavni oslon!a veliko kneBevske politike !entraliza!ije) a izmeu
5/
njih i stare aristokra!ije vladala je duboka mrBnja koja je dosegnula vrhuna! u 11.st.) za
vladavine (vana Eroznog. Pojavljuju se posebni) stalni uredi izbi ili prikazi. Na elu prikaza
=ormalno je stajao mjesni bojar ili knez kao suda!.
9d 1/70. (van (((. se naziva FoBjom milo5u gospodar !ijele Rusije) a povelje
nazivaju moskovskog velikoga kneza od 1/4,. i !arem !ijele Rusije. Propa5u Fizanta 1/5+.
ruski 5e monasi razviti ideju o :oskvi kao tre5em Rimu i o ruskom !aru kao nasljedniku
bizantskih !areva.
9padanje Fizanta i pad *arigrada. Falkanske drBave.
?uvladari su postajali sve vie ravnopravni partneri i suradni!i !ara te se Fizant od
autokra!ije preobrazio u !arstvo kojim upravlja itava dinastika porodi!a. Cspon Paleologa
oznaio je pobjedu bizantskih velikaa. Cbrzao se pro!es =eudaliza!ije to 5e oslabiti drBavu)
drBavna kriza postaje vidljiva i u kvarenju nov!a. C vjerskoj politi!i !ar 6ndronik potpuno se
odrekao !rkvene unije. Njegova vanjska politika je bila umjerena i nastoji ugovorima o miru
osigurati se od svih sila u susjedstvu.
Fizant je uao u rat Eenove i :leana na stranu Eenove no na kraju su Eenova i
:leani sklopili separatni mir i ostavili Fizant da sam vodi dalje rat. -natno je oslabila
istona grani!a *arstva u :aloj 6ziji. 3e5 se oko 1+,,. praktiki itava :ala 6zija nalazila
pod tur. vla5u. :eu tur. kneBevima najjai je bio 9sman) zaetnik budu5e slavne dinastije i
!arstva.
C ovo vrijeme su oBivjeli i protubizan. planovi na -apadu. Posebno s opasnim
pokazao 'arlo 3alois) istakavi pretenzije na bizantsku krunu te za saveznike imao i :leane
i ?rbe. No nije nita uspio ostvariti te su 1+1+. potpisali primirje s Fizantom.
Na vlast dolazi 6ndronik (((. koji zba!io svog djeda. Pokuao je re=ormirati i
!entralizirati sudstvo putem institu!ije op5ih suda!a Romeja. 3anjska politika *arstva bila je
obiljeBena jaanjem i teritorijalnim irenjem 9smanlija u :aloj 6ziji te ?rba u :akedoniji
kao i slabljenjem separatistikih grkih i latinskih drBavi!a na Falkanu. C borbi s ?rbima
saveznike su nali u Fugarima no nakon bitke kod 3elbuBda 1++,. oznaena je prevlast ?rba
na Falkanu. Novi srpski vladar ?te=an Duan stupio je 1++8. u savez i brak s bugar. dvorom te
je odmah krenuo u osvajaki rat protiv Fizanta. Nevolje su snale Fizant i na azijskoj strani.
?ultan 9rhan je 1++1. zauzeo Nikeju) a 1++0. Nikomediju.
Nakon smrti 6ndronika (((. zapoinju graanski ratovi u Fizantu od ega se *arstvo
vie nikada nije oporavilo. Fizant je takoer bio zahva5en i tekim drutvenim sukobima te
vjerskim kontroverzama. ;o dolazi do izraBaja u hesihastikom pokretu. Hesihastima su u
Fizantu od davnina nazivana redovni!i koji u Bivjeli strogo pustinjaki) u potpunoj tiini i
povuenosti od svijeta. C 1/.st. ovim se imenom nazvala jedna mistiko.asketska struja koju
je osnovan sinajski redovnik Eregorije. Njegovo uenje je imalo odjeka u manastirima na
?vetoj Eori. Najvii !ilj hesihasta u duhovnom smislu predstavljalo je dosizanje vizije
boBanske svjetlosti pomo5u asketskih metoda i neprekidnim ponavljanjem tzv. (susove
molitve. Najpoznatiji protivnik je bio gr. redovnik iz 'alabrije) Farlam. C obranu hesihazma
ustao je Eregorije Palama.
C bizan. gradovima glavnu ulogu je imala zemljoposjednika aristokra!ija. (van
'antakuzen bio je glavni predstavnik aristokra!ije) tako da su njegovi protivni!i traBili
saveznike u gradskim masama. (zbile su pobune gradske sirotinje) a najve5e borbe su se
vodile u ?olunu. 9ndje se oblikovala jaka puka stranka zelota. 'antakuzen je pronaao
saveznike u ?rbima no kada je ;esalija priznala 'antakuzena za !ara) ?rbija je prela na
stranu legitimnog !ara (vana 3. Paleologa.
?rpski vladar Duan je 1+/+. zauzeo itavu 6lbaniju osim Draa. Novi !ar je postao
(van 3(. 'oji je okrunjen 1+/1. u Hadrianopolu. -eloti su se jo jedno vrijeme odrBali u
55
?olunu i odbijali priznati novog !ara) no !ar ih je porazio i uao u grad 1+5,. Pobjeda novog
!ara oznaila je i pobjedu hesihazma. *rkveni sabor 1+51. proglasio je pravovjernost
hesihazma.
Najvie koristi od !ijele te situa!ije je imala ?rbija. ?rbi su zauzeli itavu antiku
:akedoniju do ?oluna) 1+/5. je pao i grad ?er) a !ar Duan je ubrzo nakon toga preuzeo
naslov !ara ?rba i Erka) osnovana je srpska patrijarija. ?redinom 1/.st. Fizant je oslabio)
zadrBao je vlast samo nad *arigradom i ?olunu) ;rakijom i mali dio Peloponeza. DrBava je i
=ina!. propadala te je izbila kuga 1+/4.
?mr5u srpskog !ara Duana krajem 1+55. vie nije bilo ozbiljne sile koja bi se mogla
suprotstaviti osmanskom napredovanju u #uropi. Cbrzo nakon osvajanja Ealipolja) sve vie
jaaju. 1+18. je pao Hadrianopol. Novi sultan :urat (. osvaja polako Falkan. *ar (van 3.
traBio je pomo5 od Rima) ali prvo su zahtijevali !rkvenu uniju zatim 5e dobiti pomo5. No
nita se od toga nije dogodilo. Novi !ar je postao 6ndronik (3. Paleolog) (vanov sin koji je na
vlast doao uz pomo5 Eenove. No (van 3. se nije pomirio s gubitkom prijestolja te je na kraju
(van 3. zadrBao vlast u *arigradu) a 6ndronik (3. u gradovima na :ramornom moru) drugi
(vanov sin) #manuel je dobio ?olun.
9d 1+4+. do 1+47. ;ur!i su osvojili ?er) ?o=iju) Ni i ?olun) 1+47. pokorili su bugar.
vladara (vana imana) a na 3idovdan 1+47. potukli su vojsku na 'osovu. 1+7+. ;ur!i su
pokorili Fugarsku i ;esaliju) 1+71. Nikopolje) zauzeli su i 3idindsko *arstvo. 1+70. opustoili
su 6tenu. 9lakanje i privremeni spas Fizantu pruBili su :ongoli koji su kod 6nkare 1/,8.
teko potukli 9smanlije. Novi !ar je postao (van 3(((. koji je opet traBio pomo5 -apada protiv
;uraka. Pokuao je s !rkvenom unijom. Pregovori su zapoeli s 1/+1. 'on!il je nastavljen u
<iren!i gdje je u srpnju 1/+7. proglaena !rkvena unija Rima i *arigrada. No ni taj pokuaj
nije uspio. Posljednji bizantski !ar bio je 'onstantin ](. Draga. Poetkom travnja 1/5+.
sultan :ehmed 9svaja je okupio golemu vojsku pred zidinama *arigrada. 9psada je
zapoela 0./.) a zavrena 87.5. ?ultan je uao u grad i proglasio ga prijestolni!om 9smanskog
!arstva. 9smanlije su 1/51. pokorili 6tenu) 1/57. ?rbiju) a 1/1,. :orejsku Despotovinu.
Padom ;rapezunta 1/1. i posljednji djeli5 grke zemlje je doao pod osmansku vlast. @hvala
Fogu to je gotovo) nadam se da vas nisam ubila u pojamA
XV. TRAENJE RJEENJA DRUTVENE KRIZE
. u (taliji se od 1/. i 15. stolje5a javljaju znakovi novog vremena & teBi se
raskidu s neposrednom prolo5u i okretanju prema uzorima iz antike Erkoj i Rimu
. dok se na sjeveru vie traBi oslona! na nekim dotadanjem kontinuitetu) dakle
monarhiji u kr5anskoj vjeri
;alijanski gradovi & drBave
. u srednjem vijeku u (taliji ne prestaje urbani nain Bivota) kao u mnogim
drugim europskim zemljama
. gospodarstvo temeljeno na seljatvu i poljoprivredi nije nikada prevladalo do te
mjere kao drugdje
. tokom borbi papa i !areva slabe mo5i i velikaa i !areva & poetkom 1/.
stolje5a sjevernotalijanski gradovi neovisni s zasebnom upravom
. iroki slojevi stanovnitva naje5e prihva5ali despotsku vladavinu pojedinih
mo5nika) tako su neki gradovi pod takvu upravu padali ranije) neki kasnije) a 3ene!ija
nikada nije preuzela takav nain uprave
51
. neki vladari gradova bili su razbojni!i) a drugi zatitni!i kulture i umjetnosti)
ali zajednika im bila nedovoljna briga za podanike
. tri najistaknutija sredita i najvaBnija sjeverna grada% 3ene!ija) <iren!a i :ilano
. 3ene!ija%
o Dugotrajna povezanost s Fizantom & povlaten poloBaj u trgovini
?redozemljem
o 'rajem 1+. st. :letaka Republika jedna od najrazvijenijih europskih
zemalja
o :arko Polo & 185/.1+8/) otkrio put prema istoku
o Njegovim putem iri se i dohvat mletake trgovake =lote) te se oni
javljaju kao izravni posredni!i izmeu -apada i (stoka
o (znutra politiki vrlo stabilan grad
o -latna knjiga 1870. & dovren pro!es oblikovanja aristokratske vlasti)
politiki monopol od tada u rukama gradskog patri!ijata) u mletakom vije5u
mogu sjediti samo pojedin!i ije je ime zapisano u knjizi
o Nedugo nakon toga osnovano izvrno tijelo 3ije5e desetori!e) a
usporedno s njima je i duBd
o *ilj mletake politike bio je ouvati monopol u trgovini s (stokom &
mo5 3ene!ije se na tome temeljila
o ?trani trgov!i mogli su sudjelovati samo u kopnenoj trgovini sjeverno
od 3ene!ije i to uz visoka davanja
o Radi opskrbe hranom) a i kontroliranja alpskih trgovakih putova)
3ene!ija se u 1/. stolje5u iri na podruju u svom zaleu
o 9d sredine 15. stolje5a ima prevlast u sjeveroistonoj (taliji
o 3odila / krvava rata s Eenovom oko prevlasti na istoku) iz kojih je
3ene!ija 1+4,. izala kao pobijednik
o 3ene!ija prva razvila bankarske i =inan!ijske metode poslovanja) prvak
u organiziranju i djelovanju diploma!ije
. <iren!a%
o Njena povijest se ini puno kon=liktnijom
o Evel=i i gibelini) patri!iji i graani) kapitalisti i radni!i & u stalnoj
meusobnoj borbi
o ;o se odrazilo i na izgled grada & prevladavaju tornjevi) utvrde
pojedinih =rak!ija koje su tako branile politiku koju su zastupali) ali i svoju
imovinu
o Erad se i unato sukobima razvijao i bogatio
o Fogatstvo grada potje!alo iz manu=akturne proizvodnje & tekstil) vuna i
svila
o Postojanje slabo pla5ene i nekvali=i!irane radne snage
o 1+04. pobuna *iompa & dobila ime po najniBe pla5enom radniku)
nekvali=i!iranom grebenaru vuneQ pobuna radnika protiv vlasnika
o Pobuna uguena brzo i krvavo) a poloBaj radnika postao je jo gori
o 9dlino razvijena i u =inan!ijskim poslovima) a temeljio se na davanju
zajma pa ak i kraljevima i papama
o Nakon velike krize sredinom 1/. stolje5a) svoj uspon zapoinje
bankarska obitelj :edi!i & svoj vrhuna! dosegli stotinjak godina poslije
o *osimo de :edi!i @1+47.1/1/A doao 1/87. na elo puke stranke)
1/+/. postao gospodar @signoreA <iren!e.
50
o 9uvao je republikanske institu!ije) ali je na sva vaBnija mjesta
postavljao svoje ljude
o Politikom vjetinom uspio smiriti sve pokuaje organiziranog otpora) a
sporazumima s ostalima talijanskim velegradovima osigurao je gotovo pola
stolje5a mira i napretka
o <iren!a je u njegovoj osobi dobila stabilnu i vrstu vlast
. :ilano%
o Fio trgovaki jak poput 3ene!ije i bankarski i proizvodno jak poput
<iren!e
o ?trateki poloBaj na putovima prema <ran!uskoj i Njemakoj
o (mali razvijenih manu=aktura & poznata bila izrada milanskih oklopa
o 3ode5i grad u dolini rijeke Po
o Cnutarnje politike borbe bile izrazito krvave i nasilne & uobiajene
kazne za politike gubitnike bile su =inan!ijska propast i protjerivanje iz grada)
ali su stranaki obrauni uestalo zavravali pokoljima) ubojstvima i smrtnim
kaznama
o Prvi talijanski grad koji je prihvatio vlast jedne obitelji kao sinjorije &
obitelj 3is!onti vladala je :ilanom @uz kra5e prekideA od 1+10..1//0.
o 3is!ontiji vladali elinom rukom) strahom i terorom & najpoznatiji bio
Eian Ealeazzo) zavladao gradom tako to je iz zasjede ubio stri!a i dva brati5a
@ zauzeo >ombardiju do grani!e 3eneta) irio se po ;oskani i na podruju
papinske drBaveA
o Nakon njegove smrti) :ilano gubi velik dio svog teritorija
o Nakon smrti posljednjeg 3is!ontija pokualo se vratiti republikanskom
nainu uprave & neposredne opasnost i neprijateljsko okruBenje iziskivalo je
jednog jakog vladara
o (zabran je kao takav <ran!es!o ?=orza) do tada bio voa 3is!ontijevih
pla5enika
o (sti nain vladavine kao i kod 3is!ontija) do kraja 15. stolje5a pod
pritiskom <ran!uske i panjolske) ?=orze vie nisu u stanju odrBati se u :ilanu
. ;alijanski gradovi razvili su suvremenu diploma!iju i merkantilizam
. Dva glavna naela talijanskih gradova%
o CdruBivanje gradova kada se jedan grad previe ojaa i postane
poten!ijalna prijetnja ostalima
o DrBavni interes & opravdano svako sredstvo neke obitelji da se odrBi na
vlasti@zloini) nepravde) ubojstva)GAQ takav sistem kasnije usvojili vladari
mo5nih monarhija & #ngleske) <ran!uske i panjolske
. No unato svim prednostima) glavni nedostatak bio je taj to je bilo nemogu5e
ujediniti sve gradove & drBave u jedinstvenu politiku !jelinu
. 3elika portugalska i panjolska zemljopisna otkri5a oteBala poloBaj talijanskih
gradova) te na kraju i razbili njihov monopol u trgovini s (stokom) a otkri5em velikih
nalazita srebra i zlata i talijanski bankarski monopol
. Na kraju 1/5+. padom *arigrada oteBano i trgovanje istonim sredozemljem
. ?trane su sile u naredna tri stolje5a stekle prevlast nad (talijom
;alijanska renesansa
. razdoblje 1/. i 15. stolje5a) pokuavanje raskidanja veza sa srednjovjekovnim
tradi!ijama i vra5anje antikim temeljima) ali ne i njihovo oponaanje
54
. umjesto teolokih rasprava i vitekih romana javlja se Belja za knjigama koje
veliaju Bivotnost i uBitke) kipove koji veliaju ljepotu ljudskog tijela
. u (taliji je utje!aj klasinog antikog nasljea bio Bivlje prisutan nego igdje
drugdje u #uropi) te je donio velike promjene u svakodnevnom Bivotu) obiajima)
pravu)G
. troji!a najve5ih knjiBevnika predrenesanse% Dante @FoBanstvena komedijaA)
Fo!!a!!io @De!ameronA i Petrar!a @*an!ioneri & bar mislimA
. unato tome to se u renesansnim djelima velia vjera) a ne Fog) to nije dovelo
do odba!ivanja vjere
. mo5) bogatstvo) politika beskrupuloznost samo su djelomi!e ublaBavani
osje5ajem za lijepo
. greka je misliti da su ljudi za vrijeme renesanse odba!ili autoritete & nisu)
samo su se ti autoriteti promijenili
. izraz "renesansni ;alijani$ dakako nikako se ne odnosi na sve pripadnike
stanovnitva) ve5 na samo izrazitu manjinu sa stvaralakim mogu5nostima
. u obrazovanju i dalje na sveuilitima pravo) medi!ina i teologija zadrBavaju
prvenstvo
. renesansa je bila izrazito aristokratska po svojim nositeljima i publi!iQ a to su
bili vladari) pape i bogati graani
. vrlo popularno zanimanje bogatijih i obrazovanih bilo je sakupljanje starih)
nepoznatih i zaboravljenih tekstova
. mnogi su humanisti Bivjeli pro=esionalno kao agenti znaajnih kolek!ionara)
kupuju5i) kopiraju5i ili kradu5i novo naene knjige
. dobro opskrbljene knjiBni!e postale su u talijanskim gradovima znakom
prestiBa
. izvor humanizma i renesanse bila je <iren!a) otkuda se oni ire itavom
(talijom
. humanisti bili vrlo traBeni kao drBavni sluBbeni!i
. talijansko je slikarstvo najbolji izraz duha vremena renesanse
. Eiotto & veliki slikar predrenesanse) uveo tre5u dimenziju u slikarstvo
. ?likari se okre5u slikanju vjerskih i mitolokih prizora sa sloBenim
alegorijskim znaenjem & najpoznatiji% :i!helangelo Fuonarotti) >eonardo da 3in!i i
Ra=ael ?anzio
. No unato svim napre!ima) humanisti i renesansni umjetni!i nisu uspjeli rijeiti
etike i drutvene probleme svoga doba
. Humanizam nije bio u stanju stvoriti nove standarde ponaanja niti prona5i
ideale koji bi doveli ;alijane do ujedinjenja
. C talijanskim se kolama javlja termin "obrazovani dBentlmen$) koji 5e ostati
do 8,. stolje5a !ilj elitnog kolstva
. Najpoznatiji renesansni uitelj bio je 3ittorino da <eltre) 1/85. otvorio kolu u
:antovi za dje!u lokalnih gospodara iz ku5e Eonzaga) kola je ubrzo dola na glas) te
su je poeli pohaati ueni!i iz mnogih krajeva (talije i Njemake iz visokih
drutvenih krugova
. ;emelj obrazovanja% prouavanje klasinih autora) vjerska poduka) tjelesni
odgoj) osobna urednost i lijepe manire
?jevernjako rjeenje
. razdoblje teke krize u svim poljima) mnogi ratovi) razaranja i epidemije
57
. viteki obiaji zastupljeni vie nego prije i nevjerojatan porast broja vitekih
redova & svi poznatiji europski viteki redovi nastali upravo u to doba
. razoaranje i strah irokih razmjera izazvani nesigurnim i tekim Bivotom
vodili su k morbidnom) opsesivnom zanimanju za smrt i sve njezine oblike
. groblja postala popularna mjesta izlazaka) razvio se Mrtvaki #les @dan!e
ma!abreA i postao omiljena tema umjetnika i pjesnika
. jaala je trgovaka razmjena europskih zemalja) pronaena nova trBita i nove
sirovine
. obnavlja se stari ideal o odanosti vladaju5oj dinastiji) brojni graanski ratovi
uvjerili su konano ve5inu da je postojanje nasljednog vladara jedino rjeenje tih
nevolja
. borba za vlastite povlasti!e postala je najve5i grijeh) a poslunost kraljevoj
bolji najve5a ast
. i dalje prisutni snaBni vjerski osje5aji) naroito sjeverno od 6lpa
. sluBio i kao jedino vezivno tkivo u izrazito tekim situa!ijama
. javlja se misti!izam) dobio na masovnosti u 15. stolje5u @oponaanje 'rista i
njegova BivotaA) najzastupljeniji u Porajnju
. rad mistika je doveo do snaBnog razvoja obrazovnog i re=ormskog pokreta
unutar *rkve
. duhovni voa pokreta u Porajnju bio je uitelj #!khart
. :isti!izmom se pripremalo tlo za nadolazak re=orme
. Razvija se i spe!i=ino kolovanje) koje za razliku od talijanskog !ilj ima
stvoriti dBentlmena) ovaj tip kolovanja imao je !ilj u stvaranju poboBnog Bivota i
ojaati vjeru
. Dva njihova ideala% korisnost i unutarkr5anska demokra!ija
. ;alijani se bave rijetkim rukopisima) Nijem!i usavravaju vjetinu tiska
. 2ohannes Eutenberg izumio tiskarski stroj 1/5+. @jel^ tak?A
Cmjesto zakljuka
. iz politikog univerzalizma Rimskog i Fizantskog *arstva nastale su razliite
drBavne tvorevine
. na zapadu #urope razvijaju se protona!ionalne monarhije) na istonoj srednjoj
#uropi oblikovale su se vieetnike i vievjerske drBave) na istoku poela dominirati
nova velika sila :oskovska 3elika 'neBevina) a na jugoistoku sasvim novo !arstvo s
drugaijim vjerskim obiljeBjima) 9smansko *arstvo
. u vjerskom smislu) kr5anstvo i islam u potpunosti su istisnuli poganstvo
. pomorski putovi nadmaili su kopnene putove
. daleko bolji ustroj i razvoj gospodarstva
1,