1

GRKA MITOLOGIJA

1. SIZIFOV POSAO
Sizif je osniva grada Korinta. Nekoliko je puta prevario bogove pa je bio kanjen tako da je u
podzemnom svijetu Tartaru morao neprekidno gurati uz brijeg veliki kamen, no kad bi doao
do vrha, kamen bi se ponovo otkotrljao natrag. Simbol je besmislenog posla.

2. TANTALOVE MUKE
Tantal je bio Zeusov sin i njegov miljenik. Budui da se elio izjednaiti sa bogovima, stavio je
na kunju njihovu mo sveznanja. Zeus ga je kaznio tako da mora u Tartaru vjeno stajati
edan u vodi, a kad bi poelio zagrabiti vodu ona bi se povukla. Iznad njega vise grane prepune
slatkog voa koje vjetar podigne kad Tantal posegne rukom. Simbol je patnji.

3. IKSIONOV KOTA
Iksion je pokuao zavesti Zeusovu enu Heru, a Zeus ga je kaznio zavezavi ga za kota koji se
neprekidno okree.

4. DAMOKLOV MA
Damoklo je povijesna osoba, a ne mit. Bio je sluga na dvoru sirakukog tiranina Dionizija
Mlaeg (367.- 344.pr. Kr.) a svoj poloaj postigao je ulizivanjem. Kad je sastavio vrlo pohvalan i
laskav govor u ast svoga gospodara, Dionizije mu je priredio gozbu i postavio ga na elo stola.
Ubrzo je Damoklo molio da ga gospodar oslobodi te poasti, jer mu je Dionizije iznad glave
objesio ma koji je visio o vrlo tankoj niti. Simbol je prijetee opasnosti.

5. GORDIJSKI VOR
vor, svezan izvanredno zamreno, kojim je frigijski kralj Gordije,privezao jaram uz rudo
svojih kola. Proroite je objavilo da e onaj tko ga razmrsi postati gospodarem svijeta. To je
prema legendi navodno polo za rukom Aleksandru Makedonskom koji ga je rasjekao maem.
Razrijeiti gordijski vor znai na jednostavan nain rijeiti zapleten i teak zadatak.

6. MIDINO ZLATO
Mida je bio sin kralja Gordije i veliki tovatelj boga Dioniza. Jednom je u umi naao pijanog
Silena, pooima Dionizovog. Kad ga je doveo kui Dioniz mu je obeao da e mu ispuniti svaku
elju. Mida je poelio da se sve to dotakne pretvori u zlato. I sve je bilo divno i krasno dok nije
ogladnio a kruh se pretvorio u zlato kao i vino koje je elio okusiti. Tada je zamolio Dioniza da
mu skine aroliju. Oprao se u rijeci Paktol (danas Gedir) koja je od tada bila zlatonosna.

7. OTMICA EUROPE
Europa je bila djevojka koja je usnula san da se za nju bore dvije ene. Jedna je predstavljala
njezinu domovinu Aziju, a druga zemlju koja jo nije imala ime. Azija je pobijedila i Europu je
morala izruiti suparnici. Uskoro je Europa doznala znaenje sna. Dok je boravila na morskoj
obali sa svojim prijateljicama, oteo ju je Zeus, pretvorivi se u predivnog zlatnog bika koji je
izronio iz morske pjene. Odveo je Europu na Kretu i ondje mu je ona rodila tri sina, meu
kojima je posebno poznat Minos. (minojska kultura), budui vladar Krete, a kasnije sudac u
podzemnom svijetu.

8. MINOTAUR OVJEK BIK
Minos je bio dobar i pravedan vladar na Kreti i vladao je prema Zeusovim nalozima. Jednom je
Posejdon poslao iz mora prekrasnog bika sa eljom da mu bude rtvovan. Minos je tog bika
zadrao za sebe, a Posejdonu rtvovao nekog obinog iz svoje staje. Za osvetu Posejdon je uinio
da Minosova ena Pasifaja rodi nakazu i ona je rodila Minotaura koji je imao tijelo ovjeka, a
glavu bika. Minotaur je ivio u posebno sagraenoj prostoriji sa mnogo lanih ulaza tzv.
Labirintu kojeg je izgradio Dedal.


2
9. IKAROV LET
Dedal je bio najbolji atenski graditelj, ali je morao pobjei, jer je ubio svog neaka koji je oito
postajao sve boljim majstorom. Dedal je sa sinom Ikarom doplovio na Kretu. Ondje je sagradio
Labirint za Minotaura, a kad je bio gotov Minos ga nije htio pustiti kako ne bi otkrio tajnu
ulaza i prolaza. Dedal nije mogao pobjei ni kopnom ni morem pa je odluio odletjeti. Sebi i sinu
napravio je krila od ptijih pera povezavi ih voskom. Njegov sin Ikar nije posluao savjete oca
da ne leti previsoko, jer e suneve zrake otopiti vosak, pa je pao u more i utopio se.

10. ARIJADNINA NIT
Atenjani su zbog ubojstva Minosova sina na sveatenskim sportskim igrama morali Kreanima
slati svakih devet godina sedam mladia i sedam djevojaka koji bi zavrili kao hrana za
Minotaura. Mladi Tezej bio je sin atenskog kralja Egeja i zamolio je oca da bude u grupi
mladia koji e krenuti na Kretu. Ako ubije Minotaura vratit e se s bijelim jedrima, a ako
pogine jedra e biti crna. im je doao na Kretu u Tezeja se zaljubila Minosova ker Arijadna i
dala mu ma i klupko vune. Tezej je zavezao nit na ulazu i odmotavao je, a kad je ubio
Minotaura lako je naao izlaz zamatajui klupko. Tezej i Arijadna zajednosu pobjegli
brodom.Tezej je Arijadnu ostavio na otoku Naksu gdje je postala Dionizovom enom. Na
povratku Tezejev brod zahvatila je oluja koja je nitila bijela jedra pa su se vraali sa crnim
jedrima. Kralj Egej ekao je na hridi povratak sina i kad je ugledao crna jedra bacio se sa
klisure u more koje se od tada zove Egejsko more.

11. PROMETEJEVA VATRA
Prometej je bio Titan i silno je volio ljude. elei im olakati teak ivot ukrao je vatru s Olimpa
pa se ljudi viu nisu smrzavali i poeli su kuhati i pei hranu. Osim toga nauio ih je obraivati
zemlju, izraivati alate, graditi nastambe, ploviti, loviti ribu, prepoznavati ljekovite trave i jo
mnogo toga. To se nije dopalo Zeusu i dao je Prometeja okovati na planinu Kavkaz. Prometej je
imao dar proricanja, ali Zeusu nije htio odati kakva e mu biti vlast. Godinama je Prometej
visio okovan na Kavkazu, a svako jutro dolazio je orao koji mu je kljucao jetru. Ona bi se preko
noi obnovila. Od stranih muka oslobodio ga je Heraklo.

12. PANDORINA KUTIJA
Zeus je elio kazniti ljudski rod, jer su dobivi vatru postali razumniji i moni. Naredio je bogu
Hefestu da od zemlje i vode naini prekrasnu djevojku koju su ostali bogovi obdarili svojim
darovima (Pandora = svim darovima obdarena). Pandora je dobila i krinjicu koju nije smjela
otvarati. Kad ju je Hermo doveo na zemlju u nju se zaljubio Epimetej, Prometejev brat. Nije
posluao savjet svoga brata da se ne eni s Pandorom. Pandora sama, od znatielje ili jer ju je na
to nagovorio Epimetej, podigla je poklopac i iz krinjice su izletjela sva mogua zla, nevolje,
muke, obijesti i bolesti koje su se razletjele po svijetu. Pandora je brzo zatvorila krinjicu ali bilo
je prekasno. Ipak na dnu kutije ostala je samo nada.

13. JABUKA RAZDORA
Na svadbu smrtnika Peleja i morske nimfe Tetide koja se odravala u peini kentaura Hirona
bili su pozvani svi bogovi i boice osim Eride, boice svae. Ona je sama dola na svadbu i pred
tri boice Heru, Atenu i Afroditu bacila zlatnu jabuku s natpisom Najljepoj! Boice su se
posvaale oko jabuke, jer je svaka mislila da je ba ona zasluuje.

14. PARISOV SUD
Budui da se boice nisu mogle dogovoriti kojoj e pripasti zlatna jabuka otile su k Zeus, a on
ih je poslao na planinu Idu iznad Troje gdje je pastir Paris, ne znajui jo da je sin trojanskoga
kralja Prijama, uvao kraljeva stada. Paris je bio neodluan, jer su sve tri boice bile prekrasne.
Svaka od boica ponudila je Parisu neto kao nagradu, ako ba njoj dodijeli zlatnu jabuku. Hera
mu je ponudila vlast nad cijelom Azijom, Atena slavu i pobjedu u svakom ratu, a Afrodita
najljepu enu na svijetu. Kao obinom pastiru ovo zadnje inilo mu se najprimamljivije pa je
jabuku dodijelio Afroditi.

3
15. AHILEJEVA PETA
Ahilej je sin Peleja i morske nimfe Tetide. Kad se rodila majka ga je uronila u valove podzemne
rijeke Stiks i kalila u vatri kako bi mu podarila besmrtnost, a drala ga je za lijevu petu koja je
bila jedino ranjivo mjesto na Ahilejevu tijelu. Ahilej je bio najvei grki junak u trojanskome
ratu, a desete godine rata ubio ga je Paris ija ga je strijela voena bogom Apolonom pogodila u
petu. Ranjivo mjesto svakog ovjeka. Bolna toka.

16. DANAJSKI DAR
U desetoj godina rata Grci su odluili Troju osvojiti lukavstvom. Na Odisejev prijedlog sagradili
su drvenoga konja u iju su se unutranjost sakrili ponajbolji grki junaci. Svoj su logor spalili,
a brodove sakrili iza otoka Teneda hinei svoj odlazak. Konja su ostavili na trojanskoj obali.
Trojanci nisu znali to da uine s konjem. Grci su ostavili jednog svezanog junaka koji je trebao
Trojancima slagati da su ga htjeli rtvovati za sretan povratak u domovinu. Konja su izgradili
po nalogu Atene kako bi se iskupili za krau njena kipa iz trojanskoga hrama, ali je bio prevelik
da ga nose sa sobom. Trojanci su povjerovali i poeli ruiti bedeme kako bi konja unijeli u grad.
Jedini koji se tome protivio bio je Apolonov sveenik Laokoont koji je rekao da se boji
neprijatelja i kad darove nose (Quidquid id est, timeo Danaos et dona ferentes.) Budui da su
bogovi odluili da Troja mora pasti, Laokoont je bio kanjen tako da su iz mora izronile dvije
velike morske zmije koje su zadavile njega i dvojicu njegovih sinova. Ovo su Trojanci
protumaili kao boji znak i osvetu Atene, pa su se pourili uvesti konja u grad to se pokazalo
loim potezom.

17. PENELOPINA VJERNOST
Penelopa se za Odiseja udala iz ljubavi a nedugo, kako im se rodio sin Telemah, Odisej je
morao u trojanski rat. Rat je trajao deset godina, a jo deset godina Odisej je lutao morima dok
se nije vratio u svoju rodnu Itaku. Dvadeset godina Penelopa je vjerno ekala svog mua, a
tijekom vremena poeli su je opsjedati prosci. Penelopa je nastojala dobiti na vremenu pa je
varala prosce. Budui da je izjavila kako e se udati za jednog od njih kad starom Odisejevom
ocu Laertu isplete pogrebno ruho, ona je po noi parala ono to je po danu satkala, no prosci su
to otkrili. Kad se Odisej vratio pobio je sve prosce.

18. SCILA I HARIBDA
Bile su morske nemani u Mesinskom tjesnacu koje su unitavale brodove. Scila( ona koja
razdire) bila je opasna litica o koju su se razbijali brodovi. Imala je est glava na dugakim
vratovima i dvanaest kandi kojima je hvatala mornare. Sa sicilijanske strasne vrebala je
Haribda(ona koja usisava) opasan vir koji su brodovi mogli izbjei samo dok je spavala, a tri
put na dan je uvlaila i izbacivala vodu. Inter Scyllam et Charybdim. Incidit in Scyillam qui
vult vitare Charrybdim.

19. PJEV SIRENA
Bile su kerke muze Terpsihore i sve su lijepo pjevale pa su i same Muze izazvale na dvoboj koji
su izgubile. Muze su ih kaznile tako da su ih pretvorile u udovita s ptijim tijelom i enskim
glavama.ivjele su na cvjetnom otoku (moda Kapri) blizu Scile i Haribde i svojim pjevom
mamile mornare koje bi zadavile i pile im krv. Odolio im je samo Odisej.

20. SFINGINA ZAGONETKA
Sfinga je neman sa enskom glavom, lavljim tijelom i ptijim krilima. ivjela je na planini
pokraj Tebe u Grkoj i putnicima postavljala zagonetku koju je saznala od Muza. Tko ujutro
ide na etiri noge, u podne na dvije a naveer na tri? Sve ljude koji nisu znali odgovor Sfinga bi
rastrgla. Zagonetku je rijeio Edip : To je ovjek., a Sfinga se bacila sa stijene.

22.EDIPOV KOMPLEKS
Edip je u neznanju ubio svog oca tebanskoga kralja Laja. Rijeivi Sfinginu zagonetku postao je
tebanskim kraljem i nita ne slutei oenio se svojom majkom Jokastom te s njom imao etvero
djece, sinove Eteokla i Polinika i kerke Antigonu i Izmenu. Kad je saznao istinu oslijepio se
4
kopom sa haljine svoje majke i supruge poto se ona objesila. Osjeaj spolne ljubavi djeteta
prema roditelju drugog spola.

23. GORGONIN POGLED
Gorgone su bile tri sestre stravina izgleda i tko god bi ih pogledao skamenio bi se. Bile su
mjeavina ptica s metalnim krilima, starih ena navoranih lica i spljotena nosa, sa ivotinjskim
uima, dugim onjacima i akama od kovine, a umjesto kose na glavi su bile zmije otrovnice.
Najpoznatija je gorgona i jedina smrtna bila Meduza.

24.KRILATI KONJ
Gorgonu Meduzu ubio je junak Perzej kad joj se pribliio u krilatim sandalima i s arobnom
kacigom, a glavu joj je odrezao maem zatitivi se od njena pogleda tako da je prema njoj
okrenuo svoj tit. Iz tijela umirue Meduze izletio je krilati konj Pegaz.

25.UVA KAO KERBER
Bio je pas i uvao je ulaz u Had, podzemno carstvo. Bio je brat tebanske Sfinge. Imao je tri
glave, oko ije bile su smotane zmije, a rep je zavravao zmajskom glavom.

26. HIMERA
Bila je Kerberova sestra. Kombinacija je lava, divlje koze i zmije sa zmajskom glavom. Imala je
divovsku snagu i rigala je vatru iz sva tri drijela. Ubio ju je strijelom Belerofont pribliivi joj
se na krilatom konju Pegazu kojeg je uhvatio na izvoru dok je pio vodu.

27. LERNEJSKA HIDRA- SIMBOL RAZNIH UDOVITA
Takoer Kerberova sestra, neman sa zmijskim tijelom i devet zmajskih glava. ivjela je u
movarama kraj grada Lerna a ljudi su protiv nje bili nemoni jer bi joj iz svake odsjeene
glave izrasle dvije nove. Jedna od tih glava bila je k tome besmrtna. Ubio ju je Heraklo uz
pomo svog prijatelja Jolaja.
Tifon

28. HARPIJE
Iako su prvotno prikazivane kao lijepe krilate ene s divnom kosom brze poput vjetra, kasnije
su prikazivane kao ptice stranog zadaha sa enskim licem koje sve gutaju i uvijek su gladne.
Pvobitna im je uloga kao boica otrog vjetra bila da odnose due mrtvih u podzemni svijet.
Sinonim za odbojnu i svadljivu enu, poput rimske Furije.

29.BOICE OSVETE: GRKE ERINIJE - RIMSKE FURIJE
One su bile boice osvete i prokletstva i slubenice boga Hada. Bile su stare i rune ene u crnoj
odjei s crvenim pojasom, oiju podlivenih krvlju. Umjesto prstiju imale su kande, a umjesto
pramenova kose - zmije. Glavna im je zadaa bila da progone najvee zloince koji su prolili
tuu krv, a na zemlju su dolazil iz podzemno carstva zaogrnute maglom.Erinije neto blaa
izgleda u bijeloj odjei zvale su se Eumenide (Milostive). Sinonim za goropadnu enu.

30. JEDNOOKI KIKLOPI
Divovi Kiklopi, prema Homeru, ive na dalekom zapadu, u peinama na vrhovima planina. Ne
obrauju zemlju ali im ipak nikne penica i vinova loza. Dane provode pravei sir i uvajui
stada koja ljubomorno paze u stalnom strahu da ih ljudi ne otmu. Zbog tog straha i prodiru
ljude. Najpoznatiji Kiklop bio je Posejdonov sin Polifem kojeg je oslijepio.Odisej Prema Hesiodu
mitu bila su tri Kiklopa /Bront,Sterop, Argej/, sinovi Urana i Geje roeni nakon titana.

31. KENTAURI- LJUDI KONJI
S malim iznimkama bila su to stvorenja surova, divlja i neprijateljski raspoloena prema
ljudima u liku poluljudi polukonja. Veinom se javljaju u anonimnoj masi, tek neke znamo
poimence. Nes je poginuo od Heraklove strijele kad je htio napastovati njegovu enu Dejaniru.
Za osvetu umirui Nes savjetovao je Dejaniru neka njegovom krvlju, ako je ikad Heraklo
5
prestane voljeti, natrlja njegov plat sa unutarnje stvari te e na taj nain opet zadobiti
muevljevu ljubav. Dejanira je tako i uinila ne znajui da je Nesova krv. zatrovana te je muu
prouzroila strane boli zbog kojih je napustio ovaj svijet. Hiron za razliku od svojih
sunarodnjaka bio je mudar i obrazovan. Odgajao je Jazona, Peleja, Ahileja i jo neke junake.
Veliki prijatelj bio mu je Heraklo ali ga je nesretnim sluajem pogodio otrovnom strijelom.
Budui da nije vie mogao trpjeti boli, odrekao se besmrtnosti i odluio je umrijeti i to u
zamjenu za titana Prometeja.

32. ZMAJ PITON
Bio je sin boice zemlje Geje, odvratan zmaj tijela pokrivena ljuskama a ivio je u dubokoj uvali
podno planine Parnas. Po Herinoj zapovijedi trebao je ubiti titanku Letu koja je iekivala
Zeusovu djecu. Piton je progonio Letu sve dok se uz Zeusovu pomo nije spasila na otoku Delu i
ondje rodila blizance Apolona i Artemidu. Kad je Apolon odrastao ubio je strijelama Pitona i
tom prilikom otpjevao prvi pean. Na mjestu gdje je ubio Pitona Apolon je podigao hram i
proroite, a da bi se zaboravilo Pitonovo ime grad Pito preimenovao je u Delfe.

33. GOVORI KAO PITIJA
Ovo bi znailo govoriti dvoznano, kao to je to inila sveenica u Apolonovom hramu u
Delfima. Pitija nije ime jedne odreene osobe ve titula sveenice ijim je posredovanjem
Apolon objavljivao Zeusovu volju. Pitija je bila starija ena koja je sjedila na tronocu iznad
pukotine u stijeni i udisala opojna isparavanje, zapadala u ekstazu, a sveenici su zapisivali i
tumaili njene rijei. U Delfe su odlazili mitski junaci ali Pitijino miljenje traili su i mnogi
dravnici kao Solon, Temistoklo ili Aleksandar Veliki.

33. ARGONAUTI I ZLATNO RUNO
Argonauti su mornari broda Arga koji su pod vodstvom Jazona ili u Kolhidu na Crnom moru
po zlatno runo. Meu 50 argonauta bili su Heraklo, Tezej, braa Kastor i Polideuk, Asklepije
Orfej i mnogi drugi. Nakon mnogo potekoa na putu Jazon se dokopao zlatnog runa koje je
ukrao u Aresovom gaju, a u tome mu je obilato pomogla mona arobnica Medeja koja mu je
postala enom.

34. PTICA FENIKS
U grke i rimske mitove dola je iz Egipta kao aplja to boravi uz movare kao utjelovljenje
sunca koje se obnavlja u tridesetogodinjim ciklusima simbolizirajui ivot. Grci su vjerovali da
ova ptica ima udesnu mo i da se svakih pet stotina godina spali u svom gnijezdu a iz pepela
ustaje pomlaena. Tako je postala simbol uskrsnua koji su preuzeli krani.

35. NARCIS
Narcis je bio sin rjenog boga Kefira i nimfe Liriope. Bio je jako lijep te se u njega zaljubila
nimfa Eho. On joj nije uzvratio ljubav, a Eho je venula od enje dok joj nije ostao samo glas.
Jednog dana kad je htio popiti vodu iz izvora ugledao je svoj lik u vodi i istog se trena zaljubio.
Uzaludno je pokuavao rukama zagrliti sliku u vodi ne znajui da je to njegova slika. Umro je
od enje za samim sobom pretvorivi se u cvijet ute boje koji nosi njegovo ime.
Narcisoidnost samozaljubljenost.

36. HERMAFRODIT
Prelijepi sin Hermesa i Afrodite ,odbijao je ljubav nimfe Salmakide, ali kad je nakon lova uao u
vodu izvora kod Halikarnasa da se okupa, nimfa ga je zagrlila. Bogovi su usliali njenu molbu
da se zauvijek sjedine. Salmakida i Hermafrodit sjedinili su se u jedno bie s osobinama djeaka
i djevojice. Uao je u vodu kao mukarac, a izaao kao dvospolno bie.
Termin za bie koje ima i enske i muke spolne organe ( esta pojava kod biljaka ).




6
DVANAEST HERAKLOVIH POSLOVA PO NALOGU KRALJA EURISTEJA

1. Ubio je ( zadavio ) Nemejskog lava
2. Ubio je Lernejsku Hidru
3. Donio je Euristeju Kerinejsku koutu ( imala je zlatne rogove )
4. Svladao je Erimantskog vepra koji je pustoio okolicu brda Erimanta
5. Oistio je ( u jednom danu ) staje elidskog kralja Augija
6. Otjerao je Stimfalide, mesoderske ptice s jezera Stimfal u Arkadiji
7. Uhvatio je divljeg bika koji je pustoio otok Kretu
8. Doveo je Eristeju kobile kralja Diomeda iz Trakije
9. Donio je pojas Amazonke Hipolite
10. Ubio je diva Geriona i doveo je njegova goveda Euristeju
11. Donio je zlatne jabuke iz vrta Hesperida
12. Siao je u Had, svladao je Kerbera i dovukao ga na zemlju



RIJEKE PODZEMNOGA SVIJETA:
LETA - rijeka zaborava iz koje su pile due umrlih kako bi se odvojile od radosti i tuge
ivota
STIKS (ili STIGA) - rijeka zaklinjanja bogova; zakletva je neoboriva, neopoziva i
najsvetija, okruuje carstvo mrtvih sa devet krugova, u njezine valove Tetida je
uranjala Ahileja kako bi postao besmrtan
AHERONT - rijeka bola preko koje Haron amcem prevozi due umrlih
KOKIT - rijeka tuge, pritoka Stiksa, oni koji ostaju nepokopani moraju 100 godina
ekati na obala Kokita trenutak kad e ih Haron prevesti Aherontom
FLEGETON ( ili PIRIFLEGETON) uarena rijeka, pritoka Aheronta, iz nje potjee
lava koja izbija kroz vulkane



7
RIMSKA MITOLOGIJA

Rimljani su svoje bogove preuzeli od Grka te grku mitologije prilagodili svojim ciljevima
mijenjajui mitove. U najranijoj rimskoj religiji nema mitologije.
Tipino rimski mitovi ne odnose se toliko na bogove i boice i na daleku prolost koliko na
povijesne dogaaje i linosti iz prolosti ( Romul i Rem ).

Rimljani su svakoj stvari i pojavi u prirodi pridavali neko boanstvo.


SVEENICI graani odabrani da doivotno ili privremeno obavljaju obrede
OBREDNA MJESTA sveti gajevi (luci ) ili hramovi ( templa )
SUOVETAURILIA istovremeno rtvovanje svinje, ovce i bika
KOLEGIJ PONTIFIKA najugledniji kolegij sveenika
PONTIFEX MAXIMUS vrhovni sveenik ( pontifikat )
ARVALSKA BRAA ( FRATRES ARVALES ) kolegij od 12 sveenika koji se brinuo o
kultu boginje Cerere. U mjesecu svibnju, za vrijeme Ambarvalia, oni su obilazili polja i vrili
njihovo ritualno ienje pjevajui staru obrednu pjesmu.
FLAMINI - sveenici pojedinih bogova
AUSPICIUM tumaenje prema ptijem letu; obavljali su ga AUGURI (AUGURES)
HARUSPICI ( HARUSPICES ) tumai prema utrobama ivotinja

Vano mjesto u rimskoj mitologiji zauzimali su demoni zatitnici :
LARI (LARES) najprije zatitnici njiva, putova i raskra, kasnije zatitnici svake pojedine
kue (Lar familiaris), kod vanijih dogaaja (roenje, svadba, smrt) kitili su se i obdarivali
njihovi oltari
MANI (MANES) due pokojnika; rtve su se prinosile na grobovima pokojnika
PENATI (PENATES) kuna boanstva, zatitnici zaliha hrane; rtveno mjesto je kuno
ognjite

Osobito su tovali SATURNA (gr. Kron) boanstvo sjetve i poljoprivrednih radova.

SATURNALIJE svetkovina slavljena krajem prosinca, oznaavala je kraj starog i poetak
novoga godinjeg razdoblja ( Nova godina )- slavila se veselo i buno, prireivao se karneval-
robovi su bili jednaki svojim gospodarima

DIONIZ (BACCHUS) Bakho, poistovjeivali su ga s duhom vina Liberom
JAN (IANUS) bog prolaza, gradskih i kunih vrata, bog svakog poetka; prikazivan je sa
dva lica jer je promatrao svaki ulaz i izlaz; dok je trajao rat, vrata hrama su bila irom
otvorena; nema pandana u gr. mitologiji - IANUA = vrata

JUPITER (gr. ZEUS) vrhovno rimsko boanstvo,bog neba,svjetlosti i munje;pokoravali
su mu se svi bogovi i ljudi;- osobito su ga tovali vinogradari,- zatitnik rimske drave,
posveen mu je ORAO
epiteti: Iuppitor Victor) =koji donosi pobjedu, Iuppitor Stator = koji zaustavlja neprijatelje
-hram na Kapitoliju

IUNONA (gr. HERA) Jupiterova ena , zatitnica braka, poroda, obitelji - posveene su joj
bile Kapitolijske guske

8
LEDA
ZEUS
SEMELA ALKMENA EURINOMA
HARITE HERAKLO DIONIZ
POLIDEUK
HELENA
MAJA
DEMETRA
HERA
LETA
TEMIDA
METIDA
MNEMOSINA
EUROPA
DANAJA
HEBA
AREST
HEFEST
HORE
MOIRE
ATENA
MUZE
APOLON
ARTEMIDA PERZEFONA
HERMES
PERZEJ
RADAMANT
SARPEDON
MINOS


















9
ETIMOLOKI MORFEMI

Vana napomena: neki se prefiksi mogu nai kao sufiksi, a neki sufiksi kao prefiksi

npr. kronologija sinkrono biologija- simbioza

PREFIKSALNI MORFEMI
(nota bene crvenom bojom su oblici iz grkoga jezika, a crnom iz latinskoga jezika)

PREFIKS JEZIK ZNAENJE PRIMJER
A- AN- grki
ne-, bez,
negacija
osnovne rijei
anarhija,ateist,apolitian, atom,asimetrija,
aritmija,
afonija, anoniman
A-AB-
ABS
(APS-)
latinski
od-, iz- raz-
aberacija(zastranjivanje), abortus, abnormalan,
apstrakcija (odvlaenje), apstinencija (odustajanje)
AD- latinski
pri-, uz-, do-
aditiv, advent, adoracija (oboavanje), adopcija
(posvojenje) adaptacija (prilagodba)
AMBI- latinski
dvo-
ambivalentno (dvojake vrijednosti)
AMFI-

grki
oko-,okolo-
amfiteatar, amfora,amfibija
AN-ANA- grki
uz-,na-,nad-pri-
anafora (podizanje)
ANTE latinski
pred-,pre-prije
antedatirati (staviti raniji datum), ante Christum
natum (kratica a.Ch.n.), antecepirati /esto
anticipirati (unaprijed neto uzeti, prije poeti)
ANTI grki
protu-protiv-
nasuprot
antiterorizam, antipropaganda,antitalent, antifriz
APO grki
od-,iz-, pre-,
raz-
apostrof (izostavnik), apostol (koji je odaslan),
apograf (prijepis) apoteoza (prijetvorba u boga)
AUT-
AUTO-
grki
samo-, sam po
sebi
automobil, autograf (rukopis)
autokrat, autobiografija, autonomija, autohton
(samonikao), autodidaktika
BI- latinski
dvo-, obo-,
dvostruk
bilingvalan, bigamist (koji ima dvije ene, koja ima
dva mua), bifurkacija (ravanje)
CENTRI-
CENTRO-
gr.lat
sredo-, srednjo-
, sredinji
centralizam
DE- latinski
od-, iz-, raz-
deponij (odlagalite) depozit (polog),
devastirati(poharati)
demencija, demobilizacija devalvacija (umanjivanje)
HIP- gr
pod-, ispod,
dolje, nisko
hipotermija(pothlaenost),hipokoristik(umanjenica)
hipokrizija( pretvaranje), hipokaust
HIPER- grki
pre-, nad-,
preko-, iznad,
previe
hiperprodukcija, hipertrofija(prekomjerno
poveanje), hiperbola (preuveliavanje),
hipersenzibilan (preosjetljiv)
DES-
DEZ-
latinski
raz- , iz-, od-
dezorijentacija(zbunjenost), dezintegracija
(raspadanje) dezinfekcija (razkuivanje) dezodorans
(lat. odor=miris), dezinformacija
DI- latinski
raz-, od-
diferencija (razlika), difamirati
(ozloglasiti),digresija (odstupanje), disimilacija
(raspadanje) diskriminirati (odijeliti),
10
DI- grki
dvo-
diglosan (dvojezian), dilema (dvostruka
pretpostavka)
DIS


DIS
latinski


grki

raz-, na
protivne strane


ne- negacija
osnovne rijei
dislokacija (razmjetaj), disfunkcija, diskrepancija
(razdor, neskladnost)

disleksija (smetnje kod itanja), dislalija (poremeaj u
govorenju
DIJA- grki
pro-,meu-
kroz-
preko
dijalog (razgovor), dijagnoza
(raspoznavanje),dijakritini (razlikovni) znak,
dijaliza (rastavljanje) dijagonalan (poprean)
E-EK-
EKS-
gr.lat
iz-, od-, van
ekstenzija (protezanje), emitirati (odaslati) eksterijer
(vanjtina), emigrirati (iseliti), eksplozija,
ekstradicija (predaja)
EGZO- grki
van- ,izvan,
egzotian (neobian), egzogamija (enidba enama iz
drugog plemena),
EKSTRA- latinski
van-, izvan-
preko
ekstravertiran (okrenut vanjskom svijetu),
ekstremizam (sklonost za krajnje uzore),
ekstrapolacija (proirivanje)
EKVI- latinski
jednako-, isto-,
ravno
ekvilibrist (koji odrava ravnoteu), ekvivalencija
(istovrijednost),ekvinocij (ravnodnevnica)
EN- EM grki
u- ,na- usred
encefalitis (upala mozga), embolija (zaepljenje)
ENDO- grki
unutar,
unutranji
endoskopija (pretraga unutarnjih organa uvoenjem
cjevice,endogamija (enidba enama istog plemena)
EP-EPI- grki
na-,nad- do-pri-
,kod
epitaf (nadgrobni natpis ili spomenik), episkop
(nadzornik, biskup), epidemija (poast), epilog
(svretak govora),
EU- grki
dobro
euforija (veselje,
razdraganost)eutanazija(olakavanje smrtne muke),
eufemizam (upotreba blae rijei), Evanelje (dobra,
radosna vijest)
FIL-
FILO-
gr
koji voli,
koji ljubi
filantrop (ovjekoljubac), filozof (koji voli mudrost)
IN-IM- latinski
u-, na- prema, k
invazija (napad), invokacija (priziv, zaziv),
investirati (uloiti), inicirati (poeti, potaknuti),
impresija (utisak, dojam), infuzija (ulijevanje),
indikacija (ukazivanje), inkarnacija (utjelovljenje)
IN-IM- latinski
ne-, bez-
negacija
osnovne rijei
invalid (nejak), inkontinencija (nesuzdrljivost),
imobilizirati (uiniti nepokretnim), inkompatibilan
(nespojiv), indiskrecija (nesmotrenost)
INFRA- latinski
pod-, ispod-
nie od
(komparativ
inferior)
infrastruktura , inferioran
INTER- latinski
meu-, izmeu-
interpolacija (naknadno umetanje), interval (razmak,
udaljenost), interregnum( meuvlae)
INTRA- latinski
nutar, usred,
meu
intravenozno (u venu), intra muros ( unutar zidova
= skrovito)
INTRO- latinski
u-, unutra-
introdukcija (uvoenje), introspekcija (poniranje u
sebe)
KATA- grki
sa- niz-, po-,
katastrofa (propast, slom), kataklizma (nesrea,
11
propast),katalog (popis)
KON-
KOM-
KO-
latinski
s-, su-, sa-,
skupa
konvencija (dogovor, sporazum),konverzacija
(prijateljavanje, razgovaranje), konzervacija
(ouvanje), konzilij (savjet, sastanak), konkurentan
(usporedan pa zato i suparniki), konsenzus (slaganje
u miljenju, dogovor)
KONTRA latinski
protu-, protiv,
nasuprot
kontradiktoran (proturjean),kontrast (jako izraena
protivnost), kontrarevolucija
KVAZI latinski
gotovo,skoro,
toboe,
navodno
kvaziumjetnost, kvazimajstor
MESO-
MEZO-
grki
srednji, koji je
u sredini
Mezopotamija (zemlja izmeu dvije rijeke)
mezzosopran
MET-
META-
grki
sa-, uz-, meu-
za-, po-
metamorfoza (prijetvorba),
MONO- grki
jedno-, jedino-
iskljuivo
monogamija (brak s jednom enom ili muem),
monoteist (koji vjeruje u jednog boga)
NEO- grki
novo-, mlado
neoterici (Katul), neoklasicizam (umjet.pravac 19.st)
OLIGO- grki
malo-, kratko-
slabo
oligarhija (vlast malobrojnih),
PAN-
PANT-
grki
sve-, koji
obuhvaa sve,
na sve se
odnosi
panteon (hram posveen svim bogovima),panorama
(slika kraja koji se nadaleko prostire), paneuropska
unija, Pandora
PARA- grki
uz- ,protu-,
preko-, mimo-
parazit (koji jede zajedno s nekim, paraliza
(oduzetost), parapsihologija, paranoja (ludost),
paradoks ( mimo oekivanog miljenja)
PATO- grki
bolestan
patologija (znanost o bolesnim procesima), patogen
(koji izaziva bolest)
PER- latinski
po-,oko-, pre-
pro-, preko
perpetuum mobile (vjeno pokretljivo),
permanentan (postojan), perforirati (probuiti),
perspektiva (gledanje preko, na daljinu, budunost)
PERI- grki
oko-, o-
perivoj (starogrki gr.peribolos = ograda,novogrki
perivoli =javni park, umica), period (obilaenje),
peristil (okruen stupovima), periferan
(rubni),perinatalni
POLI- grki
mnogo-,vie
poligamija (mnogoenstvo), poliandrija (brak jedne
ene s vie mueva), poliglot (viejezian), poligon
(mnogokut),polisindeton (gomilanje veznika u
reenici), polihistor (sveznadar), polisemija
(mnogoznanost), polivalencija (mnogovrijednost),
poliptih (umjetnina sa vie od tri ploe, strane,slike)
POST- latinski
po-,poslije, za-
iza, straga
postdiplomski (koji se studira iza zavrenog studija),
postdatirati (staviti kasniji datum), post factum
(prekasno), post Christum natum (kratica p.Ch.n.),
PRE- latinski
pred-,pre-prije
prevencija (predusretnue, spreavanje) preparacija
(priprema), pretenzija (zahtjev, elja), preferirati
(davati prednost), preludij (predigra), preokupacija
(preoptereenost), prepotencija (nadmo)
PRETER- latinski
mimo-,osim
pretermisija (isputanje)
PRO- latinski
za-, u korist
pronatalni ( u korist raanja),propozicija (prijedlog),
12
protekcija (zatita), projekcija (plan, zamisao),
progresija (napredak, poboljanje) prospekt (tiskani
pregled), promocija (promaknue)
PRO- grki
pred-prije-rano-
ispred
prolog (predgovor), prognozirati (predviati),
program (propis) , proscenij (prednji dio pozornice),
PROS- grki
do-, kod-k-
prema-
proskineza (naklon kleanjem),
PROT- grki
prvo-glavno
prototip (prauzor), proton, protokol(ni)
(zapisnik,pravila ceremonijala, p.posjet(prvi posjet
novog diplomatskog predstavnika)
PSEUDO- grki
lano-krivo
pseudonim (izmiljeno ime), pseudointelektualno
RE- latinski
pre- po-,opet,
ponovo,natrag

reforma (promjena), regeneracija (obnova),
reinkarnacija (ponovno utjelovljenje), rekapitulacija
(ponavljanje, prisjeanje), rekonvalescenija (vrijeme
oporavljanja)
RETRO- latinski
natrag,unazad
retroaktivno (unazadno), retrogradno( unatrag
stupajue), retrospektiva (osvrtanje na prolost)
SEMI-
HEMI-
latinski
grki
polu-,napola
semiton (poluton), hemisfera (polutka,polukugla)
SIN-SIM- grki
sa-,su-,skupa
sinekija (sustarnastvo), simbioza (suivot), sinopsis
(pregled), sinteza (sastavljanje), sinod (sastanak)
sinonim (slinoznanica), sinkrono (istovremeno),
sinagoga (zbornica, idovski hram), simpozij (skup)
SKLERO- grki
suho, tvrdo
skleroza (ovapnjenje kalcifikacija ) nekih organa
SOMAT- grki
tjelesan
somatski (uvjetovan tjelesnim promjenama)
SUB-SUP latinski
pod-,ispod-nie
od
surogat >subrogatus =stavljen umjesto drugog)
(nadomjestak), subverzija (potajni rad na ruenju),
subjekt (podmetak), subvencija (pripomo), supstrat
(podloga,temelj) ,supstancija (prabit, jezgra)
supstitut (zamjenik), subfebrilan (pod temperaturom,
grozniav)
SUPER- latinski
nad- ,pre-preko
supervizor (nadglednik), supersonian(iznad, bri od
zvuka)
TAHI- grki
brzo,hitro
tahograf (mjera brzine), tahikardija (ubrzano
lupanje srca)
TAKSI- grki
koji se odnosi
na red,poredak
Taxi, taksa( uredba, pristojba), taksativno
nabrajanje (poimenino nabrajanje svih sluajeva )
TELE- grki
daleko,u daljinu
teleskop, telepatija, telefon, telekomunikacija
TEO- grki
koji se odnosi
na boga
teologija, teokracija (vlast pripada sveenstvu,
npr.Vatikan)
TERMO- grki
koji se odnosi
na toplinu
termometar, Termopili, terme (toplice),
termografija (snimanje predmeta u mraku tj. njihovog
toplinskog zraenja)
TOPO- grki
koji se odnosi
na mjesto
toponim (ime nekog mjesta), topalgija (bol koja se
javlja na strogo ogranieno podruje tijela) ,utopija
(mjesto kojeg nema)
TRANS- latinski
pre-,preko-,
nad-, s one
strane
transport (prijenos = transfer= translacija),
transformacija (preobraaj), transcedentan (koji
prelazi granice iskustva),transkripcija (prijepis
zvukova), transliteracija (prijepis slovima druge
13
abecede),
ULTRA- latinski
nad-,preko-vie
ultrasonian (nadzvuan), ultramarin (skupocjena
modra mineralna boja iz prirodnog lazurnog kamena)
VARIO- latinski
areno,razliito,
promjenljivo
varijanta (promjena), varijabilan (promjenljiv),
varirati (mijenjati lik)
VICE- latinski
pod(reen), koji
zamjenjuje
viceadmiral
ZOO- grki
koji se odnosi
na ivot i ivo
bie
zoologija

SUFIKSALNI MORFEMI


Nota bene- crvena boja- sufiksi iz grkog jezika, crna boja- iz latinskog jezika

-AGOG, -AGOGIJA KOJI VODI pedagog

-ALG,-ALGIJA BOL, BOLNI analgetik

-CID UBIJANJE suicid

-FOB,-FOBIJA STRAH klaustrofobija

-FON, FONIJA GLAS radiofonija

-GAM, -GAMIJA ENSTVO poligamija

-GEN,-GENIJA POSTANAK, RAANJE genetika, generacija

-GNOZA, -GNOSTIKI ZNANJE, SPOZNANJE, dijagnoza
POZNAVANJE

-GON, -GONALAN KUTNI poligon

-GON, -GONIJA RODAN, ROEN kozmogonija
ROENJE

-GRAF,-GRAFIJA PISANJE kaligrafija

-HROM, -KROM BOJA kromosom

-HRON, -KRON VRIJEME kronika, anakrono

-ID, -IDAN IDIZAM LIK, SLIAN, NALIK narcisoidan

-IJATAR, -IJATRIJA LIJENIK, LIJENIKI pedijatar

-KINEZA,-KINETIKI KRETANJE, GIBANJE kinetika

-KRAT,- KRATIJA VLADAM, VLAST autokracija
14

-LATRIJA OBOAVANJE idolatrija

-LIT, -LIZA RASTAVLJANJE dijaliza

-LOG,-LOGIJA -SLOVLJE, ZNANSTVO filologija

-MAN,-MANIJA LUDOST,POMAMA manijak,piroman

-MANTEIA GATANJE hiromantija

MNEZA,-MNEZIJA SJEANJE NA, PAMENJE amnezija

-MORF,-MORFAN LIK, KOJI IMA OBLIK NEEG polimorfan

-NOMIJA ZAKONSKI, ZAKONIT, ekonomija
PRAVILAN

-ONIM,-ONIMAN KOJI SE NAZIVA anoniman

-OPTIKI VIDNI, optiar
KOJI SE ODNOSI NA VID

-SKOP GLEDANJE, PROMATRANJE stetoskop

-SFERA KUGLA, LOPTA hemisfera

-STAT- STATIKI KOJI STOJI, OSTAJE geostatika

-TEKA SPREMITE, POSUDA datoteka ,
pinakoteka

-TERM,- TERMIKI TOPAO termalan

-TEZA STAVLJANJE antiteza

-TIP TIPIJA LIK, NALIK atipian

-TOM- TOMIJA REZANJE anatomija,

-TROF- TROFAN KOJI SE HRANI hipertrofirati


15
DICTA ET SENTENTIAE

CICERON
Historia est magistra vitae. Povijest je uiteljica ivota.
O tempora, o mores! O vremena, o obiaji!
Quousque tandem abutere, Catilina, patientia nostra? Dokle e, Katilino, iskoritavati
nau strpljivost?
Omnia praeclara rara. Sve to je dragocjeno, rijetko je.
Cum tacent, clamant. Dok ute, viu.
Hannibal ad (ante) portas. Hanibal pred vratima.
Pro domo sua. Za svoj dom. U svoju korist.
Summum ius, summa iniuria. Najvee pravo (zna biti) najvea nepravda.
Fortunae rota. Kolo sree.
Suum cuique. Svakomu njegovo.
Ubi bene, ibi patria. Gdje mi je dobro, tamo mi je i domovina. (Ciceron citira Pakuvija.)
Reduviam curo, cum capiti mederi debeam. Brinem se za zanoktice, kad bi trebalo spaavati
glavu. (Grad se plijeni, a baba se elja.)

CEZAR
Alea iacta est. Kocka je baena. (53.pr. Kr. prelazi rijeku Rubikon i time poinje rat protiv
Pompeja.)
Veni, vidi, vici! Dooh, vidjeh, pobjedih! Lakonskom kratkoom(Laconica brevitas) javlja svoju
pobjedu nad pontskim kraljem Farnakom 47. pr. Kr. kod Zele.
Etiam tu, mi fili? Zar i ti, moj sine. Posljednje Cezarove rijei izgovorene 15. oujka 44.pr. Kr
( na Martovske Ide) kad je meu ubojicama ugledao svog posinka Bruta .


HORACIJE
Carpe diem! Iskoristi dan!
Non omnis moriar. Neu sav umrijeti.
In medias res! U sredite stvari!
Ab ovo. Od jajeta. /Za Homera./ Ab ovo usque ad mala.
Exegi monumentum aere perennius. Podigao sam spomenik trajniji od mjedi.
Dulce et decorum est pro patria mori. Slatko je i asno umrijeti za domovinu.
Dignum laude virum Musa vetat mori. Muza ne da umrijeti muu dostojnom hvale.
Dimidium facti, qui coepit, habet. Polovicu djela ima tko pone.
Nunc est bibendum, nunc pede libero pulsanda tellus. Sada treba piti, sada slobodno plesati.
Invita Minerva. Protiv volje Minervine. (Bez sposobnosti i znanja.)
Aut prodesse volunt aut delectare poetae. Pjesnici ele ili koristiti ili razveseljavati.
Laudator temporis acti. Hvalitelj prolih vremena. ( Za Livija.)

OVIDIJE
Ut desint vires, tamen est laudanda voluntas. Pa makar nedostaje snage, ipak treba pohvaliti
volju.
Donec eris sospes, multos numerabis amicos. Dok god si u snazi, imat e mnogo prijatelja.
Aut non tentaris, aut perfice! Ili ne pokuavaj, ili dovri!
Omnia possideat, non possidet aera Minos. Neka sve posjeduje Minos, ali ne posjeduje zrak.
Sic erat in fatis. Tako je bilo sueno.

VERGILIJE
Omnia vincit amor. Ljubav sve pobjeuje.
Fama volat. Glasina leti.
Quidquid id est, timeo Danaos et dona ferentes. togod to bilo, bojim se Danajaca i kad darove
nose. ( Sveenik Laokoont o trojanskom konju, danajski dar ).
Audentes fortuna iuvat. Smionima pomae srea.
16
Ubi mel, ibi fel. Gdje ima meda, ondje ima i ui.
Altum silentium. Duboka tiina

KATUL
Odi et amo. Mrzim i ljubim.
Vivamus, mea Lesbia, atque amemus. ivimo, moja Lezbijo, i ljubimo se!
Perfer et obdura; multa graviora tulisti. Podnesi i izdri, podnio si ve i mnogo tee.


TACIT
Sine ira et studio. Bez mrnje i pristranosti.

KATON STARIJI:
Ceterum censeo Carthaginem delendam esse. Uostalom, smatram da Kartagu treba razoriti.
Rem tene, verba sequentur. Dri se teme (predmeta), rijei e dolaziti same od sebe!

BIJANT:
Omnia mea mecum porto. Sve svoje nosim sa sobom.(Citat kod Val.Maks. i Cicerona)

ARHIMED:
Noli turbare circulos meos. Nemoj dirati moje krugove. (Navodno posljednje rijei prije nego ga
je u njegovom dvoritu u Sirakuzi 212.g. pr.Kr. ubio rimski vojnik dok je u pijesku crtao
geometrijske likove.)

PLAUT
Nomen et omen. Ime je ujedno i znamenje.
Summa summarum. Ukupni iznos. Sve u svemu.

TERENCIJE
Sapienti sat. Mudrome dosta.
Lupus in fabula. Vuk u prii.
Homo sum; humani nihil a me alieni puto. ovjek sam i nita ljudsko nije mi strano.
Ne quid nimis. Nita odvie. (Prema grkoj Meden agan.) v.Seneka

JUVENAL
Mens sana in corpore sano. Zdrav duh u zdravom tijelu.
Panem et circenses! Kruha i igara!
Difficille est satiram non scribere. Teko je ne pisati satiru. (Teko je tome se ne narugati.)
Graecia mendax. Laljiva Grka.

MARCIJAL
Ut ameris, ama! Da bude ljubljen, ljubi!

ENIJE
Amicus certus in re incerta cernitur. Pravi se prijatelj upoznaje u nevolji.

SALUSTIJE
Punica fides. Punska vjera. Vjerolomstvo.

SENEKA
Licentia poetica. Pjesnika sloboda. Pjesnicima je svata doputeno.
Si vis amari, ama! Ako eli biti ljubljen, ljubi!
Imperare sibi, maximum est imperium. Vladati sobom najvea je vlast.
Nihil nimis. Nita odvie. (Prema grkoj Meden agan.)

17

APOLONOV HRAM U DELFIMA:
Nosce te ipsum! Upoznaj samog sebe! (Natpis na ulazu na grkom: Gnothi seauton)
Ibis redibis , numquam , peribis in bello. (Pitijino proroanstvo).

APEL GRKI SLIKAR
Nulla dies sine linea. Nijedan dan bez poteza kistom.

UZ APOLONA I MUZE:
Aurora Musis amica. Zora je prijateljica Muza.
Inter arma Musae silent. Za vrijeme rata Muze ute.
Post nubila Phoebus. Poslije oblaka sunce.

CAR KALIGULA
Oderint, dum metuant! Neka me mrze, samo neka me se boje.

CAR NERON
Qualis artifex pereo! (Kakav umjetnik pogibam!) posljednje rijei

KRATKE IZREKE
Alma mater. Majka hraniteljica. (Obino se misli na sveuilite).
Cave canem! uvaj se psa!
Fama est. Glas je. Pria se.
Ex libris. Iz knjiga. (Oznaka vlasnitva)
Ex parte. Djelomice.
In absentia. U odsutnosti.
Ipso facto. Samim inom. Samo po sebi.
Vis maior. Via sila.
Una voce. Jednoglasno.
Sua sponte. Svojevoljno.
Vade mecum! Idi sa mnom! / za pisane vodie i prirunike/
Hic Rhodus, sic salta! Tu je Rod, tu skai!
Lapsus linguae /calami / memoriae. Pogreka u govoru/ pisanju/ pamenju.
Lege artis. Po svim pravilima umijea ( struke).
De lege. Po zakonu
De lege ferenda. O zakonu koji treba biti donesen.
De lege lata. O za konu koji je ve primijenjen.
Horribile visu / auditu / dictu. Strano je vidjeti/ uti/ rei./
Festina lente! uri se polako!
Cum grano salis. Sa zrnom soli. (Oprezno)
Ex cathedra. S katedre. Autoritativno tvrditi.
Varietas delectat. Raznolikost veseli.
De facto. Stvarno.
De iure. Po pravu.
A priori. Unaprijed.
Per se. Sam po sebi.
Persona grata. Draga,(uvaena ) osoba.
Sui generis. Svoje vrste. Osobit.
In genere. Openito.
Divide et impera! Podijeli, pa vladaj! (Prema izjavi franc. kralja Ljudevita XI u 15.st.)
Exempli gratia. Radi primjera.
Saxa loquuntur. Kamenje govori. (Kameni spomenici rjeito govore o prolim vremenima.)
Tabula rasa. Neispisana ploa.
Ad Kalendas Graecas. Na grke kalende. Nikada. Kad na vrbi rodi groe.
Ad hoc. Za ovu priliku.
18
Ad notam. Na znanje. Do znanja.
Bona fide. U dobroj vjeri (najboljoj namjeri.) suprotno : Mala fide.
Ad bestias! Ad metalla! Pred zvijeri! U rudnike!
Tempus fugit. Vrijeme bjei.
Sub Iove. Pod vedrim nebom.
Orbis terrarum. Svijet.
Urbi et orbi. Rimu i svijetu.
Deus ex machina. Bog iz stroja.
In flagranti. Na samom djelu.
In vino veritas. U vinu je istina.
Licentia poetica. Pjesnika sloboda.
Corpus delicti. Tijelo zloina. (Dokazni materijal)
Nolens volens. Htio, ne htio. Milom ili silom.
Memento mori! Sjeti se smrti!
Memento te hominem esse! Sjeti se da si samo ovjek!
Per acclamationem. Jednoglasnim javnim odobravanjem.
Panem et circenses! Kruha i igara!
Modus vivendi. Nain ivljenja. Modus operandi. Nain djelovanja.
Ars dicendi/ scribendi. Govorniko umijee/ umijee pisanja.
Inter nos. Izmeu nas. = Sub rosa. Pod ruom. Povjerljivo.
Sub Iove. Pod vedrim nebom.
Optima fide. U najboljoj vjeri (u potenoj namejri ), ; suprotno: Mala fide.
Summa cum laude. S najveom pohvalom.
Suum cuique. Svakome njegovo.
Manus manum lavat. Ruka ruku mije.

Alpha et omega. Poetak i kraj. (Otk 1,8)
Ecce homo! Evo ovjeka! (Iv 19,5)
Corpus Christi. Tijelo Kristovo.
Vae soli! Teko onome tko je sam! (Prop 4,10)
Non plus ultra. Dovde i ne dalje. Za ono to je nenadmaivo (Job 38,11)
Fiat lux! Neka bude svjetlo! (Post,1,3)
In saecula saeculorum. U vjeke vjekova. (Ps 83, 5 I DR.)
Margaritas ante porcos. (Ne bacajte) biserje pred svinje. (Mt 7,6)
Antemurale Christianitatis. Predzie kranstva. (Hrvati u borbi s Turcima)
Agnus Dei. Jaganjac boji. (Iv 1,29)
Pax vobis. Mir vama. (Iv 20,19)
Quo vadis, Domine? Kamo ide, Gospodine?
Mea culpa. Moj grijeh.
Gloria in excelsis Deo. Slava Bogu na visini.
Osculum Iudae. Judin cjelov. Izdajstvo
Dominus vobiscum! Mir s vama
Dies salutaris. Dan spasenja. (Veliki petak)
Noli me tangere! Nemoj me dirati! (Iv 20,17)
Pontifex maximus. Vrhovni sveenik.

Arte et Marte. Umjetnou i ratom.. (Geslo Karla XII)
Tres faciunt collegium. Trojica ine drutvo.
Do, ut des. Dajem da mi da. ( danas pravilo uzajamne koncesije).
Dies fastus. Sudni dan. (Dan u koji se smjelo suditi, radni dan)
Testis unus, testis nullus. Jedan svjedok, kao ni jedan
Post factum. Poslije uinjenog. Post festum. Poslije praznika. Kasno.
Status quo. Trenutano stanje stvari.
Per aspera ad astra. Kroz trnje do zvijezda.
Aurea mediocritas. Zlatna sredina
19
Pro et contra. Za i protiv.
Gaudeamus. Radujmo se!
Errata corrige! Ispravi pogreke!
Curriculum vitae. Tijek ivota. ivotopis. Biografija.
Cursus honorum. Red stjecanja asti.
Ora et labora! Moli i radi!
Terra incognita. Nepoznata zemlja.
Pacta conventa. Zakljueni sporazumi.
Dulce cum utili. Ugodno s korisnim.
Res, non verba. Djela, ne rijei.
Relata refero. Priam kako sam uo. (Po to kupio, po to prodao.)
Ipse dixit. Sam je rekao. (Pitagorini uenici ovim rijeima su se pozivali na uiteljev autoritet.)
Cornu copiae. Rog obilja.
Cogito, ergo sum. Mislim, dakle postojim. (Decartes)
Periculum in mora. Opasnost je u odlaganju.
Pater familias. Otac obitelji.
Brevi manu. Na brzu ruku. Na brzinu.
Motu proprio. Iz vlastite pobude
Casus belli. Povod za rat.
Bis dat, qui cito dat. Dvaput daje, tko brzo daje.
Ubi concordia, ibi victoria. Gdje je sloga, tu je i pobjeda.
Nomina sunt odiosa. Mrsko je spominjati imena.
Poeta nascitur, orator fit. Pjesnik se raa, govornikom se postaje.
Honores mutant mores. asti mijenjaju obiaje tj. ljudsko ponaanje.
Ubi tu Gaius, ego Gaia. Gdje si ti Gaj, ja sam Gaja.
Hodie mihi, cras tibi. Danas meni, sutra tebi.
Audiatur et altera pars. Neka se uje i druga strana.

Qualis rex, talis grex. Kakav pastir, takvo stado.
Qualis vita, finis ita. Kakav ivot, takva smrt.
Quot capita, tot sententiae. Koliko ljudi, toliko miljenja,
Quot linguas calles, tot homines vales. Koliko jezika zna, toliko ljudi vrijedi.

Regnum regno non praescribit leges. Kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone.(Hrvati
poruuju Maarima)
Repetitio est mater studiorum. Ponavljanje je majka mudrosti.
Sic transit gloria mundi. Tako prolazi slava svijeta.
Verba movent, exempla trahunt. Rijei odlijeu, zapisano ostaje.

Ave, Imperator, morituri te salutant. Zdravo, care, pozdravljaju te koji e umrijeti.
In silvam ligna ferre. Nositi drva u umu. (Raditi nekoristan posao).
Piscem natare doces. Ui ribi plivati.
De gustibus non est disputandum. O ukusima ne treba raspravljati.
Si tacuisses, philosophus mansisses. Da si utio bio bi ostao filozof.

Ius Romanum. Rimsko pravo. Ius canonicum. Crkveno pravo.
Ius civile. Graansko pravo. Ius commercii. Trgovako pravo.
Ius divinum. Boansko pravo. Ius gentium. Meunarodno pravo.
Ius privatum. Privatno pravo. Ius publicum. Javno, dravno pravo.
Ius connubii. Pravo sklapanja braka s pripadnikom drugog stalea ili drave.
Ius gladii. Pravo maa. Pravo nad ivotom i smru.
Ius vitae necisque. Pravo nad ivotom i smru koje je imao pater familias.
Ius humanum. Ljudsko pravo.


20
ABBREVIATIONES /KRATICE/

KRATICA PUNI OBLIK IZRAZA PRIJEVOD
A.D. anno Domini ljeta Gospodnjeg
a.a. ad acta meu spise
a.m. ante meridiem prije podne
p.m. post meridiem poslije podne
S.P.Q.R Senatus populusque Romanus
Senat i narod rimski (slubeni naziv rimske
drave)
e.g. exempli gratia radi primjera
h.c. honoris causa zbog asti
i.e. id est to jest
etc. et cetera i drugo; i ostalo
A.U.C ab urbe condita od osnutka grada
l.c. Ioco citato na navedenom mjestu
m.p. manu propria vlastoruno
o.p. opus citatum navedeno djelo
s.l. sine loco bez oznake mjesta
L.S. locus sigilli mjesto peata
N.N. nomen nescio ne znam ime; netko nepoznat
N.B. nota bene Dobro upamti!
P.S. post scriptum poslije pisanja
m. masculinum muki rod
f. femininum enski rod
n. neutrum srednji rod
v.v. vice versa obrnuto
v.s. vide supra vidi gore
v.i. vide infra vidi dolje
seq. sequens sljedee
sci. scientiae znanosti
sc. scilicet razumijeva se
q.e. quod est to jest
cca. circa oko
h.a. hoc anno ove godine
ibid. ibidem na istom mjestu
id. idem isto
ign. ignotus nepoznat
I.N.R.I.
Iesus Nasarenus Rex
Iudaeorum Isus Nazareanin kralj idova
IHS Iesus Christus Salvator Isus Krist Spasitelj
I.H.S. In hoc signo vinces. U ovom e znaku pobijediti.
p.t. pleno titulo Punim naslovom
t.t. terminus technicus struni izraz
p. pagina stranica
cf. confer usporedi
D.V. Deo volente Bojom voljom
H.R.I.P. hic requiescit in pace ovdje poiva u miru
Q. quasi kao
S.C Senatus Consultum Odluka Senata
vs. versus protiv
vox pop. vox populi glas naroda