PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE

OSNOVNIH KOLA I OMLADINSKE LIDERE

PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E
P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L


P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
Deutsche Gesellschaft fr Technische Zusammenarbeit (GTZ) GmbH

German Technical Cooperation

GTZ Projekat za struno obrazovanje i usavravanje i
Omladinski projekat
Splitska 14
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
T + 387 33 216 162
T + 387 35 312 320
F + 387 33 223 785
I www.gtz.de
PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH
KOLA I OMLADINSKE LIDERE
PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE
Izdava:
Axel Sachs
Deutsche Gesellschaft fr
Technische Zusammenarbeit GmbH (GTZ)
Direktor ureda za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku,
voa projekta Struno obrazovanje i usavravanje
po nalogu Saveznog ministarstva za privrednu
saradnju i razvoj(BMZ) Savezne Republike Njemake
Konsultant:
Dr. Erwin Kmmerer,
Pedagoki fakultet Saveza u tajermarku
(Pdagogische Hochschule des Bundes in Steiermark)
Redakcijski savjet:
Viktorija Beevi-omi, Federalni zavod za zapoljavanje
Stanislava voro, Zavod za zapoljavanje Republike Srpske
Ida Matkovi, Sluba za zapoljavanje SBK/KSB
Nermina Hadimuhamedovi, Slubenica za mlade,Opina Gradaac
Marko Savi, Slubenik za mlade,Optina Milii
Mirsada Jaganjac, Osnovna kola Isak Samokovlija, Sarajevo
Koordinatori GTZ projekta:
Prelazak mladih u svijet rada na zapadnom Balkanu
u Bosni i Hercegovini:
Mirza Jusufovi
Tanja Junuzagi
Lektor:
Gordana Hadi
Dizajn:
Benjamin Krni
tampa:
GRAFIKUS
Tira:
700
PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE
OSNOVNIH KOLA I OMLADINSKE LIDERE
PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE
Sadraj:
Predgovor 6
1. Uvod u ogled 7
2. Uzroci za sve veu neophodnost profesionalne orijentacije 9
2.1. Promjene u svijetu zanimanja 9
2.2. O pojmu orijentacija 9
2.3. Teorije odluke o izboru zanimanja pristupi za pedagoku i didaktiku
implementaciju profesionalne orijentacije 10
2.3.1. Pregled 10
2.3.2. Analiza 10
2.4. Petofazni model profesionalne orijentacije 13
2.4.1 Didaktika implementacija petofaznog postupka 13
2.5 Ciljevi uenja u odnosu na razvoj kompetencije za izbor zanimanja 14
2.6 Obrazovni zadatak i zadatak nastave 15
2.7 Cjeline petofaznog modela profesionalne orijentacije 15
2.8 Metode rada koje se mogu koristiti u realizaciji programa 18
2.9 Rad sa roditeljima 22
3. PRVA FAZA/modul: SAMOSPOZNAJA 24
RADIONICE za uenike VII razreda/ VIII razreda devetogodinje kole 26
3.1 R1: Linija ivota 26
3.2 R2: Samoprocjena 27
3.3 R3: Set upitnika Rad na linosti 28
3.4 R4: Drugi o meni 29
3.5 R5: Moje zanimanje iz snova 30
RADIONICE za uenike VIII razreda/ IX razreda devetogodinje kole 31
3.6 R6: Pogodi ko sam 31
3.7 R7: Put sposobnosti 32
3.8 R8: Oglas za vjenanje 34
3.9 R9: Mapa uma 35
3.10 R10: Ja u budunosti 36
OBRASCI za kopiranje faza/modul 1 37
4. DRUGA I TREA FAZA/modul: INFORMACIJE O ZANIMANJIMA I
PUTEVI OBRAZOVANJA 61
RADIONICE za uenike VII razreda/ VIII razreda devetogodinje kole 63
4.1 R1: Cilj obrazovanja/zanimanja 63
4.2 R2: Svijet se mijenja 64
4.3 R3: S tim povezujem 66
4.4 R4: Umjetnost istraivanja 67
4.5 R5: Vane informacije 68
4.6 R6: Klasikuj zanimanja 69
4.7 R7: Zanimanja i putevi obrazovanja 70
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
5
RADIONICE za uenike VIII razreda/ IX razreda devetogodinje kole 71
4.8 R8: Budue zanimanje = moj izbor 71
4.9 R9: Klasikacija zanimanja u BiH 73
4.10 R10: Set upitnika Strune oblasti 74
4.11 R11: Ona direktorica/On direktor
Novac jeste najvaniji za izbor zanimanja/Novac nije najvaniji za izbor
zanimanja 74
4.12 R12: Sat upitnika Netradicionalna zanimanja 76
OBRASCI za kopiranje faza/modul 2 i 3 77
5. ETVRTA FAZA/modul: REALNI SUSRETI 99
Proces organiziranja realnih susreta 100
5.1 Susreti sa srednjim kolama 100
5.2 Susreti sa ekspertima 101
5.3 Praksa u koli/praksa u preduzeu 102
RADIONICE za uenike VII razreda/ VIII razreda devetogodinje kole 104
5.4 R1: Izbor uenika 104
5.5 R2: Intervju tokom realnih susreta 105
RADIONICE za uenike VIII razreda/IX razreda devetogodinje kole 106
5.6 R3: Ljudi oko nas/stvaranje socijalne mree 106
5.7 R4: Globalne/lokalne promjene i svijet zanimanja 108
5.8 R5: Razvijanje poduzetnikog duha 109
OBRASCI za kopiranje faza/modul 4 110
6. PETA FAZA/modul: ODLUKA O IZBORU ZANIMANJA 116
RADIONICE za uenike VII razreda/VIII razreda devetogodinje kole 118
6.1 R1: Brod na otvorenom moru igra odluivanja 118
6.2 R2: Takmienje Moje budue zanimanje je najbolje zanimanje 119
6.3 R3: Kategorizacija i ispitivanje kriterija 120
RADIONICE za uenike VIII razreda/IX razreda devetogodinje kole 121
6.4 R4: Moja odluka je... 121
6.5 R5: Sada kada sam odluio/la... 122
6.6 R6: Priprema za traenje posla 123
Obrasci za kopiranje faza/modul 5 124
7. Prijedlog godinjeg plana profesionalne orijentacije 133
7.1 Godinji plan za VII razred/VIII razred devetogodinje kole 133
7.2 Godinji plan za VIII razred/IX razred devetogodinje kole 136
Izvori 138

P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
6
Predgovor
Prirunik za nastavnike osnovnih kola i omladinske lidere za oblast profesionalne
orijentacije je jedan od rezultata regionalnog GTZ projekta Prelazak mladih u svijet
zanimanja na zapadnom Balkanu. Petofazni model, kojem e detaljnije biti rijei u
2. Poglavlju, se na prostoru Austrije pokazao kao dosta uspjean to je doprinijelo
odabiru upravo ovog modela kao fundamenta za proces profesionalne orijetacije u
zemljama zapadnog Balkana. Projekat je istovremeno implementiran u etiri zemlje
(Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo i Srbija) kroz postojee projekte GTZ-a.
Ovaj prirunik je nastao na osnovu iskustava sakupljenih prilikom implementacije
radionica u pilot fazi projekta. Radionice koje ine sastavni dio ovog dokumenta
su prilagoene radu sa uenicima osnovnih kola, ali i za to namjenski izraenom
prijedlogu godinjeg plana profesionalne orijentacije. Na osnovu trenutne
situacije i datih okvirnih uslova kao najbolji izabran je princip interdisciplinarne
nastave kroz integraciju radionica u postojee nastavne predmete. Osim toga, u
kolama bi se trebala organizovati sekcija koja e kao dodatak sadrajima u nastavi
koristiti uenicima za realizaciju realnih susreta.
Radionice sadrane u priruniku su kreirane na nain da se mogu koristiti u
razliitim predmetima. Koritenjem navedenih metoda uz male izmjene sadraja
primjenjivost radionica u sklopu razliitih predmeta postaje jo vea. One se kroz
ove ili druge teme mogu koristiti za realizaciju nastavnog programa pri emu se
dodatno sa uenicima radi na temi profesionalne orijentacije. Omladinski lideri
ovaj prirunik mogu koristiti na isti nain i, u zavisnosti od konstelacije ciljne
grupe na seminaru u omladinskom centru, zadrati zadanu odnosno mijenjati
temu radionice uz zadravanje metoda rada.
Nastavnici i omladinski lideri bi prije upotrebe prirunika trebali proi jedan
oblik usavravanja u sklopu kojeg bi sa svojim trenerom preli sve radionice i
bili detaljnije upoznati sa petofaznim modelom profesionalne orijentacije. Time
bi se otklonile sve eventualne nejasnoe i olakao rad sa uenicima/mladima. U
sklopu projekta je izraen i prirunik za trenere, namijenjen upravo radu kolskih
pedagoga, psihologa i omladinskih lidera na usavravanju svojih saradnika,
koji nakon obuke uz pomo ovog prirunika trebaju raditi sa krajnjom ciljnom
grupom.
Pomo u organizaciji i implementaciji projekta pruili su Prosvjetno-pedagoki zavod
Kantona Sarajevo kao i ministarstva za obrazovanje nadlena za navedene kole.
Ovom prilikom se posebno elimo zahvaliti osnovnim kolama i omladinskim
centrima iji su predstavnici uestvovali u realizaciji projekta i svojim angamanom
uveliko doprinijeli nastanku ovog ali i drugih materijala u sklopu projekta:
O Isak Samokovlija Sarajevo O Kovaii Sarajevo
O Pale Pale O Aleksa anti Vojkovii
O Hasan Turelo Brzi Ilovaa O Ustikolina Ustikolina
OC KULT Gradaac OC MOZAIK Odak
OC Milii OC Vlasenica
OC Srebrenica
Nadamo se da e izraeni materijal ciljanoj grupi pomoi da na to jednostavniji
i ekasniji nain doe do eljenih rezultata.
elimo Vam ugodan rad,
Koordinatori projekta u BiH
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
7
1. UVOD U OGLED
GTZ-ovi lokalni sagovornici iz zemalja zapadnog Balkana esto su ukazivali na to
da postoje neki pristupi, ali ne i sistematska profesionalna orijentacija uenika i
uenica i mladih na prelazu iz osnovne kole u srednju. Na osnovu ovih saznanja,
GTZ-ovi projekti reforme strunog obrazovanja i projekti za mlade u zemljama
zapadnog Balkana su, uz podrku lokalnih eksperata i ekspertkinja, sproveli
manja istraivanja koja su potvrdila i izdiferencirala sliku: Postoje mnogi pristupi
kao to su sajmovi obrazovanja, reklamne kampanje strunih kola, diskusije sa
ekspertima i iz preduzea , ali ne i sistematska i institucionalizovana profesionalna
orijentacija.
Pomou nansijske podrke Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i
tehniki razvoj, GTZ sa regionalno kreiranim projektom profesionalne orijentacije
pokuava u pilot osnovi da se suoi sa masovnim problemom, koji se ini tipinim
za zemlje sa kolskim sistemima strunog obrazovanja. U zemljama zapadnog
Balkana 75% generacije stie pravo upisa na visokokolske ustanove. Skoro svi
mladi sa steenom kvalikacijom za upis na visokokolske ustanove upisuju
studije. Ipak, samo 20% onih koji upisuju studije na visokokolskim ustanovama
dobija posao u struci. To znai i da se 55% generacije koluje za pogrena
zanimanja. To je zastraujue veliki broj. Na zapadnom Balkanu se situacija ne
razlikuje od one u zemljama zapadne Evrope. Pogrena usmjerenja su skupa,
plaaju ih: roditelji koji nansiraju studije, drava koja nansira studiranje velikog
dijela studenata i odrava enormne obrazovne kapacitete na visokokolskim
ustanovama, te privreda koja mora dodatno da obuava akademski obrazovane
graane da bi mogli da rade u preduzeima. Na kraju, ova situacija nije nita
manje razoaravajua za akademske graane i graanke. Posije studiranja u
trajanju od pet ili est godina zapoljavaju se na radnim mestima za koje bi bio
dovoljan period obuke od oko 3 meseca.
Sistematska profesionalna orijentacija treba da doprinese informisanju na
svim nivoima o skupim i dugotrajnim stranputicama obrazovanja, otkrivanju
alternativnih karijera i njihovom razvoju. Odluka o izboru zanimanja svakako
je na uenicima i uenicama, mladima i roditeljima. Sloboda izbora zanimanja i
radnog mjesta spada, na kraju krajeva, u osnovna prava.
Ciljna grupa razvijenog i isprobanog modela profesionalne orijentacije u Bosni i
Hercegovini, u Crnoj Gori, na Kosovu i Srbiji su mladi koji zavravaju posljednja
dva razreda osnovne kole ili su zavrili samo osnovnu kolu. Model profesionalne
orijentacije posebno karakteriu tri obiljeja:
rije je o petofaznom konceptu profesionalne orijentacije sa fazama:
(1) Samospoznaja, (2) Informacije o zanimanjima; (3) Putevi karijere; (4)
Realni susreti; (5) Odluka o izboru zanimanja,
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
8
u ovom konceptu poseban znaaj pridaje se otkrivajuem odnosu prema
svijetu rada. Uenici, uenice i mladi ne treba samo da se raspituju u
preduzeu, ve da uei odrade kratke prakse u preduzeima,
cjelokupna nastava profesionalne orijentacije i realni susreti osmiljeni su
kao individualni proces uenja i razvoja.
Ervin Kemerer (Erwin Kmmerer), spiritus rektor modela koji je u Austriji
primijenjen na nivou cijele zemlje, obuio je 20 lokalnih eksperata i ekspertkinja,
tzv. multiplikatora, iz 4 zemlje prema ovom modelu. Vrhunac obuke bio je realni
susret sa petofaznim modelom profesionalne orijentacije u okviru studijskog
putovanja u Austriju. Svi uesnici su bili impresionirani onim to su vidjeli u
austrijskim kolama i preduzeima. Impresionirala ih je osjetljiva profesionalna
orijentacija, postavljena tako da otkriva perspektive, kao i metodski zanimljivo
osmiljavanje nastave. Takoer su bili impresionirani saradnjom svih relevantnih
institucija koje pomau svakom pojedincu da razvije svoju karijeru.
Vjerovatno je upravo to oduevljenje motivisalo domae strunjake da intenzivno
rade u okviru ovog, ipak malog, projekta. Oni su za svoje zemlje sainili prirunik
za trenere i trenerice, prirunik za nastavnike i nastavnice, portfolio fasciklu
za uenike i uenice i mlade, kao i okvirni kurikulum za kole i plan rada za
vankolsku primjenu programa. To nije sve. Dvadesetero multiplikatora iz
projekta obuilo je 178 nastavnika i profesionalaca koji rade sa mladima. Svojim
programom, obukama i konsultacijama u 20 osnovnih kola i 15 omladinskih
centara i kancelarija za mlade dospjeli su do 2753 mladih iz ovih zemalja.
Ovim putem elim srdano da se zahvalim za veliku angaovanost svim
multiplikatorima, nastavnicima i svim profesionalcima koji se bave mladima,
koji su bili angaovani na projektu. Posebno se zahvaljujem, naravno, i uenicima
i uenicama i mladima koji su uestvovali u ovom ogledu. Svakako, i Ervinu
Kemereru koji se uz veliko angaovanje posvetio ovom projektu.
Gustav Rajer (Gustav Reier)
voa projekta Prelazak mladih u svijet rada na zapadnom Balkanu
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
9
2. UZROCI ZA SVE VEU NEOPHODNOST
PROFESIONALNE ORIJENTACIJE
2.1 Promjene u svijetu zanimanja
Svi smo svjesni aktualnih promjena u svijetu zanimanja. One znae vie od
spoljnih promjena u obliku poslovnih djelatnosti. Promjene se odnose na sam
koncept zanimanja koji je generacijama, pa ak i vijekovima, inio osnovu
poslovnih djelatnosti, a time i osnovu obrazovnog sistema u Evropi. U praksi to
pogaa sve, a naroito kolske sisteme strunog obrazovanja, koji su se orijentisali
prema ovom konceptu.
To mijenja i prethodnu i prateu orijentaciju. Takozvane atipine karijere, eksibilni
ulazi i prelazi na mjestima presjeka izmeu kole i svijeta rada, nisu vie izuzetak.
To sa sobom ne donosi samo promjene kvalikacionih zahtjeva, ve mijenja i sam
zahtjev za profesionalnom orijentacijom. Nemamo vie ciljne take, koje vae
jednom zauvijek; sve se kree i dinamika orijentacija smjenjuje pripremu za
neto to se smatralo poznatim uslovima.


2.2 O pojmu orijentacija

Pojam orijentacija upuuje na razliite sadraje znaenja.
Orijentacija oznaava kako stanje, tako i proces. Orijentacija moe da oznai
i svojstvo orijentisanosti neke individue, kao i aktivnost ili vrenje uticaja da se
neko orijentie, bez obzira na koji nain.
Pojmom profesionalna orijentacija opisuje se velika paleta koraka. Ona see od
informacija o obrazovanju i zanimanju, sve do individualnog savjetovanja. Tu
spada intrinzino shvatanje profesionalne orijentacije u nastavi (pobude nastale iz
unutarnjih potreba), tj. pogled u sopstvenu linost, kao i eksterno u realni svijet i
zanimanja sve do praenja i instruktae u procesima izbora zanimanja i odluivanja.
U profesionalnu orijentaciju ubrajaju se i konkretna priprema za zanimanje,
radna iskustva, prakse, Work Experience, mjere opeg strunog obrazovanja, te
ponude konkretne pomoi u odluivanju, pa i u dovoenju pomoi koje vode ka
uspjenom prelazu i koraku u zanimanje, odnosno struno obrazovanje.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
10
2.3. 1 Pregled
Ovdje emo odustati od detaljnog izlaganja razliitih aspekata teorija o odluci o
izboru zanimanja, poto o tome postoji obimna literatura.
1

Cilj ovog pregleda je da uputi na razliite teorijske pristupe, koji djelimino ine
osnovu za pedagoke i didaktike pristupe za implementaciju profesionalne
orijentacije:
2
Izbor zanimanja kao proces alokacije
3
: Izbor zanimanja se ne smatra ni
razvojnim ni izbornim procesom individue, ve se zastupa stanovite da se
pozicije zanimanja, koje postoje u naem drutvu, distribuiraju na njihove budue
nosioce. Izbor zanimanja se u skladu s tim smatra alokacijom zanimanja.
Ovaj proces alokacije pozicije zanimanja H.Dahajm (H. Daheim)
4
, predstavnik
ovog shvatanja, dijeli na tri faze:
1. Odluku o odreenom kolovanju donosi porodica koja na nju i utie.
2. Odluka o poziciji zanimanja donosi se pod uticajem porodice, vrnjake
grupe i nastavnika.
3. Pozicije zanimanja u toku radnog vijeka odreuju kolege, pretpostavljeni
i porodica koju osniva odnosna individua.
Izbor zanimanja kao proces klasikacije
5
: Onom, koji bira zanimanje,
potreban je to optimalniji nivo informisanosti o samom sebi; kao i o to boljoj
prilagoenosti sklonostima, interesovanjima, sposobnostima i talentima, kao
i zahtjevima zanimanja. Teza glasi da svako trai ono okruenje i zanimanja u
kojima moe da ostvaruje svoje sposobnosti , vjetine i da preuzima prihvatljive
pozicije i uloge.
1 Busshof L. , Berufswahl - Theorien und ihre Bedeutung fr die Praxis der Berufsberatung, Stutgart-
Berlin-Kln, 1989; Daheim H.: Der Beruf in der modernen Gesellschaf, Kln 1967; Ginzberg, E. et
al.: Okkupatonal Joice, New York 1951;Lange E.: Berufswahl als Interaktonsprozess, in: Klner
Zeitschrif fr Soziologie und Lange E./Bschges G.: Aspekte der Berufswahl in der modernen
Gesellschaf, Frankfurt/M, 1975;Ries H.: Berufswahl in der modernen Industriegesellschaf,
Bern 1970; Schweikert K.: Berufswahl, in: Kreklau C./Uthmann K.J.: Handbuch der Aus- und
Weiterbildung, Kln 1987, 20. Ergnzungslieferung, Abschnit 30/65, S. 1 f; Super D. E.: Psychology
of cerias, New York, 1957; Stefens H.: Berufswahl und Berufsentscheidung zur Theorie und Praxis
eines Aufgabenbereiches der Arbeits- und Wirtschafslehre, Ravensburg 1975;
2 Struktura se u najveoj mjeri oslanja na L. Busshof i K. Schweikert (vidi gore)
3 Na odluku o izboru zanimanja prema ovoj sociolokoj teoriji utu i ekonomske determinante
(ekonomska struktura, stanje u privredi, trite rada, struktura zanimanja, itd, kao i sociokulturoloke
i socijalno-psiholoke determinante (pripadnost odreenom sloju, roditeljska kua, kola, vrnjaci,
karijerno savjetovanje, itd.).
4 v. H. Daheim, Der Beruf in der modernen Gesellschaf, Kln 1967.
5 spada u teorije orijentsane ka linostma i poznata je u literaturi i pod Diferencijalna psiholoka
orijentacija kao poreenje izmeu osobina linost, zahtjeva zanimanja i socio-ekonomskih
determinant. U ove teorije orijentsane ka linost pored diferencijalno-psiholokog pristupa u
ovu kategoriju spadaju i pshioanalitki pristup i teorija line koncepcije (v.i TH. A. Pollmann, Beruf
oder Berufung? Zum Berufswahlverhalten von Pfichtschulabgngern, Frankfurt/M, Berlin, New
York, Paris, Wien 1993.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
11
Izbor zanimanja kao proces odluivanja
6
: Pod izborom zanimanja kao procesom
odluivanja podrazumijeva se proces interakcije izmeu neke osobe (strukture
linosti) i neke oblasti objekta (struktura zanimanja) sa ciljem analize, poreenja
strunih poslova, te nakon postavljanja prioriteta, donoenja odluke. Ovaj proces
se odvija kroz vie faza- od opaanja problema, preko prijema i obrade informacija
do odluke i realizacije (strateko ponaanje informisanja).
Izbor zanimanja kao proces uenja
7
: Pristup u teoriji uenja u vezi objanjenja
izbora zanimanja posmatra lini koncept, cjelokupnost utisaka iz ivotne oblasti
(porodini, kolski, itd.) i nauene metode rjeavanja problema kao iskustva
uenja koja se nadovezuju jedna na druga i dovode do svjesnog izbora zanimanja.
Izbor zanimanja kao razvojni proces
8
: Izbor zanimanja ne smatra se
izolovanom vremenskom radnjom, ve poglavljem u toku cjeloivotnog procesa
profesionalnog razvoja. Ovaj pristup postulira zavisnost odluka koje mlada
osoba sama donosi i onih koje se o njemu/njoj donose. Izbor zanimanja je dio
kontinuiranog razvojnog procesa identiteta sopstvenog Ja koji se razvija. Izbor
zanimanja kao razvojni proces poinje, npr. odlukom o izboru kole nakon
osnovne kole. Ona privremeno denie daljnji pristup situacijama obrazovanja,
ali sadri i moguu odluku o promjeni zanimanja, odnosno o novoj orijentaciji
(prekvalikacija, alternativni put kolovanja).
Izbor zanimanja kao proces interakcije
9
: Izbor zanimanja shvata se kao rezultat
interakcije izmeu onoga ko bira zanimanje i njegovog okruenja (roditelji,
nastavnici, savjetnici, itd.). U tu interakciju ulaze i najrazliitija interesovanja i
vrjednosne predstave uesnika. Kod uenika koji se u nastavi detaljnije upoznaju
sa stvarnou obrazovanja i svijeta rada (dani informisanja u kolama vieg nivoa,
raspitivanja u kolama i preduzeima, prakse) razvija se visok stepen racionalnosti
u izboru zanimanja.
2.3.2 Analiza
Polazei od ovog pregleda teorija odluka o zanimanju, pitanje mogunosti provjere
saglasnosti teorijskih modela procesa odluivanja o zanimanju sa postupcima
odluivanja koji se mogu opaziti nije relevantno za nae razmatranje. U prvom
planu e stajati razmiljanje da teorijski pristupi:
- izbora zanimanja kao procesa alokacije,
- izbora zanimanja kao procesa klasikacije,
6 Sa stanovita teorije odluivanja, odluke o izboru zanimanja objanjavaju se postupcima izbora
i odluivanja koje odreuju prethodne pozicije u kolovanju i zanimanju. Pritom se individualni i
socijalni aspekt vrenja utcaja na izbor zanimanja ne stavljaju u prvi plan. (K. H. Seifert).
7 Busshof, L.,Berufswahl. Theorien und ihre Bedeutung fr die Praxis der Berufsberatung.
Kohlhammer, Stutgart, 1984..
8 U odnosu na teorije orijentsane ka linostma ,predstavnici razvojnopsiholokih teorija biljee da
se izbor zanimanja ne smije shvatt statki i pojedinano, ve kao cjeloivotni, kontnuirani razvoj
strunih motva i orijentacija. Najpoznatji predstavnici ove teorije su E. Ginzberg i D.E. Super).
9 v. H. Ries i E. Lange (v.gore)
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
12
- izbora zanimanja kao procesa odluivanja,
- izbora zanimanja kao procesa uenja,
- izbora zanimanja kao razvojnog procesa i
- izbora zanimanja kao procesa interakcije
sadre elemente koji pospjeuju osmiljavanje konkretnih pedagokih procesa za
profesionalnu orijentaciju.
Poto je profesionalna orijentacija dalekosean sistem, koji obuhvata mnoge
relevantne grupe i predstavnike interesa, bilo je neophodno da se na pregledan
nain ukae na najvanije mogunosti objanjavanja izbora zanimanja.
ini se da ni jedna od teorija izbora zanimanja pojedinano ne nudi dovoljno
objanjenje svih uticaja i uslovljenosti odluke o zanimanju i kolovanju, te time
ni o prethodnoj profesionalnoj orijentaciji. Poto svaka od tih teorija sadri
vane pristupe za objanjenje dijelova oblasti odluivanja, odnosno pripreme za
odluivanje, ni jedna se ne moe odbaciti u potpunosti kao nesavremena ili netana.
Stoga smo kao osnovu za razvoj naeg modela projekta uzeli integrativni pristup.
Kod izrade koncepta polo se od toga da se pospjeujua dejstva mogu postii
naroito onda, kada se proces profesionalne orijentacije shvati primarno kao:
(1) proces uenja,
(2) proces klasikacije u dinamikom smislu okrenut ka budunosti i
(3) kompetencija odluivanja.
U vezi (1)- Proces teorije uenja polazi od toga da, za osmiljavanje procesa
profesionalne orijentacije, iskustva uenja treba da osnae lini koncept, da se
omogue ciljana iskustva u svijetu rada (realni susreti) kao i da se razviju metode
za rjeavanje problema. Tu se ubrajaju: samostalno prikupljanje informacija,
suoavanje sa vrijednostima, praenje buduih dogaaja, itd.
U vezi (2) i (3) -Objanjenje izbora zanimanja kao procesa alokacije, odnosno
prepoznavanja i objedinjavanja interesovanja, sposobnosti, sklonosti i talenata sa
zahtjevima u nekoj oblasti kolovanja / zanimanja, ne moe se shvatati statiki i
jednodimenzionalno, poto i onaj koji bira i svijet rada podlijeu promjenama i
poto postoje uzajamne uslovljenosti.
Ako u obzir treba uzeti i promjene u obrazovanju i svijetu rada, kao i ciljano
osnaivanje i unapreenje sposobnosti, stavova i znanja, onda e za to naroito
biti podesan viefazni postupak sa mogunou reeksije i provjere donijetih
preliminarnih odluka, odnosno konanih odluka. Time je i proces alokacije
proces uenja koji ciljano pospjeuje objedinjavanje i poreenje prola linosti sa
zahtjevima kolovanja i struke u nekoj koli/nekom zanimanju.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
13
2.4 Petofazni model profesionalne orijentacije
Ve je pomenuto da odluka o izboru zanimanja treba da predstavlja proces
koji se protee dui period kako bi se uenici osposobili da svjesno, razumno,
samostalno i u skladu sa svojim razvojem izaberu kolovanje i zanimanje. U tom
procesu samostalna aktivnost svakog pojedinca, sigurno, ima najvaniju ulogu.
Austrijski model profesionalne orijentacije prilagoen je tom koneceptu i
predstavlja sistemski, kontinuiran i strukturiran rad nekoliko kljunih faktora:
Ministarstva obrazovanja, nauke i kulture, odnosno kola, Nacionalne slube
za zapoljavanje, odnosno BIZ-a (Centar za informisanje o zanimanjima),
poslodavaca i institucija za podrku privredi.
Austrijski 13-godinjaci i 14-godinjaci od 1998/1999. godine u svim kolama, u
okviru nastave, obavezno rade na profesionalnoj orijentaciji kao zasebnom predmetu
ili integrisano u druge nastavne jedinice i to kroz 32 asa u jednoj kolskoj godini.
Pored toga, u svim kolama uenicima i njihovim roditeljima su od V razreda na
raspolaganju savjetnici za uenike i savjetnici u obrazovanju u vezi sa svim pitanjima
i dilemama oko izbora karijere kroz profesionalno informisanje i individualna
savjetovanja. U procesu profesionalne orijentacije rad kola prati i Nacionalna sluba
za zapoljavanje sa svojim BIZ centrom (Centar za informisanje o zanimanjima) koji
uenici posjeuju prvo organizirano sa nastavnicima, a po potrebi i individualno ili
u pratnji roditelja. U BIZ-u su im na raspolaganju dva savjetnika, broure, fascikle
sa informacijama, videolmovi, kompjuteri sa testovima profesionalnih interesa...
Proces profesionalne orijentacije, takoer prati i saradnja sa poslodavcima, centrima
za prekvalikaciju i doobuku i drugim institucijama za podrku privredi.
Osnov naeg sveobuhvatnog, dosljedno izgraenog koncepta orijentacije i
praenja mladih u procesu odluivanja o kolovanju, odnosno zanimanju na
zapadnom Balkanu, oslanja se na sistem profesionalne orijentacije u R Austriji,
tzv. viefazni postupak, tj. petofazni model profesionalne orijentacije.
2.4.1 Didaktika implementacija petofaznog postupka
Pratee mjere za osmiljavanje procesa profesionalne orijentacije treba da
omogue iskustva uenja koja pospjeuju suoavanje sa samim sobom, sa
linim interesovanjima, sposobnostima, eljama, podesnostima, itd. sa ciljem
upoznavanja prola linosti, sticanja line i socijalne kompetencije i jaanja
sposobnosti odluivanja i odlunosti.
Neophodno je da se mladima, kroz bavljenje ponudama za informisanje,
pribavljanje informacija i njihovu selekciju i obradu, prenese kompetencija
orijentisanja.
Puko kognitivno bavljenje sopstvenom linou i informacijama nije dovoljno.
Mladoj osobi se za njena pitanja mora ponuditi pristup preko sopstvenih
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
14
iskustava i doivljaja. Za to su neophodne aktivne metode, saznajno, istraivako,
samostalno uenje kroz igru i reeksiju.
Izvoenje vjebi i igara bliskih praksi, veliki stepen aktivnosti mladih i pospjeivanje
spremnosti i motivacije, uputanje u procese izbora zanimanja mora se dopuniti
realnim doivljajem. To se ini raspitivanjem u koli i preduzeu sa odgovarajuom
pripremom i naknadnom obradom,na sajmovima informisanja, itd. kako bi se
kompetencija orijentacije osnaila kroz upoznavanje stvarnosti.
Razvoj kompetencije za izbor zanimanja kod mladih na osnovu linog
koncepta konano je cilj i preduslov za uspjean kolski prelaz i prelaz u svijet
rada. Pod kompetencijom za izbor zanimanja podrazumijeva se sposobnost da se
donese u velikoj meri samostalna odluka o kolovanju ili obuci u preduzeu, te da
se ona i implementira. Odluka mora da se donese u saglasnosti linog koncepta
(sposobnosti, interesovanja, sklonosti, podesnosti, itd.) sa realnim okolnostima
(zahtjevi za daljnje kolovanje, odnosno zanimanja, izgledi na tritu rada, itd.).
2.5 Ciljevi uenja u odnosu na razvoj kompetencije za izbor zanimanja
Kroz aktivnosti profesionalne orijentacije, uenici trebaju:

da otkriju, istrae i preispitaju sopstvene elje, interesovanja i sklonosti;
da uoe talente i sposobnosti;
da se upoznaju sa prolima zahtjeva za strune poslove i kolovanje;
da u skladu sa sopstvenim interesovanjem steknu detaljnije uvide u
odabrane mogunosti kolovanja i zanimanja;
da izvre reeksiju rada u njegovim mnogostrukim znaenjima i formama
kao elementarnog ljudskog faktora;
da prepoznaju akutalne forme, kao i promjenjivost rada i zanimanja;
da se upoznaju sa svijetom rada i zanimanjima sa kulturnih, ekonomskih,
socijalanih i ekolokih stanovita;
da prepoznaju uticaje novih tehnologija na razliite oblasti struke i
ivota;
da razmisle o dimenzijama zdravlja kao faktoru u radu i struci;
da pomou realnih susreta steknu uvide u svijet rada i zanimanja;
da budu u stanju da okarakteriu raznovrsne mogunosti kolovanja sa
njihovim specinim zahtjevima i zavrnim kvalikacijama;
da budu u stanju da izgrade linu strategiju za sopstveno planiranje
karijere i ivota;
da budu u stanju da uporede prol linosti sa prolom zahtjeva za put
kolovanja i karijere i da ga provjere u pogledu odluke.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
15
2.6 Obrazovni zadatak i zadatak nastave
Profesionalna orijentacija nailazi na mnoge polazne take u drugim nastavnim
predmetima, ali slijedi i spostvene ciljeve koji prevazilaze okvire drugih nastavnih
predmeta. Nastava profesionalne orijentacije tei ka izgradnji sposobnosti
odluivanja kod uenica i uenika i treba da integrie dvije glavne komponente:
snagu sopstvenog Ja (linu kompetenciju) i poznavanje mogunosti kolovanja i
zanimanja, odnosno suoavanje sa njima (predmetnu i metodsku kompetenciju).
Socijalna kompetencija sve vie dobija na znaaju u svijetu zanimanja. Ona treba
da bude i predmet istraivanja i predmet uvjebavanja u okviru profesionalne
orijentacije. Na ovaj nain treba da se da znaajan doprinos formiranju linosti
uenica i uenika.
Centralno mjesto treba da zauzimaju razvoj i osnaivanje nade, volje, sposobnosti
odluivanja, ciljanosti, marljivosti, spremnosti na postizanje uinaka, izdrljivosti
i sposobnosti ostvarivanja veza.
Profesionalna orijentacija prua i priliku da se provjere tradicionalni stavovi i
predrasude u pogledu mogunosti kolovanja i zanimanja, te ima za cilj da proiri
prostor za mogue odluke o zanimanju i kolovanju.
2.7 Cjeline petofaznog modela profesionalne orijentacije
Program koji emo prikazati podijeljen je u pet modula, od kojih svaki odgovara
na jedno od kljunih pitanja profesionalnog razvoja. U ovom priruniku radionice
su podijeljene na radionice koje se mogu realizirati u dva zavrna razreda osnovne
kole. Ciljevi vezani za module ostaju isti u oba razreda, i uenici bi trebali u
svakom od razreda proi svih pet modula.
Prvi modul: Samospoznaja. Na putu odluivanja o buduoj karijeri, kroz proces
samospoznaje uenici treba da naue da otkrivaju i upoznaju sopstvene elje,
interesovanja i sklonosti, da ih istrauju i preispituju, te tako opaze svoje talente i
sposobnosti to sigurno olakava sam proces donoenje ispravne odluke.
Dakle, pojedinac treba intenzivno da se bavi samim sobom i suoava sa
sopstvenim Ja, jer e mu to pomoi da sazna ta zna dobro, a ta manje dobro;
gdje su njegove prednosti, a gdje nedostaci, kako bi dalje u procesu formiranja
linosti mogao uporediti svoj prol linosti za zahtjevima obrazovanja i
zanimanja. Uporeivanje sopstvenih predstava o sebi sa predstavama drugih je,
takoer, veoma vano. Ponekad nas druge osobe mogu procijeniti drugaije nego
mi sami sebe. Ova interakcija daje objektivniju sliku. Formiranje linosti je prvi
korak i polazna osnova u procesu odluivanja za izbor budueg obrazovanja i
zanimanja. Kada mladi prepoznaju svoje potencijale i kada postanu svjesni svojih
linih preduslova, tek tada se mogu ciljano informisati o putevima obrazovanja
i svijetu rada. U tom procesu vrlo je vana uloga nastavnika koji treba da, preko
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
16
odgovarajue osmiljene nastave, kod uenika razvija vrline sopstvenog Ja: nadu,
volju, sposobnost odluivanja, usmjerenost ka cilju, sistem vrijednosti, izdrljivost,
sposobnost stvaranja veza, susret sa samim sobom...
Drugi i trei modul: Informacije o zanimanjima i putevi obrazovanja. Jasno
je da se ivot u svijetu dinaminih promjena usljed globalizacije i uznapredovale
tehnologije odrazio i na svijet rada. Stvorene su potpuno nove strukture i oblasti
rada, javljaju se nova zanimanja, tradicionalna nestaju ili mijenjaju svoj izgled, i
svijet rada se mijenja iz dana u dan usljed ega je i izbor zanimanja i obrazovanja
postao sve tei. Zato je vano upoznati ga, upoznati razliita zanimanja, njihove
glavne karakteristike, zahtjeve, uslove i perspektive zaposlenja.
Informisanje o zanimanjima je od velikog znaaja pri izboru budueg zanimanja
i predstavlja jednu od osnova za odluivanje. Cilj je usmjeriti pojedinca, pruiti
mu strunu pomo i ukazati na mogunosti daljnjeg profesionalnog razvoja,
perspektive zanimanja i zapoljavanja. Izvori informisanja i naini prikupljanja
informacija su razliiti,a to mogu biti:
lanovi porodice,
prijatelji i poznanici,
nastavnici,
kolski pedagozi i psiholozi,
saradnici u Zavodu za zapoljavanje koji se bave profesionalnom
orijentacijom
tampa,
elektronski mediji,
savremeni digitalni mediji internet,
broure i knjige...
Iako Informacije o zanimanjima i Putevi obrazovanja predstavljaju dvije odvojene
faze,u ovom priruniku su intergisane u jednu. Prikupljanje informacija o
odreenim zanimanjima nije potpuno bez istovremenog prikupljanja informacija
o obrazovanju putem kojeg se do tih zanimanja dolazi. Dakle, informacije o:
upisnoj politici, potrebnom trogodinjem obrazovanju, etvorogodinjoj srednjoj
koli, fakultetu, smjerovima, kljunim predmetima, lokaciji kole i sl. samo su
neka od vanih pitanja na koja se pojedinac treba usmjeriti.
etvrti modul: Realni susreti. O svijetu rada i zanimanja saznajemo na razliite
naine. Pretraga tampanog materijala ili pretraga putem interneta moe biti od
pomoi, ali esto ne stvara pravu sliku nekog zanimanja, jer moe biti daleko od
stvarnog stanja. Pri izboru zanimanja, odnosno daljnjeg obrazovanja, bitno je:
razgovarati sa ekspertima o eljenom zanimanju, te na taj nain saznati
nove informacije;
organizavano ili samostalno posjetiti preduzea i vidjeti nain na koji se
obavlja odreeni posao;
razgovarati sa uenicima koji su zavrili ili pohaaju eljenu srednju kolu,
te na taj nain spoznati njihova iskustva;
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
17
razgovarati sa profesorima iz srednjih kola na temu nastavnog plana i
programa;
organizovano ili samostalno otii u posjet eljenoj srednjoj koli;
posjetiti Zavod za zapoljavanje i saznati kretanja na tritu rada,
i slino.
U organizaciji realnih susreta, uestvuju uenici, profesori i pedagozi, koordinatori
centara za mlade, roditelji. Ovaj modul, takoer, ima za cilj i ukazati na znaaj
komunikacije i socijalne mree kako u svakodnevnom ivotu tako i u realnim
susretima. Imajui u vidu trendove na tritu rada, jednako je vano ukazati i na
znaaj stvaranja poduzetnikog duha kod mladih ve u osnovnoj koli.
Peti modul: Odluka o izboru kolovanja/zanimanja. Da bi se donijela odluka
o izboru ivotnog zanimanja, izbor kole koju treba nastaviti nakon osnovnog
obrazovanja je jedna od kljunih ivotnih odluka, te sigurno i u emotivnom smislu
nije laka.
Bez obzira na njenu vanost, kao korektivni faktor da se ne napravi pogrean izbor
treba imati na umu i ideju o cjeloivotnom uenju, usavravanju, prekvalikaciji, i
sl. Deavaju se stalne promjene i u drutvu i u nainu proizvodnje, tako da ni na
trenutni izbor zanimanja ili kolovanja ne mora biti jedan za sva vremena.
Kad su u pitanju roditelji, istraivanja pokazuju da i dalje imaju jak uticaj na izbor
zanimanja svoje djece. Pozitivna strana je to to su oni vrlo zainteresovani za teme
izbora daljnjeg kolovanja i zanimanja svoje djece, te rado primaju informacije
koje se tiu profesionalne orijentacije. Zato treba raditi i na njihovom informisanju
kroz ograniziranje zajednikih radionica u kolama ili na tematskim roditeljskim
sastancima.
Takoer, i vrnjaci imaju veliki uticaj na izbor daljnjeg kolovanja pogotovo u
poetnoj fazi donoenja odluke. Radom sa uenicima na samospoznaji, negativni
efekti ovog uticaja se u znaajnoj mjeri mogu redukovati. U obzir treba uzeti i
ostale elemente linog nivoa (medije, brau i sestre, roake, prijatelje...).
U cilju to pravilnije odluke, potrebno je mladoj osobi pruiti podrku, sve
potrebne informacije i saznanja neophodna za njeno donoenje, ali sama odluka
ipak mora biti samo lini izbor pojedinca. Nastavnici, pedagozi, roditelji nikako
ne smiju pasti u zamku i donijeti odluku u ime mlade osobe.
Unutar svakog modula nalaze se primjenjive radionice. Svaka od radionica je
opisana na sljedei nain:
Cilj: osnovni smisao radionice i glavne promjene koje izaziva kod uenika.
Metoda: nain na koji se radionica moe realizirati.
Sekvence: detaljan opis toka radionice, uz prijedloge za diskusiju i osvrt koji
nastavnik moe napraviti nakon radionice.
Trajanje: odreeno okvirno; za svaku radionicu nastavnik sam procjenjuje hoe li
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
18
je produiti ili skratiti, ovisno o procjeni, potrebama ili vremenu kojim raspolae.
Moderacijski materijal: navedeni su materijali uz pomo kojih se radionica
moe sprovesti.
2.8. Metode rada koje se mogu koristiti u realizaciji programa
Klaster - Ispitivanje pomou kartica
Uenicima se postavlja pitanje, a potom podijele moderacijske kartice. Ukoliko
su uenici podijeljeni u grupe ili imamo vie pitanja, izabraemo moderacijske
kartice u vie boja. Uenici odgovore zapisuju na kartice. Uenicima se naglaava
da prilikom zapisivanja odgovora: piu omasterom, piu veliki tampanim
slovima, piu jasno- najvie do tri reda i da zabiljee najvie jednu ideju po
kartici. Korak koji slijedi je sakupljanje kartica. Pritom treba obratiti panju na
to da se one prikupe u skrivenoj formi (licem ka dolje). To je vano poto i
otvoreno ispitivanje pomou kartica treba da bude to anonimnije. Potom slijedi
kaenje prvih kartica na tablu. Kod kartica koje slijede nastavnik postavlja pitanje
uenicima da li one mogu da se kategoriu kod ve okaenih kartice ili ine novu
cjelinu. Proces traje dok se ne okae sve kartice. Nakon toga ,odjeljenje jo jednom
provjerava kategorizaciju kartica i daje naslove pojedinim grupama (smisaonim
jedinica) pomou odgovarajueg nadreenog pojma.
Dvostruki krug
Uenici se pripremaju za tematska izvoenje u okviru kratke faze podsjeanja.
Teme mogu biti razliite: metodska pitanja (npr. priprema pismenih zadataka),
lini izvetaji o iskustvima (npr. zanimljiv dogaaj sa raspusta), strune teme (npr.
tema Klimatske promjene). U prvom planu su dakle iskustva, pretpostavke i/
ili predznanja uenika. Dvostruki krug se izvodi tako da uenici sjedaju u obliku
kruga u parovima jedni nasuprot drugih i na taj nain se formira unutranji i
spoljni krug. Ako se prave pojedinani parovi, sagovornici se mogu birati i
izvlaenjem kartica ili simbola/brojeva u paru. U nastavku, uenici iz unutranjeg
kruga ispriaju svoju priu. Njihovi sagovornici sluaju i eventualno postavljaju
pitanja. Nakon toga, uenici iz unutranjeg kruga se pomjeraju, npr. dvije stolice
u pravcu kazaljke na satu, tako da nastanu novi parovi za razgovor. Tada se
aktiviraju uenici iz spoljnog kruga i priaju / izvetavaju iz svog ugla o zadatoj
temi. Potom se predstavnici unutranjeg kruga ponovo pomjeraju za dvije stolice
dalje i razgovor se nastavlja.. Na kraju, proces razgovora moe da se analizira i sa
komunikacionog i sa strunog stanovita.
Ekspertska metoda
Rad u osnovnim grupama
Prvo se vri podjela na sluajne grupe (osnovne grupe) izvlaenjem materijala za
rad u grupama. Uenici prvo itaju tekst individualno. Poslije toga slijedi zajedniki
rad na tekstu u okviru osnovnih grupa. Razgovara se i diskutuje o najvanijim
tezama i sadrajima teksta, zapisuje se (eventualno) ta treba proslijediti drugima
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
19
koji ovaj tekst uopte ne poznaju.
Formiranje ekspertskih grupa
U svakoj osnovnoj grupi lanovima se podijeli odreeni broj brojki ili simbola. Svi
uenici sa istim brojem/simbolom potom formiraju ekspertsku grupu.
Sada se najmanje po jedan ekspert iz osnovne grupe naao u grupi sa novim
sastavom. Svaki uenik, kao ekspert, prezentira lanovima nove grupe rezultate
zajednikog rada iz osnovne grupe. Nakon toga se teme rada meusobno povezuju
i rezimiraju u zajedniko predavanje.
Pretraivanje po internetu
Nastavnik ima moguost da posegne za tematskim osnovama koje se nude na
internetu (teme: o gradovima, zemljama, epohama, piscima ). Uenicima se
daje odreen broj pitanja koja treba da rijee pomou interneta. Pritom postoji
mogunost da im se da i lista sa linkovima koju treba da iskoriste za obradu
pitanja ili uenici mogu da pronau rjeenja i preko pretraivaa, to poveava
nivo zahtjevnosti.

Mind Map (mapa uma)
Postupak izrade mape uma dat je u konceptu 1. modula, radionica: Mapa uma.

Intervjuisanje parova
Primjenjivo je svuda gdje treba razmijeniti line podatke, iskustva, stanovita
ili specijalna znanja. U okviru pripreme za vjebu ,odjeljenje se po pravilu dijeli
na dvije polovine. Uenici jedne polovine dobijaju zadatak za intervjuisanje A,a
uenici druge polovine zadatak za intervjuisanje B (pod odreenim okolnostima
oba zadatka mogu biti i ista). Zadaci za intervjuisanje prilino su otvoreni,
npr: pokuaj da sazna kako tvoj par zamilja dobru nastavu, ta zna o Slubi
za zapoljavanje, kako je proveo vikend, itd. U fazi rada,u tiini, svi uenici se
pripremaju za svoje zadatke. Onda se kroz izvlaenje biraju parovi (po jedan
predstavnik A i B). Intervju moe trajati po 3 min. za obje strane, te imati sljedeu
strukturu: pitanja, odgovori, potpitanja, rezime i izvoenje kljunih rijei. Nakon
toga, svi uenici sjedaju na polukruno postavljene stolice i predstavljaju svog para
sa odgovarajuim linim podacima / iskustvima / objektivnim informacijama.

Cedulja sa kljunim rijeima (tehnika dvije kolone)
Uenici dobijaju kratak struni tekst. On treba da se transformie u osnovu za
slobodno izlaganje pomou cedulje sa kljunim reima. Prvo uenici paljivo
itaju tekst, a u odreenom sluaju razjanjavaju nepoznate formulacije ili strune
pojmove. Nakon toga, rezimiraju smislene dijelove pomou podnaslova.Kolona
sa kljunim reima razdvaja se od teksta i sada slui kao osnova za izlaganje. Uvod
i rezime moraju da se dopune nezavisno od nacrta teksta.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
20
Primjer: Polazni tekst
EU trenutno ipak ima problem ima premalo tehniara! Ako bi se
sada budet za tehnika istraivanja poveao za 50%, novac uopte
ne bi mogao da se iskoristi - samo u Austriji narednih godina
nedostajae 5000 tehniara. Zato Ministarstvo ekonomije u saradnji
sa industrijskim udruenjem eli da ohrabri prije svega djevojice
da krenu na tehniko obrazovanje.U nekim granama odnos izmeu
ena i mukaraca danas iznosi jo 50%.Tehnika zanimanja i porodica
da li se to uklapa? Volfgang Tritremel potvruje: Industrija ne
podrazumijeva vie rad na pokretnoj traci i sat koji otkucava vrijeme
sve je manje zikog rada. Rad glavom umjesto rukama dakle, tu
se moe uklopiti i porodica. Softverski inenjer, na primjer, i u toku
porodiljkog odsustva kod kue moe da
radi na projektima preko interneta.
Kolona sa kljunim reima (vidi gore)
nedostaje 5000 tehniara; Ministarstvo ekonomije, industrijsko
udruenje; privlaenje djevojica; 9 prema 1; rad glavom umjesto
rukama; istraivanje i razvoj; moe se uskladiti sa porodicom;
internet.
Prezentacija pomou simbola
Uenici imaju zadatak da simbole ili slike iskoristite za prikaz kljunih rijei nekog
teksta. Rezultat treba da bude vizuelno predstavljena karta sa kljunim rijeima.
Kod ove metode od uenika se trai da pronau odgovarajue simbole pri emu se
pospjeuju imaginacije uenika. Istovremeno se poveava panja slualaca poto
simbole, vjerovatno, ne mogu da dovedu neposredno u kontekst predmeta. Tek
pomou izlaganja, simboli i njihov sadraj postaju razumljivi.
Igra uloga
Nastavnik smilja osnovnu situaciju, u kojoj razliite osobe na otvoren i/ili
kontroverzan nain pregovaraju o nekoj temi( npr: otac, majka, ki, sin diskutuju
na porodinoj konferenciji o kolskim, odnosno profesionalnim predstavama
keri; ili ef, struni radnik, uenik na obuci, praktikant i predstavnik omladine
diksutuju na konkretnom sluaju o zatiti mladih na radu u preduzeu i sl.) Za
pripremu razgovora formira se vie timova koji pripremaju po jednu ulogu. Zato
dobijaju ranije pripremljene, kratko formulisane kartice sa ulogama koje se od
tima do tima razlikuju. Tu jo po pravilu dolaze i osnovne strune informacije na
odreenu temu/problem, koje su iste za sve. lanovi pojedinanih pripremnih
grupa itaju i prvo razgovaraju o postojeim materijalima, a potom razmiljaju
kako e se ponaati njihov predstavnik uloge i kako treba da argumentuje u igri.
Nakon toga, predstavnici grupe okupljaju se na improvizovanoj bini i sprovode
igru po ulogama. Ako je potreban i voa igre, nastavnik se moe pojaviti u nekoj
sporednoj ulozi. Na kraju igre po ulogama, povratne informacije dobijaju i igrai,
kao i sluaoci.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
21
Metoda grudve snijega
Uenicima se zadaje odreeni impuls za brainstoriming koji pokree tematski
usmjeren tok misli. Svaki uenik u trominutnoj fazi razmiljanja biljei, npr: tri
prednosti, tri nedostatka, tri cilja, tri razloga ili bira tri slike, tri pitanja. Nakon
toga se odjeljenje dijeli na vie grupa po troje, u kojima se objedinjuje do devet
razliitih taaka. Zadatak lanova grupe sada je da, npr. za deset minuta od ovih
maksimalnih devet taaka iskristaliu etiri koje smatraju najvanijima i to to
objektivnije, fer i konstruktivno. Ova pravila vae i za treu etapu, a to je razgovor
u grupama od po devetero. Za ovaj razgovor na raspolaganju je jo deset minuta
(zadato vrijeme moe i da varira). U ovom vremenskom okviru ova tri tima po
troje u svakoj velikoj grupi treba da se dogovore oko pet zajednikih taaka i da
se na odgovarajui nain informiu, argumentuju, diskutuju, vre selekciju. Tako
dobijenih pet bitnih stavki, svaka grupa potom prezentira plenarno. Vjeba se
zavrava, izmeu ostalog, metodski usmerenim povratnim informacijama.
Razgovor po stanicama (Rad sa slikama- impulsima)
Nastavnik kai impulse za razgovor na spoljne zidove uionice. (Ranije su
pripremljene teze, pitanja, citati, karikature, slajdovi, itd.). Stanice razgovora koje
tako nastanu se numeriu. Uenici izvlae cedulje sa odgovarajuim brojevima.
Potom se svi sa brojem 1 okupljaju na prvoj stanici, svi sa brojem 2 na drugoj,
itd. Tada poinju razgovori, imajui u vidu direktive koje zadaje nastavnik (npr.
razgovor traje 3 minuta, svaki lan grupe mora da doe do rijei, kratko izlaganje,
cijele reenice, nadovezivati se na druge, obaviti ciljni zadatak). Nadzor nad
pridravanjem pravila vri posmatra koga imenuje grupa, koji istovremeno
moe biti i voa razgovora, a sa ogranienjem moe da uestvuje i u diskusiji. im
istekne ugovoreno vrijeme za razgovor, nastavnik zvoni, a grupe se pomjeraju
u pravcu kazaljke na satu do sljedee stanice i diskutuju o impulsu za ragovor
koji se tu nalazi. Onda se ponovo uje zvonce, itd. Kao to je reeno, razgovori u
prvom redu treba da privuku, inspiriu i prenesu glavnu temu. Kad grupe prou
sve stanice, prvo se interno daju povratne informacije u grupi, a potom plenarno
slijedi runda analize, i to uz posebno uee posmatraa grupa.
Runda reklama
Uenicima se zadaje odreena okvirna tema (npr: reklama za posjetu Sarajevu,
reklama za boravak u BiH, za neku od zemalja EU, za odabrani strani jezik itd.).
Uenici se kod kue pripremaju za svoje reklamno obraanje koje treba da traje oko
dvije minute. Pripremaju se biljeenjem kljunih rijei, eventualno vjebanjem pred
ogledalom i/ili pomou kasetofona. U nastavi se prvo formira vie grupa sa po pet
do est uenika, koji uzajamo dre probna izlaganja (zagrijavanje). Potom se bira
vie uenika koji e pred cijelim odjeljenjem drati svoje reklamne govore (eventualno
mogu da se angauju i dobrovoljci). Nakon obraanja, publika dobija priliku da ocijeni
prezentirano i to pomou kartica u tri boje koje se dijele svim uenicima. Pri tome,
npr. zelena kartica znai obraanje je veoma uvjerljivo, uta kartica znai obraanje
je dijelom uvjerljivo, a crvena kartica znai obraanje je neuvjerljivo. Promotor
reklame ima pravo da pita do tri sluaoca da mu detaljnije obrazloe svoj izbor boje.
Na kraju ove vjebe zapisuju se kriterijumi koji ine obiljeja ubjedljivog obraanja.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
22
Metoda akvarijum
Primjer 1
Slino kao u akvarijumu, u sredini uionice sjedi, npr. 5 uenika spremnih
na diskusiju. Oko njih sjede svi ostali uenici kako bi kao posmatrai pratili
zbivanja koja e uslijediti u diskusiji. Zadaje se neka kontroverzna tema
koja je onima koji diskutuju u odreenoj mjeri poznata. Grupa akvarijum
zapoinje diskusiju (npr. 15 minuta). Uenici sluaoci imaju zadatak
da posmatraju po jednu osobu koja diskutuje, imajui u vidu zadatke
posmatranja koji se ranije utvrde i deniu.. Nakon 15 minuta i diskutanti
i grupe posmatraa zajedno vre kratku analizu. Prvo se izjanjava grupa
posmatraa o odgovarajuoj osobi koju je pratila. Nakon toga diskutanti
izlau svoje napomene i iskustva.
Primjer 2
Za diskusiju o kontroverznoj temi na raspolaganju su grupa Za i grupa Protiv.
Svaka grupa ima po 3 stolice, od kojih su dvije zauzete. Dva predstavnika
grupe Za i dva predstavnika grupe Protiv poinju diskusiju. Ako neko od
posmatraa eli da se umijea u diskusiju, moe sjesti na praznu stolicu u
jednoj od grupa i da se ukljui u raspravu. Nakon dogovorenog vremena
(npr. 2 minute) stolica se mora osloboditi za nekog drugog.
2.9 Rad sa roditeljima
Iako bi odluka o izboru budueg obrazovanja/zanimanja trebala da bude
samostalna odluka pojedinca, roditelji samim svojim poloajem u velikoj mjeri
utiu na mladu osobu. Zato ih treba aktivno ukljuiti u proces profesionalne
orijentacije u koli, bilo da se radi o tematskim roditeljskim sastancima, prisustvu
asovima odjeljenjske zajednice, dodatnim seminarima, organizaciji jednodnevnih
sajmova, posjeta nastavi u svojstvu eksperata ili pomoi oko realizacije prakse u
preduzeima. Prilika je to da jo bolje upoznaju interesovanja i sklonosti svoje
djece, poboljaju meusobnu komunikaciju, upoznaju nova zanimanja i kretanja
na tritu rada, razbiju eventualne predrasude, i tako budu najvaniji partneri ne
samo u donoenju odluke, nego i u realizaciji donesene odluke.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
23
PRIJEDLOZI RADIONICA ZA RAD SA RODITELJIMA
O Isak Samokovlija Sarajevo
R1: Koliko poznajem svoje dijete (interesi i sposobnosti)
R2: Ja i moj izbor zanimanja (porodino stablo, tradicija, raznolikosti)
R3: Prioriteti pri izboru zanimanja (novac, poloaj u drutvu, ljubav...)
R4: Uloga roditelja u donoenju odluke pri izboru (aktivnosti koje su provedene
od
strane roditelja i djece:
- koliko su djeca samostalna u odluivanju,
- koliki je uticaj roditelja,
- koliki je uticaj drutva)
R5: Upoznaj moje zanimanje, predstavi svoje zanimanje
R6: Dijete upisuje kolu za koju ga ne podravate, ta tada?
O Ustikolina Ustikolina
O Hasan Turalo Brzi Ilovaa
R1: Osobine moga djeteta (prepoznati vane parametre za pravilnu odluku)
R2: Koraci-kolovanje na putu do eljenog zanimanja
R3: Prezentacija sucitarnih i decitarnih zanimanja (Zavod za zapoljavanje)
R4: Debata na temu Privatni ili dravni obrt
R5: Globalne promjene koje mogu uticati na trite rada
R6: Upitnici za roditelje
R7: Razvijanje roditeljske svijesti o realnom izboru zanimanja njihovog djeteta
prema njegovim sposobnostima i interesima
O Kovaii Sarajevo
R1: Informacije o zanimanjima i putevima obrazovanja
R2: Vane informacije o zanimanjima
R3: Klasikacija zanimanja (upoznavanja vrsta i porodica zanimanja)
R4: Zanimanja i putevi obrazovanja (neophodne sposobnosti, zahtjevi, putevi
obrazovanja za odreena zanimanja)
R5: Debata na temu Uloga novca pri izboru zanimanja
R6: Netradicionlana zanimanja
R7: Debata na temu Zadovoljna /nezadovoljna linost ( pravilan i pogrean
izbog zanimanja)
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
24
3.PRVA FAZA/modul: SAMOSPOZNAJA
SADRAJI:
Samoprocjena
Portfolio uenika
Spoznaja vlastitih interesovanja, sposobnosti, talenata, sklonosti, zahtjeva
vanih za eljeno zanimanje/obrazovanje.
Vanost viestruke procjene
Prikupljanje, prepoznavanje, selekcija vanih informacije u procesu izbora
zanimanja/obrazovanja
Znaaj planiranja budunosti
TRAJANJE:
8 asova (4 asa u predzadnjem i 4 asa u zavrnom razredu osnovne kole)
TEME I CILJEVI MODULA:
Uenici su svjesni znaaja profesionalne orijentacije.
Razumiju vanost usmjeravanja i poticanja u procesu prepoznavanja vlastite
specinosti pri izboru zanimanja, tj.u procesu razvoja karijere.
Uenici kroz vlastite primjere prepoznaju potrebne korake do donoenja
odluke kao i mogue pozitivne i negativne uticaje okoline u tom procesu.
Svjesni su da je konana odluku o izboru zanimanja lina odgovornost
pojedinca.
Uenici prepoznaju vanost samoprocjene pri izboru zanimanja.
Spoznaju svoja interesovanja, sposobnosti, talente, sklonosti i zahtjeve koji
su vani za eljeno zanimanje.
Upoznaju znaaj koritenja portfolija profesionalne orijentacije.
Svjesni su vanosti i znaaja procjene od strane drugih, odnosno viestruke
procjene, te shvataju da ih drugi mogu procijeniti drugaije nego oni sami
sebe.
Izotravaju sliku o sebi i opaanje sebe.
Svoja interesovanja i sposobnosti mogu povezati sa svojim predstavama o
zanimanju.
Prepoznaju bitne odlike eljenog zanimanja/zanimanja iz snova.
Spoznaju znaaj planiranja budunosti i sposobni su sagledati posljedice
vlastitih oekivanja.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
25
PREGLED RADIONICA U MODULU - SAMOSPOZNAJA:
R1 : Linija ivota
R2 : Samoprocjena
R3 : Set upitnika Rad na linosti predzadnji razred osnovne kole
R4 : Drugi o meni
R5 : Moje zanimanje iz snova
R6 : Pogodi ko sam
R7 : Put sposobnosti
R8 : Oglas za vjenanje zavrni razred osnovne kole
R9 : Mapa uma
R10 : Ja u budunosti
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
26
RADIONICE za uenike VII razreda/ VIII razreda devetogodinje kole
3.1 R1 Linija ivota
Cilj: Uenici spoznaju znaaj usmjeravanja u razvoju karijere.
Metoda: Rad u grupi
Sekvence:
Nastavnik daje uputu i na vlasttom primjeru pokazuje
kako se izvodi radionica:
Svi mi imamo svoju liniju ivota i profesionalnog razvoja.
Svako od vas pojedinano, pravit e korake po stopama
izrezanim od papira, tako da svaki korak (stopa izrezana
od papira) koji napravite, predstavlja jedan period
u vaem ivotu, sa posebnim akcentom na buduu
karijeru. Npr:
Korak 1: Moje ime je:Imam godina:...Dolazim iz:...Moji
roditelji/braa/sestre:...
Korak 2: Moja interesovanja:...Moji hobiji:...Moje slobodno
vrijeme...

Korak 3: Moj najdrai predmet:...Predmet koji mi je najmanje
drag:...

Korak 4: Srednju kolu koju elim upisat:...Odluku o izboru
srednje kole donijet u...O eljenoj koli znam da
je:...
Korak 5: Poslije srednje kole elim:...Moje zanimanje iz
snova:...U budunost se vidim kao:...
Osvrt na radionicu
Uenici saznaju vie jedni o drugima, porodici, kolovanju,
planovima za budunost. Poseban akcenat stavlja se na pitanja
vezana za izbor srednje kole/fakulteta, faktore ili osobe koje
mogu utcat na taj izbor, kao i na naine prikupljanja informacija
o odreenoj koli/zanimanju.
Trajanje:
45 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
Kola papir, makaze ili
pripremljane stope izrezane od papira u razliitim bojama
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
27
3.2 R2: Samoprocjena
Ciljevi:
Uenici prepoznaju vanost samoprocjene pri izboru zanimanja.
Razumiju da svaki ovjek ima dobrih strana i mana koje ine
linost.
Metoda: Nedovrene reenice
Sekvence:
Natavnik uenicima podijeli prazne listove papira i daje
sljedeu uputu za rad:
Va zadatak je da reenicu koja poinje sa JA SAM...
dopunite sa deset linih osobina koje ete navodit
jednu ispod druge i pravit vlasttu listu. Vrijeme
predvieno za rad je pet minuta.
Nakon to svi uenici naprave svoje liste, ukoliko ele,
pred ostatkom razreda naglas itaju navedene osobine.
Ostali uenici sluaju. Ako ele dat komentar na listu
osobina svojih kolega, nastavnik ih opominje da trebaju
bit umjereni i vodit rauna da tme ne povrijede
osjeanja drugih, jer cilj jeste samoprocjena i svako ima
pravo na svoje miljenje.
Pitanja za diskusiju:
- Da li je bilo teko u tako kratkom vremenu napisat
deset linih osobina?
- Da li esto razmiljate o svojim osobinama?
- Koliko je poznavanje vlastth osobina, interesa,
vano pri izboru zanimanja?
- Da li ste u list naveli i osobine koje ljudi iz vae okoline
ne odobravaju ili ne prihvataju (npr. tvrdoglav/a i sl.)?
- Moemo li takve osobine pretvorit u svoje
prednost?
Kako?
Osvrt na radionicu
Navodei vlastte osobine, uenici rade introspekciju.
Razmiljajui o sebi i svojim osobinama, prepoznaju njihov
znaaj pri izboru zanimanja.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
Prazni listovi, fomasteri, olovke
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
28
3.3 R3: Set upitnika Rad na linost
Ciljevi:
Uenici spoznaju svoja interesovanja, sposobnost, talente,
sklonost, te zahtjeve koji su vani za eljeno zanimanje.
Shvataju znaaj procjene od strane drugih i prepoznaju ta drugi
misle o njihovim sposobnostma, talentma, uspjehu u nastavi.
Metoda: Popunjavanje upitnika
Sekvence:
Nastavnik uesnicima predstavlja set upitnika Rad na
linost i daje kratka uputstva o njihovoj primjeni:
Pred vama su upitnici koje trebate samostalno
popunit. Upitnici u kojima se pored vlastte procjene
trai da procjenu napravi i druga bliska osoba, npr.
prijatelj iz razreda, mogu se radit na nastavi, dok je
ostale upitnike mogue radit i kod kue.
Popunjene upitnike uenici nemaju obavezu vratt u
kolu na procjenu.
Upitnici kao i svi drugi Obrasci za kopiranje, koji su
sastavni dio procesa profesionalne orijentacije, odlau
su u portolio uenika.
Napomena: Popunjavanje upitnika je po potrebi
mogue ponovit i sa uenicima VIII/IX razreda. Bilo bi
znaajno da uenici uporede odgovore koje su davali u
razliitm vremenskim intervalima.
Trajanje:
45 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
Set upitnika Rad na linost Obrazac za kopiranje 1
PORTFOLIO uenika je mapa-fascikla za prikupljanje rezultata rada u
koli, van kole, izbora najboljih radova pojedinca. Vodi se za svakog uenika
posebno u toku cijelog procesa profesionalne orijentacije.
Predvieno je da svaki uenik vodi brigu o svom portfoliju, uva ga i
dopunjava kod kue.
U dogovoru sa nastavnikom ili razrednikom portfolio se moe uvati i u koli,
ali uz osiguranu mogunost da je u svakom trenutku dostupan ueniku.
Konaan cilj portfolija jeste da uenik prati vlastiti proces sazrijevanja, te da
mu na kraju 8. razreda olaka donoenje odluke vezane za dalje kolovanje
i karijeru.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
29
3.4 R4: Drugi o meni
Ciljevi:
Uenici su svjesni da ih druge osobe mogu procijenit drugaije
nego oni sami sebe. Uporeuju vlastto miljenje sa miljenjem
drugih. Spoznaju vanost i znaaj viestruke procjene.
Metoda: Tua slika (pravilo Ja poruke, obrazloenje izjave)
Sekvence:
Uenike podijelit u grupe.
Nastavnik potom daje sljedeu uputu za rad:
Svako od vas na ovom listu papira treba da nacrta cvijet
sa to veim latcama. Cvijet treba imat onoliko latca
koliko je vas u grupi. U centar cvijeta svako neka upie
svoje ime. Kada nacrtate cvijet i upiete svoje ime, list
predajete osobi do sebe. Ta osoba u latcu upisuje samo
jednu osobinu za koju smatra da najbolje opisuje osobu
ije ime se nalazi u centru cvijeta. Najpovoljnije bi bilo
da se ispisuju samo pozitvne osobine, odnosno da se
daju samo konstruktvne informacije. Obrazloenja
navedenih osobina se mogu odmah zapisivat ili davat
kroz diskusiju (npr. odgovoran/a, uvijek dolazi na
vrijeme i odgovorno se odnosi prema svim zadacima).
Nakon toga, cvijet se prosljeuje dalje u krug dok
ponovo ne doe do osobe ije ime se nalazi u centru
kruga.
Kada svako dobije nazad cvijet sa svojim imenom,
uenici u manjim grupama razgovaraju o onome to
su im njihovi drugovi napisali. Potom se grupe spajaju
i poinje diskusija na nivou razreda. Ukoliko ranije nisu
zapisana, tada se daju i dodatna obrazloenja.
Ukoliko neko eli, moe naglas da proita sadraj svog
cvijeta.
Pitanja za diskusiju:
- Da li kod sebe prepoznajete osobine navedene u
latcama vaeg cvijeta?
- Da li su vas neke navedene osobine iznenadile?
- Da li ste otkrili neto novo o tome kako vas drugi ljudi vide?
- Da li smatrate da je tua slika o vama realna?
Osvrt na radionicu
U procesu samospoznaje miljenje drugih ljudi iz naeg
okruenja ne smijemo zanemarit. Vano je uporedit sopstvenu
sliku sa tuom predstavom. U tom procesu mi izotravamo
sliku o sebi i opaenje sebe, razvijamo suosjeajnost i postupno
poveavamo samopouzdanje.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
Papir A4 formata, fomasteri, olovke
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
30
3.5 R5: Moje zanimanje iz snova
Ciljevi:
Uenici prepoznaju bitne odlike zanimanja iz snova/eljenog
zanimanja.
Uporeuju svoje miljenje s miljenjem drugih.
Metoda: Rad u grupama, igra pogaanja, prezentacija
Sekvence:
Uenike podijelit u vie manjih grupa.
Nastavnik potom daje sljedeu uputu za rad:
Svako od vas e na listu papira navest svoje zanimanje
iz snova/eljeno zanimanje te glavne odlike/
karakteristke istoga. Svoje eljeno zanimanje potom
ete predstavit kolegama u grupi. Svaka grupa e tada,
od svih predstavljenih, odabrat samo jedno zanimanje i
radit na osmiljavanju zagonetke putem koje e ostale
grupe pogaat o kojem zanimanju se radi.
Npr. zanimanje uitelj/ica zagonetka: Ta osoba bi trebala
da voli radit sa djecom razliith uzrasta, mora bit
empatana, humana, pristupana, da ima dobre
verbalne sposobnost, strpljiva, mora imat dobru mo
zapaanja....
Svaka grupa svoju zagonetku predaje grupi do sebe.
Rjeenja zagonetki rezimiraju se na plakatma.
Plakat se prezentraju. Navedene osobine se uporeuju
sa osobinama/zahtjevima koje je naveo pojedinac o
ijem zanimanju iz snova se radi.
Pitanja za diskusiju:
- Da li je bilo teko navest glavne odlike zanimanja iz
snova?
- Na koji nain ste prikupljali informacije o eljenom
zanimanju?
- Da li su drugi lako odgonetnuli zagonetku?
- ta vam je olakalo/otealo pogaanje?
- Da li su i ostali naveli sline odlike/karakteristke
vaeg eljenog zanimanja?
Osvrt na radionicu
Upoznat zanimanje znai upoznat njegove glavne zahtjeve,
karakteristke, puteve obrazovanja, opis poslova, tjelesne
predispozicije i dr.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
Papir, fomasteri, olovke, plakat
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
31
RADIONICE za uenike VIII razreda/ IX razreda devetogodinje kole
3.6 R6:
Pogodi ko sam
Ciljevi:
Uenici svoja interesovanja i sposobnost mogu povezat sa
predstavama o zanimanju. Odgovorno postupaju sa miljenjima i
linim podacima drugih.
Metoda:
Rad u grupi; crtanje
Sekvence:
Svaki uenik za sebe (tajno) putem crtea (format A4)
predstavi svoja posebna interesovanja, sposobnost,
elje za dodatnim kolovanjem ili predstave o
zanimanju, ne navodei svoje ime. Vrijeme predvieno
za rad je 10 minuta.
Svi crtei se izlau na isto mjesto i nastavnik daje
sljedeu uputu:
Svako od vas e prii jednom crteu,pogledat ga i
pokuat prepoznat autora. Ukoliko prepoznate o kome
se radi, uzmite neki autorov lini predmet (gumicu,
olovku, cipelu, jaknu i sl.) i ostavite ga na crte bez
pitanja ili obrazlaganja.
Uenici, iji su crtei ispravno odgonetnut, dobijaju
svoj crte nazad.
O ostalim crteima se razgovara u grupi, postavljaju
se dodatna pitanja, odgonetaju se i dodjeljuju pravim
autorima.
Pitanja za refeksiju :
(Radi dinamike, pitanja se mogu postavljat prilikom obilazaka
izloenih crtea)
- Da li ste se odmah dosjetli ta ete crtat, kako ete se
predstavit?
- Da li je bilo teko prepoznat autore crtea?
- Kako ste se osjeali kada je neko od uesnika uspio
prepoznat va crte?
- Kako su se osjeali uesnici iji crtei nisu prepoznat?
- Da li inae volite govorit o sebi?
- U kojoj mjeri ste na crteima prikazali svoja
interesovanja, sposobnost, zanimanja?
- Da li ste kroz razgovor saznali neto novo o kolegama u
razredu?
- ta mislite da li bi crtei bili slini da su vai drugovi
trebali da predstave vaa intresovanja?
- iji izbori ili elje su vas iznenadili i zato?
Osvrt na radionicu
Lini potencijali pojedinca, njegove sposobnost, interesovanja,
telent i sl. trebaju bit usklaeni sa zahtjevima i potrebama
eljenog zanimanja/zanimanja iz snova o kojem prikupljamo
informacije.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
Listovi papira, fomasteri, olovke
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
32
3.7 R7: Put sposobnost
Ciljevi:
Uenici provjeravaju i uviaju svoje sposobnost, sklonost,
interesovanja.
Otkrivaju u kojim oblastma rada lee njihove sposobnost.
Metoda: Rad po stanicama
Sekvence:
Nastavnik priprema prostoriju sa dovoljnim brojem
stolova na koje moe smjestt 11 stanica rasporeenih
po cijeloj prostoriji kako bi uenici mogli nesmetano
radit zadatke na svakoj pojedinoj stanici.
Potom daje uputstvo za prolazak svake od stanica i
naglaava da se precizan opis zadatka za svaku stanicu
nalazi u Obrascu za kopiranje 1 (Obrazac za praenje
Puta sposobnost).
Svaki uenik samostalno prolazi svih 11 stanica.
Za neke zadatke je potreban rad u paru gdje uenici
sami biraju partnera.
Uenici odmah po prolasku stanice rezultat upisuju u
Obrazac za kopiranje 1.
Svi rezultat evidentrani u Obrascu za kopiranje 1
uporeuju se sa rezultatma iz Obrasca za kopiranje 2
Tablica: Zahtjevi i strune oblast u kojem su navedeni
zahtjevi - sposobnost vani za zanimanja klasifcirana u
strune oblast (vidi Pregled klasifkacija zanimanja u
11 oblast).
Napomena: Zavisno od raspoloivog vremana u nastavi,
radionica se moe modifcirat kroz smanjenje broja
stanica i sl.
Osvrt na radionicu
Nastavnik razgovara sa uenicima o tome da li su otkrili neto
to nisu znali o sebi. Takoer, potrebno je napravit osvrt u
smislu povezivanja sposobnost i vjetna sa izborom zanimanja.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma:
Rad u grupi
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
33
Moderacijski
materijal:
Ova radionica zahtjeva obimniju pripremu nastavnika.
1. stanica - ulo sluha kasetofon
2. stanica ulo mirisa pet numerisanih boica sa razliitm
mirisima
3. stanica ulo okusa etri razliite vrste okolade
4. stanica ulo dodira neprovidna vreica sa deset razliith
sitnih predmeta
5. stanica spretnost ake i prstju
5a: ria i grah
5b: list sa krugom
6. stanica snaga lopta medicinka
7. stanica sposobnost pamenja
7a: crtanje linije po pamenju
7b: cedulja sa biljekama
8. stanica koncentracija
8a: poreenje parova slova i brojki
8b: fgure u ogledalu
9. stanica preciznost savijanje papira po shemi
10. stanica osjeaj za formu i prostor tjelo i njegov presjek
11. stanica prevac okretanja slike sa zupanicima
Obrazac za kopiranje 2 - Praenje Puta sposobnost
Obrazac za kopiranje 3 Tablica: Zahtjevi i strune oblast,
Pregled klasifkacija zanimanja u 11 oblast
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
34
3.8 R8: Oglas za vjenanje
Ciljevi:
Uenici uporeuju svoju predstavu o sebi sa tuom predstavom,
i na taj nain izotravaju sliku o sebi i opaanje sebe. Ue
samouvjereno nastupat pred drugima.
Metoda: Rad u grupama, igra pogaanja, prezentacija
Sekvence:
Nastavnik zamoli uenike da se podijele u parove, tako
da im partner/ica bude osoba koju dobro poznaju, te
im daje sljedeu uputu za rad:
Zadatak svakog para je da jedni za druge formuliu
oglas za vjenanje. Kroz kljune rijei i trudei se da
budete iskreni, prikaite osobine svog partnera/ice.
Pomo vam moe bit Obrazac za kopiranje 3 sa listom
pozitvnih i negatvnih osobina. S obzirom da se radi o
oglasu za vjenanje, izdvojene osobine vaeg partnera/
ice bi trebale bit pozitvne. Ukoliko elite navest i
neke negatvne osobine pokaajte ih zamaskirat i
pretvorit u pozitvne.
Nakon toga, oglas prvo pokaite svom partneru/ici radi
procjene i porazgovarajte o njemu.
Anonimne oglase potom okaite na zid i neka svi
uenici u razredu samostalno pokuaju odgonetnut
kome pripada pojedini oglas.
Pitanja za diskusiju:
- Da li ste dovoljno dobro poznavali svog partnera/icu
da biste ga tano opisali?
- Da li je bilo teko ograniit se samo na pozitvne
osobine?
- Koje navedene osobine su vas iznenadile?
- Da li je tua predstava o vama znatno razliita od
vae predstave?
- Da li nakon ove igre elite saznat jo vie o sebi?
- Kako ste se osjeali dok su drugi govorili o vama?
- Koje osobine su se esto javljale u oglasu?
Osvrt na radionicu
Uporeujui vlasttu predstavu o sebi sa predstavom drugih,
pojedinac izotrava sliku o sebi. Takoer, postaje svjestan da
svako od nas pored dobrih osobina ima i one manje dobre, koje
su sastavni dio linost i ne moraju nuno bit negatvne.

Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi; rad u parovima
Moderacijski
materijal:
Obrazac za kopiranje 3
Papir, fomasteri, olovke, plakat
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
35
3.9 R9: Mapa uma
Ciljevi:
Uenici asociraju misli koje proistu iz centralnog pojma
mape uma. Prikupljaju, sjedinjuju, prepoznaju i selektuju
vane/nevane informacije na zadatu temu i strukturirano ih
predstavljaju na mapi.
Metoda: Mapa uma
Sekvence:
Nastavnik uenike podijeli u grupe te im daje uputu za
izradu mape uma:
Na sredinu plakata ili bijelog papira bez linija,
formata A4 unosi se centralna tema kao kljuna rije.
Centralna tema se moe naslikat i kao crte.
Prvo razmislite ta vam pada na pamet na tu temu.
Potom iscrtajte glavne grane koje se nadovezuju na
centralnu temu, na poetku deblje, prema krajevima
tanje.
Svaka od glavnih grana ima sopstvenu boju.
Na tm glavnim granama ispisuju se pojmovi koji imaju
vezu sa centralnim pojmom. Tako nastaju kljune rijei
- kategorije. Iz glavnih grana nastaju nove grane koje
su, takoer, prema krajevima sve tanje i crtaju se istom
bojom.
Napomena: Ukoliko grupa ima potekoa u izdvajanju kljunih
rijei, onda im nastavnik moe pomoi i dat prvi primjer ili, radi
lakeg razumijevanja, Obrazac za kopiranje 4.
Svaka od grupa izvlai jednu od ponuenih kartca sa
centralnim temama (4-5 razliith zanimanja).
Uenici u grupama izrauju mape uma na odabranu
centralnu temu.
Nakon izrade, svaka grupa prezentra svoju mapu uma i
radi se izloba plakata.
Pitanja za diskusiju:
- Da li ste dobili nove informacije o centralnoj temi?
- Da li ste imali problema u pronalaenju kljunih rijei?
- Da li ste na ovaj nain stekli cjelovitu sliku o centralnoj
temi?
Napomena: Zavisno od raspoloivog vremana u nastavi, uputa
za izradu mape uma- centralna tema, odnosno kljuna rije,
uenicima se moe dat na jednom asu. Njihov zadatak je da
prikupe to vie relevantnih informacija kako bi na narednom
asu lake i bre izradili strukturiranu mapu uma.
Osvrt na radionicu
Mapa uma kao metoda u nastavi daje mogunost uenicima
za vrlo kreatvan, istraivaki i konstruktvan rad. Prikupljanje
informacija o zanimanju/koli i strukturiranje po odreenim
kljunim segmentma olakava njihovo usvajanje, razumijevanje
i razvijanje sposobnost prepoznavanja vanih informacija.
Trajanje: 45/90 minuta
Socijalna forma: Rad u grupama
Moderacijski
materijal:
Obrazac za kopiranje 4, fipchart, fomasteri
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
36
3.10 R10: Ja u budunost
Ciljevi:
Uenici prepoznaju znaaj planiranja budunost. Sposobni
su sagledat posljedice vlastth oekivanja. Razumiju vanost
potrebe za planiranjem i postupnom realizacijom planova
vezanih za budue zanimanje.
Metoda:
Prikupljanje kljunih rijei
Izrada plakata
Sekvence:
Nastavnik uenicima daje upitnik Moj ivot za 15
godina (Obrazac za kopiranje 5).
Uenici odgovoraju na pitanja, a nakon toga svako
formulie svoj ivotni moto koji je u skladu sa
njihovim oekivanjima.
Na osnovu dath odgovora, uenici osmiljavaju kola u
kojem e bit predstavljen njihov ivot za 15 godina.
Svaki uenik prezentra svoj kola.
Pitanja za diskusiju:
- Da li esto razmiljate o svojoj budunost?
- Da li na svoju budunost gledate optmistno ili sa
strahom?
- Da li je mogue da ova slika za 15 godina postane
stvarnost?
- Da li vidite neke prepreke na tom putu?
Napomena: Zavisno od raspoloivog vremana u nastavi,
radionica se moe realizirat kroz dva asa.
Osvrt na radionicu
Svaki pojedinac treba bit svjestan onoga to oekuje od ivota
i razlike izmeu realnih i neralnih predstava. Nije dovoljno
formulisat oekivanja, treba prepoznat posljedice th
oekivanja na izbor kolovanja/zanimanja, te rad kao kartu za
budunost.
Trajanje: 45/90 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
Upitnik Moj ivot za 15 godina (Obrazac za kopiranje 5).
Papiri, fomasteri, novine-asopisi, plakat, makaze, ljepilo
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
38
Set upitnika Procjena linosti Obrazac za kopiranje 1/radionica R3
TRENUTNO STANJE U MOM ODLUIVANJU O ZANIMANJU
Razmisli dokle si doao/la u procesu odluivanja! Ako ve ima eljeno zanimanje,
jednostavno ga tano provjeri! Ako nema, vidi dokle si doao/la u svojoj odluci!
Uz svaku reenicu oznai samo jedan od tri ponuena odgovora zavisno od toga
koliko se navedena
tvrdnja odnosi na tebe. Oznai odgovor, odnosno upii X u kolonu u kojoj se
nalazi tvoj odgovor.
Imaj na umu da ovdje ne postoje tani i netani odgovori J
Skala za procjenu:
1 uope se ne slaem
2 - donekle se slaem
3 u potpunosti se slaem
Skala za procjenu
1
Uope se
ne slaem
2
Donekle
se slaem
3
U potpunosti
se slaem
Radne navike se razvijaju kad se
zaposli.
Ve imam konkretno eljeno
zanimanje.
Jo uvijek nemam konkretno
eljeno zanimanje, ali imam vie
ideja o tome ta bih mogao/la da
radim.
Moj uspjeh u koli moe imati
uticaja na moj uspjeh u ivotu.
Postoji samo jedan ispravan nain
da se donese odluka o buduem
zanimanju.
Donoenje odluke o izboru
zanimanja ne ovisi o predmetima
koje uim u osnovnoj koli.
Hobi i slobodne aktivnosti su
povezani sa izborom zanimanja.
Moje line osobine nemaju veze
sa izborom zanimanja.
Moja porodica utie na izbor mog
eljenog zanimanja.
Svi uimo na isti nain pa, ako
imam problem da neto nauim,
to znai da se ne trudim dovoljno.
ta god odaberem za svoje
zanimanje, to u raditi itav ivot.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
39
ZA TA SAM ZAINTERESOVAN/A
Interesi podrazumijevaju trajnije zanimanje pojedinca za odreene aktivnosti.
Ljudi imaju razliite interese zanimanja za tehniku, prirodne i drutvene nauke,
knjievnost, likovnu umjetnost, muziku, sport, ekonomiju, poslovne aktivnosti.
U tablici su navedena neka od interesovanja. Razmisli i odgovori koliko se
pomenuta interesovanja odnose na tebe, a potom pronai vezu sa zanimanjem
koje te interesuje. Oznai odgovor, odnosno upii X u kolonu u kojoj se nalazi
tvoj odgovor.
Molimo te da bude iskren/a jer ovdje nema ispravnih ili pogrenih odgovora J
Skala za procjenu:
1 uope me ne zanima
2 - donekle me zanima
3 jako me zanima
1
Uope me
ne zanima
2
Donekle
me zanima
3
Jako me
zanima
da budem meu ljudima
da se bavim djecom
da pomaem bolesnim i starim
ljudima
da se angaujem oko drugih
da se bavim sam sobom
rad sa ivotinjama
da boravim u prirodi
da budem u pokretu
moda
da se fziki napreem
tehnika
muzika, da sviram neki
instrument
hemija
jezici
daleke zemlje
kuhanje
da sam sebi raspodjeljujem
posao
organizacija
elektronika
slikanje, crtanje, dizajniranje
rad u bati, uzgoj biljaka
da se bavim miljenjima drugih
ljudi
pravo
sve u zdravstvu
da neto planiram , konstruiem
reklame
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
40
MOJE PREDSTAVE O ZANIMANJU
Razmisli i zaokrui one stavke koje se najvie odnose na tebe, a potom pronai
vezu sa zanimanjem koje te interesuje.
elim da radim sa ljudima.
Zamiljam posao koji ima veze sa savjetovanjem i usluivanjem.
elim da se naem ljudima, da im pomaem, da se staram o njima i njegujem
ih.
elim da radim sa djecom.
elim da radim u kancelariji.
elim da radim sa ivotinjama, da ih njegujem.
elim da radim sa biljkama.
elim da radim u prirodi / sa prirodom.
elim da se bavim nekim zanatom.
elim da zanatski obraujem i preraujem materijale.
Volio bih da radim sa metalom.
Volio bih da radim sa drvetom.
Volio bih da radim sa tekstilom.
Volio bih da radim sa plastikom.
Volio bih da radim sa glinom, staklom ili keramikom.
elim da radim sa grubim alatom (eki, testera ...).
Vie bih volio da radim sa preciznim alatom (kao optiar, zlatar).
elio bih da radim sa/na mainama.
elim da sklapam, montiram ili instaliram dijelove.
elim i sam neto da koncipiram, isplaniram.
elim da radim na kompjuteru.
elim da radim na mainama kojima se kompjuterski upravlja.
Zanima me obrada podataka.
Zanima me hemija, volio bih da istraujem i ispitujem.
Volio bih da radim na graevini.
elim da dizajniram, da budem kreativan, da budem u stanju da
implementiram svoje ideje.
elim da organizujem.

Kad pomislim na svoje eljeno zanimanje
zamiljam da...
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
41
ZNAAJ RODITELJA KOD ODLUKE O IZBORU
OBRAZOVANJA/ZANIMANJA
Razmisli koji iskazi se odnose na tebe, a koji ne!
U praznoj koloni oznai samo one reenice koje se odnose na tebe.
Moji roditelji ...
... se isuvie mijeaju u moju odluku.
...se uope ne interesuje koje obrazovanje/zanimanje elim da
izaberem.
... me podravaju u tome da donesem odluku o odgovarajuoj
oblasti rada, ali ne donose odluke umjesto mene.
... pokuavaju da me ubijede da se odluim za neto to me
uope ne zanima.
... preputaju meni konanu odluku o izboru obrazovanja/
zanimanja.
... mi daju dobre savjete kako da izaberem odgovarajue
obrazovanje/ zanimanje zbog ega sam sretan/a.
... bi trebali da gledaju svoja posla,a ne da mi stalno daju
savjete.
Kako bi se roditelji trebali ponaati kada je u pitanju izbor zanimanja njihove
djece?
ta ti konkretno eli od svojih roditelja kad je u pitanju izbor obrazovanja/
zanimanja?
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
42
MOJE PONAANJE
Svako zanimanje zahtijeva svoj sklop osobina linosti koji se moe razlikovati
od osobina koje su potrebne u nekom drugom zanimanju. Stoga je za pravilan
izbor zanimanja vrlo vano suoiti se i pravilno procijeniti svoje sposobnosti
i stav prema radu.
Pokuaj procijeniti kako se ponaa u odreenim situacijama: kod kue, u
koli, u slobodno vrijeme, sa prijateljima.
Prvu procjenu neka napravi tvoj kolega/ica iz razreda i odgovore upie u kolonu
Ti me procjenjuje. Nakon toga, sam napravi procjenu svoga ponaanja/
sposobnosti. Odgovore upii u kolonu Ja se procjenjujem.Odgovor, odnosno
odgovarajue slovo koje se nalazi ispred tvrdnji iz skale za procjenu (A B ili
C) upii u kolonu za odgovore.
Skala za procjenu:
A: malo prisutna
B: srednje izraena
C: prisutna u dovoljnoj mjeri
Ponaanja
Izdrljivost (Mogu da rjeavam jedan zadatak sve dok ne
postignem eljeni rezultat.)
Smisao za red (uredno radno mjesto, bez zaboravljanja)
Preciznost (paljivo raditi, biti taan)
Pouzdanost (biti taan, svijest o obavezama, odrati
obeanje)
Spremnost da pomognem
Nastup (siguran, samouvjeren nastup, dobre forme
ophoenja)
Sposobnost timskog rada (Volim da saraujem sa
drugima.)
Sposobnost uspostavljanja kontakta
Samopouzdanje (Znam ta umijem i elim.)

Ja se
procjenjujem
Ti me
procjenjuje
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
43
USTANOVI SVOJE TALENTE I SPOSOBNOSTI!
U svakom zanimanju potrebni su odreeni talenti i sposobnosti. to je vei sklad
izmeu naih sklonosti i potreba odreenog zanimanja, vea je i vjerovatnoa
linog uspjeha i radnog zadovoljstva u eljenom zanimanju.
Razmisli i procijeni svoje talente i sposobnosti. Prvu procjenu neka napravi tvoj
kolega/ica iz razreda. Rezultate procjene (broj 1, 2 ili 3) upii u kolonu Ti
me procjenjuje.Nakon toga, sam napravi procjenu svojih talenata/sposobnosti
i odgovore upii u kolonu Ja se procjenjujem.
Kritki procijeni svoju: 1 2 3
spretnost:
kod pravljenja manjih
predmeta, kod
popravljanja predmeta
...
nespretan osrednji spretan
graa tjela, zdravlje:
na sportu sam,
pjeaim ...
brzo se umaram
uglavnom
otporan ilav, izdrljiv
koncentraciju:
kod stvari koje me
malo zanimaju, ja sam
...
rastrojen,
bez panje
prilino paljiv
veoma
koncentrisan
pamenje (rijei,
brojke):
pamtm nauene
tekstove, rijei i brojke
...
skoro i da ne
pamtm relatvno dugo odlino
matu:
kod pisanja sastava,
izrade crtea i
rjeavanja praktnih
problema imam ...
nikakve ili malo
ideja
ponekad dobre
ideje
uglavnom
dobre ideje
jeziki talenat:
tekstove, rijei,
reenice ...uim i
shvatam u nastavi
jezika
sa dosta muke dobro
veoma brzo i
odlino
matematki talenat:
raunske zadatke,
zadatke iz matematke
i fzike i sve to ima
veze sa brojkama
rjeavam...
sa mukom i
neprecizno esto prilino lako
veoma brzo i
sigurno
Ja se
procjenjujem
Ti me
procjenjuje
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
44
crtanje i dizajniranje:
za slobodno crtanje i
dizajniranje...
sam manje
nadaren osrednje
uglavnom
veoma nad.
geometrijsko crtanje:
kod geometrijskog
crtanja radim ...
neuredno osrednje
veoma
precizno i
uredno
talenat za tehnike
probleme:
kontekst i
funkcionisanje aparata
i tehnikih ureaja,
koritenje alata
shvatam ...
samo uz puno
muke
osrednje
veoma brzo i
precizno
smisao za forme:
kod crtanja,
oblikovanja, pravljenja
manjih predmeta i kod
runih radova stvari mi
uspjevaju ....
rijetko upotrebljive su dobro i lijepo
sposobnost prostornih
predstava:
mogu da zamislim kako
planovi, skice i crtei u
stvarnost izgledaju ...
uglavnom teko osrednje
lako i bez
problema
podjela, planiranje:
kod slobodnih
aktvnost, zadataka i
ostalih radova svoje
vrijeme umijem da
podijelim ...
teko prilino dobro
smisleno i
odlino
pojmovno
razmiljanje:
teoretska pitanja i
logike kontekste
razumijem ...
prilino
muno zadovoljavajue veoma lako
senzorne sposobnost:
vid, sluh, dodir
ne ba dobre zadovoljavajue veoma dobre
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
45
NASTAVNI PREDMETI U OSNOVNOJ KOLI
Razmisli na koji nain si uio/la pojedine predmete.
Svoja iskustva ocijeni od 1 do 4. Broj koji odgovara tvojoj procjeni upii kod svake
tvrdnje u kvadrati ispod kolone Moja procjena. Nakon toga, osoba koja te
dobro poznaje, takoer, treba dati svoje miljenje o tome i svoj odgovor,odnosno
odgovarajui broj upisati u kolonu Procjena druge osobe
Skala za procjenu: 1 tee uim; 2 uim osrednje; 3 uim lako;
4 jako me zanima.
NASTAVNI PREDMET
MOJA
PROCJENA
PROCJENA
DRUGE
OSOBE
Maternji jezik i knjievnost
Matematika
Engleski i/ili _________jezik
Biologija
Fizika
Hemija
Geografja
Historija
Muzika kultura
Tjelesni i zdravstveni odgoj
Likovna kultura
Tehniki odgoj
Informatika
Kultura ivljenja
Vjeronauka/ historija religija
Gra. obraz./demokratija i ljudska prava


Na osnovu moje i procjene meni bitne osobe, kolski predmeti u kojima pokazujem
najbolje rezultate su: ___________________________________________________
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
46
MOJA INTERESOVANJA I SKLONOSTI U SLOBODNO VRIJEME
Izraz interesovanje zanimanje podsjea na to da bi se ovjek trebao baviti
upravo onim to ga zanima.
Ovaj radni list podijeljen je na dvije polovine: strana A i strana B. Polovina A
pomoi e ti da ustanovi
ta sve voli da radi u slobodno vrijeme. Polovina B ti pomae da sazna ta e
pritom doivjeti, osjetiti.
I jedno i drugo za tvoju odluku o strunoj oblasti ili o zanimanju moe da bude
od velikog znaaja.
A ta volim da radim u slobodno vreme?
B ta pritom doivljavam?
Zato volim to da radim?
Podvuci svoje aktivnosti u slobodno vrijeme, kao i one
stvari i strune oblasti kojima se rado bavi.
Moda ima jo oblasti interesovanja. Dopii ih!
Pitaj se zato ti svi poslovi podvueni u koloni A
predstavljaju zadovoljstvo. Podvuci odgovaraue
podsticaje. Ukoliko eli obrazloi svoje naklonosti.
1. Runo pravljenje manjih predmeta
ta: pokloni, tehnike sprave (avioni, brodovi, radio,
elektrini ureaji) nakit, dijelovi nametaja, komadi
odjee
__________________________________
ime: od drveta, metala, papira, kartona, lima, slame,
tekstila, vune, hemikalija, ljepila, gline, boja, alata,
aparata, maina
__________________________________
Jer volim ...
da radim rukama, da popravljam, proizvodim, sklapam
neto, ostvarujem svoje ideje, lijepo oblikujem, neto
ukraavam, uljepavam, radim precizno i tano, druge
obradujem, pravim pokuse, istraujem, uim novo, sam
sam u sobi, u radionici sam
___________________________________
___________________________________
___________________________________
2. Pomaganje u domainstvu
paziti na djecu, kuhati, postavljati sto, spremati, istiti,
prati sudove, brisati ih, iti, peglati, njegovati i starati se,
rukovati ureajima i aparatima, upravljati novcem
__________________________________
Jer volim ...
da kupujem, obavljam poslove, da idem u prodavnice, da
budem meu ljudima, da se vozam, pomaem, njegujem,
drugima priinjavam zadovoljstvo,ukraavam, ureujem,
spremam, organiziram, dijelim, kod kue sam
__________________________________
3. Dranje ivotinja i rad sa biljkama
pse, make, kunie, morske svinje, hrka, morske ribe,
ptice, mieve, kornjae ili __________________
________________drati
ili volim da se bavim biljkama u
saksijama, bunjem, povrem ili
______________________________
Jer volim ...
da radim sa ivotinjama, njegujem ih, staram se o njima
perem ih, istim, uzgajam, posmatram, istraujem njihov
nain ivota, jer sam sam, napolju sam, radim sa ivim
biima, uim novo, fziki radim
__________________________________
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
47
4. Sakupljanje
potanskih marki, razglednica, omota ploa, fotografja,
mapa, umjetnike reprodukcije, knjige, crtee, kovanice,
plakete, minerale, okamenjene biljke i ivotinje, leptire
__________________________________
Jer volim ...
da poredim, procjenjujem, istraujem, pokazujem,
ukraavam, dekoriem, posjedujem vrijedne stvari,
prodajem, mijenjam, prepariram, sam radim, uim novo,
vidim lijepe boje i oblike
___________________________________
__________
5. Sport
plivanje, ronjenje, surfanje, jedrenje, pjeaenje, vonja
bicikla, laka atletika, trke orijentacije, kampovanje,
jahanje, planinarenje, letenje, umjetnika gimnastika,
tenis, stoni tenis, golf, mini-golf, skijanje, klizanje, voenje
skutera, boks, streljatvo, dudo, fudbal, rukomet
__________________________________
Jer volim ...
da budem napolju, doivim prirodu, budem u pokretu,
doivim novo, putujem, fziki radim, rizikujem,
preuzimam odgovornost, doivljavam avanturu,
ispitujem svoju hrabrost, da budem sam, da se takmiim,
pobjeujem, vodim, organiziram, njegujem prijateljstvo,
volim da budem sa drugima
__________________________________
A ta volim da radim u slobodno vrijeme? B ta pritom doivljavam?
Zato volim to da radim?
6. Da itam i budem informisan
ta: novine, asopise, knjige
__________________________________
sluam radio, gledam televiziju, video
ta me posebno zanima?
politika, rat, nesree, automobili, eljeznica, saobraaj,
ekonomija, prestupi, senzacionalni dogaaji, putovanja,
avanture, ljubavne prie, geografja, historija, sport,
medicina, prirodne nauke, tehnika, umjetnost, muzika,
religija, moda, zabava, reklama
___________________________________
Pisanje: pisama, pjesama, pria
_______________________________
Jer volim...
da razmiljam, uim novo, irim znanja, budem
informisan, da se zabavim, da imam predstavu o tome ta
se dogaa, da imam intelektualnu okupaciju, da budem
sam, da imam promjene
__________________________________
__________________________________
_________________________________
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
48
7. Oblikovanje
ta: crtanje, slikanje, modeliranje, fotografsanje,
snimanje, smiljanje pria, sviranje, pjevanje, pozorine
igre, ples
__________________________________
ime: rad sa bojama, papirom, glinom, olovkom,
aparatima, notama
__________________________________
Jer volim...
da prikazujem neto, osmiljam, oblikujem, formiram,
kreiram, neto tano imitiram, prikazujem ideje ili
osjeanja, ostvarujem ideje, budem u pokretu, budem
sam, neto saoptavam.
__________________________________
__________________________________
__________________________________
__________________________________
8. Grupe mladih, udruenja, omladinski centri
Koje?
________________________________
Pritom obavljam sljedee poslove ili funkcije:
_________________________________
staranje o djeci
Jer volim...
da se zabaljam, da se usavravam, da upoznajem
nove drugare, da budem sa drugima, da diskutujem,
organiziram, pomaem drugima, vodim, predvodim
__________________________________
___________________________________
__________
9. Igre kod kue
karte, kockice, kompjuter
__________________________________
__________________________________
__________________________________
Jer volim...
da se zabavim, da budem sa drugima, da pobjeujem
__________________________________
__________________________________
__________________________________
10. Ostali poslovi
npr. raznoenje novina, kurirski poslovi ili
__________________________________
__________________________________
__________________________________
Jer volim...
da zaradim novac, da budem u pokretu, da se upoznam sa
strunim poslovima
__________________________________
__________________________________
__________________________________
Razmisli koji od poslova koje si podvukao jednog dana eli da obavlja i u okviru
svog zanimanja!
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
49
Obrazac za kopiranje 2/radionica R7
PRAENJE PUTA SPOSOBNOSTI
1. SLUH
Molim vas da ukljuite kasetofon! Koji su to zvukovi? Zapiite ih!
1 ..... ...................................
2......................................
3........................................
4........................................
5........................................
Uporedite sa kontrolnim listom!

Da li vam padaju na pamet dva zanimanja u
kojima je sluh veoma vaan?
Razgovarajte sa svojim parom o tome!
2. ULO MIRISA
1 ..... ...................................
2......................................
3........................................
4........................................
5........................................
Da li imate dobar nos?
Sada ete imati priliku da i sami to utvrdite!
Zapiite nazive mirisa!
Lista za izbor
jela Listovi karanfla mandarina Limun
naranda rua ljubiica menta
Uporedite sa kontrolnim listom!
3. ULO OKUSA
Testirajte svoje ulo okusa!
Probajte po kockicu okolade i zapiite vrstu!
Prijatno!

1........................... 2........................... 3................................. 4.................................
Lista za izbor:
mlijena okolada pralina sa rumom crna okolada
okolada sa
ljenjacima
nugat
okolada sa
jagodama
moka
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
50
4. ULO DODIRA
Uzmite neprovidnu vreicu i zatvorite oi!
U vreici se nalazi deset predmeta koje treba da odgonetnete dodirom.
Kada prepoznate neki predmet, stavite ga iza sebe i zapiite ga na cedulju.
Molim vas, uradite to sa svih deset predmeta!
Na kraju prekontroliite.
Da li vam padaju na pamet dva zanimanja u kojima je ulo dodira veoma vano?
Razgovarajte sa svojim parom o tome!
5. SPRETNOST AKE I PRSTIJU
Sigurno znate neke uenike iz odjeljenja za koje moete rei da spretno obavljaju
poslove rukama i prstima. Kod odreenih zanimanja ova spretnost se posebno
zahtijeva. Urar mora da izvodi precizne pokrete prstima da bi popravio runi sat.
Kod malih ureaja precizni mehaniar mora da pokae izuzetnu spretnost prstiju,
kako bi zamijenio malene rezervne dijelove. Ova i druga zanimanja zahtijevaju
sposobnost izvoenja malih i preciznih pokreta rukom ili prstima. Takve pokrete
prstima ili akom sad moete da izvedete kako biste i sami ispitali spretnost svojih
aka i prstiju.
5a: Ria-grah: prospite sadraj plastine ae od jogurta na sto!
Imate minut i po vremena da razdvojite riu od graha!
5b: Molim vas, uzmite list sa krugom!

Zadatak: Pokuajte da idete pokazanim putem pomou naotrene obine olovke.
Pazite da ne dirate granine linije. Treba da radite to bre, ali ipak precizno.

Pravila: Ne trebate pritiskivati olovkom papir. Strelice vam pokazuju pravac.
Dakle,
povucite krugove jednom u lijevu i jednom u desnu stranu. Ako
olovkom na poetku ne pritisnete papir isuvie vrsto, do cilja e
ostati donekle otra (umjesto obine, moe koristiti i hemijsku
olovku).
6. SNAGA
Pokuajte trideset sekundi drati loptu medicinku sa ispruenim rukama, a da
vam
pri tome lea ostanu uspravno oslonjena na zid. Koljena moraju biti ispruena.
Ako ste uspjeli ESTITAMO!
Ispiite deset zanimanja kod kojih je zika izdrljivost vana!
..................................................................................................................................................
..................................................................................................................................................
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
51
7. SPOSOBNOST PAMENJA NACRTATI LINIJE NA OSNOVU ZAPAMENOG
7a: Osoba koja radi sa vama u paru pokazat e vam u trajanju od 30 sekundi neku
guru. Pokuajte je zapamtiti i nakon 30 sekundi nacrtati na osnovu zapamenog!
To uradite sa tri gure. Nakon toga se parovi mijenjaju. Kontrola! I, kako je bilo?
SPOSOBNOST PAMENJA CEDULJA SA BIlJEKAMA
7b: Molim vas, uzmite cedulju sa biljekama!
Imate 2 minute vremena da zapamtite ta na njoj pie.
Sada zapiite ta ste zapamtili!
Uporedite sa kontrolnom ceduljom!
8. KONCENTRACIJA - POREENJE PAROVA SLOVA I BROJKI
8a: Zamolit u vas da uzmete list Parovi slova i brojki i prekriite one
parove koji nisu identini.
Radite to bre!
Uporedite sa kontrolnim listom!
Rjeenje: identini su 1,4,7,8,10
KONCENTRACIJA - FIGURE U OGLEDALU
8b: Uzmite list Figure u ogledalu i nacrtajte gure kao u ogledalu (vidi primjer
1). Zadate take treba da poslue kao pomo. Vrijeme za rad: 5 minuta
9. TANOST / PRECIZNOST
Da li ste precizni?
Onda vam zadatak savijanja nee predstavljati problem!Uzmite list i savijte ga!
Linije sa ....... se savijaju ka spolja. Linije sa ------ se savijaju ka naprijed.
Nakon pet minuta, molim vas, prekinite!
Djelo ne mora da bude dovreno, vana je preciznost!
10. OSJEAJ ZA FORMU I PROSTOR
Uzmite list Tijelo i odredite koje tijelo spada u presjeke / horizontalne projekcije
u koloni 1.
Uporedite sa kontrolnim listom!
Rjeenje: B,D,B,D,D,B
11. FIZIKO I TEHNIKO RAZUMIJEVANJE PRAVAC OKRETANJA
Uzmite list Pravac okretanja i odredite u kom se pravcu kree svaki zadnji toak.
Uporedite sa kontrolnim listom!
Rjeenje: lijevo, lijevo, lijevo, lijevo
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
52
Obrazac za kopiranje 3/radionica R7

PUT SPOSOBNOSTI
Tablica: Zahtjevi i strune oblasti
U tablici su navedeni zahtjevi - sposobnosti vani za zanimanja klasicirana u
strune oblasti (vidi Pregled Klasikacija zanimanja u 11 oblasti)
IME I PREZIME STRUNE OBLASTI
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Fiziki zahtjevi
1. ulo sluha x x x x x
2. ulo mirisa x x x x x x x x
3. ulo okusa x x x x x x
4. ulo dodira x x x x x x
5. spretnost aka i prstiju
5a. ria, grah
5b. krug
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
6. snaga x x x x
Intelektualni zahtjevi
7. sposobnost pamenja
7a. nacrtati linije
7b. cedulja sa biljekama
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
8. koncentracija / mo
opaanja
8a. poreenje parova
slova, brojeva
8b. fgure u ogledalu
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
9. tanost / preciznost x x x x x x x x x
10. osjeaj za formu i prostor x x x x x x x
11. fziko i tehniko
razumijevanje
x x x x x x x x
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
53
PREGLED KLASIFIKACIJA ZANIMANJA U 11 OBLASTI
OBLAST 1 obrada materijala
pekar
proizvoa betonskih elemenata
bravar
poslastiar
etkar
brusa dijamanata
brusa plemenitih metala
emajler
pukar
kolar
precizni optiar
mesar
izraiva kalupa
liva
staklar
brusa stakla
izraiva predmeta od kartona
kuhar
liva bakra
izraiva kone galanterije
metalobrusa
stolar
proizvoa ortopedskih cipela
sedlar i remenar
postolar
izraiva alata
kova
izraiva duvakih instrumenata
OBLAST 2 sklapanje montiranje
monter postrojenja
graevinski bravar
postavlja podloga
pogonski elektriar
pogonski bravar
izraiva limeno-duvakih
instrumenata
graditelj amaca
graditelj bunara
mehaniar kancelarijskih maina
izraiva hirukih instrumenata
krovopokriva
elektroinstalater
elektromehaniar za niske napone
elektromehaniar za visoke napone
precizni mehaniar
instalater za vodovod i gas
izraiva rukavica
proizvoa harmonika
graditelj harmonijuma i muzikih
instrumenata
izraiva drvenih muzikih
instrumenata
izraiva koija
graditelj klavira
autoelektriar
automehaniar
mehaniar rashladnih ureaja
mehaniar poljoprivrednih maina
graditelj lakih aviona
mainski bravar
zidar
mehaniar
mjerni i regulacioni mehaniar
optiar
izraiva orgulja
ortopedski mehaniar
izraiva predmeta od porcelana
oslikava porcelana
tehniar tukature
tapetar
zubotehniar
pozlaiva
postavlja podnih obloga
mehaniar za radio i TV
monter cijevi
brodograditelj
bravar
izraiva skija
vodoinstalater
monter visokog napona
graditelj gudakih instrumenata
tekstilni mehaniar
stolar
urar
univerzalni zavariva
izraiva vaga
mehaniar oruja
monter izolacije
monter centralnog grijanja
aviomehaniar
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
54
OBLAST 3 oblikovanje i modeliranje
cvjear
knjigovezac
kroja enske odjee
obraiva drveta
fotograf
frizer i izraiva perika
graver na staklu
oslikava stakla
kova zlata i srebra i draguljar
graver
izraiva kaia
kroja muke odjee
klesar
eirdija
keramiar
oslikava keramike
poslastiar
pleta korpi i pletenog namjetaja
lakirer
krznar
voskar
kroja koe
moler
modista
tapetar
OBLAST 4 rukovanje mainama i nadzor nad mainama i postrojenjima
rudarski bravar
profesionalni voza
pivar
hemijski tehniar
destilater
tampar
tokar
mlinar itarica
metalo- bravar
obraiva plastike
proizvoa mlijeka i mlijenih proizvoda
konzerver voa i povra
tesar
liva slova
tampar u sito-tampi
proizvoa trikanih proizvoda
oplemenjiva tekstila
mehaniar sredstava za pakovanje
vulkanizer
alatni mainski tehniar
proizvoa trikotae
OBLAST 5 izgradnja i uzgoj
batovan za groblja i ukrasne vrtove
pejzani batovan
OBLAST 6 ispitivanje i mjerenje
hemijski laborant
fotolaborant
laborant za fziku
ispitiva materijala
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
55
OBLAST 7 crtanje i reprodukcija
graevinsko-tehniki crta
crta uzorka za tampanje na tekstilu
tehniar tamparske forme
crta fotogravure
preparator
tehniar reprodukcije
izraiva natpisa
tehniki crta
crta tekstilnih modela
izraiva kalupa za duboku tampu
OBLAST 8 posluivanje i savjetovanje
trgovac u knjiari
farmaceutski tehniar
trgovac u maloprodaji
trgovac u fotografskoj radnji
trgovac muzikim instrumentima
agent u turistikoj agenciji
trgovac orujem i municijom
OBLAST 9 ekonomija i administracija
poslovni administrator administrator u veletrgovini
administrator u hotelijerstvu i
ugostiteljstvu
OBLAST 10 obezbjeenje i red
dimnjaar deratizer
pediter
OBLAST 11 njega i staranje
Pediker
maser
kozmetiar
Napomena: Navedena klasikacija nije u skladu sa klasikacijom zanimanja
u BiH.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
56
List sa krugom
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
57
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
58
Obrazac za kopiranje 4/radionica R 8
POZITIVNE I NEGATIVNE OSOBINE :
spreman da pomogne, samouvjeren, skroman, pouzdan, duhovit, ambiciozan,
usmjeren ka cilju, izdrljiv, veseo, sposoban za timski rad, nesebian, saosjeajan,
brian, savjestan, dobroudan, strpljiv, samostalan, pun razumijevanja, uvjerljiv,
paljiv, oprezan, voli red, disciplinovan, zabavan, stidljiv, suzdran, otvoren za
novine, predusretljiv, spreman na rizik, jake volje, voljan, precizan, oaravajui,
inovativan, aljiv, spontan, temperamentan, empatian, korektan, pun povjerenja,
pouzdan, lako uspostavlja kontakte, voli da uspostavlja kontakte, dovitljiv, siguran,
kreativan, spreman na kompromise, nemiran, usmjeren ka cilju, senzibilan,
svestran, uravnoteen, introvertan, sposoban da ui, drutven, vrijedan, zna da
se oduevi, originalan, diplomata, voli ivot, odluan, egocentrian, eksibilan,
objektivan, sposoban da se prilagoava, nesiguran, neodluan, nestrpljiv, dosadan,
zlopamtilo, dominantan, osjetljiv, komplikovan, agresivan, pohlepan, uplaen,
ima potrebu za isticanjem, optimistian
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
59
Obrazac za kopiranje 5/radionica R 9
Uslov: matura, prijemni ispit
za fakultet ili diplomirana
medicinska sestra
3 godine VSS (kvalifkacija
Bachelor), potom mogunost
za master
bolnica
ambulantne kune
us.ge us. njege i njege
njega starih lica
rehabilitacija
ljekarske ordinacije
samostalno
ambulante
ergo-terapija
logoped
maser
nastavnik fzikog
manuelna terapija (tehnike
kao npr. mobilizacija
zglobova)
terapija kretanja
motivisanje pacijenata,
podsticaj na sopstvenu
aktivnost i izdrljivost
koncepcija odnosnog plana
tretmana na osnovu ljekarskog
naloga
izrada planova vebi
upuivanje pacijenata u
samostalno sprovoenje
aktivne terapije, korekcija
pogrenih poloaja i pogreno
uvjebanih pokreta, uputstva
za bliske osobe
elektroterapija
elja za kontaktima
sposobnost komunikacije
psihika izdrljivost
saoseajnost
urednost
pouzdanost
spremnost da pomogne
strpljenje
preciznost
brzina reakcije
teoretsko znanje
sposobnost uenja
dobra memorija
interesovanje za pitanja iz
medicine i prir.nauka
radno mjesto
zahtjevi
karakterno
fziki
intelektualno
FIZIOTERAPEUTKINJA
poslovi
kolovanje srodna zanimanja
ustrajnost
izdrljivost
ulo dodira
spretnost prstiju
snaga
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
60
Obrazac za kopiranje 6/radionica R 10
MOJ IVOT ZA 15 GODINA
Pomou sljedeih kljunih rijei formulii tekst :

Kako izgledam: ...................
..................................................................................................................................................
Gdje ivim: ..............
..................................................................................................................................................
Moja porodica: ...........
..................................................................................................................................................
Moj stan: ..............
..................................................................................................................................................
Moje radno mesto:.....................
..................................................................................................................................................
Svakog dana radim od do ................................................
Kako osmiljavam svoje radno vrijeme: .................
..................................................................................................................................................
Vikendom: .............................................................................................................................
..................................................................................................................................................
U slobodno vrijeme:..................
..................................................................................................................................................
Moje usavravanje: ............
..................................................................................................................................................
Moji planovi za budunost:.........
..................................................................................................................................................
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
61
4.DRUGA I TREA FAZA/modul:
INFORMACIJE O ZANIMANJIMA I PUTEVI OBRAZOVANJA
SADRAJI:
Kljune kompetencije savremenog svijeta rada i obrazovanja
Naini prikupljanja informacija o svijetu rada i obrazovanja
Klasikacija zanimanja, vrste i porodice zanimanja
Klasikacija srednjeg obrazovanja u BiH
Netradicionalna zanimanja
TRAJANJE:
15 asova (7 asova u predzadnjem i 8 asova u zavrnom razredu osnovne
kole)
TEME i CILJEVI MODULA:
Uenici:
vre reeksiju sopstvenog procesa izbora obrazovanja /zanimanja;
suoavaju se sa razliitim pojmovima iz svijeta rada i zanimanja;
spoznaju kljune kompetencije savremenog svijeta rada i obrazovanja;
spoznaju razliite naine prikupljanja informacija o svijetu rada
i obrazovanja;
razumiju vanosti selekcije prikupljenih informacija;
znaju opisati razliite karakteristike odreenog zanimanja;
razumiju znaaj veze izmeu sposobnosti i drugih informacija o sebi sa
zahtjevima zanimanja i obrazovanja;
proiruju znanja o putevima srednjeg obrazovanja;
prave pregled zanimanja, skupina zanimanja i strunih kvalikacija;
znaju navesti zahtjeve razliitih zanimanja;
identiciraju i razbijaju stereotipe i predrasude o tipino mukim i tipino
enskim zanimanja;
znaju zastupati svoje stavove i uvjerenja;
razvijaju vjetine komuniciranja i zastupanja vlastitih stavova.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
62
PREGLED RADIONICA U MODULIMA
INFORMACIJE O ZANIMANJIMA I PUTEVI OBRAZOVANJA
R1 : Cilj obrazovanja / zanimanja
R2 : Svijet se mijenja
R3 : S tim povezujem
R4 : Umjetnost istraivanja predzadnji razred osnovne kole
R5 : Vane informacije
R6 : Klasikuj zanimanja
R7 : Zanimanja i putevi obrazovanja
R8 : Budue zanimanje = moj izbor
R9 : Osnovna klasikacija zanimanja u BiH
R10 : Set upitnika Strune oblasti
R11 : Debata: zavrni razred osnovne kole
Ona direktorica / On direktor
Novac je najvaniji za izbor zanimanja / Novac nije najvaniji za izbor zanimanja
R12 : Set upitnika Netradicionalna zanimanja
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
63
RADIONICE za uenike VII razreda/ VIII razreda devetogodinje kole
4.1 R1: Cilj obrazovanja/zanimanja
Ciljevi:
Uenici vre refeksiju sopstvenog procesa izbora obrazovanja
/zanimanja.
Uporeuju svoju poziciju sa pozicijom kolega iz razreda.
Prepoznaju na kojim temama trebaju dodatno radit.
Metode: Rad u grupi
Sekvence:
Nastavnik uenicima kae da stanu u slobodan dio
uionice te zajedniki odlue gdje e bit centar
prema kome e se kretat. Potom im daje sljedeu
uputu:
itat u vam reenice-impulse vezane za stavove
prema izboru daljnjeg obrazovanja / zanimanja i
profesionalnoj orijentaciji openito. to se data
izjava vie odnosi na svakog od vas, to ete blie
prilazit centru. Ukoliko elite, moete dat i dodatna
pojanjenja.
Pitanja za diskusiju:
- Da li ste zadovoljni svojim trenutnim nivoom
znanja?
- Da li vam je jasno na kojim temama treba vie da
radite?
Osvrt na radionicu: Nastavnik spoznaje trenutni stepen
informisanost uenika o temama koje e se obraivat u II i III
fazi.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
Obrazac za kopiranje 1
kartce
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
64
4.2 R2: Svijet se mijenja
Ciljevi:
Nastavnik ste uvid u to koliko uenici poznaju teme koje e se
obraivat kroz II i III fazu profesionalne prijentacije.
Uenici se upoznaju sa kljunim kompetencijama savremenog
svijeta rada i obrazovanja. Uenici upoznaju razliite naine
prikupljanja informacija o svijetu rada i obrazovanja, te
prepoznaju vanost selekcije th informacija.
Metode: Ekspertska metoda, Izrada plakata, Prezentacija grupe
Sekvence:
Uenike podijelit u grupe
Svaka grupa izvlai jednu od kartca sa temama:
a) Najvanije sposobnost u savremenom svijetu rada i
obrazovanja
b) Naini prikupljanja informacija o svijetu rada i
obrazovanja; znaaj izdvajanja kljunih informacija
(dvije grupe mogu radit na izradi iste radionice).
Nastavnik potom daje sljedeu uputu za rad:
Zadatak svake grupe je da, na osnovu informacija i
iskustava koje do sada imate, razmislite i unutar svoje
grupe razgovarate o zadatoj temi. Najznaajnije injenice
zabiljeite na plakatma. Potom odaberite jednog
predstavnika-eksperta u vaoj grupi. Vrijeme predvieno
za rad iznosi 25 minuta.
Na drugom asu odabrani ekspert iz svake grupe
oti e u preostale grupe i kratko prezentrat glavnu
temu i rezultate rada svoje grupe. Grupe, po potrebi,
ekspertma mogu postavljat dodatna pitanja.
Nakon to ekspert posjete grupe, svi uenici u razredu
ponovo sjedaju zajedno.
Radi se prezentacija plakata.
Uenici razgovaraju o onome to su uli, uporeuju
miljenja i stavove s grupama koje su radile na istm
temama.
Na osnovu prezentranih plakata izvode se temeljni
zakljuci radionice.
Nastavniku je to prilika da stekne uvid u poznavanje
tema koje e se obraivat kroz II i III fazu modela.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
65
Sekvence:
Osvrt na radionicu
Dinamine promjene savremenog svijeta utcale su i na
nastanak novih strunih zahtjeva rada. U tom kontekstu vrlo
je vano mladima pruit mogunost da u procesu izbora
zanimanja i prikupljanja relevantnih informacije djeluju
samostalno, aktvno, istraivaki, odgovorno, oslanjajui se
na razliite izvore informacija, kako bi to ranije identfcirali i
razvijali svoje kompetencije.
Trajanje: 90 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
Flomasteri, papir, kartce, plakat, fipchart
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
66
4.3 R3: S tm povezujem
Ciljevi: Suoavanje sa razliitm pojmovima iz svijeta rada i zanimanja
Metode: Tehnika asocijacija
Sekvence:
Ukoliko je mogue, uenici u razredu formiraju krug.
Nastavnik u sredite kruga stavlja kartcu sa ispisanim
pojmom (obrazac za kopiranje 2) i daje sljedeu uputu:

Svako od vas, kome bude baena loptca, treba da kae
prvu asocijaciju na pojam istaknut na kartci. Nakon
izgovorene asocijacije, loptca se dobacuje drugim
uesnicima u krugu koji imaju ist zadatak. Tako se
nastavlja niz.
Ukoliko je u razredu veliki broj uenika, oni ostaju
sjedit na svojim mjestma, a nastavnik na tablu lijepi
kartce sa ispisanim pojmovima.
Nastavnik nove pojmove, ispisane na kartcama, daje
nakon 5 - 6 asocijacija, zavisno od veliine grupe.
Osvrt na radionicu
Uenici se kroz tehniku asocijacija upoznaju, odnosno
usvajaju neke od osnovnih pojmova svijeta rada i zanimanja
(kompetencija, komunikacija, tmski rad, pouzdanost,
pravina plata, ravnopravnost spolova i sl.).
Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi
Moderacijski materijal:
Obrazac za kopiranje 2 (kartce sa ispisanim pojmovima)
Loptca
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
67
4.4 R4: Umjetnost istraivanja
Ciljevi:
Uenici znaju opisat razliite karakteristke odreenog
zanimanja.
Mogu prepoznat vlastte osobine vane za istraivanje svijeta
rada.
Metode:
Pretraivanje, Izrada plakata , Prezentacija grupe, Izrada linog
foldera
Sekvence:
Nastavnik uenike podijeli u nekoliko grupa i daje
sljedeu uputu za rad:
Svaka grupa treba,koristei se globusom ili kartom
svijeta, pronai podruja koja su kroz historiju bila
istraivana (u skladu sa znanjem steenim kroz kolu),
te izdvojit imena nekoliko uvenih istraivaa.
Nakon toga, grupa pravi listu od najmanje 10 osobina
dobrog istraivaa. Sve osobine se zapisuju na papir
ili plakat. Plakat se na kraju izlau na zid.
Nakon toga, zadatak svakog uenika jeste da, sa list
osobina izloenih na plakatma, za sebe odabere i
zabiljei tri osobine koje su i njegove osobine linost,
a potom i dvije osobine koje ne posjeduje, a elio bi ih
imat jer bi mu mogle koristt ivotu.
Pitanja za diskusiju:
- ta bi bili vani koraci u svijetu istraivanja rada?
- ta biste eljeli istrait u svijetu rada?
- Koje informacije bi bile relevantne za daljni izbor?
- (osvrt na samospoznaju)
- S kojim izazovima se suoavate u istraivanju svoje
budue karijere?
Osvrt na radionicu
Osobine linost pojedninca, njegove tjelesne predispozicije,
glavni zahtjevi i karakteristke zanimanja vane su injenice u
procesu prikupljanja informacija i odabiru budueg zanimanja/
obrazovanja.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
Karta svijeta ili globus, fomasteri, papiri, plakat, olovke
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
68
4.5 R5: Vane informacije
Ciljevi:
Uenici razumiju informacije koje im se prezentraju ili
koje sami pronalaze, i znaju izdvojit kljune pojmove
prezentranih informacija, odnosno znaju selektrat
vane informacije.
Metode: Analiza teksta, Izrada cedulja sa kljunim rijeima
Sekvence:
Nastavnik uenike podijeli u vie grupa i daje
sljedeu uputu:
Svako od vas e dobit tekst (Obrazac za kopiranje
3/1 i 3/2) koji treba brzo pregledat i proitat.
Svako za
sebe u tekstu prepoznaje i oznaava najvanije
tvrdnje o poslovanju, odnosno najvanije
zahtjeve za
dat posao/zanimanje.

Zajedniki zadatak za svaku grupe jeste da
komparira i po potrebi napravi korekcije
izdvojenih tvrdnji o poslovanju. Nakon toga,
izdvojene tvrdnje se prema kriterijumima grupe
svrstavaju u nadreene pojmove iz teksta,
odnosno izvodi se njihova kljuna rije (Obrazac
za kopiranje 4).
Rezultat prvog dijela zadatka provjeravaju se
pomou kontrolnih listova (Obrasci za kopiranje
5/1 i 5/2), dok se rezultat drugog dijela zadatka
provjerava koritenjem Obrasca za kopiranje 6.
Pitanja za diskusiju:
- ta bi bile vane informacije o nekom
zanimanju?
- Da li je podjednako vano govorit i o
prednostma, ali i o nedostacima odreenog
zanimanja?
- ta bi bili nedostaci odreenog zanimanja?
Osvrt na radionicu
Nuan preduslov pravilne odluke o izboru zanimanja
podrazumijeva da informacije o zanimanjima, bilo da
su potpuno nove ili ve raspoloive, treba prikupljat
i obraivat strukturirano, vodei rauna o razliitm
faktorima i utcajima.

Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi
Moderacijski materijal:
Kartce sa razliitm simbolima, olovke
Obrazac za kopiranje 3/1 i 3/2
Obrazac za kopiranje 4
Obrazac za kopiranje 5/1 i 5/2
Obrazac za kopiranje 6
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
69
4.6 R:6 Klasifkuj zanimanja
Ciljevi:
Uenici su upoznat sa razliitm vrstama i porodicama
zanimanja.
Prepoznaju razliita zanimanja, poznaju njihove prave
nazive, kategorije i nadreene pojmove, pripisuju im
razliite poslove.
Metode:
Rad u grupama, Individualni rad, Izrada moderacijskih
katrica, Izrada plakata, Prezentacija
Sekvence:
Svaki uenik za sebe pravi to vie moderacijskih
kartca, tako to na svaku kartcu upisuje po jedno
zanimanje.
Potom se uenici dijele u vie grupa.
Nastavnik daje sljedeu uputu:
Unutar grupe provjerite nazive zanimanja na
kartcama. Zanimanja koja se ponavljaju vie od
jednog puta izdvajajte kao suvina. Nakon toga,
zadatak svake grupe jeste da svoja zanimanja
klasifkuje po sistemu za koji se sama odlui, bez
zadath kriterijuma. Dakle, grupiite zanimanja
prema vlasttom izboru. Kartce se sortraju,
klasifkuju prema odabranim kriterijumima i
prikazuju na plakatma. Vrijeme predvieno za
rad iznosi 20 minuta. Na kraju se radi prezentacija
plakata.
Izdvojene kategorije se mogu uporedit sa
kategorijama datm u Obrascu za kopiranje 7.
Pitanja za diskusiju:
- Koliko esto su se ponavljali nazivi odreenih
zanimanja?
- Koliko ta ponavljana, ve sama po sebi,
imaju znaaj za budui izbor zanimanja?
- Kod kojih kriterijuma je klasifkacija u grupe bila tea,
a kod kojih laka?
- Koja zanimanja nisu mogla bit jasno klasifkovana
prema odabranim kriterijumima?
- Da li bi davanje zadath kriterijuma pojaalo
predrasude prema odreenim zanimanjima?
Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi
Moderacijski materijal:
Karte, papir, olovke, fomasteri, plakat
Obrazac za kopiranje 7
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
70
4.7 R7: Zanimanja i putevi obrazovanja
Ciljevi:
Uenici su svjesni znaaja povezivanja sposobnost i drugih
informacija o sebi sa zahtjevima zanimanja i obrazovanja.
Znaju navest zahtjeve razliith zanimanja.
Metode:
Pretraivanje, prikupljanje informacija, Rad u grupama,
Izrada plakata
Sekvence:
Uenici se zamole da nasumino navedu nekoliko
zanimanja razliith stupnjeva strune spreme.
Nastavnik zanimanja zapisuje na kartce.
Uenici se potom podijele u vie grupa.
Svaka grupa izvlai jednu od tri kartce na kojima
stoje razliit stupnjevi strune spreme: VSS, SSS ili
KV.
Uenicima, ako je potrebno, pojasnit znaenje
navedenih skraenica i zahtjeva razliith stupnjeva
obrazovanja.
Nastavnik potom daje sljedeu uputu:
Ovisno o stupnju strune spreme, koju ste izvukli
na kartci, izabrat ete jedno od zanimanja ispisanih
na fipchartu. Potom ete na plakatma prikazat:
- sposobnost koje smatrate naophodnim za dato
zanimanje,
- puteve obrazovanja za to zanimanje,
- zahtjeve datog zanimanja.
Predstavnik svake grupe prezentra plakat svoje
grupe.
Pitanja za diskusiju:
- Da li ste se mogli prisjett svih vanih informacija?
- Jeste li saznali neto novo?
- Koje bi bile mogue posljedice nedovoljne koliine
informacija?
- Da li vae sposobnost, interesi i talent odgovaraju
zahtjevima nekog od prezentranih zanimanja?
Osvrt na radionicu
Vlastt potencijali, sposobnost, spremnost na postgnua
pojedinca i sl. trebaju bit usklaeni sa zahtjevima i
potrebama eljenog zanimanja o kojem prikupljamo
informacije.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi
Moderacijski materijal: Papiri, olovke, fomasteri, kartce u bojama, fipchart
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
71
RADIONICE za uenike VIII razreda/ IX razreda devetogodinje kole
4.8 R8: Budue zanimanje = moj izbor
Ciljevi:
Uenici prikupljaju vane informacije o sistemu kolovanja.
Znaju navest kljune zahtjeve faktore pojedinih kola.
Prepoznaju motve i razloge svoga izbora.
Za svoje eljeno zanimanje izrauju lini folder kolovanja.
Metode:
Pretraivanje, Prikupljanje informacija, Analiza teksta, Izrada
plakata ili Mapa uma, Prezentacija grupe, Izrada linog
foldera
Sekvence:
Uenike podijelit u vie grupa.
Nastavnik ih upoznaje sa temom za rad :
Pregled srednjeg obrazovanja u BiH (vrste i smjerovi
srednjih kola) i daje uputu:
Pokuajte se prisjett srednjih kola razliith
smjerova koje se nalaze u vaem okruenju.
Zapiite njihove nazive i pokuajte izvrit njihovu
klasifkaciju prema vrstama i smjerovima.
Uraeno prikaite na plakatma. Ukoliko poznajete
klasifkaciju srednjeg obrazovanja u BiH, takoer
je prikaite na plakatma. Na kraju se radi izloba
plakata.
Napomena: Zadatak do narednog asa je da svaki uenik
izradi mapu uma za svoju eljenu srednju kolu. To je i
nain da se prikupi to vie relevantnih informacija i da se
provjere i dopune ve izraeni plakat. Dakle, potrebno je
da defniete koje je kolsko obrazovanje za vas vano sa
stanovita kasnijeg zanimanja.
Nain izrade mape uma ve je pojanjen u fazi 1.
Na drugom asu grupe uz pomo nastavnika
dorauju plakate na kojima su prikazali klasifkaciju
srednjeg obrazovanja u BiH.
Potom se radi Godinji sajam daljnjeg kolovanja
gdje se izlau plakat s prikazima eljene srednje
kole svakog uenika kroz izraene mape uma.
Uenici sa istm interesovanjima mogu formirat
grupe, pravit zajednike panoe, razmjenjivat i
uporeivat miljenja i informacije.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
72
Sekvence:
Pitanja za diskusiju:
- Da li ste se mogli prisjett veeg broja kola i
usmjerenja?
- Na koji nain ste prikupljali informacije o
eljnim srednjim kolama?
- ta mislite zato pojedine kole imaju elitni
status?
- ta su glavni motvi, razlozi, oekivanja eljenih
srednjih kola?
Osvrt na radionicu
Uesnici su upoznat sa klasifkacijom srednjeg obrazovanja
u BiH. Sposobni su prepoznat glavne zahtjeve, oekivanja,
motve izbora eljene srednje kole.
Trajanje:
90 minuta
Socijalna forma:
Rad u grupi
Individualni rad
Moderacijski materijal:
Flomasteri, olovke, papir, fipchart, kartce, internet, mediji,
tampa
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
73
4.9 R9: Klasifkacija zanimanja u BIH
Ciljevi:
Uenici se upoznaju sa 13 porodica zanimanja prema
klasifkaciji srednjeg strunog obrazovanja u BiH.
Metode: Rad u grupama, Plenum
Sekvence:
Uenici se dijele u vie grupa.
Nastavnik ih upoznaje sa temom za rad :
Osnovna klasifkaciju zanimanja u BIH te im daje
sljedeu uputu za rad:
Prema saznanjima koja do sada imate zadatu temu prikazat
ete na plakatma. Svaka grupa radit e u razliitom uglu
prostorije i izraivat svoj plakat, s tm da za rad moe
koristt iskljuivo fomastere u jednoj boji; npr. 1. grupa
korist fomastere crvene boje, 2. grupa fomastere zelene
boje, 3. grupa fomastere plave boje.Vrijeme predvieno
za rad jeste 20-30 minuta. Plakat se izlau u onom dijelu
prostorije u kojem je grupa i radila. Nakon to izloite svoj
plakat, svaka grupa krenut e u obilazak plakata drugih
grupa, pri emu imate mogunost da pravite korekcije,
dopune ili ispravke isth, ali koristei iskljuivo boju
fomastera kojom ste radili u svojoj grupi.
Na kraju, svaka grupa pred razredom radi
prezentaciju dopunjenih plakata.
Pitanja za diskusiju:
- Koliko vam je poznata klasifkacija zanimanja u
BiH?
- Da li ste imali potekoa da se prisjette veeg
broja zanimanja?
- ta mislite zato pojedina zanimanja imaju
elitni status?
- ta bi bila vana ili relevantna informacija o
odreenom zanimanju?
Vodi kroz zanimanja
Nastavnik na nivou razreda radi pregled Vodia kroz
zanimanja za uenike zavrnih razreda osnovne kole s
posebnim osvrtom na:
- prijedlog klasifkacije zanimanja sa strunim
kompetencijama, pregled srednjeg
obrazovanja u BiH, zanimanja,
- skupina zanimanja i strunih kvalifkacija (osvrt
na R8: Budue zanimanje = moj izbor).
Prezentrane informacije se uporeuju sa izaenim
plakatma o klasifkaciji zanimanja i kola.
Trajanje: 90 minuta
Socijalna
forma:
Rad u grupi
Moderacijski materijal:
Plakat, vie fomastera isth i razliith boja
Vodi kroz zanimanja za uenike zavrnih razreda osnovne
kole
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
74
4.10 R10: Set upitnika Strune oblast
Ciljevi:
Uenici proiruju znanja o putevima srednjeg obrazovanja i
klasifkaciji zanimanja u BiH.
Metode: Popunjavanje upitnika
Sekvence:
Nastavnik uenicima predstavlja set upitnika
Strune oblast koji e im olakat shvatanje
klasifkaciju srednjeg strunog obrazovanja, te
klasifkaciju zanimanja u BiH.
Svaki uenik samostalno popunjava svoj set
upitnika.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna
forma:
Rad u grupi
Individualni rad
Moderacijski materijal: Set upitnika Strune oblast
4.11 R11:
Ona direktorica/On direktor
Novac jeste najvaniji za izbor zanimanja/Novac nije
najvaniji za izbor zanimanja
Ciljevi:
Uenici znaju identfcirat predrasude.Uporeuju vlastto
miljenje sa miljenjem drugih. Znaju zastupat svoje stavove
i uvjerenja.
Razmiljaju o stavovima i miljenju drugih. Razvijaju vjetne
komuniciranja i kulture dijaloga.
Metode: Debata
Sekvence:
Nastavnik uenicima saoptava da e se naredna
dva asa bavit temom predrasuda i stereotpa, te
im prezentra dvije mogue teme i trai od njih da
glasanjem odlue o kojoj temi e diskutrat:
Tema 1 Ona direktorica / On direktor
Tema 2 Novac je najvaniji za izbor zanimanja /
Novac
nije najvaniji za izbor zanimanja
Uenici se potom, izvlaenjem unaprijed
pripremljenih
ceduljica ,dijele u tri istobrojne grupe: grupa 1,
grupa 2,
grupa 3 (koja e bit porota).
Predstavnici grupe 1 i grupe 2 izvlae kartce na
kojima su teme:
1. Ona direktorica / Novac jeste najvaniji za izbor
zanimanja (zavisno od izbora teme)

P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
75
2. On direktor / Novac nije najvaniji za izbor
zanimanja
(zavisno od izbora teme)
Teme se proitaju naglas, a potom nastavnik daje
sljedeu uputu za rad:
Do kraja 1. asa grupe 1 i 2 radit e na pripremi
za debatu. Kao pomo mogu vam posluit teze
izdvojene na Obrascu za kopiranje 8/ Obrascu
za kopiranje 9 (zavisno od izabrane teme). Za
to vrijeme 3. grupa(porota) ima zadatak da sa
lanovima svoje grupe razgovara na istu temu
i eventualno, prema svojim stavovima, izvri
klasifkaciju zanimanja na muka i enska, uz
napomenu da stavovi njihove grupe ni u kojem
sluaju ne smiju utcat na odluku o pobjedniku
debate.
Na poetku 2. asa nastavnik daje dalje upute za
rad:
Predstavnici afrmacijske i negacijske grupe sada
e prezentrat svoje argumente nakon ega e
obje strane imat mogunost da postavljaju pitanja
i rade na pobijanju teza suprotne grupe. Izlaganja
e trajat 20-25 minuta. Porota e paljivo pratt
izlaganja, te na kraju, iskljuivo na temelju iznesenih
teza i agrumenata, donijet odluku o boljoj ekipi.
Za tu priliku mogu se koristt i kartonii razliite
boje, npr. zeleni kartoni izraavaju slaganje, a
crveni kartoni izraavaju neslaganje sa iznesenim
navodima.
Prilikom izlaganja, vrlo je vano da nastavnik
prat vjebu i ne dozvoli da diskusija i iznesena
argumentacija izau iz okvira vjebe.
Po zavretku debate, 3. grupa kratko prezentra svoj
plakat.
Pitanja za diskusiju:
- Koliko su stereotpi o izboru zanimanja prisutni u
dananjem drutvu?
- Moete li se pored spolnih predrasuda prisjett jo
nekih?
- Poznajete li suprotne primjere koji predrasude
pobijaju i pokazuju suprotno?
- Da li je pri zauzimanju vlastth stavova vano
razmiljat i o stavovima drugih ljudi?
- Kako biste ocijenili komunikaciju tokom izvoenja
vjebe?
- Koliko je vana kultura dijaloga u svakodnevnom
ivotu, odnosno u koli ili na poslu?
- Kako moemo unaprijedit vjetne komuniciranja?
Osvrt na radionicu
Uesnici identfciraju predrasude o tpino mukim i
tpino enskim zanimanjima. Upoznaju sebe i druge i
unapreuju vlastte kompetencije.
Trajanje: 90 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi
Moderacijski materijal:
Olovke, fomasteri, papiri
Obrazac za kopiranje 8
Obrazac za kopiranje 9
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
76
4.12 R12: Set upitnika Netradicionalna zanimanja
Ciljevi:
Uenici identfciraju predrasude i stereotpe o tpino
mukim i tpino enskim zanimanjima.Uporeuju
vlastto miljenje sa miljenjem drugih.
Metode: Pregled i primjena upitnika
Sekvence:
Uenicima se predstavlja set upitnika
Netradicionalna zanimanja.
Upitnici se analiziraju i popunjavaju.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma: Individualni rad
Moderacijski materijal: Set upitnika Netradicionalna zanimanja
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
78
Obrazac za kopiranje 1/radionica R1
REENICE IMPULSI:
Veoma sam optimistian po
pitanju moje budunosti u
kolovanju i svijetu rada.
Ve tano znam ta elim da
postanem.
Siguran sam da u jednom raditi
u svom eljenom zanimanju.

Intenzivno sam se raspitao
o mogunostima zarade u
pojedinim zanimanjima.
Roditelji mi esto kau ta treba
da budem.
Vano mi je ta misle moji
prijatelji.
Tano znam kojim se poslovima
moji roditelji bave u svom
zanimanju.
Mnogi mi daju savjete u vezi
izbora kolovanja.
Tano znam kakve su
mogunosti zapoljavanja
nakon zavretka kole, odnosno
univerziteta.
Znam koji su najvaniji poslovi
u mom eljenom zanimanju.

Ve dobro znam ta su moje
sposobnosti i vrline.

Slobodno mogu da govorim
o svojim sposobnostima i
vrlinama.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
79
Obrazac za kopiranje 2/radionica R3
KARTICE SA KLJUNIM RIJEIMA
pouzdanost stres tmski rad
ene u struci sposobnost nova zanimanja
uslovi rada predstave o
zanimanju
cjeloivotno
uenje
komunikacija radna atmosfera prednost i
nedostaci
odmor pravina plata gubitak radnog
mjesta
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
80
Obrazac za kopiranje 3/1/radionica R5
PRIMJER:
Izvjetaj menadera hotela na brodu /
kvalifkacioni okvir hotelskog menadera
Svoj posao poinjem od ranog jutra mnogim brojkama, jer moraju da se provjere
statistike od prethodnog dana iz svih oblasti broda (barovi, restorani, prodavnice,
kazino). Onda se bavim aktualnim dnevnim planom i odlazim na jutarnju
konferenciju. Tamo se sastajem sa svojim efovima slubi iz oblasti hotela i
razgovaram sa njima o glavnim dogaajima za taj dan, kao i informacijama o VIP-
osobama koje su trenutno na brodu. Slijedi sastanak sa nautiarima i kapetanom.
Tu je rije o ruti broda, da li moe da se ue u sve luke kako su planirane. Daljnji
tok radnog dana prolazi uz obavljanje prepiske, kontrolnim obilascima palube,
linim kontaktom sa gostima hotela i prikupljanjem komentara gostiju (prijedlozi,
pohvala, kritika, itd.).
Prednosti mog zanimanja su: ogromne mogunosti za napredovanje, kontakt
sa mnogim ljudima i visoka zarada. Osim toga, industrija odmora i razonode i
dalje je privredna grana u ekspanziji koja je stoga relativno bezbjedna od kriza.
Posjeujem mnoge zanimljive zemlje. Saznajem dosta toga o drugim kulturama i,
kada mi dnevni raspored dozvoli, pratim goste u obilasku znamenitosti.
Postoji i tamna strana mog zanimanja. Morate biti svjesni da na brodu nemate
ureeno radno vrijeme, da morate stalno biti dostupni i da esto, vie mjeseci,
morate biti van kue, to gotovo onemoguava uredan porodini ivot.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
81
Obrazac za kopiranje 3/2/ radionica R5

PRIMJER:
Izvjetaj menadera hotela na brodu /
Opis posla hotelskog menadera
Moje zanimanje pred mene postavlja mnoge zahtjeve : elju za uspostavljanjem
kontakata, jeziku spretnost, organizacione sposobnosti, veliko ope znanje,
poznavanje stranih jezika, vidova ophoenja, strpljenje, spretnost u pregovaranju
i sposobnost razmiljanja u kontekstima. Sposobnost timskog rada i velika svijest
o odgovornosti neophodni su za uspjeno obavljanje ovog posla. Fiziki moram
biti u odlinoj kondiciji.
Odgovoran sam za oko 1000 zaposlenih i do 4000 gostiju.
Osim toga, u mojoj brani nikad nema ivota od stare slave. Usavravanje u svim
oblastima (motivacija zaposlenih, line obuke, menadment kriznih situacija, itd.)
neizostavno je ako elite da ostanete u vrhu. Lino sam poeo nakon trogodinje
ugostiteljske kole kao hotelski administrator. Na svom putu do menadera hotela
nailazio sam stalno na nastavnike, nadreene i kolege koji su prepoznali moje
prednosti.
Mladima bih u vezi izbora zanimanja preporuio da steknu to ire ope
obrazovanje, te da svoju odluku o zanimanju donesu u skladu sa sopstvenim
oekivanjima, interesovanjima i dobrim stranama.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
82
Obrazac za kopiranje 4/radionica R5
Cedulja sa kljunim rijeima: hotelski menader na brodu za krstarenja
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
83
Obrazac za kopiranje 5/1/radionica R5


Primjer: izvjetaj hotelskog menadera na brodu /
kvalifkacioni okvir hotelskog menadera
Svoj posao poinjem od ranog jutra mnogim brojkama,jer moraju da se provjere
statistike od prethodnog dana iz svih oblasti broda (barovi, restorani, prodavnice,
kazino). Onda se bavim aktualnim dnevnim planom i odlazim na jutarnju
konferenciju. Tamo se sastajem sa svojim efovima slubi iz oblasti hotela i
razgovaram sa njima o glavnim dogaajima za taj dan, kao i informacijama o VIP-
osobama koje su trenutno na brodu. Slijedi sastanak sa nautiarima i kapetanom.
Tu je rije o ruti broda, da li moe da se ue u sve luke kako je planirano. Daljnji
tok radnog dana prolazi uz obavljanje prepiske, kontrolnim obilascima palube,
linim kontaktom sa gostima hotela i prikupljanjem komentara gostiju (prijedlozi,
pohvala, kritika, itd.).
Prednosti mog zanimanja su :ogromne mogunosti za napredovanje, kontakt
sa mnogim ljudima i visoka zarada. Osim toga, industrija odmora i razonode i
dalje je privredna grana u ekspanziji koja je stoga relativno bezbjedna od kriza.
Posjeujem mnoge zanimljive zemlje. Saznajem dosta toga o drugim kulturama i,
kada mi dnevni raspored dozvoli, pratim goste u obilasku znamenitosti.
Postoji i tamna strana mog zanimanja. Morate biti svjesni da na brodu nemate
ureeno radno vrijeme, da morate stalno biti dostupni i da esto, vie mjeseci,
morate biti van kue, to gotovo onemoguava uredan porodini ivot
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
84
Obrazac za kopiranje 5/2/radionica R5
Kontrolni list
Primjer: Izvetaj menadera hotela na brodu
/ Opis posla hotelskog menadera
Moje zanimanje pred mene postavlja mnoge zahtjeve : elju za uspostavljanjem
kontakata, jeziku spretnost, organizacione sposobnosti, veliko ope znanje,
poznavanje stranih jezika, vidovi ophoenja, strpljenje, spretnost u pregovaranju
i sposobnost razmiljanja u kontekstima. Sposobnost timskog rada i velika svjest
o odgovornosti neophodni su za uspjeno obavljanje ovog posla. Fiziki moram
biti u odlinoj kondiciji.
Odgovoran sam za oko 1000 zaposlenih i do 4000 gostiju.
Osim toga, u mojoj brani nikad nema ivota od stare slave. Usavravanje u svim
oblastima (motivacija zaposlenih, line obuke, menadment kriznih situacija, itd.)
neizostavno je ako elite da ostanete u vrhu. Lino sam poeo nakon trogodinje
ugostiteljske kole kao hotelski administrator. Na svom putu do menadera hotela
nailazio sam stalno na nastavnike, nadreene i kolege koji su prepoznali moje
prednosti.
Mladima bih u vezi izbora zanimanja preporuio da steknu to ire opte
obrazovanje, te da svoju odluku o zanimanju donesu u skladu sa sopstvenim
oekivanjima, interesovanjima i dobrim stranama.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
85
Obrazac za kopiranje 6/ radionica R5

Cedulja sa kljunim rijeima:
menader hotela na brodu za krstarenja
Posao
Provjera statstke
Izrada dnevnog plana
Jutarnja konferencija: efovi slubi
Kapetan ruta broda
Prepiska
Kontrolni obilasci
Kontakt sa gostma hotela
Prednost
Dobri izgledi za napredovanje
Kontakt sa ljudima
Dobra zarada
Posao je bezbjedan od moguih kriza
Upoznavanje zanimljivih zemalja
Uenje
Tamne strane
nema urednog radnog vremena
porodian ivot gotovo nemogu
mjesecima odsutan
Zahtjevi
elja za uspostavljanjem kontakata
Jezika spretnost
Organizaciona spretnost
iroko ope obrazovanje
Poznavanje stranih jezika
Dobro ophoenje
Strpljenje
Spretnost u pregovaranju
Razmiljanje u kontekstma
Sposobnost tmskog rada
Svijest o odgovornost
Odlina fzika kondicija
Usavravanje
Motvacija zaposlenih
Lina usavravanja
Menadment kriznih situacija
Izbor zanimanja
iroko ope obrazovanje
odluka o zanimanju u saglasnost sa oekivanjima,interesovanjima, prednostma
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
86
Obrazac za kopiranje 7/ radionica R6
zanimanja sa tradicijom zanimanja bez tradicije
tpina muka tpina enska zanimanja
zanimanja sa visokim drutvenim ugledom
zanimanja sa dobrim mogunostma zarade
zanimanja sa dugim kolovanjem
omiljena zanimanja manje omiljena zanimanja
kreatvna zanimanja manje kreatvna zanimanja
bezopasna zanimanja opasna zanimanja
naporna zanimanja manje naporna zanimanja

P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
87
Set upitnika strune oblasti/ radionica R10
Porodice zanimanja

Poljoprivreda i prerada hrane (10)
Geologija, rudarstvo i metalurgija (10)
Hemija, nemetali i grafarstvo (5)
Geodezija i graevinarstvo (7)
Ekonomija, pravo, administracija
i trgovina (5)
Ostale djelatnosti (8)
Zdravstvo (6)
Saobraaj (10)
Ugostiteljstvo i turizam (5)
Elektrotehnika (8)
Tekstilstvo i koarstvo (7)
umarstvo i obrada drveta (7)
Mainstvo i obrada metala (13)
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
88
Klasifkujmo zanimanja u odgovarajue porodice zanimanja
Na radnom listu pokuaj klasikovati dolje navedena zanimanja u odgovarajue
porodice zanimanja:
Poljoprivreda i prerada hrane P Hemija, nemetali i grafarstvo
H
umarstvo i obrada drveta Geodezija i graevinarstvo
G
Geologija, rudarstvo i metalurgija R Saobraaj
S
Mainstvo i obrada metala M Ugostteljstvo i turizam
U
Elektrotehnika E Zdravstvo
Z
Ekonomija, pravo, administracija,
trgovina
EP Tekstl i koarstvo
T
Ostale djelatnost O
umarski tehniar Prehrambeni proizvoa
Metalurki tehniar Tehniar cestovnog saobraaja
Hemijski tehniar Tehniar za obradu drveta
Poljoprivredni tehniar Tehniar elektroenergetke
Mainski tehniar Medicinski tehniar
Turistki tehniar Koar
Fiziotarapeutski tehniar Ekoloki tehniar
Prehrambeni tehniar Automehaniar
Tehniar raunarstva Tehniar PTT prometa
Farmaceutski tehniar Veterinarski tehniar
Metalurg Voza motornih vozila
Aviotehniar Konobar
Kozmetki tehniar Rasadniar
Cvjear-vrtlar Tehniar elektronike
Rukovalac graevinskim i
pretovarnim mainama
Graditelj i restaurator
muzikih instrumenata
Laboratorijsko-sanitarni tehniar Farmer
Kuhar Grafki tehniar
Obuar Tehniar eljeznikog saobraaja
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
89
Mesar Zubno-stomatoloki tehniar
Tehniar u industriji nemetala Zavariva
Frizer Voar-vinogradar
Zidar (moler,keramiar,fasader) Geodetski tehniar
Pekar Slastar
Valjaoniar
Proizvoa primarnih proizvoda
od drveta
PTT manipulant Dimnjaar
Akuersko-ginekoloki tehniar Instalater
Stolar Brodovoa
Tehniar za mehatroniku Pirotehniar
Graevinski tehniar Geoloki tehniar
Ugostteljsko-kulinarski tehniar Trgovac
Ekonomski tehniar Fotograf
Urar Kroja
Preraiva mlijeka Elektriar
Rukovatelj rudarskom
mehanizacijom
Zlatar-draguljar
Hemijski operater Rudarski tehniar
Manipulant u eljeznikom
saobraaju
Tapetar-dekorater
Armira-betonirac Elektriar-mehaniar
Metalobrusa Izolater-asfalter
Mehaniar Obraiva metala rezanjem
Autoelektriar Tesar-polaga obloga
Geobua Mehaniar rudarskih strojeva
Kova Elektriar telekomunikacija
Finomehaniar Oplemenjiva mineralnih sirovina
Kamenorezac Tekstlni tehiar
Tehniar vodnog prometa Koarski tehiar
Limar Monter
Poslovno-pravni tehniar Tekstlac
Trgovinski tehniar Bravar
Rudar Galanterist
Poslovni sekretar umar
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
90
Panja, slijepi putnik!
U svakoj porodici zanimanja potkralo se neko zanimanje koje tu ne spada.
Ui mu u trag pomou leksikona zanimanja i svrstaj ga na pravo mjesto.
Nai i naziv porodice zanimanja i dopii je gornju tabelu.
Naziv porodice zanimanja:

Poljoprivredni tehniar, veterinarski tehniar, prehrambeni tehniar, farmer,
mesar, cvjear-vrtlar, prehrambeni proizvoa, preraiva mlijeka, voar-
vinogradar, stolar

Naziv porodice zanimanja:
umarski tehniar, tehniar za obradu drveta, umar, elektriar, rasadniar,
proizvoa primarnih proizvoda od drveta, tapetar-dekorater,
Naziv porodice zanimanja:

Rudarski tehniar, metalurki tehniar, geoloki tehniar, pirotehniar, rukovatelj
rudarskom mehanizacijom, valjaoniar, metalurg, mehaniar rudarskih maina,
geobua, oplemenjiva mineralnih sirovina,

Naziv porodice zanimanja:
Mainski tehniar, automehaniar, bravar, zavariva, instalater, brodovoa, monter,
mehaniar, metalobrusa, obraiva metala rezanjem, kova, nomehaniar
Naziv porodice zanimanja:

Tehniar elektroenergetike, tehniar elektronike, tehniar za raunarstvo,
tehniar za mehanotroniku, elektroniar-mehaniar, elektriar telekomunikacija,
izolater-asfalter, autoelektriar
Naziv porodice zanimanja:
Graki tehniar, tehniar u industriji nemetala, hemijski operater, hemijski
tehniar, pekar,
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
91
Naziv porodice zanimanja:
Graevinski tehniar, geodetski tehniar, limar, armira-betonirac, tesar-polaga
obloga, kamenorezac, zidar (moler, keramiar, fasader)
Naziv porodice zanimanja:

Tehniar drumskog saobraaja, aviotehniar, tehniar PTT saobraaja, tehniar
vodnog saobraaja, tehniar eljeznikog saobraaja, voza motornih vozila,
rukovalac graevinskim i pretovarnim mainama, manipulant u eljeznikom
saobraaju, rudar, PTT manipulant,
Naziv porodice zanimanja:
Tekstilni tehniar, koarski tehniar, urar, tekstilac, galanterist, koar, obuar
Naziv porodice zanimanja:

Ugostiteljsko-kulinarski tehniar, trgovac, konobar, slastiar, kuhar,
Naziv porodice zanimanja:
Ekonomski tehniar, frizer, poslovni sekretar, poslovno-pravni tehniar, trgovinski
tehniar
Naziv porodice zanimanja:

Medicinski tehniar, farmaceutski tehniar, zioterapeutski tehniar, zubno-
stomatoloki tehniar, laboratorijsko-sanitarni tehniar, akuersko-ginekoloki
tehniar, turistiki tehniar
Naziv porodice zanimanja:

Ekoloki tehniar, kozmetiki tehniar, dimnjaar, graditelj i restaurator muzikih
instrumenata, fotograf, zlatar-draguljar, kroja
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
92
U kojim zanimanjima se ...?
Radi sa ... Navedi zanimanja
drvetom
metalom
namirnicama
graevinskim materijalom
ureajima za pisanje
osobama koje imaju
zdravstvene tekoe
strujom
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
93
Porodice zanimanja - moj privremeni bilans
1. Bavljenje porodicama zanimanja za mene je bilo ...
2. Znam ta je porodica zanimanja, struna oblast... DA NE

3. Objasni: struna oblast je ...
4. Dosta sam saznao o strunim oblastima ... DA NE
5. ta bih jo elio/eljela saznati na ovu temu:
6. Test interesovanja bio je za mene ...
zato to ....
7. Mislim da je bilo vano da se bavim svojim interesovanjima, jer ... .
8. Imam osjeaj da sam kroz bavljenje oblastima mog interesovanja stekao
jasniji pregled..
J
J
DA NE
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
94
Obrazac za kopiranje 8/ radionica R:11
DEBATA MOGUE TVRDNJE

Kod izbora zanimanja na umu treba imat i novac.
Domaice treba da budu plaene za svoj rad.
Dobro obrazovanje nije presudno za platu.
Nastavnici su isuvie/premalo plaeni.
Za puno para radio bih i na nafnoj platormi.
Menaderi previe zarauju.
Ko eli da radi, nalazi posao.
Ako mogu dobro da zaradim, radit u bilo koji posao.
Nezaposleni ne ele da rade.
Nezaposleni treba da dobiju dovoljno novca za svoj ivot i ivot svoje
porodice.
Ljudi koji rade teke fzike poslove treba vie da zarauju.
Neki ljudi puno zarauju, a ne rade skoro nita.
Radnici koji rade u smjenama i nou treba vie da zarauju od onih koji
rade preko dana.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
95
Obrazac za kopiranje 9/ radionica R:11
DEBATA MOGUE TVRDNJE
ena treba da se uda, vodi domainstvo i vaspitava djecu.
ene se udaju i dobijaju djecu; nije neophodno dugo i skupo kolovanje.
ene kuhaju bolje od mukaraca.
Djeaci su zanatski spretniji od djevojica.
Majka prve tri godine nakon roenja djeteta treba da ostane kod kue.
Majke koje rade vie su optereene od mukaraca.
Djeca majki koje rade uglavnom su problematna.
Mukarci gotovo uvijek vie zarauju od ena.
Okolina ne odobrava da se djeaci igraju sa lutkama kao djevojice.
Djeca zaposlenih ena jedu samo nezdrave, gotove proizvode.
ena po prirodi ima sklonost ka brinom i socijalnom ponaanju.
ene su rijetko na rukovodeim pozicijama.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
96
Set upitnika Netradicionalna zanimanja/ radionica R:12
Oekivanja od ene / mukarca
Koje osobina smatra vanim?
U tablici su navedene razliite osobine mukaraca i ena.
Razmisli, te na skali od 1 do 5 procjeni koliko je svaka osobina vana za enu, a
koliko za mukarca.
1 2 3 4 5
NEVANO VEOMA VANO
Broj koji odgovara tvojoj procjeni upii u kolonu kod svake tvrdnje.
Nakon toga, neka zajedniku procjenu napravi itavo odjeljenje.

Osobine:
ena Mukarac
Procjena
odjeljenja:
ene
Procjena
odjeljenja:
Mukarci
uredna - uredan
lijepa - lijep
njegovana - njegovan
dinamina - dinamian
mlada - mlad
ljubazna - ljubazan
armantna -
armantan
uspena - uspjean
vitka -vitak
iskrena - iskren
tedljiva -tedljiv
snana - snaan
vjeta u kunim
poslovima vjet u
kunim poslovima
njena - njean
umiljata - umiljat
graciozna - graciozan
oputena - oputen
sportski tp
duhovita - duhovit
otvorena - otvoren
saosjeajna -
saosjeajan
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
97
Prikaz idealne ene / idealnog mukarca
Razmisli kako se u drutvu prikazuje idealna ena / idealan mukarac.
Koje su tipine osobine idealne ene / idealnog mukarca?
Idealne ene: Idealni mukarci:
Posebna panja kod ena se
obraa na:
Posebna panja kod mukaraca se
obraa na:
Kako je dolo do tih idealnih predstava?
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
98
Tipino zanimanje za ene / za mukarce?
Razmisli u koju kolonu se najbolje uklapaju izdvojene porodice zanimanja.
Da li ih moemo podijeliti na tipine enske i tipine muke?
-zanimanje: - zanimanje: /- zanimanje:
Porodice zanimanja:
poljoprivreda i prerada hrane, geologija, rudarstvo i metalurgija, mainstvo
i obrada metala, elektrotehnika, hemija, nemetali i graarstvo, tekstilstvo i
koarstvo, umarstvo i obrada drveta, geodezija i graevinarstvo, ugostiteljstvo
i turizam, ekonomija, pravo, administracija i trgovina, saobraaj, zdravstvo,
ostale djelatnosti
Koja su po tebi tipina enske, a koja tipina muke zanimanja?
tpino -zanimanje: tpino -zanimanje:
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
99
5.ETVRTA FAZA/modul: REALNI SUSRETI
SADRAJI:
Socijalna mrea (networking)
Priprema realnih susreta
Realizacija realnih susreta
Reeksija realnih susreta
Poduzetnitvo
TRAJANJE:
31 as (13 asova u predzadnjem razredu i 18 asova u zavrnom razredu)
TEME I CILJEVI MODULA:
Socijalna mrea (networking) kao alat pri realizaciji realnih susreta
Znaaj realnih susreta za izbor daljnjeg kolovanja i zanimanja
Organizacija realnih susreta
Samostalna i organizirana posjeta srednjim kolama
Eksperti u nastavi
Individualna praksa u preduzeu
Promjenjivi svijet rada, poduzetnitvo
Kako je u opisu IV faze ovog modela profesionalne orijentacije i pomenuto, realni
susreti podrazumijevaju prikupljanje informacija o zanimanjima kroz direktne
susrete sa svijetom rada, odnosno kroz:
raspitivanje o zanimanjima odlaskom u kolu ili preduzee,
organiziranje posjeta eksperata,strunjaka, u nastavi ( npr. knjigovoe,
policajca, medicinskog tehniara, slastiara i sl. ),
susrete iz oblasti obrazovanja (dani prakse-isprobavanja u kolama),
susrete sa institucijama relevantnim za zanimanja (Sluba za zapoljavanje),
posjete sajmovima za informisanje o zanimanjima,
dane individualne strune prakse (praksa u preduzeu i kolska praksa),
jednodnevne informativne manifestacije (npr. sajam za informisanje o
zanimanjima Girls/boys day) ,
dane informisanja o kolama(Dani otvorenih vrata).
Dakle, prije nego to mlada osoba donese konanu odluku, korisno je da pogleda
i iz vlastitog iskustva shvati kako izgleda odreeno kolovanje/zanimanje u
stvarnosti, te da provjeri da li se njeni lini preduslovi poklapaju sa stvarnim
zahtjevima.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
100
PROCES ORGANIZIRANJA REALNIH SUSRETA:
Za ovaj modul predvieno je trinaest asova u predzadnjem razredu osnovne
kole. Dio asova je mogue realizirati tokom nastave, a dio u okviru slobodnih
aktivnosti.
5.1 Susreti sa srednjim kolama
Susrete sa srednjim kolama bi trebalo posmatrati kao proces koji poinje
u predzadnjem razredu osnovne kole, gdje uenici ostvaruju prve uvide u
srednjokolski sistem, a svoja saznanja produbljuju tokom zavrnog razreda.
Susrete sa srednjim kolama je mogue organizirati:
posjetom uenika srednjim kolama;
posjetom srednjih kola osnovnoj koli;
organizacijom ili posjetom sajmu profesionalne orijentacije.
U sva tri navedena naina organizacije, potrebno je izvriti pripremu nastavnika i
uenika, realizaciju i naknadni osvrt na aktivnost.
Pod posjetom uenika srednjim kolama podrazumijevamo organiziranu posjetu
od strane osnovne kole i individualnu posjetu uenika.Organiziranom posjetom
postiemo da vei broj uenika sazna ve unaprijed pripremljene relevantne
informacije vezano za srednju kolu. U predzadnjem razredu osnovne kole ovim
vidom informisanja postiemo razvoj zainteresiranosti uenika koji je preduslov
za motivaciju, dalje istraivanje, kao i samoinformisanje.
U zavrnom razredu bi bilo poeljno da se, u saradnji sa lokalnom zajednicom,
organiziraju sajmovi profesionalne orijentacije na kojima bi uenici na jednom
mjestu mogli produbiti svoja znanja o srednjokolskom sistemu obrazovanja.
Kao primjer dobre prakse pokazala se organizacija tzv. Dani otvorenih vrata,
gdje uenici imaju priliku samostalno i u prisustvu roditelja posjetiti srednje
kole i dodatno se informisati. Takoer, jedan od naina saradnje sa srednjim
kolama je i poziv srednjim kolama da posjete osnovne kole i organiziraju svoje
predstavljanje. Prilikom posjete srednjih kola, poeljno je uz prisustvo njihovih
profesora, obezbijediti i prisustvo sadanjih uenika tih srednjih kola kako bi
uenici imali priliku upoznati se i sa iskustvima onih koji trenutno pohaaju datu
kolu.
Priprema nastavnika za organiziranu posjetu srednjim kolama pored ostalog
ukljuuje:
Izradu prijedloga okvirnog plana predstojeih aktivnosti ukljuuje
naelne dogovore sa predstavnicima srednjih kola;
Odluku nastavnikog vijea i saglasnost direktora;
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
101
Informiranje roditelja/staratelja o planiranim aktivnostima;
Denisanje termina i dogovor o programu posjete srednjim kolama;
Pripremu uenika (denisanje naina dolaska i odlaska, pravila ponaanja,
priprema moguih pitanja i naina dokumentiranja posjete)
Realizacija/sprovoenje posjete srednjim kolama ukljuuje:
Moderaciju nastavnika prilikom posjete (pozdravna rije, usmjeravanje
toka komunikacije, usmjeravanje kratkih izlaganja)
Dokumentiranje posjete: fotograje, videosnimci, tonski snimci i sl.
Uenici kroz intervjue, diskusije, obilazak laboratorija i na sline naine
dolaze do potrebnih saznanja.
Naknadna obrada nakon posjete srednjim kolama podrazumijeva
razmjenu steenih informacija i iskustava kojima se produbljuju saznanja
i otvaraju nova pitanja na koje je potrebno pronai odgovore.
Naknadnu obradu moemo postii:
Izradom barometara raspoloenja
Diskusijom
Izradom individualnih ili grupnih izvjetaja o realiziranoj posjeti
Izradom plakata srednjih kola
5.2 Susreti sa ekspertima
Eksperti su strunjaci u svojim zanimanjima koji imaju relevantno radno iskustvo,
te svoja iskustva mogu pribliiti uenicima, razgovarajui sa njima o svom
zanimanju, obrazovanju, te radnom mjestu.
U godinjem planu profesionalne orijentacije, u predzadnjem razredu osnovne
kole predviena je realizacija 5 asova susreta sa ekspertima, dok su u zavrnom
razredu predviena 4 asa. Ovi asovi se mogu realizirati na odjeljenjskoj
zajednici, kao i na asovima drugih predmeta na koje se mogu pozvati eksperti iz
oblasti koja se izuava.
Priprema nastavnika za dovoenje eksperta u nastavu:
U saradnji sa uenicima ili na drugi nain izabrati oblasti iz koje bi voljeli
susresti eksperta
Putem socijalne mree pronalazak eksperata i ostvarivanje kontakta
Planiranje asova na koje je mogue dovesti eksperta (na jednom asu je
mogue dovesti dva ili vie eksperata)
Denisanje termina i dogovor o programu posjete
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
102
Priprema uenika (pravila ponaanja, priprema moguih pitanja i naina
dokumentiranja posjete)
Realizacija/sprovoenje podrazumijeva:
Moderaciju nastavnika prilikom posjete (pozdravna rije, usmjeravanje
toka komunikacije, usmjeravanje kratkih izlaganja)
Dokumentiranje posjete: fotograje, videosnimci, tonski snimci i sl.
Uenici kroz intervjue, diskusije i na sline naine dolaze do potrebnih
saznanja.
Naknadnu obradu moemo postii:
Izradom barometara raspoloenja
Diskusijom
Izradom individualnih ili grupnih izvjetaja o realiziranoj posjeti
U organizaciju izbora eksperata potrebno je aktivno ukljuiti roditelje, jer se
meu roditeljima uenika sigurno mogu pronai eksperti razliitog obrazovnog
nivoa i razliitih zanimanja, a koji su uspjeni u poslovima koje obavljaju. Takoer,
s obzirom na zajedniki cilj koji nastavni kadar ima sa roditeljima, a to je u ovom
sluaju pribliavanje svijeta rada uenicima, roditelji mogu preporuiti i svoje
prijatelje i poznanike za koje znaju da su eksperti u svom zanimanju.
5.3 Praksa u koli/ praksa u preduzeu
U programu profesionalne orijentacije za uenike VII razreda/VIII razreda
devetogodinje kole planirana su 4 asa za praksu u koli (individualno ili grupno
prisustvo u srednjoj koli), a ukoliko postoji mogunost realizacije, uenici
mogu provesti i jedan do dva dana u nekom od preduzea. Postupak realizacije
je slian kao u dva prethodna primjera, s tom razlikom da ovakva vrsta realnih
susreta iziskuje vee sigurnosne mjere i usku saradnju sa roditeljima. Roditelji
se mogu ukljuiti i prilikom pronalaska mjesta za praksu. Na ovaj nain uenici
mogu dobiti najvie saznanja o svom buduem zanimanju, te stei realnija znanja
o eljenom zanimanju. Praksa u koli podrazumijeva visok stepen saradnje sa
srednjim kolama. Uenici koji su zainteresovani, ukoliko je mogua realizacija
ovisno od mogunosti srednje kole, mogu prisustvovati asovima na kojima se
izuavaju struni predmeti.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
103
PREGLED RADIONICA U MODULU REALNI SUSRETI
R1 : Izbor uenika
R2 : Intervju tokom realnih susreta
predzadnji razred osnovne kole
R:3 Ljudi oko nas/ stvaranje socijalne mree
R4: Globalne/lokalne promjene i svijet zanimanja
R:5 Razvijanje poduzetnikog duha
zavrni razred osnovne kole
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
104
RADIONICE za uenike VII razreda/ VIII razreda devetogodinje kole
5.4 R1: Izbor uenika
Cilj:
Uenici e tokom ove radionice/aktvnost odredit koja
zanimanja ele poblie upoznat.
Metoda: Rad u grupama ili ekspertska metoda
Sekvence:
Podijelit uenike u grupe na nain da u svakoj grupi
bude do est lanova; grupama podijelit po etri
kartce.
Grupe dobijaju razliite zadatke da prodiskutuju i na
kartcama zapiu: zanimanja koja bi voljeli poblie
upoznat, srednje kole koje bi eljeli posjett, eksperte
koje bi eljeli upoznat.
Nastavnik prikuplja kartce i sa uenicima razgovara o
tome da li je mogue, i na koji nain, realizirat njihove
elje.
Trajanje:
Ovu aktvnost je mogue realizirat veim dijelom van nastave.
Nastavnik moe dat zadatak na kraju asa (10 minuta), a uenici
se mogu pripremit do narednog vienja kada mogu zajedno
prodiskutovat (15 minuta).
Socijalna forma: Rad u grupama
Moderacijski
materijal:
Kartce, fomasteri
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
105
5.5 R2: Intervju tokom realnih susreta
Cilj:
Uenici samostalno pripremaju pitanja koja mogu postavit
tokom posjete srednjim kolama ili prilikom razgovora sa
ekspertma.
Metoda: Rad u grupama, klaster-ispitvanje pomou kartca
Sekvence:
Nastavnik dijeli uenike u grupe na nain
da grupe dobiju zadatke: posjeta srednjim
kolama, dolazak eksperta u nastavu, odlazak
u frmu.
Svaka grupa ima zadatak da pripremi to vie
pitanja koja bi eljela postavit tokom posjete.
Pitanja se zapisuju na kartcama ili papirima u
boji. Svaka grupa ima kartce drugaije boje.
Vrijeme je ogranieno.
Nakon zapisivanja pitanja, nastavnik zamoli da
predstavnici grupe okae pitanja na nain da
ih klasifkuju u klastere o: zanimanjima, nainu
kolovanja, praktnoj nastavi, mogunostma
daljnjeg obrazovanja, opremljenou kole,
mogunostma daljnjeg usavravanja,
moguim radnim mjestma, zapoljavanju i sl.
Poto uenici obave klasifkaciju pitanja prema
klasterima, nastavnik pote diskusiju o tome
zato se odreena pitanja ponavljaju, koje su
razlike u pitanjima s obzirom na osobe koje
pitamo i o znaaju postavljanja pitanja koja
nam daju vane informacije.
Napomena: Nastavnik moe uenicima dat zadatak da o
ovoj radionici prodiskutuju sa svojim blinjima, koji im mogu
ukazat i na pitanja koja se nisu postavila tokom radionice.
Sljedeeg dana, nastavnik koji je realizirao ovu radionicu, ili
neki drugi predmetni nastavnik sa kojim se postgne dogovor,
moe napravit kratki osvrt na zadatak koji su uenici dobili.
Na ovaj nain potemo i aktvno uee roditelja u procesu
profesionalne orijentacije.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma: Rad u grupama
Moderacijski
materijal:
Kartce ili papiri u boji, fomasteri, pribadae ili selotejp,
plakat ili tabla
Obrazac 1 primjeri pitanja za predstavnike srednjih
kola
Obrazac 2 primjeri pitanja za uenike u srednjim
kolama
Obrazac 3 - primjeri pitanja za eksperte
Obrazac 4 primjeri pitanja u organizaciji/frmi
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
106
RADIONICE za uenike VIII razreda/ IX razreda devetogodinje kole
S obzirom na slinosti u programu profesionalne orijentacije u predzadnjem
i zavrnom razredu osnovne kole, radionice se mogu realizirati u skladu sa
potrebama uenika i nastavnika. U ovom odjeljku emo prikazati radionice koje,
takoer, pripadaju pripremi za izvoenje realnih susreta.
5.6 R3: Ljudi oko nas/ stvaranje socijalne mree
Ciljevi:
Uenici su prepoznali vanost socijalne mree, te uvidjeli vanost
saradnje i povezivanja sa drugima u svrhu organiziranja realnih
susreta. Takoer, prepoznali su i na koji nain im socijalna
mrea moe pomoi prilikom samostalnog organiziranja realnih
susreta.
Metode: Individualan rad, diskusija
Sekvence:
Nastavnik na tabli ili fipchartu nacrta okvire socijalne
mree i da realan primjer socijalne mree.
Uenici uzimaju prazan list papira i olovku, a nakon toga
nastavnik daje sljedeu uputu:
Molim vas da svako za sebe nacrta svoju socijalnu mreu
(kategorije: obitelj, prijatelji, poznanici) i u tu mreu upie
imena ljudi koji pripadaju osnovnim kategorijama. Nakon
toga, pored svakog imena napiite naziv preduzea/
ustanove gdje osoba radi, ako radi, i zanimanje te osobe.
Pokuajte da mrea bude to razgranatja; upiite i osobe
koje vi ne poznajete, ali znate da ih poznaju osobe koje vi
poznajete. Imate dvadeset minuta na raspolaganju.
Kada su uenici zavrili sa crtanjem socijalne mree,
zamolit ih da prebroje koliko osoba, koliko zanimanja i
koliko preduzea ima svako u svojoj mrei.
Dok uenici broje lanove svoje mree, nastavnik na
tabli napie kategorije: osobe, zanimanja, preduzea.
Nastavnik odabere tri dobrovoljca koji imaju zadatak da
proitaju broj osoba, zanimanja, preduzea koje imaju
u svojoj mrei. Nastavnik zapisuje brojeve ispod naziva
pripadajue kategorije.
Na kraju se brojevi zbrajaju ispod svake kategorije.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
107
Pitanja za diskusiju:
- Da li ste u svoju mreu upisali i neke osobe kojih se
niste odavno sjetli?
- Zato je mudro kreirat mreu osoba i ustanova kada se
planira karijera?
- Postoji li u vaoj mrei neko ko bi vam mogao pomoi
da posjette srednju kolu, ili da odete kod te osobe na
radno mjesto i vidite koje poslove obavlja?
Osvrt na radionicu: Proitajte ukupan zbir ispod svake kategorije
(rodbina, prijatelji, preduzea, zanimanja) i napravite osvrt.
Uoit ete da svako od nas poznaje veliki broj osoba razliith
zanimanja na razliitm radnim mjestma. Ti ljudi, takoer,
poznaju neke druge ljude do kojih se moe doi preko primarne
mree. Socijalna mrea moe bit veoma vana mladima
prilikom izbora daljnjeg kolovanja i zanimanja, jer na ovaj nain
oni mogu prepoznat kome mogu postavit pitanja vezana za svoj
daljnji izbor i koja sve preduzea mogu posjett.
Trajanje: 60 minuta
Socijalna forma: Individualno
Moderacijski
materijal:
Flipchart,
fomaster,
Obrazac 5 primjeri socijalnih mrea, papir, olovka, loptca
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
108
5.7 R4: Globalne/lokalne promjene i svijet zanimanja
Ciljevi:
Uenici uviaju da vanjski utcaji konstatno mijenjaju trite
rada. Spoznat e koliko je vano pratt vijest, uoavat promjene
i trendove koji mogu utcat na promjene u potranji radnika koji
trebaju bit osposobljeni za prilagoavanje razliitm situacijama
u kontekstu cjeloivotnog uenja. Uenici se pripremaju za
pitanja koja mogu postavit tokom realnih susreta.
Metoda: Rad u grupama, individualan rad
Sekvence:
Nastavnik u saradnji sa uenicima priprema asopise,
novine i sve ostalo iz ega se mogu saznat vijest iz
zemlje i svijeta.
Uenike podijelit u grupe i svakoj grupi dodijelit tri do
etri novine, asopisa.
Zadatak uenika je da sastave popis svih promjena i
trendova koji mogu utcat na trite rada. Te promjene
mogu bit politke, ekonomske, kulturalne, promjena
okolia; Uenici mogu rezat lanke iz novina i asopisa.
Poto su utvrdili koje su to promjene, trebali bi
procijenit kako takvi trendovi mogu utcat na lokalno
trite rada.
Svaka grupa na plakatu prezentra saznanja do kojih je
dola.
Diskusija:
- Kako globalne promjene mogu utcat na izbor
zanimanja?
- Kako se povoljno moe iskoristt poznavanje
globalnih trendova?
- Zato je bitno razvijat svoje vjetne tokom
ivota?
- Da li ste kroz ovu vjebu spoznali koja jo
pitanja moete postavit tokom realnih
susreta?
Napomena: Jedan od prijedloga za as maternjeg jezika moe
bit sastav na temu
Kako globalne promjene mogu utcat na moj izbor
zanimanja?
Osvrt na radionicu: Promjene su neizostavan dio ivota. Uenici
trebaju bit spremni na konstantne prilagodbe i usvajanje novih
znanja kako bi bili konkurentni na tritu rada.
Trajanje: 60 minuta
Socijalna forma: Rad u grupama, individualan rad
Moderacijski
materijal:
Novine, asopisi, plakat, fomasteri, makaze.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
109
5.8 R5: Razvijanje poduzetnikog duha
Cilj:
Uenici kroz ovu radionicu spoznaju razlike izmeu rada u
javnom sektoru i poduzetnitva. Uenici se pripremaju za
razgovore u preduzeima i sa ekspertma.
Metoda:
Brainstorming, Rad u grupama, Izrada plakata, Plenum,
Prezentacija grupe
Sekvence:
Priprema vjeba:
Nastavnik na tabli napie dva kljuna pojma:
1. privatni obrt
2. rad u javnoj ustanovi.
Ispod svakog pojma dopisat Za i Protv
Zadatak uenika je da metodom modane oluje
(brainstorming) odrede koji su to razlozi za, a koji protv
privatnog obrta i rada u javnoj ustanovi.
Nastavnik zapisuje neke od argumenata na tabli.
Glavni dio radionice:
Uenike podijelit u grupe.
Svaka grupa donosi odluku kakav privatni obrt bi
otvorila.
Kada grupa odredi djelatnost, potrebno je da napiu
popis onoga o emu moraju vodit rauna prilikom
otvaranja obrta (ideje, znanja, pravne mogunost,
fnansije, prostor, zaposlenici, plasiranje proizvoda i
usluga i sl.). Takoer, obratt panju i na individualne
karakteristke pojedinca.
Prezentacija svake grupe
Diskusija:
- Da li je i koliko bitno razvijanje poduzetnikog
duha?
- ta sve pojedinac treba razvijat kod sebe da bi
postao uspjean poduzetnik?
- Koje su karakteristke uspjenog poduzetnika?
Napomena: Jedan od prijedloga za daljnji rad na ovu temu moe
bit priprema projekta Moje samozapoljavanje.
Trajanje:
Pripremna vjeba: 10 minuta
Glavni dio radionice: 30 minuta
Naknadna prezentacija: 20 minuta
Socijalna forma: Rad u grupama
Materijal: Posteri, fomasteri, fipchart.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
110
Obrazac za kopiranje 1/ radionica R:2
Primjeri pitanja za PREDSTAVNIKE SREDNJIH KOLA
Koja zanimanja i struna zvanja se mogu stei u koli koju predstavljate?
Koliko dugo traje kolovanje(obuka) za svako od zanimanja/zvanja?
Da li Vaa kola organizira praktinu nastavu?
Kakva je opremljenost Vae kole?
Koji predmeti se izuavaju u srednjoj koli?
Koji je prosjean broj uenika u odjeljenju?
Pitanja u vezi zanimanja i strunih zvanja koja su posebno interesantna
ueniku:
Koji zadaci i poslovi se obavljaju u okviru zanimanja?
Da li se i kakvi alati koriste pri radu?
Kakve zahtjeve (zike, karakterne, intelektualne) postavlja ovo
zanimanje?
ta su prednosti, a ta nedostaci zanimanja?
Koje mogunosti obrazovanja i usavravanja postoje u ovom zanimanju?
Kakva je mogunost zapoljavanja u ovom zanimanju?
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
111
Obrazac za kopiranje 2/ radionica R:2
Pitanja za UENIKA IZ SREDNJE KOLE
Za koje zanimanje se koluje?
Da li si ranije matao o nekom drugom zanimanju? Ako jesi, o kojem?
Kako si doao do odluke o izboru zanimanja?
Da li je neko, odnosno neto, uticalo na tvoj izbor zanimanja?
Ako jeste, ko, odnosno ta je uticalo?
Da li ima praktinu nastavu?
Moe li nam neto vie rei o praktinoj nastavi?
Da li bi se opet kolovao za ovo zanimanje?
Zato?
Koje sve predmete ima u srednjoj koli?
Koji su ti posebno zanimljivi struni predmeti i ta se ui u okviru njih?
ta je za tebe bila najvea transformacija nakon osnovne kole?
J ta te raduje u tvom kolovanju, ta ti se dopada?
ta manje voli u svom buduem zanimanju?
ta eli da radi nakon zavretka kolovanja; kakvi su tvoji karijerni
planovi?
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
112
Obrazac za kopiranje 3/ radionica R:2
Pitanja za EKSPERTA U ZANIMANJU
Za koje zanimanje ste se kolovali?
Koje je trenutno Vae radno mjesto?
Koje je obrazovanje neophodno za Vae zanimanje i koliko dugo traje?
Koji se sve poslovi obavljaju u Vaem zanimanju?
Koja sredstva rada se koriste?
Sa kojim materijalima se radi?
Kakva je podjela radnog vremena?
Gdje se sve moe zaposliti osoba sa Vaim zanimanjem?
Na koji nain ste izabrali ba to zanimanje?
Koje zahtjeve postavlja ovo zanimanje?
zike:
karakterne:
intelektualne:
zdravstvene:
ta su prednosti , odnosno nedostaci zanimanja?
Koje mogunosti obrazovanja i usavravanja postoje u ovom zanimanju?
Prema mogunostima, bilo bi poeljno u nastavu dovesti i samostalnog poduzetnika
kako bi objasnio na koji nain je odluio da se bavi poduzetnitvom i koje su
prednosti, a koji nedostaci samostalne djelatnosti.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
113
Obrazac za kopiranje 4/ radionica R:2
Prijedlog tema za POSJETU PREDUZEU
Preduzee
Organizacija, struktura, funkcija
Menadment, rukovoenje, hijerarhija, organizacija rada
Trite, klijenti, dobavljai, marketing
Ciljevi, vizija, lozoja preduzea
Finansiranje, trokovi, cijene, dobit
Tehnika, perspektive
Uslovi rada, mogunosti usavravanja
Zapoljavanje
Rad, zanimanja
Zanimanja koja su zastupljena u preduzeu
Poslovi, naini rada, radna mjesta
Sredstva rada
Uinak, proizvodi, rezultati
Uslovi rada, radno vrijeme, radno okruenje
Zapoljavanje, napredovanje u karijeri, usavravanje u preduzeu i van
preduzea
ovjek u preduzeu
Pozicija zaposlenih u preduzeu
Saradnja, tim, atmosfera u preduzeu, zadovoljstvo na poslu
Prihodi, socijalna davanja
Motivacija zaposlenih
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
114
Obrazac za kopiranje 5/ radionica R:3
Primjeri SOCIJALNE MREE
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
115
Barometar raspoloenja
DAN INFORMISANJA ZA MENE JE BIO
J pozitivno negativno

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Volio/voljela bih da saznam jo...
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
116
6.PETA FAZA/modul: ODLUKA O IZBORU ZANIMANJA
SADRAJI:
5 Poreenje sopstvenih prednosti, sposobnosti, kolskog uspjeha sa zahtjevima
za eljeno zanimanje
6 Faktori koji mogu iskriviti realnu sliku o zanimanju
7 Proces donoenja odluke
8 Preispitivanje odluke
9 Reeksija
10 Traenje zaposlenja
TRAJANJE:
6 asova (3 asa u predzadnjem razredu i 3 asa u zavrnom razredu)
TEME I CILJEVI MODULA:
11 Uenici su prepoznali vanost poreenja sopstvenih sposobnosti, kolskog
uspjeha i zahtjeva eljenog zanimanja u procesu donoenja odluke.
12 Donoenje odluke o izboru zanimanja je jedna od najvanijih ivotnih odluka.
13 Odluka je kompleksan proces.
14 Svaku odluku je potrebno preispitati.
15 Vanost alternativnog izbora
16 Kroz pripremu za traenje zaposlenja, uenici prepoznaju korake koji ih
ekaju nakon zavretka obrazovanja i vanost sticanja znanja i vjetina koja e
im biti potrebna nakon zavretka srednje kole ili fakulteta.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
117
PREGLED RADIONICA U MODULU ODLUKA O IZBORU ZANIMANJA
17 R1 : Brod na otvorenom moru - igra odluivanja
18 R2 : Kategorizacija i ispitivanje kriterija
19 R3 :Takmienje Moje budue zanimanje je najbolje zanimanje

predzadnji razred osnovne kole
20 Pregled portfolija profesionalne orijentacije
21 R4: Moja odluka je...
22 R:5 Sada kada sam odluio/la...
23 R:6 Priprema za traenje posla

zavrni razred osnovne kole
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
118
RADIONICE za uenike VII razreda/ VIII razreda devetogodinje kole
6.1 R1: Brod na otvorenom moru - igra odluivanja
Ciljevi:
Uenici su uoili teinu i vanost donoenja odluke u kljunim
trenucima, kako na individualnom tako i na grupnom planu.
Metode: Analiza teksta, postavljanje prioriteta
Sekvence:
Nastavnik uenicima podijeli tekst Brod na otvorenom
na moru i obrasce za kopiranje 1 i 2.
Zadatak uenika je da prema individualnoj procjeni
rangiraju predmete koji bi omoguili preivljavanje na
otvorenom i upiu rang u kolonu lino.
Nakon toga, nastavnik uenike dijeli u grupe, a zadatak
je da se unutar svake grupe razgovara o problemu, te
nakon diskusije izvri rangiranje predmeta po vanost.
Rangiranje se upisuje u kolonu grupa
Na kontrolnom listu (Obrazac za kopiranje 3) uenici
unutar grupe provjeravaju koliko se njihovo rangiranje
podudara ili razlikuje od miljenja eksperata.


Diskusija:
- Da li vam je bilo teko odredit prioritete za
preivljavanje u situaciji iz vjebe?
- Da li vam je lake bilo odredit prioritete
individualno ili u grupi?
- Koliko vam je situaciju odluivanja oteavalo
to to odgovarate i za sudbinu drugih osoba?
- Koliko je teko donijet znaajne ivotne
odluke i o emu je sve potrebno razmislit?
Osvrt na radionicu: Odluka o izboru daljnjeg obrazovanja
je jedna od znaajnijih ivotnih odluka. Iako u dananje
vrijeme izbor zanimanja ne mora znait i izbor za cijeli
ivot, nepromiljen i ishitren izbor vodi nezadovoljstvu,
gubitku vremena i novca. Istna, ponekad je mogue ispravit
pogreku prelaskom u drugu kolu, polaganjem dodatnih ispita,
preusmjerenjem na visokokolskim ustanovama, ali zato
ne uinit sve da nam prvi izbor bude i pravi izbor i tako sebi
olakamo prelazak u svijet rada.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma: Individualni rad, rad u grupi.
Moderacijski
materijal:
Tekst Brod na otvorenom moru
Obrasci za kopiranje 1,2 i 3
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
119
6.2 R2: Takmienje Moje budue zanimanje je najbolje zanimanje
Ciljevi:
Uenici su shvatli vanost i utcaj naina prenoenja informacija
na proces donoenja odluke, te prepoznali oblike manipulacije i
utcaj propagande na stavove.
Metode: Grupni rad, Igra uloga, Prezentacija, Diskusija
Sekvence:
Nastavnik uenike dijeli u grupe.
Svaka grupa treba da izabere jedno zanimanje(npr: grupa
pekara, grupa frizera, grupa nastavnika). Uenici trebaju
sami izabrat zanimanje.
Zadatak svake grupe je da na to efkasniji nain prikae
zanimanje (grupu) na takmienju zanimanja, tako da
privue to vie uenika da se upie na to zanimanje,
odnosno da glasa za njihovu grupu. Za ovu namjenu,
uenici mogu izraivat letke, pripremit pomone
rekvizite i sl.
Grupe predstavljaju svoje zanimanje dok ostali uenici
imaju mogunost postavljanja pitanja( Obavezna je
moderacija nastavnika).
Nakon predstavljanja, nastavnik uenicima dijeli
glasake liste, a zadatak je da glasaju za najbolju
grupu. Nemaju pravo da glasaju za svoju grupu.
Izborna komisija(nastavnik i dva uenika) sabiraju glasove
i proglaavaju pobjednika.
Mogua uputa nastavnika je da jedno zanimanje bude tpino
muko, jedno tpino ensko i jedno za kojeg se uenici rijetko
opredjeljuju.
Diskusija:
- Kako ste zadovoljni temom grupe koju predstavljate i
kako ste se osjeali dok ste osmiljavali kampanju?
- Koliko je bilo teko samo afrmatvno predstavljat svoje
zanimanje/grupu?
- Da li se promocijom zanimanja moe posti i vei upis na
to zanimanje ako je traeno na tritu rada? Ako da, na
koje sve naine?
- Prilikom donoenja odluke o izboru zanimanja (u ovom
sluaju glasanja za grupu) koje sve faktore trebamo
ocijenit?
- Kako ste izabrali kome ete dat svoj glas?
- Koliko je nain/vjetna predstavljanja utcao na va
izbor?
Osvrt na radionicu: Ukazat na sve faktore o kojima trebamo
razmislit prilikom donoenja odluke, kao i na rizik pogrenog
interpretranja onog to nam neko drugi predstavlja, a nismo se i
sami informisali o materiji.
Trajanje:
Radionica se moe realizirat u dva dijela:
Pripremni dio zadavanje zadataka grupama (15 minuta)
Uenici se pripremaju van nastave
Prezentacija i diskusija (45 minuta)
Socijalna forma:
individualni rad, rad u grupi
Moderacijski
materijal:
plakat, posteri, makaze, ljepilo, papir u boji, naljepnice razliith
oblika, papirii pripremljeni kao glasaki listi, glasaka kutja
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
120
6.3 R3: Kategorizacija i ispitvanje kriterija
Ciljevi:
Uenici prepoznaju znaaj izbora kole za daljnju karijeru.
Spremni su da uoe da na izbor kole utu osobine linost i
spoljni uslovi, i da ispitaju unaprijed ponuena miljenja.
Metode: Vrednovanje kriterija
Sekvence:
Nastavnik razgovara sa uenicima o srednjim kolama
i zanimanjima za koja su zainteresovani. Nakon toga,
uenici na kartce zapisuju kole i zanimanja za koja su
se opredijelili.
Nastavnik prikuplja kartce.
Svaki uenik izvlai po jednu kartcu, a zatm razmilja
da li bi bio zadovoljan tm izborom ili ne.
U skladu sa tom procjenom, uenici sastavljaju liniju
plus-minus koja ide od veoma zadovoljan (+) do
krajnje nezadovoljan (-).
Nastavnik razgovara sa uenicima o tome zato su
zadovoljni ili nisu zadovoljni i upuuje na razlike
meu ljudima o tome ta ih ini zadovoljnim, a ta ne.
Nakon kratke rasprave, nastavnik uenicima dijeli
Obrazac za kopiranje 4 i uenici vrednuju svoj izbor
prema ponuenim kategorijama.
Diskusija:
- Zato se javljaju razlike meu ljudima kada procjenjuju
iste stvari?
- Da li su nam i koliko bitni kriteriji u ivotu?
- Zato je potrebno da imamo kriterije pri izboru srednje
kole i zanimanja?
Osvrt na radionicu: Vanost kriterija i saznanja koja su nam
potrebna da postavimo vlastte kriterije kako bismo donijeli
odluku o daljnjem obrazovanju.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma:
Individualni rad, diskusija u grupi
Moderacijski
materijal:
Kartce, fomasteri, Obrazac za kopiranje 4.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
121
RADIONICE za uenike VIII razreda/ IX razreda devetogodinje kole
1 nastavna jedinica: Portfolio profesionalne orijentacije
Za ovu aktivnost, pregled uenikih portfolija i materijala koje su sakupili tokom
predzadnjeg i zavrnog razreda osnovne kole, potrebno je izdvojiti 45 minuta.
Tokom ovog asa, nastavnik sa uenicima razgovara o programu profesionalne
orijentacije koji su proli tokom kolovanja i o moguim nedoumicama koje jo
uvijek imaju.
6.4 R4: Moja odluka je...
Ciljevi:
Uenici su prepoznali vanost poreenja sopstvenih
sposobnost, kolskog uspjeha i zahtjeva eljenog zanimanja u
procesu donoenja odluke.
Metoda: Analiza sopstvenih sposobnost i afniteta
Sekvence:
Uenici su u svom portoliju sakupili informacije o
sebi, svojim interesovanjima, informcije o svijetu rada,
realnim susretma kroz prethodne radionice.
Na osnovu svega onoga to su kroz program
profesionalne orijentacije uradili, svaki od uenika
treba da napie svoju odluku i alternatvnu odluku.
Potrebno je da uenik navede dvije mogunost koje
smatra svojim najuim izborom i izvri procjenu u
skladu sa Obrascem 5.
Kada uenici ispune tablice i saberu bodove, nastavnik
razgovara sa uenicima o trenutnom stanju kada je u
pitanju njihov izbor daljeg obrazovanja i zanimanja i o
tome ta je jo potrebno obavit da bi se krajnji izbor
napravio u zadnjem razredu osnovne kole
Osvrt na radionicu: Izbor daljnjeg obrazovanja i izbor zanimanja
nije odluka koja se treba donijet napreac. Za ovakvu vrstu
odluke potrebno je due promiljanje i uvijek je potrebno da
imamo alternatvu u sluaju da ne moemo realizirat nae
prvobitne elje.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
Papir, olovke, Obrazac za kopiranje 5.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
122
6.5 R5: Sada kada sam odluio/la...
Cilj:
Uenici preispituju odluku o nastavku obrazovanja koju su
donijeli.
Metoda: Pitanja-impulsi
Sekvence:
Preporuka je da se uenici izvedu u kolsko dvorite ili u
fskulturnu salu.
Nastavnik zamoli uenike da formiraju vei krug.
Sredinu kruga moe oznait nekim znakom.
Nastavnik zadaje reenicu kao impuls, koja se poziva na
kriterije (obrazac za kopiranje 5) bitne kod donoenje
odluke o zanimanju.
Zadatak uenika je da razmisle u kojoj se mjeri slau sa
zadatm impulsom i da se u skladu sa tm pozicioniraju
ka sredini kruga.
to se uenik vie slae sa impulsom (reenicom), to e
se vie pribliit sredini kruga.
Nakon to su se uenici pozicionirali nakon svakog
impulsa, nastavnik postavlja pitanje vezano za impuls i
razlog zato su neki uenici blie centralnoj taki kruga,
a neki dalje. O izjavama se odmah diskutuje. Nakon
toga se nastavlja sa sljedeom reenicom-impulsom.
Diskusija:
- ega sam postao svjestan kroz ovu vjebu ?
Osvrt na radionicu: Uenici koji jo uvijek imaju dileme oko svoje
krajnje odluke, trebaju dodatno razrijeit svoje nedoumice.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi
Moderacijski
materijal:
Kartce sa reenicama- impulsima ,Obrazac za kopiranje 6
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
123
6.6 R6: Priprema za traenje posla
Ciljevi:
Uenici kroz pripremu za traenje posla spoznaju koliko je bitno
obrazovanje, razvoj sposobnost i vjetna.
Metoda: Igra uloga, Priprema biografje
Sekvence:
Pripremni dio: Nastavnik uenicima daje uputu da zamisle sebe
za 10 godina u zanimanju koje su izabrali, te da kod kue sastave
svoje biografje koje e imat za 10 godina i da biografje donesu
na sljedei as.
Na asu, na kojem se realizira ova radionica, nastavnik
zamoli 3 dobrovoljca da izau van uionice i kae im
da e simulirat intervju za posao. Podijeli im uloge
(poslodavac, prvi trailac zaposlenja, drugi trailac
zaposlenja).
Uenici dobrovoljci trebaju u 10 minuta pripremit
svoje uloge i vratt se u uionicu.
Dok uenici dobrovoljci pripremaju uloge, nastavnik
razgovara sa ostalim uenicima o vanost biografje pri
traenju zaposlenja.
Uenici dobrovoljci izvode uloge.
Diskusija:
- Zato je bitno obrazovanje?
- Zato je bitno razvijat svoje sposobnost i vjetne?
- Da li znaju ta sve trebaju posti da bi zamiljene
biografje postale prave?
Pitanja za uenike doborovoljce:
- Kako su doivjeli svoje uloge?
- Da li su razumijeli ta je sve bitno poslodavcu kod
prijema novog zaposlenika?
Trajanje:
Pripremni dio: 15 minuta
Radionica: 45 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi, individualni rad
Moderacijski
materijal:
Zamiljene biografje uenika
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
125
Obrazac za kopiranje 1/ radionica R:1
BROD NA OTVORENOM I BRODOLOM

Privatnom jahtom plovite Pacikom.
Veliki dio jahte i njenog sadraja uniteni su u poaru iji su uzroci nepoznati. Sada
e vjerovatno jahta potonuti. Va geografski poloaj nije jasan jer su najvaniji
navigacioni instrumenti uniteni, i jer su vlasnik i posada, usljed pokuaja da
kontroliu vatru, smeli sa uma put. Vaa najpreciznija predstava je da se nalazite
na oko 1.500 km jugozapadno od najblieg ostrva.
Trenutno imate 15 neoteenih, netaknutih predmeta (vidi listu). Pored tih stvari,
imate i gumeni amac sa veslima koji je dovoljan da se vlasnik jahte, posada i svi
dolje navedeni predmeti (vidi listu) ukrcaju na njega. itav sadraj depova ljudi
na palubi sastoji se od pakle cigara, vie kutija ibica i pet novanica po dvadeset
eura.
Va zadatak je da ovih 15 predmeta klasikujete po rangu vanosti za
preivljavanje.
Vai izgledi za preivljavanje zavise od toga da li ste u stanju da izaberete
pravu opremu.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
126
Obrazac za kopiranje 2/ radionica R:1

LISTA PREDMETA
Ekspert Grupa Lino Oprema Obrazloenje
Sekstant
Ogledalo za brijanje
Posuda od 20 litara sa
vodom
Mrea protv komaraca
Sanduk sa porcijama za
jelo
Pomorska karta Pacifk
Jastuci za sjedenje
pomagala za plivanje
Posude od 10 litara
sa mjeavinom nafe i
benzina
Mali tranzistor
Sredstva za odbranu od
ajkula
2 kvadratna metra
neprovidne plastne
folije
1 litra 80% ruma
5 metara najlonskog
ueta
2 table okolade
Ureaj za pecanje
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
127
Obrazac za kopiranje 3/ radionica R:1
MILJENJE EKSPERATA

Ekspert Oprema Obrazloenje
15 Sekstant
Bez tabela i mjeraa
vremena nema smisla
1 Ogledalo za brijanje Slanje signala
3 Posuda od 20 litara sa vodom
Pijaa voda, poto se
slana ne moe pit
14 Mrea protv komaraca
Bez vrijednost, nema
komaraca nasred okeana
4 Sanduk sa porcijama za jelo Glavna prehrana
13 Pomorska karta Pacifk
Bez dodatnih
instrumenata za
navigaciju
beskorisna
9
Jastuci za sjedenje pomagalo
za plivanje
Pomo za spaavanje,
ako neko padne sa
palube
2
10-litara benzina, sa
mjeavinom benzina i nafe
Sagorljivo, slat signale
12 Mali tranzistor
Bez vrijednost, nema
stanice
10 Sredstvo za odbranu od ajkula Oigledna korist
5
2 kvadratna metra neprozirne
folije
Vano za prikupljanje
kinice, zatta od
nevremena
11 1 litra 80% ruma
U sluaju povreda
antseptko dejstvo
8 5 metara najlonskog ueta
Oprema se moe i
povezivat, da se ne bi
palo sa amca
6 2 table okolade Rezerve hrane
7 Instrument za pecanje
Pecanje ribe, ali nema
garancije za to
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
128
Obrazac za kopiranje 4/ radionica R:3
KATEGORIZACIJA I ISPITIVANJE KRITERIJA
Vrednuj kriterije prema vanosti od 1 (najvie vano) do 5 (najmanje vano)
Kriterijumi Vrednovanje
Interesovanje
Sposobnost

Mogunost kolovanja u blizini

Imid kole
Mogunost zarade nakon
kolovanja
Izgledi za karijeru
Izgledi na tritu rada
Atmosfera u koli
Dodatni
Kriterij:____________________
Dodatni
Kriterij:____________________
Dodatni
Kriterij:____________________
Dodatni
Kriterij:____________________
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
129
Obrazac za kopiranje 4/ radionica R:3
PRAVOVREMENA ORIJENTACIJA STVARA JASNU SLIKU
Vrednuj kriterije prema vanosti od 1 (najvie vano) do 5 (najmanje vano)
Moje predstave o zanimanjima su:

da dobijem priznanje za svoj rad
da puno zaraujem
da imam dobre mogunost napredovanja
da mi radno mjesto bude blizu stana
da sa mnom rade prijatne kolege
da radim na visokoj poziciji
da radno vrijeme bude primjereno za porodicu
da radim samostalno i uz sopstvenu odgovornost
da mi radno mjesto bude sigurno
da postoji mogunost skraenog radnog vremena
da mogu da radim bez stresa
da postoje dodatna socijalna davanja za zaposlene
da mi posao predstavlja zadovoljstvo
da mogu da radim zanatske poslove
da radim u malom preduzeu
da radim u kancelariji za kompjuterom
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
130
Obrazac za kopiranje 5/ radionica R:4
Privremena odluka o zanimanjima
Unutar elija tablice potrebno je napisati privremenu odluku o dva zanimanja
za koja si trenutno najvie zainteresovan/zainteresovana. Nakon toga, procijeni
svoje osobine tako to e ih vrednovati na skali od 1 do 4 gdje je:
4- potpuno zadovoljava
3- zadovoljava
2- donekle zadovoljava
1- nikako ne zadovoljava
Zanimanje 1:
Skala 1 2 3 4
Sposobnost
Interesovanja
Informacije o zanimanju
Iskustva u realnim susretma
Moje ocjene
Konano:
Zanimanje 2:
Skala 1 2 3 4
Sposobnost
Interesovanja
Informacije o zanimanju
Iskustva u realnim susretma
Moje ocjene
Konano:
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
131
Obrazac za kopiranje 5/ radionica R:4
Moji favoriti
Upii dvije porodice zanimanja koje ti se najvie dopadaju u zvijezde!
Potrai ih u leksikonu zanimanja i iz tih porodica izaberi najmanje po 3
zanimanja koja ti se dopadaju i dopii ih!
Moje TOP 2
Porodice zanimanja



Top1: Top2:
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
132
Obrazac za kopiranje 6/ radionica R:5
Reenice- impulsi
SAM/SAMA SAM DONIO/DONIJELA ODLUKU O IZBORU ZANIMANJA
SHVATAM ZNAAJ SAMOSTALNOG DONOENJA ODLUKE O
IZBORU ZANIMANJA/OBRAZOVANJA
INFORMISAO/LA SAM SE O POTREBNOM OBRAZOVANJU I
ZAHTJEVIMA ZA ELJENO ZANIMANJE
RASPITAO/LA SAM SE O IZGLEDIMA ZAPOLJAVANJA
NAKON ZAVRENE KOLE
RASPITAO/LA SAM SE O MOGUNOSTIMA ZARADE NAKON
ZAVRETKA KOLOVANJA ZA ELJENO ZANIMANJE
MOJI RODITELJI SE SLAU S MOJOM ODLUKOM
MOGU DA OBRAZLOIM SVOJU ODLUKU O IZBORU ZANIMANJA
ZA OVU KOLU/ZANIMANJE BIH SE ODLUIO/LA BEZ OBZIRA
NA SVE POTEKOE
ODLUKU SAM LAKO DONIO/DONIJELA;
ODLUKA MI NIJE TEKO PALA
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
133
7.PRIJEDLOG GODINJEG PLANA PROFESIONALNE ORIJENTACIJE
Nastava profesionalne orijentacije se provodi prvenstveno kroz asove odjeljenjske
zajednice, sa mogunostima dopune kroz vannastavnu aktivnost u 8.razredu,
odnosno zavrnom razredu osnovne kole. Realni susreti se realiziraju van
redovne nastave, a u okviru rada odjeljenjskog starjeine.Koordinator je pedagog/
ica kole.
Sve teme se mogu implementirati kroz postojea podruja rada OZ, ne
poveavajui broj sati za PO, samo usmjeravajui sadraje na podruje PO( kroz
data podruja: pedagoko-psiholoko-saznajna komponenta, radne navike-odnos
prema radu, aktualna zbivanja)
Profesionalna orijentacija od 1-3.razreda se realizira kroz nastavni predmet Moja
okolina, u nastavnim jedinicama koje sadre zanimanja ljudi( npr.Uposlenici
kole, Moja porodica, ivot i rad ljudi u mjestu, Privreda u zaviaju, posjetama
raznim institicijama i sl.), a od 4- 6.razreda i u okviru rada odjeljenjske zajednice,
sa ciljem da upoznaju sebe i dobiju informacije o razliitim zanimanjima.

7.1 Godinji plan za VII razred/ VIII razred devetogodinje kole
Oblast Tema Br.asova Cilj uenja
OBLAST UENJA:
Samospoznaja
To sam ja:
Moje elje,
interesovanja i
sklonost
1 as
Uenici/ce e:
-znat prepoznat vlastte
elje i sklonost
-znat povezat iste sa
izborom
eljenog obrazovanja/
struke
Moj uspjeh-moje
sposobnost i line
osobine
1 as
Uenici/ce e:
-znat prepoznat vlastte
sposobnost i osobine
-moi kritki sagledat i
povezat iste sa izborom
eljenog obrazovanja/
struke
Procjenjujem sebe-
drugi me
procjenjuju
2asa
Uenici/ce e:
-moi kritki procijenit
sebe, uz sagledavanje kako
ih drugi vide
Svega 4 asa
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
134
OBLAST UENJA:
Informacije
o zanimanju/
kolama
Izvori informacija/
ta elim da znam
o koli/zanimanju i
kako saznat
1 as
Uenici/ce e:
-znat mogue izvore,
vanost i znaaj linog
prikupljanja informacija
-moi koristt informacije u
svrhu stcanja dubljeg uvida
u izabrane kole/zanimanja
Oblast
rada,kvalifkacioni
okviri
1 as
Uenici/ce e:
-znat mogunost
Obrazovni sistem:
kole u mom gradu i
profli zahtjeva
2 asa
Uenici/ce e:
-stei detaljnije uvide u
odabrane mogunost
i zahtjeve kolovanja i
zanimanja,kao i druge
relevantne informacije
Svega 4 asa
OBLAST
UENJA: Putevi
obrazovanja i
karijere
Slika/biografja
zanimanja 1 as
Uenici/ce e:
-kroz biografje eljenog
zanimanja/obrazovanja
stei cjelovitju sliku o
eljenom zanimanju/koli
Put sposobnost-
poreenje linih
sposobnost
sa zahtjevima
kolovanja
2 asa
Uenici/ce e:
-moi kritki sagledat line
kompetencije sa zahtjevima
kole/zanimanja
Rad u vrijeme
promjena-utcaj
novih tehnologija na
trite rada
1 as
Uenici/ce e:
-spoznat promjenjivost
svijeta i trita rada i tu
spoznaju uvait kod izbora
kolovanja
Svega 4 asa
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
135
OBLAST
UENJA: Susret
sa svijetom
zanimanja/realni
susret
Susret sa kolama: 8 asova
Uenici/ce e:
-znat informacije o kolama
za daljnje obrazovanje i iste
koristt u donoenju odluke
Susret sa
ekspertma
5 asova
Uenici/ce e:
-znat svijet zanimanja
i puta kolovanja, kao
i informisat se o lino
odabranim poljima
obrazovanja i zanimanja
Ukupno 13 asova
OBLAST UENJA:
Odluka o izboru
zanimanja
Argument ZA i
PROTIV eljenog
zanimanja
1 as
Uenici/ce e:
-znat kritki sagledat
mogue izbore/ odluke
Poreenje
sopstvenih
prednost,
sposobnost,
kolskog uspjeha sa
zahtjevima kola za
eljeno zanimanje
2 asa
Uenici/ce e:
-moi uporedit svoje
potencijale sa zahtjevima
eljenog obrazovanja/
zanimanja
3 asa
Ukupno 15+13 .
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
136
7.2 Godinji plan za VIII razred/ IX razred devetogodinje kole
Oblast Tema
Br.asova
Cilj uenja
OBLAST UENJA:
Samospoznaja
To sam ja: moje prednost,
moja lina kompetencija,
moj profl linost
1 as
Uenici/ce e:
moi spoznat svoje line
interese, sposobnost i osibine
koje ine njihov lini profl.
Provjeravam svoj profl
linost vezano za moje
kljune kvalifkacije i
socijalne kompetencije
2 asa
Uenici/ce e:
bit u stanju da saznanja o sebi
stave u korelaciju sa kljunim
kvalifkacijama za daljnje
kolovanje.
Za 10-15 godina sebe
vidim....
1 as
Uenici/ce e:
moi svoje ivotne planove
kritki refektovat i preispitat,
stavljajui ih u kontekst linog i
profesionalnog cilja.
Svega 4 asa
OBLAST UENJA:
Informacije
o zanimanju/
kolama
Analiza i selekcija
informatvnog materijala u
odnosu na interesovanje za
eljeno zanimanje
/kolu
2 asa
Uenici/ce e:
moi informacije kritki
selektrat i upotrijebit u
informisanoj odluci za izbor
kolovanja.
Novi zahtjevi u svijetu rada
i utcaj na moju odluku
1 as
Uenici/ce e:
znat aktualizirat informacije i
stavit ih u kontekst line odluke.
Svega 3 asa
OBLAST UENJA:
Mogunost
kolovanja i
karijere
Zahtjevi kolovanja i
struke u pogledu kljunih
kvalifkacija i socijalnih
kompetencija i refeksija na
lini profl
1 as
Uenici/ce e:
bit u stanju da urade refeksiju
na svoju odluku, uvaavajui
informacije o sebi i eljenoj
koli/zanimanju.
Poreenje: Profl linost
profl zahtjeva zanimanja 2 asa
Uenici/ce e:
poredei lini i profl kole/
zanimanja, imat realniju sliku o
donoenju odluke.
ene u struci,mukarci
u struci-prepoznavanje
stereotpnih uloga spolova
1 as
Uenici/ce e:
suoavanjem sa spolnim
stereotpima u oblast rada,znat
procijenit posljedice u pogledu
ivotnih odluka
Svega 4 asa
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
137
OBLAST
UENJA: Susret
sa svijetom
zanimanja/realni
susret
Praksa u koli-individualno/
grupno prisustvo u
srednjoj koli
4asa
Uenici/ce e:
prisustvom u koli stei realnija
znanja o eljenom obrazovanju.
Susret sa
insttucijama(frme, Zavod
za zapoljavanje, kole)
10
asova
Uenici/ce e:
susretma sa insttucijama
relevantnim za svijet rada i
izbor zanimanja stei realnija
znanja,kao i dr.potrebne
informacije o eljenom
obrazovanju/zanimanju.
Susret sa ekspertma 4 asa
Uenici/ce e: moi informacije
o eljenom zanimanju testrat
sagledavajui ih kroz
svijet zanimanja i puta
kolovanja, kao i informisat
se o lino odabranim poljima
obrazovanja i zanimanja.
Svega
18
asova
OBLAST
UENJA:Odluka o
izboru zanimanja
Moja odluka je ...
(analiza sopstvenih
sposobnost i afniteta)
1 as
Uenici/ce e:
uz sagledavanje svojih
sposobnost, afniteta i
dr.kompetencija, kao i dath
informacija o kolovanju, bit u
stanju da donesu odluku.
Refeksija odluke o
daljnjem kolovanju/izboru
zanimanja
2 asa
Uenici/ce e:
znat obrazloit svoju odluku
u kontekstu samoprocjene i
znanja o eljenom obrazovanju.
Svega 3 asa
Ukupno
14+18 .
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
138
Izvori:
Antons, K.: Praxis der Gruppendynamik. bungen und Techniken, Gttingen 2000
ARED Unternehmens- und Regionalberatung (Hrsg.): CHOICE BO-Baukasten. Handbuch und
CD-Version fr einen prozessorientierten Berufsorientierungsunterricht, 3. Au., Bruck a. d. Mur
2000
Badegruber, B.: Spiele zum Problemlse, Wien 2002
BMBWK (Hrsg.).: Berufsorientierung. Wege zur Karriere, Wien 2006
Brenner, G., Brenner K.: Fundgrube. Methoden I. Fr alle Fcher (Sekundarstufe I und II), 2. Au.,
Berlin 2005
Brning, L.: Vortragen, Prsentieren, Referieren, Heidelberg 2006
Busshof , L.: Berufswahl Teorien und ihre Bedeutung fr die Praxis, Stuttgart/Berlin/Kln, 1989.
Ginzberg, E. et al.: Okkupational Jice, New York, 1951.
Daheim, H.: Der Beruf in der modernen Gesellschaft, Kln 1967
Ebner, H. et al.: Berufswahl, Mhlheim a.d.Ruhr 2005
Eglo, E.: Kooperationsmodell Berufswahlvorbereitung, Aargau 1998
Eglo, E.: Berufswahltagebuch, Aargau 2000
Eglo, E. et al. So geht`s weiter. Berufsorientierung mit Interessenkompass 7. Und 8. Schulstufe,
Aargau/Wien 2001
Hrtel P., Kmmerer E.: Betriebspraktikum fr Lehrer. Ansatzpunkte zur Berufsorientierung in
Kooperation von Schule und Wirtschaft, IBW-Schriftenreihe Nr. 92, Wien 1993
Hrtel P., Kmmerer E.: Berufsberleitung an Polytechnischen Schulen. Wege der Absolvent/innen
nach der PTS. Ergebnisse einer sterreichweiten Erhebung zu Ende der Schuljahre 1997/1998,
1999/ 2000, 2001/ 2002, 2003/ 2004. 2005/ 2006, 2007/2008, hrsg. BM: UKK, Wien 1999, 2001,
2003, 2005, 2007, 2009.
Hergovich, D. et al.: Teamarbeit. Soziales Lernen in berufsbildenden Schulen und Institutionen,
Wien 2003
Holland, J.: Te Selfdirected-Search, Odessa (FL/USA) 1985
Hoppe, M.: Berufsorientierung, Weinheim 1980
Johnson, D. W. et al: Kooperatives Lernen Kooperative Schule, Mhlheim a. d. Ruhr , 2005
Kmmerer, E.: Trends in der Berufsorientierung auf der Sekundarstufe I und im Polytechnischen
Lehrgang, In: IBW-Schriftenreihe Nr. 100, Wien 1995
Kmmerer, E.: What Works in Educational Guidance and Counselling (Austria report). In: OECD
Ceri Study C3, Paris 1995.
Kmmerer, E.: BerufsndungsBegleiter/in. Ein innovatives Projekt des Career Coachings fr
junge Menschen. In: CEDEFOP Agora X - Social and vocational guidance , Tessaloniki, 2000.
P
R
I
R
U

N
I
K

Z
A

N
A
S
T
A
V
N
I
K
E

O
S
N
O
V
N
I
H

K
O
L
A

I

O
M
L
A
D
I
N
S
K
E

L
I
D
E
R
E




P
E
T
O
F
A
Z
N
I

M
O
D
E
L

P
R
O
F
E
S
I
O
N
A
L
N
E

O
R
I
J
E
N
T
A
C
I
J
E
139
Kmmerer, E. et al.: Fnf Jahre Polytechnische Schule nach dem neuen Lehrplan. Analyse und
Bewertung, hrsg. BMBWK, Wien 2003
Kmmerer, E. et al..: Aktive Berufsorientierung in der Polytechnischen Schule, hrsg. BMBWK,
Wien 2006
Kmmerer , E. et al.: Lernen in Lerninseln. Aktives Lernen im Team, hrsg. BMBWK, Wien 2006
Klippert H.: Berufswahl-Unterricht. Handlungsorientierte Methoden und Arbeitshilfen fr Lehrer
und Berufsberater, Weinheim/Basel 2001
Klippert, H.: Methodentraining. bungsbausteine fr den Unterricht, Weinheim/Basel 2009
Klippert , H.: Kommunikations-Training. bungsbausteine fr den Unterricht, Weinheim/Basel
2007
Klippert , H.: Teamentwicklung im Klassenraum. bungsbausteine fr den Unterricht, 7. Auage,
, Weinheim/Basel 2005
Lange, E.: Berufswahl als Interaktionsprozess. In: Klner Zeitschrift fr Soziologie und
Sozialpsychologie, 3/1976
Lange E., Bschges G.: Aspekte der Berufswahl in der modernen Gesellschaft, Frankfurt/M. 1975
Mattes , W.: Methoden fr den Unterricht, Schningh 2002
Mller, F.: Selbststndigkeit frdern und fordern, Weinheim/Basel 2004
Ries, H.: Berufswahl in der modernen Industriegesellschaft, Berlin/Stuttgart/Wien 1970.
Schedler K., Willenpart N.: Teorien der Berufswahlentscheidung, IBW (Hrsg), Wien 1982.
Seifert K. H.: Die Bedeutung des Konzepts der Berufswahlreife fr die Berufswahlvorbereitung,
Gttingen 1987.
Seifert, J.: Visualisieren, Prsentieren, Moderieren, Oenbach 2001
Schweikert K.: Berufswahl, in: Kreklau C./Uthmann K.J.: Handbuch der Aus- und Weiterbildung,
Kln 1987
Steens H.: Berufswahl und Berufsentscheidung zur Teorie und Praxis eines Aufgabenbereiches
der Arbeits- und Wirtschaftslehre, Ravensburg 1975;
Super, D.E.: A theory of vocational development. In: American Psychologist Nr. 8, 185-190., New
York 1953
Super, D.E.: Te psychology of careers. An introduction to vocational development, New York 1957
Super, D.E.: Appraising Vocational tness, New York 1962
Super, D.E.: A lifespan approach to career development. In: D. Brown & Brooks (Hrsg), Career
choice and development. Applying contemporary theories to practice (2. Auage), 197- 261, San
Francisco 1990
Super, D.E.: Toward a comprehensive theory of career development. In D.H. Montross & C.J.