Sveuilite u Zagrebu

Fakultet elektrotehnike i raunarstva

Zavod za visoki napon i energetiku




PRORAUN STRUJA KRATKOG SPOJA U
IZMJENINIM TROFAZNIM SUSTAVIMA
prema standardu IEC 60909-0





























Studeni, 2007.
Za kolegij: Elektrina postrojenja
2007 FER ZVNE.
Izdanje studeni 2007

Nastavnici:
prof. dr. sc. Slavko Krajcar
dr. sc. Marko Delimar

Suradnici:
Ivan Rajl
Luka Lugarid

Pregled uredio:
Ivan Rajl

Tekst pregleda odnosi se na osnovne norme i preporuke predstavljene od strane IEC-a
(Internacional Electrotechnical Commission) a koje se odnose na proraun struja kratkog spoja u
trofaznim izmjeninim mreama. U pregledu su navedeni temelji metode izrauna stuja kratkog
spoja te su ukratko opisani osnovni koraci i uvjeti metode kao i koeficijenti koje je potrebno
koristiti u proraunima.
Napomena!
Sve oznake su preuzete iz standarda na engleskom jeziku!


Uvod

Standardom je predstavljena tzv. metoda nadomjesnog naponskog izvora koji se postavlja na
lokaciju kratkog spoja. Obuhvadeni su simetrini i nesimetrini kratki spojevi niskonaponskih i
visokonaponskih mrea. Impedancije nadomjesnih shema za proraun struja kratkog spoja odreuju
se na osnovi podataka sa natpisnih ploica elementa koji se koriste u promatranom dijelu mree te
na osnovi konfiguracije i povezivanja tih elemenata u mrei.
Mogu se odvojeno razmatrati dva prorauna:
Proraun maksimalne struje kratkog spoja
Proraun minimalne struje kratkog spoja
Vrlo je bitno poznavati iznose (amplitudu) ovih obaju struja. Maksimalna struja odreuje gornju
granicu naprezanja prema kojima je potrebno dimenzionirati opremu koja de se koristiti u pojedimim
dijelovima mree. Poznavanje minimalne struje nuno je kako bi se moglo valjano dimenzionirati
zatitnu opremu, bilo da je rije o relejnoj zatiti ili zatiti pomodu osiguraa kako bi se ograniile i
minimizirale posljedice eventualnog kratkog spoja.
Zbog lakeg razumijevanja materije koja se obrauje, u nastavku teksta navedene su definicije nekih
od pojmova koji se koriste u pregledu.
Osnovne definicije
Kratki spoj
Namjerno ili nenamjerno stvaranje vodljivog puta izmeu dvaju ili vie vodljivih dijelova zbog ega
elektrini potencijal izmeu tih dijelova postaje nula.
Meufazni kratki spoj
Namjerno ili nenamjerno stvaranje vodljivog puta izmeu dvaju ili vie faznih vodia, sa ili bez
doticaja sa zemljom.
Kratki spoj sa zemljom
Namjerno ili nenamjerno stvaranje vodljivog puta izmeu faznog vodia i okolne zemlje u sustavu koji
je uzemljen kruto ili preko impedancije (kratki spojevi izmeu faznih vodia i zemlje u sustavima koji
su izolirani nisu obuhvadeni ovim standardom).
Struja kratkog spoja
Struja iji je iznos povien (s obzirom na nominalni iznos) uslijed postojanja kratkog spoja u sustavu.
Granina struja kratkog spoja
Struja koja bi potekla kada bi se stvarni kratki spoj zamijenio idealnim spojem bez promjene u
opteredenju.
Simetrina struja kratkog spoja
Efektivna vrijednost simetrine izmjenine komponente granine struje kratkog spoja pri emu se
zanemaruje eventualno postojanje aperiodske (istosmjerne) komponente.
Poetna simetrina struja kratkog spoja,
Efektivna vrijednost simetrine izmjenine komponente granine struje kratkog spoja koja se javlja na
poetku kratkog spoja uz pretpostavku da impedancija ostaje jednaka onoj u vremenu t = 0.
Poetna simetrina snaga kratkog spoja,
Fiktivna vrijednost odreena umnokom poetne simetrine struje kratkog spoja, , nazivnog
napona sustava, i faktora .
'' ''
3
k n k
S U I (1)
Aperiodska, priguujua komponenta struje kratkog spoja, id.c.
Srednja vrijednost struje kratkog spoja koja opada od svoje poetne vrijednosti na nulu.
Udarna (vrna) vrijednost struje kratkog spoja, ip
Najveda moguda trenutna vrijednost granine struje kratkog spoja.
Prekidna simetrina struja kratkog spoja, Ib
Efektivna vrijednost simetrine izmjenine komponente granine struje kratkog spoja u trenutku
otvaranja kontakata prekidnog sklopa.
Trajna struja kratkog spoja, Ik
Efektivna vrijednost struje kratkog spoja koja preostaje nakon priguenja prijelazne pojave.
Potezna struja asinkronog motora, ILR
Najveda efektivna vrijednost struje asinkronog motora sa zakoenim rotorom napajanim nazivnim
naponom U
rM
na nazivnoj frekvenciji.
Nadomjesni strujni krug
Model koji nadomjeta ponaanje mree koja se sastoji od idealnih elemenata.
Nazivni napon sustava, Un
Linijski napon za koji je sustav dizajniran i na kojeg se odnose odreene djelatne karakteristike.
Nadomjesni naponski izvor, cUn/
Napon idealnog izvora koji se postavlja na mjesto nastanka kratkog spoja u direktnoj nadomjesnoj
shemi. To je jedini aktvini naponski izvor u mrei.
Naponski faktor, c
Predstavlja omjer izmeu nadomjesnog naponskog izvora i nazivnog napona sustava podijeljenog sa
faktorom .





Tabela 1 Naponski faktor c
Nazivni napon, U
n

Naponski faktor c za proraun
maksimalne struje kratkog spoja
c
max

minimalne struje kratkog spoja
c
min

Niski napon
100 V 1000 V
1,05 (sustavi sa tolerancijom +6%)
1,10 (sustavi sa tolerancijom +10%)
0,95
Srednji napon
> 1 kV 35 kV
1,10 1,00
Visoki napon
> 35 kV

Poetni napon sinkronog generatora, E''
Efektivna vrijednost unutranjeg napona sinkronog stroja koji je aktivan iza poetne reaktancije u
trenutku nastanka kratkog spoja.
Kratki spoj daleko od generatora
Kratki spoj za vrijeme kojeg iznos simetrine izmjenine komponente granine struje kratkog spoja
ostaje priblino konstantan.
Kratki spoj blizu generatora
Kratki spoj u kojemu barem jedan sinkroni stroj doprinosi poetnoj graninoj simetrinoj struji
kratkog spoja u iznosu koji je vie nego dvostruko vedi od nazivne struje stroja, ili kratki spoj u kojemu
doprinos asinkronih motora iznosi barem 5% iznosa poetne simetrine struje kratkog spoja bez
utjecaja motora.
Impedancije na mjestu kratkog spoja (F)
Direktna impedancija trofaznog izmjeninog sustava , Z(1)
Impedancija direktnog sustava promatrana sa mjesta nastanka kratkog spoja.

Slika 1 Direktna impedancija trofaznog izmjeninog sustava
Inverzna impedancija trofaznog izmjeninog sustava , Z(2)
Impedancija inverznog sustava promatrana sa mjesta nastanka kratkog spoja.

Slika 2 Inverzna impedancija trofaznog izmjeninog sustava
Nulta impedancija trofaznog izmjeninog sustava , Z(0)
Impedancija nultog sustava promatrana sa mjesta nastanka kratkog spoja. Ukljuuje i trostruku
vrijednost impedancije za uzemljenje.

Slika 3 Nulta impedancija trofaznog izmjeninog sustava
Impedancija kratkog spoja, Zk
Skradeni izraz za direktnu impedanciju trofaznog izmjeninog sustava, Z
(1)
, koja slui za proraun
struja trofaznog kratkog spoja.
Nadomjesne impedancije elektrinih elemenata u sluaju kratkog spoja
Direktna nadomjesna impedancija elektrinih elemenata, Z(1)
Omjer faznog napona i struje kratkog spoja, odgovarajudeg vodia elektrinog elementa kada se na
njega narine direktni simetrini sustav napona.
Inverzna nadomjesna impedancija elektrinih elemenata, Z(2)
Omjer faznog napona i struje kratkog spoja, odgovarajudeg vodia elektrinog elementa kada se na
njega narine inverzni simetrini sustav napona.
Nulta nadomjesna impedancija elektrinih elemenata, Z(0)
Omjer faznog napona i struje kratkog spoja, odgovarajudeg vodia elektrinog elementa kada se na
njega narine izmjenini izvor napona te ukoliko tri fazna vodia slue za odvod struje a etvrti vodi
(ili zemlja kao vodi) slui kao zajedniki povratni vod.
Poetna reaktancija sinkronog stroja,
Iznos reaktancije sinkronog stroja u trenutku nastanka kratkog spoja.
Minimalno vrijeme kanjenja, tmin
Najkrade vrijeme koje protekne od trenutka nastanka kratkog spoja do trenutka odvajanja kontakata
prekidnog sklopa.
Struja mjerodavna za ugrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja, Ith
Efektivna vrijednost struje koja bi proizvela jednaku toplinu i jednako trajala kao stvarna struja
kratkog spoja koja moe sadravati istosmjernu komponentu i moe opadati s vremenom.



Rezultat detaljnog prorauna struje kratkog spoja treba prikazivati vremensku ovisnost struje na
mjestu nastanka kratkog spoja i to od njegova poetka pa do kraja. Bitan faktor pri tomu je i
vrijednost napona na mjestu nastanka kratkog spoja i u trenutku njegova nastanka.
Ipak za vedinu realnih sluajeva potrebno je poznavati samo simetrinu izmjeninu komponentu
struje kratkog spoja te udarnu (vrnu) vrijednost struje kratkog spoja koja ovisi o omjeru R/X
impedancije kratkog spoja koja odreuje vremensku konstantu priguenja aperiodske komponente
struje. Udarna vrijednost struje kratkog spoja ovisi i o priguenju simetrine izmjenine komponente
struje kratkog spoja a postie se ako je u trenutku nastanka kratkog spoja napon bio jednak nuli
(vezano uz magnetske pojave u generatoru).
Metoda prorauna struja kratkog spoja

Proraun struje kratkog spoja zasniva se na slijededim pojednostavljenjima:
Za vrijeme trajanja kratkog spoja ne mijenja se vrsta kratkog spoja
Za vrijeme trajanja kratkog spoja ne mijenja se struktura mree koja se promatra
Impedancija transformatora se odreuje uz pretpostavku da je regulator napona u glavnom
poloaju (uvodi se i korekcijski faktor za impedanciju transformatora, K
T
)
Otpori elektrinih lukova se ne uzimaju u obzir u proraunu
Sve nadomjesne impedancije i kapaciteti vodova se zanemaruju kao i ne-rotirajuda potronja,
osim u nultoj nadomjesnoj shemi
Za proraune struja kratkih spojeva, kako simetrinih tako i nesimetrinih, koristi se metoda
simetrinih komponenti.
Kada se proraun vri u sustavu sa razliitim naponskim razinama potrebno je preraunati
impedancije s jednih na druge naponske razine. Obino se to preraunavanje vri na onu naponsku
razinu koja je na mjestu nastanka kratkog spoja.
Nadomjesni naponski izvor na mjestu kratkog spoja

Proraun se zasniva na uvoenju nadomjesnog naponskog izvora. To je jedini aktivni naponski izvor u
sustavu. Sve se pojne toke kao i sinkroni i asinkroni strojevi predstavljaju samo sa njihovim internim
impedancijama. Na slijededoj slici se nalazi pojednostavljena mrea kao I njezina nadomjesna shema
u kojoj se koristi nadomjesni naponski izvor.

Slika 4 Primjer koritenja nadomjesnog naponskog izvora
Nadomjesne impedancije direktog i inverznog sustava za promatrano mjesto kvara i promatranu
mreu meusobno se razlikuju samo ako u mrei postoje rotirajudi strojevi. Ukoliko se promatra
kratki spoj daleko od generator dozvoljeno je pretpostaviti da su direktna i inverzna nadomjesna
impedancija meusobno jednake. Nulta nadomjesna impedancija na mjestu kratkog spoja se u vedini
sluajeva razlikuje od direktne i inverzne.

Vrste kratkih spojeva

Trofazni kratki spoj (K3) Dvofazni kratki spoj (K2)

R
S
T


R
S
T

Jednofazni kratki spoj (K1) Dvofazni kratki spoj sa zemljom (K2Z)
R
S
T

R
S
T


Trofazni kratki spoj je simetrian jer su u tom sluaju situacije u svim fazama identine. Za razliku od
trofaznog kratkog spoja, jednofazni kratki spoj, dvofazni kratki spoj I dvofazni kratki spoj sa zemljom
su nesimetrini kratki spojevi. Sve etiri vrste kratkih spojeva obuhvadene su standardom.

Proraun maksimalne struje kratkog spoja

Prilikom raunanja maksimalne struje kratkog spoja nuno je pridravati se slijededih pravila:
potrebno je koristiti naponski faktor c
max
(Tabela 1) ukoliko nacionalni standardi ne nalau
drugaije
potrebno je odrediti konfiguraciju sustava kao i one doprinose elektrana i pojnih toki koji
dovode do pojave najvede vrijednosti struje kratkog spoja
kada se ostale (vanjske) pojne mree nadomijetaju impedancijom, potrebno je uzeti
minimalnu impedanciju kratkog spoja pojnih mrea kako bi se dobio maksimalni doprinos
pojnih mrea struji kratkog spoja na promatranom mjestu
potrebno je ukljuiti i doprinos motora struji kratkog spoja ukoliko je to potrebno
vrijednosti otpora vodova (nadzemnih vodova i kabela) uzimaju se pri 20C
Proraun minimalne struje kratkog spoja

Prilikom raunanja minimalne struje kratkog spoja nuno je pridravati se slijededih pravila:
potrebno je koristiti naponski faktor c
min
(Tabela 1) ukoliko nacionalni standardi ne nalau
drugaije
potrebno je odrediti konfiguraciju sustava kao i one doprinose elektrana i pojnih toki koji
dovode do pojave najmanje vrijednosti struje kratkog spoja
doprinos motora struji kratkog spoja se zanemaruje
vrijednosti otpora vodova (nadzemnih vodova i kabela) uzimaju se pri temperaturama viim
od 20C

Nadomjesne impedancije elektrinih elemenata u sluaju kratkog
spoja

Nadomjesne impedancije pojnih mrea (toaka), transformatora, nadzemnih vodova, kabela,
otpornika i sline opreme imaju jednake iznose i u direktom i u inverznom sustavu (nemaju
rotirajudih dijelova).
Impedancije generatora(G), mrenih transformatora (T) i elektrana (power station, S) potrebno je
pomnoiti sa korekcijskim faktorima K
G
, K
T
i K
S
ili K
SO
kada se raunaju struje kratkog spoja pomodu
nadomjesnog naponskog izvora.
Pojna mrea (toka), Q

Slika 5 Nadomjesna impedancija pojne mree
Ukoliko je za napojnu mreu poznata poetna simetrina struja kratkog spoja, na mjestu
prikljuka, Q, nadomjesna impedancija mree, Z
Q
, (direktna impedancija kratkog spoja) rauna se
prema izrazu:
''
3
nQ
Q
kQ
cU
Z
I
. (2)
Ako je poznat omjer R
Q
/X
Q
tada se reaktancija X
Q
rauna prema izrazu:

2
1 ( / )
Q
Q
Q Q
Z
X
R X
. (3)

Ukoliko se izmeu napojne toke i mjesta kratkog spoja, F, nalazi mreni transformator prijenosnog
omjera t
r
, tada se nadomjesna impedancija mree, Z
Q
, rauna prema izrazu:
2 ''
1
3
nQ
Qt
r kQ
cU
Z
t I
, (4)
gdje su:
U
nQ
nazivni napon na mjestu prikljuka napojne mree, Q;
- poetna simetrina struja kratkog spoja na mjestu prikljuka napojne mree, Q;
c naponski faktor za napon U
nQ
;
t
r
nazivni prijenosni omjer transformatora sa regulatorom u osnovnom poloaju.

Ukoliko je rije o visokonaponskoj toki napajanja sa nazivnim naponom iznad 35 kV napajanoj preko
nadzemnih vodova, nadomjesna impedancija, Z
Q
, se u vedini sluajeva moe smatrati samo
reaktancijom , Z
Q
= 0 + jX
Q
. U ostalim sluajevima gdje nije poznat iznos otpora R
Q
napojne mree
moe se pretpostaviti da je R
Q
= 0,1 X
Q
gdje je X
Q
= 0,995 Z
Q
.
Transformatori
Dvonamotni transformatori

Impedancija dvonamotnog transformatora sa ili bez mogudnosti regulacije prijenosnog omjera za
vrijeme pogona u direktnom sustavu rauna se iz nazivnih podataka sa natpisne ploice
transformatora na slijededi nain:
2
100%
kr rT
T
rT
u U
Z
S
(5)

2
2
100% 3
Rr rT krT
T
rT rT
u U P
R
S I
(6)

2 2
T T T
X Z R (7)
gdje su:
U
rT
- nazivni napon transformatora na visokonaponskoj ili niskonaponskoj strani;
I
rT
- nazivna struja transformatora na visokonaponskoj ili niskonaponskoj strani;
S
rT
- nazivna prividna snaga transformatora;
P
krT
- ukupni gubici transformatora u namotima pri nazivnoj struji;
u
kr
napon kratkog spoja pri nazivnoj struji u postocima;
u
Rr
nazivna djelatna komponenta napona kratkog spoja u postocima.
Omjer otpora i reaktancije transformatora, R
T
/X
T
opdenito opada sa veliinom transformatora. Kod
velikih transformatora je otpor toliko malen da se itava impedancija transformatora moe
aproksimirati reaktancijom pri proraunu struja kratkog spoja.
Tronamotni transformatori


Slika 6 Primjer tronamotnog transformatora
Impedancije tronamotnog transformatora u direktnom sustavu, Z
A
, Z
B
, Z
C
, raunaju se pomodu triju
impedancija kratkog spoja transformatora na slijededi nain (gledano sa strane A):

2
(uz otvorenu C stranu)
100% 100%
RrAB XrAB rTA
rTAB
u u U
j
S
AB
Z (8)

2
(uz otvorenu B stranu)
100% 100%
RrAC XrAC rTA
rTAC
u u U
j
S
AC
Z (9)

2
(uz otvorenu A stranu)
100% 100%
RrBC XrBC rTA
rTBC
u u U
j
S
BC
Z (10)
gdje je:

2 2
Xr kr Rr
u u u (11)
i pomodu slijededih jednadbi:

1
2
A AB AC BC
Z Z + Z - Z (12)

1
2
B BC AB AC
Z Z + Z - Z (13)

1
2
C AC BC AB
Z Z + Z - Z (14)
gdje su:
U
rTA
nazivni napon strane A tronamotnog transformatora;
S
rTAB
nazivna prividna snaga izmeu strana A i B;
S
rTAC
nazivna prividna snaga izmeu strana A i C;
S
rTBC
nazivna prividna snaga izmeu strana B i C;
u
RrAB
, u
XrAB
nazivna djelatna i reaktivna komponenta napona kratkog spoja izmeu strana A i B,
izraene u postocima
u
RrAC
, u
XrAC
nazivna djelatna i reaktivna komponenta napona kratkog spoja izmeu strana A i C,
izraene u postocima
u
RrBC
, u
XrBC
nazivna djelatna i reaktivna komponenta napona kratkog spoja izmeu strana B i C,
izraene u postocima
Korekcijski faktori za impedancije transformatora

Mreni transformator je transformatora koji povezuje dva ili vie dijelova mree razliitih naponskih
razina.
Dvonamotni transformatori

Za dvonamotne transformatore, bez obzira imaju li ili nemaju mogudnost regulacije prijenosnog
omjera za vrijeme pogona, uvodi se korekcijski faktor K
T
pomodu kojim se mnoe impedancije
transformatora dobivene pomodu relacija (5) do (7): Z
TK
= K
T
Z
T
gdje je Z
T
= R
T
+ jX
T
.

max
0,95
1 0,6
T
T
c
K
x
(15)
gdje su :
x
T
relativna reaktancija transformatora,
2
/
T
T
rT rT
X
x
U S
i
c
max
naponski faktor koji se odnosi na nazivni napon mree spojene na nienaponsku stranu
mrenog transformatora.
Korekcijski faktor, K
T
se ne primjenjuje kod impedancija generatorskih blok transformatora u
elektranama.
Osim za impedanciju dvonamotnog transformatora u direktnom sustavu, korekcijski faktor se koristi i
za impedanciju dvonamotnog transformatora u inverznom i nultom sustavu. Impedancije za
uzemljenje, Z
N
, spojene izmeu zvjezdita transformatora i zemlje se u nultom sustavu pojavljuju s
iznosu 3Z
N
i na njih se ne primjenjuje korekcijski faktor.

Tronamotni transformatori

Za tronamotne transformatore, bez obzira imaju li ili nemaju mogudnost regulacije prijenosnog
omjera za vrijeme pogona, uvode se tri korekcijska faktora koji se raunaju iz relativnih reaktancija
transformatora na slijededi nain:

max
0,95
1 0,6
TAB
TAB
c
K
x
(16)

max
0,95
1 0,6
TAC
TAC
c
K
x
(17)

max
0,95
1 0,6
TBC
TBC
c
K
x
. (18)
korigirane vrijednosti impedancija tronamotnog transformatora se nalaze pomodu relacija (8) do (10)
i (16) do (18): Z
ABK
= K
TAB
Z
AB
; Z
ACK
= K
TAC
Z
AC
; Z
BCK
= K
TBC
Z
BC
. Pomodu ovih korigiranih impedancija
mogude je koristedi izraze (12) do (14) odrediti i korigirane vrijednosti impedancija Z
AK
, Z
BK
i Z
CK
.
Osim za impedancije tronamotnog transformatora u direktnom sustavu, korekcijski faktori se koriste i
za impedancije tronamotnog transformatora u inverznom i nultom sustavu. Impedancije za
uzemljenje, Z
N
, spojene izmeu zvjezdita transformatora i zemlje se u nultom sustavu pojavljuju s
iznosu 3Z
N
i na njih se ne primjenjuje korekcijski faktor.
Nadzemni vodovi i kabeli

Kod prorauna impedancija nadzemnih vodova i kabela koriste se nazivni podaci vodia kao to su
otpornost vodia, njegova duljina, presjek te omjer djelatnih i reaktivnih dijelova impedancije u
direktnom i nultom sustavu.
Postupci kojima se odreuju otpori i reaktancije vodia su ukratko opisani u standardu ali prelaze
okvire problematike odreivanja struja kratkog spoja pa se ovdje nede detaljnije obraivati. Takve
vrijednosti de uvijek biti eksplicitno zadane i poznate.
Reaktancije prigunica

Impedancije direktnog, inverznog i nultog sustava za ove reaktancije su identine ako se pretpostavi
geometrijska simetrija. Nadomjesna impedancija ovih elemenata se rauna na slijededi nain:
i vrijedi da je
100% 3
kR n
R R R
rR
u U
Z R X
I
(19)
gdje su:
u
kR
i I
rR
navedeni na natpisnoj ploici;
U
n
nazivni napon sustava.
Sinkroni strojevi
Sinkroni generatori

Prilikom raunanja poetne struje kratkog spoja u sustavu koji se direktno napaja iz generatora (bez
blok transformatora) u direktnoj nadomjesnoj shemi mora se koristiti slijededa impedancija:

''
( )
G G G d
K K R jX
GK G
Z Z (20)
sa korekcijskim faktorom:

max
''
1 sin
n
G
rG d rG
c U
K
U x
(21)
gdje su:
c
max
naponski faktor iz tabele 1;
U
n
nazivni napon sustava;
U
rG
nazivni napon generatora;
Z
GK
korigirana poetna impedancija genaratora;
Z
G
poetna impedancija genaratora u direktnom sustavu;
rG
fazni kut izmeu I
rG
i U
rG
/ ;
- relativna poetna reaktancija generatora u odnosu na nazivnu impedanciju:

'' 2
''
gdje je:
d rG
d rG
rG rG
X U
x Z
Z S
(22)


Slika 7 Fazorski dijagram sinkronog generatora u nazivnim uvjetima

Korekcijski faktor K
G
(relacija (21)) uvodi se jer se u nadomjesnoj shemi za proraun struje kratkog
spoja umjesto poetnog napona E'' koristi nadomjesni naponski izvor cU
n
/ .
Za proraun inverzne nadomjesne impedancije kratkog spoja sinkronog generatora koristi se slijededi
izraz:

''
(2) (2)
( ) ( )
G G G G G G G d
K R jX K K K R jX
(2)GK (2)G G
Z Z Z (23)
Ukoliko se vrijednosti uzdune ( ) i poprene ( ) reaktancije generatora razlikuju, moe se uzeti
da je:

'' ''
(2)
2
d q
G
X X
X (24)
Za proraun nulte nadomjesne impedancije kratkog spoja sinkronog generatora koristi se slijededi
izraz:

(0) (0)
( )
G G G
K R jX
(0)GK
Z (25)
Ukoliko postoji impedancija za uzemljenje izmeu zvjezdita generatora i zemlje korekcijski faktor K
G

se na primjenjuje na nju.
Sinkroni kompenzatori i motori

Za proraune svih struja kratkog spoja sinkroni kompenzatori tretiraju se na jednak nain kao i
sinkroni generatori.
Ukoliko sinkroni motori imaju mogudnost regulacije napona, tretiraju se na isti nain kao i sinkroni
generatori a ako nemaju onda zahtijevaju dodatna razmatranja.

Elektrane

U naim demo proraunima pretpostaviti da se radi o elektranama (generator + blok transformator)
koje imaju mogudnost preko blok transformatora mijenjati prijenosni omjer za vrijeme normalnog
pogona. Slijededi se izraz koristi za odreivanje nadomjesne impedancije kratkog spoja cijele
elektrane na VN strani blok transformatora:

2
( )
S r
K t
S G THV
Z Z Z (26)
sa korekcijskim faktorom:

2 2
max
2 2 ''
1 sin
nQ rTLV
S
rG rTHV d T rG
U c U
K
U U x x
(27)
gdje su:
Z
S
korigirana impedancija elektrane i koja se odnosi na vienaponsku stranu;
Z
G
poetna impedancija genaratora u direktnom sustavu (bez korekcijskog faktora K
G
);
Z
THV
impedancija blok transformatora koja se odnosi na vienaponsku stranu (bez korekcijskog
faktora K
T
);
U
nQ
nazivni napon sustava na mjestu prikljuka elektrane, Q;
U
rG
nazivni napon generatora;
rG
fazni kut izmeu I
rG
i U
rG
/ ;
- relativna poetna reaktancija generatora u odnosu na nazivnu impedanciju:
- relativna reaktancija blok transformatora uz pretpostavku da je regulator u osnovnom poloaju:
t
r
nazivni prijenosni omjer blok transformatora, t
r
= U
rTHV
/U
rTLV
;

Uz pretpostavku da elektrana cijelo vrijeme radi u naduzbuenom reimu tada se za proraune struja
nesimetrinih kratkih spojeva koristi korekcijski faktor K
S
i za direktnu i za inverznu nadomjesnu
impedanciju. Isti se korekcijski faktor koristi i za nultu nadomjesnu impedanciju s iznimkom
impedancije za uzemljenje.

Asinkroni motori

Pri proraunu maksimalnih struja kratkog spoja potrebno je uzeti u obzir srednjenaponske i
niskonaponske motore. Ukoliko je ukupni doprinos asinkronih motora manji od 5% poetne struje
kratkog spoja odreene bez utjecaja asinkronih motora ( ) tada se njihov doprinos struji kratkog
spoja moe zanemariti.
Doprinos asinkronih motora struji kratkog spoja moe se zanemariti ako vrijedi:

''
0,01
rM k M
I I (28)
gdje su:
- zbroj nazivnih struja motora direktno prikljuenih na mreu (bez transformatora) u kojoj je
nastao kratki spoj;
- poetna struja simetrinog kratkog spoja bez utjecaja (doprinosa) motora.
Direktan i inverzna nadomjesna impedancija asinkronih motora moe se raunati prema izrazu:

2
1 1
/ / 3
rM rM
M
LR rM LR rM rM rM
U U
Z
I I I I S I
(29)
gdje su:
U
rM
nazivni napon motor;
I
rM
nazivna struja motora;
S
rM
nazivna prividna snaga motora;
I
LR
/ I
rM
omjer potezne i nazivne struje motora.

Proraun struja kratkog spoja

Ukoliko je rije o kratkom spoju daleko od generator, struja kratkog spoja moe se podijeliti na dvije
komponente:
izmjenina komponenta konstantne amplitude tokom cijelog kratkog spoja;
aperiodska istosmjerna komponenta koja se priguuje od poetne vrijednosti na nultu.

Slika 8 Struja kratkog spoja za sluaj kratkog spoja daleko od generatora (konstantna izmjenina komponenta)


Ukoliko je rije o kratkom spoju daleko od generator, struja kratkog spoja moe se podijeliti na dvije
komponente:
izmjenina komponenta konstantne amplitude tokom cijelog kratkog spoja;
aperiodska istosmjerna komponenta koja se priguuje od poetne vrijednosti na nultu.

Slika 9 Struja kratkog spoja za sluaj kratkog spoja blizu generatora (opadajuda izmjenina komponenta)

U proraunima struja kratkog spoja u sustavima napajanim sa generatorima, elektranama i
motorima, osim poetne ( ) i udarne struje (i
p
) kratkog spoja potrebno je odrediti i simetrinu
prekidnu struju kratkog spoja (I
b
)kao i trajnu struju kratkog spoja (I
k
). Trajna struja kratkog spoja je
manjeg iznosa od prekidne struje.
Za proraun poetne struje kratkog spoja doputeno je pretpostaviti da su direktna i inverzna
nadomjesna impedancija meusobno jednake.
Prilikom prorauna simetrine poetne ( ), simetrine prekidne (I
b
) i trajne struje kratkog spoja (I
k
)
potrebno je odrediti nadomjesnu impedanciju mree za promatrano mjesto kvara, Z
k
.
Kod prorauna udarne struje (i
p
) kratkog spoja nije doputeno svoditi mreu na nadomjesnu shemu
ved je potrebno razlikovati mree sa i bez paralelnih vodova.
Kratki spojevi mogu biti napajani iz jednog ili vie izvora.


Najgora vrsta kratkog spoja

Vrsta kratkog spoja u kojoj se pojavljuje najveda struja kratkog spoja ovisi o iznosim direktne,
inverzne i nulte nadomjesne impedancije na mjestu kratkog spoja.


Slika 10 Dijagram za odreivanje najgore vrste kratkog spoja


Poetna struja kratkog spoja,
Trofazni kratki spoj


Slika 11 Trofazni kratki spoj
Poetna se struja kratkog spoja rauna pomodu slijededeg izraza u kojemu se koristi
nadomjesninaponski izvor cU
n
/ na mjestu kratkog spoja te nadomjesnu impedanciju Z
k
= R
k
+ jX
k
.

''
2 2
3
3
n n
k
k
k k
cU cU
I
Z
R X
(30)
Kratki spojevi napajani iz mrea koje nisu zamkaste

Ukoliko postoji vie od jednog izvor koji doprinosi struji kratkog spoja i ti izvori nisu meusobno
isprepleteni, tada se poetna struja kratkog spoja, ,na mjestu nastanka kratkog spoja, F, rauna
kao zbroj svih struja pojedinanih grana.

Slika 12 Primjer kratkog spoja sa vedim brojem izvora koji nisu isprepleteni
Struje kratkih spojeva unutar elektrane


Slika 13 Primjer kratkog spoja unutar elektrane
Za proraun parcijalnih struja kratkog spoja i za sluaj kratkog spoja na mjestu F1
(pretpostavlja se da je rije o elektrani koja ima mogudnost regulacije prijenosnog omjera za vrijeme
normalnog pogona) koriste se izrazi:

''
,
3
rG
kG
G S G
cU
I
K Z
(31)
sa:

max
, ''
1 sin
G S
d rG
c
K
x
(32)

''
2
1
3
rG
kT
r
cU
I
t
TLV Qmin
Z Z
(33)
gdje su:
Z
G
poetna impedancija genaratora u direktnom sustavu;
- relativna poetna reaktancija generatora u odnosu na nazivnu impedanciju:
Z
TLV
impedancija blok transformatora koja se odnosi na nienaponsku stranu;
t
r
nazivni prijenosni omjer blok transformatora, t
r
= U
rTHV
/U
rTLV
;
Z
Qmin
najmanja moguda vrijednost mpedancije napojne mree koj se rauna pomodu ;

Kako se u naim proraunima zadovoljavamo aproksimacijom elektrane samo sa generatorom i blok
transformatorom, tako se nede posebno promatrati sluajevi kratkog spoja na mjestu spoja
transformatora vlastite potronje koji su obuhvadeni standardom IEC 60909-0.


Kratki spojevi napajani iz mrea koje su zamkaste

U ovakvim je sluajevima potrebno odrediti direktnu nadomjesnu impedanciju redukcijom mree
koristedi nadomjesne direktne impedancije pojedinih elemenata mree.
Poetna struja kratkog spoja rauna se pomodu izraza:

''
2 2
3
3
n n
k
k
k k
cU cU
I
Z
R X
(34)

Slika 14 Primjer zamkaste mree napajane iz vie izvora
Dvofazni kratki spoj


Slika 15 Dvofazni kratki spoj
U sluaju dvofaznog kratkog spoja (Slika 15) poetna struja kratkog spoja rauna se pomodu izraza:

'' ''
2
3
2 2
n n
k k
cU cU
I I
(1) (2) (1)
Z Z Z
(35)
Tokom poetne faze kratkog spoja, inverzna nadomjesna impedancija je priblino jednaka direktnoj
bez obzira da li je rije o kratkom spoju blizu ili daleko od generatora.
Samo u stacionarnoj fazi kratkog spoja postoji razlika izmeu direktne i inverzne nadomjesne
impedancije i to u sluaju kratkog spoja blizu generatoru.
Dvofazni kratki spoj sa zemljom


Slika 16 Dvofazni kratki spoj sa zemljom
Za sluaj kratkog spoja daleko od generatora direktna i inverzna nadomjesna impedancija priblino su
jednakog iznosa. Ukoliko je u takvom sluaju nulta impedancija veda od inverzne u vedini sluajeva je
struja dvofaznog kratkog spoja sa zemljom najveda moguda struja kratkog spoja.
Struje kroz dva vodia kao i kroz spoj sa zemljom raunaju se prema izrazima:

n
jcU
(0) (2) ''
k2EL2
(1) (2) (1) (0) (2) (0)
Z aZ
I
Z Z Z Z Z Z
(36)

2
n
jcU
(0) (2) ''
k2EL3
(1) (2) (1) (0) (2) (0)
Z a Z
I
Z Z Z Z Z Z
(37)

3
n
cU
(2) ''
kE2E
(1) (2) (1) (0) (2) (0)
Z
I
Z Z Z Z Z Z
(38)
Ako se sad pretpostavi da je rije o kratkom spoju daleko od generatora kada se direktna i inverzna
impedancija mogu smatrati jednakima, tada izrazi (36) do (38) prealze u slijedede izraze kojima se
raunaju apsolutni iznosi struja:

''
2 2
/
2
k EL n
I cU
(0) (1)
(1) (0)
Z Z a
Z Z
(39)

2
''
2 3
/
2
k EL n
I cU
(0) (1)
(1) (0)
Z Z a
Z Z
(40)

''
2
3
2
n
kE E
cU
I
(1) (0)
Z Z
(41)
Jednofazni kratki spoj


Slika 17 Jednofazni kratki spoj sa zemljom
Poetna struja jednofaznog kratkog spoja iznosi:

3
n
cU
''
k1
(1) (2) (0)
I
Z Z Z
(42)
a apsolutna vrijednost iznosi:

''
1
3
2
n
k
cU
I
(1) (0)
Z Z
(43)
Udarna struja kratkog spoja, ip
Trofazni kratki spoj
Kratki spojevi napajani iz mrea koje nisu zamkaste

U sluaju trofaznog kratkog spoja napajanog iz vie grana (mrea nije zamkasta) doprinos svake
pojedine grane udarnoj struji kratkog spoja se rauna prema izrazu:

''
2
p k
i I (44)
Faktor ovisan je o omjeru R/X ili X/R impedancije kratkog spoja na promatranoj lokaciji u mrei i
moe se raunati pomodu izraza:

3 /
1,02 0,98
R X
e (45)

Slika 18 Faktor u ovisnosti o omjerima R/X ili X/R
Izrazi (44) i (45) pretpostavljaju da kratki spoj nastaje u trenutku kada je napoj jednak nuli. U tom se
sluaju udarna struja pojavljuje unutar prve poluperiode, t
p
< 10 ms.
Ukupna udarna struja kratkog spoja na mjestu kratkog spoja F a koja je napajana iz vie grana rauna
se prema izrazu:

p pi
i
i i (46)
Za potrebe prorauna udarne struje kratkog spoja mogu se uzeti slijedede vrijednosti fiktivnog otpora
generatora R
Gf
i to sa zadovoljavajudom tonodu:
R
Gf
= 0,05 za generatore sa U
rG
> 1 kV i S
rG
100 MVA;
R
Gf
= 0,07 za generatore sa U
rG
> 1 kV i S
rG
< 100 MVA;
R
Gf
= 0,15 za generatore sa U
rG
1000 V;
Faktori 0,05, 0,07 i 0,15 osim priguenja istosmjerne komponente poetne struje kratkog spoja, u
obzir uzimaju i priguenje izmjenine komponente poetne struje kratkog spoja tokom prve
poluperiode nakon nastanka kratkog spoja.
Kratki spojevi napajani iz mrea koje su zamkaste

Kada se rauna udarna struja kratkog spoja u zamkastim mreama koristi se relacija (44) a faktor se
odreuje pomodu jedne od slijedede tri metode:
1. Uniformni omjer R/X i X/R
U ovoj metodi faktor se odreuje prema slici 18. i pri emu se uzima u obzir ona grana koja
ima najmanji omjer R/X ili najvedi omjer X/R.
2. Omjer R/X i X/R na mjestu kratkog spoja
U ovoj metodi faktor se mnoi sa 1,15 kako bi se uzele u obzir sve mogude nepreciznosti
koje nastaju kada se koristi omjer R
k
/X
k
nadomjesne impedancije promatrane mree u
kratkom spoju.

''
( ) ( )
1,15 2
p b b k
i I (47)
Ukoliko je omjer R/X manji od 0,3 u svim granama nema potrebe za koritenjem faktora 1,15.
Faktor
(b)
se odreuje sa slike 18 za omjer R
k
/X
k
.
3. Nadomjesna frekvencija, f
c

Nadomjesna impedancija sustava Z
c
se odreuje gledano sa mjesta kratkog spoja pri emu se
pretpostavlja da je frekvencija sustava f
c
= 20 Hz (24 Hz) Omjer R/X ili X/R se potom odreuju
pomodu slijededih relacija:

c c
c
R f R
X X f
(48)

c
c c
X X f
R R f
(49)
Faktor se odreuje prema slici 18. koristedi omjere R/X ili X/R dobivene relacijama (48) i
(49) ili se rauna pomodu izraza (45). Ova metoda se preporua kada je rije o zamkastim
mreama.
Dvofazni kratki spoj

Ako je rije o dvofaznom kratkom spoju tada se udarna struja kratkog spoja rauna pomodu izraza:

''
2 2
2
p k
i I (50)
Dvofazni kratki spoj sa zemljom

Udarna struja dvofaznog kratkog spoja sa zemljom se rauna prema:

''
2 2
2
p E k E
i I (51)
Jednofazni kratki spoj

Za jednofazni kratki spoj udarna struja moe se izraziti na slijededi nain:

''
1 1
2
p k
i I (52)

Radi pojednostavljenja pretpostavlja se da je faktor za ove tri vrste kratkog spoja jednak kao i u
sluaju trofaznog kratkog spoja.
Istosmjerna (DC) komponenta struje kratkog spoja

Maksimalna istosmjerna komponenta struje kratkog spoja moe se sa zadovoljavajudom tonodu
odrediti pomodu slijededeg izraza:

'' 2 /
. .
2
ftR X
d c k
i I e (53)
gdje su:
- poetna simetrina struja kratkog spoja;
f nazivna frekvencija;
t vrijeme.
Potrebno je uzeti u obzir stvarni otpor generatora, R
G
, a ne fiktivni R
Gf
.
Za zamkaste mree kada se omjer R/X ili X/R odreuje pomodu nadomjesne frekvencije, ovisno o
umnoku frekvencije i vremena (ft) u izrazu (53) potrebno je koristiti slijedede nadomjesne
frekvencije (dane su omjerom f
c
/f):


Prekidna simetrina struja kratkog spoja, Ib

Prekidna struja na mjestu kratkog spoja sastoji se od simetrine prekidne struje I
b
i istosmjerne struje
u trenutku t
min
.
Kratki spoj daleko od generatora

Za sluaj kratkih spojeva koji su daleko od generatora, prekidna struja kratkog spoja je jednaka
poetnoj struji kratkog spoja:

''
b k
I I (54)

''
2 2 b k
I I (55)

''
2 2 b E k E
I I (56)

''
1 1 b k
I I (57)
Kratki spoj blizu generatora

U sluaju kratkog spoja u blizini generatora u obzir se uzima i priguenje simetrine prekidne struje
kratkog spoja i to pomodu faktora prema izrazu:

''
b k
I I (58)
Faktor ovisi o minimalnom vremenu kanjenja t
min
kao i o omjeru poetne struje kratkog spoja
generatora ( ) i njegove nazivne struje (I
rG
)
Ukoliko se izmeu mjesta kvara i generatora nalazi blok transformator, tada se parcijalna struja
kratkog spoja na VN strani transformatora treba preraunati na naponsku razinu genaratora
koristedi nazivni prijenosni omjer transformatora:

'' ''
kG r kS
I t I (59)
Faktor se rauna pomodu slijededih jednadbi:

'' ''
0,26 /
min
0,84 0,26 uz 0,02 s
kG rG
I I
e t (60)

'' ''
0,30 /
min
0,71 0,51 uz 0,05 s
kG rG
I I
e t (61)

'' ''
0,32 /
min
0,62 0,72 uz 0,10 s
kG rG
I I
e t (62)

'' ''
0,38 /
min
0,56 0,94 uz 0,25 s
kG rG
I I
e t (63)
Ukoliko je omjer poetne struje kratkog spoja generatora i njegove nazivne struje manji ili jednak 2
tada se bez obzira na vrijeme kanjenja uzima da je = 1.

Slika 19 Dijagram za odreivanje faktora
Ako se rauna doprinos asinkronih motora prekidnoj struji kratkog spoja tada se za odreivanje
faktora u relacijama (60) do (63) umjesto omjera poetne struje kratkog spoja generatora ( ) i
njegove nazivne struje (I
rG
) koristi omjer poetne struje kratkog spoja motora ( ) i njegove nazivne
struje (I
rM
).
Doprinos asinkronih motora prekidnoj struji kratkog spoja se odreuje tako da se poetna struja
kratkog spoja motora pomnoi sa faktorima i q. Faktor q se odreuje pomodu slijededih izraza:

rM min
1,03 0,12 ln(P / ) uz 0,02 s q p t (64)

rM min
0,79 0,12 ln(P / ) uz 0,05 s q p t (65)

rM min
0,57 0,12 ln(P / ) uz 0,10 s q p t (66)

rM min
0,26 0,10 ln(P / ) uz 0,25 s q p t (67)
gdje su:
P
rM
nazivna djelatna snaga motora u MW;
p broj pari polova motora.
Ukoliko se koritenjem relacija (64) do (67) dobije vrijednost faktor q veda od 1 tada se uzima da je
faktor q = 1.
Faktor q moe se odrediti i pomodu slijedede slike.

Slika 20 Dijagram za odreivanje faktora q
Trofazni kratki spoj u zamkastim mreama

Prekidna struja I
b
u zamkastim mreama moe se odrediti pomodu izraza:

''
b k
I I (68)
Struje dobivene relacijom (68) vede su nego stvarne simetrine prekidne struje kratkog spoja.
Nesimetrini kratki spojevi

Kod nesimetrinih kratkih spojeva ne uzima se u obzir priguenje toka u generatorima pa se mogu
koristiti relacije (55) do (57).

Trajna struja kratkog spoja, Ik

Proraun trajne struje kratkog spoja je neto manje precizan nego proraun poetne struje kratkog
spoja.
Trofazni kratki spoj koji ukljuuje jedan generator ili elektranu

Za sluaj kratkog spoja blizu generatora kojeg napaja samo jedan generator ili samo jedna elektrana,
trajna struja kratkog spoja ovisi o sustavu uzbude, stanju regulatora napona te utjecaju zasidenja.
Maksimalna trajna struja kratkog spoja

Maksimalna trajna struja javlja se u onom sluaju kada je najveda uzbuda sinkronog generatora.
Minimalna trajna struja kratkog spoja

Minimalna trajna struja javlja se u onom sluaju kada je uzbuda sinkronog generatora podeena za
neopteredeni generator.

min
min
2 2
3
n
k
k k
c U
I
R X
(69)
Efektivna reaktancija generatora je dana izrazom:

3
rG
dP
kP
U
X
I
(70)
gdje je I
kP
vrijednost trajne struje trofaznog kratkog spoja na terminalu generatora. Ta vrijednost
mora biti poznata i nju isporuuje proizvoa.
Trofazni kratki spoj u mreama koje nisu zamkaste

U sluaju trofaznog kratkog spoja u mreama koje nisu zamkaste, trajna struja kratkog spoja rauna
se kao zbroj pojedinanih trajnih struja koje doprinose ukupnoj trajnoj struji kratkog spoja na
promatranom mjestu:

k ki
i
I I (71)
Trofazni kratki spoj u zamkastim mreama

U zamkastim mreama sa vedim brojem izvora trajna struja kratkog spoja moe se priblino odrediti
slijededim izrazima:

''
max max k k
I I (72)

''
min min k k
I I (73)
Relacije (72) i (73) mogu se primjenjivati i u sluaju kratkog spoja blizu generatora i u sluaju kratkog
spoja daleko od genaratora.
Nesimetrini kratki spojevi

U svim sluajevima prorauna trajnih struja nesimetrinih kratkih spojeva tok u generatoru ne uzima
se u obzir pa se mogu koristiti slijededi izrazi:

''
2 2 k k
I I (74)

''
2 2 k E k E
I I (75)

''
2 2 kE E kE E
I I (76)

''
1 1 k k
I I (77)
U proraunu minimalnih trajnih struja kratkog spoja u obzir se uzima naponski faktor c
min
iz tabele 1.

Jouleov integral i struja mjerodavna za ugrijavanje za vrijeme trajanja
kratkog spoja

Jouleov integral, je mjera za energiju koja se oslobaa u otporima sustava za vrijeme trajanja
kratkog spoja.

2 ''2 2
0
( )
k
T
k k th k
i dt I m n T I T (78)
Struja mjerodavna za ugrijavanje dana je izrazom:

''
th k
I I m n (79)
Faktorom m obuhvadena je vremenska ovisnost toplinskog efekta istosmjerne komponente struje
kratkog spoja a faktorom n vremenska ovisnost toplinskog efekta izmjenine komponente struje
kratkog spoja.

Slika 21 Dijagram za odreivanje faktora m


Slika 22 Dijagram za odreivanje faktora n
Za distribucijske se mree (kratki spoj daleko od generatora ) obino uzima da je n = 1.
Za kratke spojeve daleko od generatora koji traju dulje od 0,5 s dozvoljeno je uzeti da je m + n = 1.

Faktori potrebni za proraun struja kratkog spoja prema IEC 60909-0

Faktor c

Naponski faktori c
max
i c
min
koriste se zajedno sa nadomjesnim naponskim izvorom na mjestu kratkog
spoja sa svrhom odreivanja najvede i najmanje poetne struje kratkog spoja.
Uvoenje naponskog faktora c je neophodno zbog vie razloga:
vremenski i prostorno ovisne razlike u naponu;
promjena poloaja regulatora prijenosnog omjera transformatora;
brojnih zanemarenja u proraunu prema IEC 60909-0;
zbog pojava u generatorima, elektranama i motorima na poetku kratkog spoja.
Faktori KG i KS (KSO)

Korekcijski faktori za impedancije, K
G
i K
S
(K
SO
) primjenjuju se pri odreivanju impedancija generatora
i elektrana u kratkom za nadomjesnu kratkog spoja u sustavu.
Faktori KG,S i KT,S (KG,SO i KT,SO)

Korekcijski faktori za impedancije, K
G,S
i K
T,S
(K
G,SO
i K
T,SO
) primjenjuju se pri odreivanju impedancija u
sluaju kratkog spoja izmeu generator elektrane i blok transformatora.
Faktor K
T


Korekcijski factor za impedancije, K
T
primjenjuje se pri odreivanju impedancija mrenih
transformatora.
Faktor

Udarna struja kratkog spoja se rauna pomodu ovog faktora.
Faktori , i q

Ovi se faktori koriste za odreivanje priguenja izmjenine komponente struje kratkog spoja za sluaj
kratkog spoja blizu generatora i/ili asinkronih motora.
Faktori m i n

Ova dva faktora koriste se za odreivanje Jouleovog integrala i struje mjerodavne za ugrijavanje za
vrijeme trajanja kratkog spoja. Faktorom m uzima se u obzir toplinsko djelovanje istosmjerne
komponente struje kratkog spoja dok se faktorom n uzima u obzir toplinsko djelovanje izmjenine
komponente struje kratkog spoja.