1

Branimir Belaj


JEZIK, PROSTOR I KONCEPTUALIZACIJA
SHEMATINA ZNAENJA HRVATSKIH GLAGOLSKIH PREFIKSA












Osijek, 2008.




2


Nakladnik
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet



Za nakladnika
Ana Pintari



Recenzenti

prof. dr. sc. Ivo Pranjkovi
prof. dr. sc. Milena ic-Fuchs
prof. dr. sc. Mario Brdar








CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu
Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu
pod brojem 666472











Tisak
Grafika d.o.o. Osijek

3

SADRAJ

PREDGOVOR . 5

PRVI DIO
1. UVOD .. 11
1.1 Predmet prouavanja, cilj istraivanja i metodologija .. 11
1.2 Sheme i varijante : Shematino i specifino .... 14
1.3 Dosadanje spoznaje o determinatorima prostornih odnosa 30

DRUGI DIO
2. SHEMATINA ZNAENJA HRVATSKIH
GLAGOLSKIH PREFIKSA .. 87
2.1 Uvodne napomene . 87
2.2 Analiza shematinih znaenja hrvatskih glagolskih prefiksa .. 93
2.2.1 Prefiks iz- i shema ekstralokativnosti .... 93
2.2.2 Prefiks nad- i shema supralokativnosti .. 115
2.2.3 Prefiks pod- i shema sublokativnosti .. 125
2.2.4 Prefiks pre- i shema sumarne translokativnosti .. 150
2.2.5 Prefiks pred- i shema prelokativnosti . 179
2.2.6 Prefiks pri- i shema adlokativnosti .... 188
2.2.7 Prefiks pro- i shema etapne translokativnosti .... 204
2.2.8 Prefiks raz- i shema disperzivnosti .... 253
2.3 Semantike mree i znaenjski lanci .. 266
2.3.1 Semantika mrea glagolskoga prefiksa iz- .. 269
2.3.2 Semantika mrea glagolskoga prefiksa nad- ... 273
2.3.3 Semantika mrea glagolskoga prefiksa pod- .... 275
2.3.4 Semantika mrea glagolskoga prefiksa pre- .... 278
2.3.5 Semantika mrea glagolskoga prefiksa pred- ... 282
2.3.6 Semantika mrea glagolskoga prefiksa pri- 285
2.3.7 Semantika mrea glagolskoga prefiksa pro- 288
2.3.8 Semantika mrea glagolskoga prefiksa raz- 293

4

TREI DIO
3. ZAKLJUNE NAPOMENE 299

LITERATURA 303
INDEKS IMENA 311
INDEKS POJMOVA . 313















5












Supruzi Idi i sinu Antoniju







6












7


PREDGOVOR


Ova knjiga rezultat je etverogodinjega istraivanja prostornih znaenja
hrvatskih glagolskih prefiksa, a ideja o njezinu nastanku javila se iz nekoliko razloga.
U prvom redu elja mi je bila u jezikoslovnoj kroatistici doprinijeti afirmaciji
suvremene konceptualne semantike odnosno kognitivnolingvistikoga pristupa
znaenjskoj komponenti jezinoga opisa, ali i openito semantike kao lingvistike
discipline koja je u nas bilo pod utjecajem mladogramatiarskih, bilo strukturalistikih
ili pak generativistikih opredjeljenja oduvijek zapostavljana, bez obzira to uz
pragmatiku u dobrom dijelu suvremenih gramatikih teorija, od funkcionalnih sintaksa
pa do razliitih teorijskih pristupa u okviru kognitivne lingvistike, ve nekoliko
desetljea ima primat. Stoga stavovi u ovoj knjizi proizlaze iz moga najdubljeg
uvjerenja, a samim tim i teorijskolingvistikoga opredjeljenja, da semantika ne samo
da ne moe biti na margini jezinih istraivanja nego, upravo suprotno, da je njezina
uloga u jezinom opisu, prije svega u smislu njezina utjecaja na formalnu, gramatiku
i tvorbenu, komponentu od presudne vanosti, pa je ta kljuna pretpostavka onda,
posve razumljivo, i u samim teorijskim temeljima problematike pristupa znaenju
prefigiranih glagola. Drugim rijeima u ovoj e se knjizi pokazati da, suprotno
tvrdnjama hrvatskih gramatika, isti prostorni prefiks kao tvorbeni formant na jednoj
razini znaenjski povezuje sve njime prefigirane glagole odreujui ih kao polisemnu,
a ne homonimnu kategoriju. Kao to sam od samoga poetka istraivanja bio uvjeren
da svi glagoli tvoreni istim prefiksom moraju na neki nain biti znaenjski povezani,
paralelno sam sumnjao i u aktualne kognitivnolingvistike stavove o naravi te veze, a
koji se najveim dijelom svode na uspostavljanje neizravnih znaenjskih veza meu
takvim glagolima, najee prema modelu tzv. znaenjskih lanaca. Nasuprot tomu ova
je knjiga pokuaj uspostavljanja jedne puno vre znaenjske veze, veze preko
jednoga shematinoga obiljeja zajednikoga svim glagolima koje se, zadravajui
temeljno znaenje, potom elaborira na specifinijim razinama interpretacije, ovisno o
znaenju osnovnoga glagola. Koliko je ova knjiga uspjela u svojoj namjeri, procijenit
8
e drugi, a ovom se prilikom najsrdanije zahvaljujem recenzentima prof. dr. sc. Ivi
Pranjkoviu, prof. dr. sc. Mileni ic-Fuchs i prof. dr. sc. Mariju Brdaru koji su svojim
zavidnim lingvistikim znanjem te dobronamjernim savjetima i komentarima
doprinijeli poboljanju teksta ove knjige. Posebnu zahvalnost dugujem i Goranu
Tanackoviu Faletaru, prof. kako na strunim komentarima, tako i na velikoj pomoi
oko tehnikoga ureivanja rukopisa. Zahvaljujem se takoer i svojim studentima tree
i etvrte godine kroatistike na Filozofskom fakultetu u Osijeku s kojima sam esto u
proteklih nekoliko godina raspravljao o razliitim spornim pitanjima koja su navirala u
vremenu nastajanja knjige i iji su komentari takoer ponekad otvarali nove vidike.


U Osijeku, 25. travnja 2008.
9
















1 PRVI DIO

10






















11

1. UVOD

1.1 Predmet prouavanja, cilj istraivanja i metodologija

Jezini elementi, bez obzira na svoju morfosintaktiku ili derivacijsku narav,
koji oznaavaju i modificiraju prostorne odnose oduvijek su zaokupljali lingviste
irom svijeta, pa su tako od poetka osamdesetih godina prologa stoljea i jedno od
sredinjih podruja istraivanja kognitivne gramatike (Langacker 1987, 1988a, 1988b,
1988c, 1988d, 1991, 2000; Lakoff 1987; Taylor 2002) koja se zbog toga u svojim
prvim inaicama ak i pojavila pod nazivom prostorna gramatika (engl. space
grammar, Langacker 1982). Takav je poloaj prostora u okviru kognitivnih pristupa
jeziku potpuno razumljiv i opravdan, jer je prostor, uz vrijeme, temeljna kognitivna
domena prisutna, eksplicitno ili implicitno, konkretno ili metaforiki, gotovo u svakom
jezinom iskazu kao projekciji svijeta. U analizi prostornih odnosa u jeziku kognitivna
gramatika posebnu pozornost posveuje prostornim prijedlozima, esticama i
glagolskim prefiksima (Brugman 1981, Lindner 1981, Rudzka - Ostyn 1985, Janda
1985, 1986, 1988, Lakoff 1987, Taylor 1995 itd.), a predmet rasprave u ovoj knjizi bit
e znaenjska analiza osam hrvatskih prostornih glagolskih prefiksa, iz-, nad-, pod-,
pre-, pred-, pri-, pro- i raz-, od kojih jedino raz- nije pravi prostorni prefiks, no o
tome e jo biti rijei u sredinjem dijelu ove knjige. Kada se govori o broju glagolskih
prefiksa u hrvatskom jeziku, nae gramatike nisu suglasne. Tako prema S. Babiu
(1991: 493-510) u hrvatskome jeziku postoji dvadeset osam glagolskih prefiksa, dok J.
Sili i I. Pranjkovi (2005: 146-150) te E. Bari i dr. (1995: 379-386) govore o
dvadeset i jednom odnosno o devetnaest
1
prefiksa jer iz popisa iskljuuju veinu slabo
plodnih i neplodnih prefiksa kao to su de-, dis-, naj-, pa-, protu-, re-, suprot- i un-. S

1
Iako i jedna i druga gramatika navode priblino isti broj prefiksa, izmeu tih dvaju pristupa ima i
odreenih razlika. Naime Sili i Pranjkovi (2005) prefikse o- i ob smatraju dvama razliitim
prefiksima, a Bari i dr. (1995) smatraju ih alternantama istoga prefiksa. Ta dva prefiksa nisu
problematina samo u hrvatskom jeziku nego i u drugim jezicima, to e se i vidjeti na primjeru
ruskoga jezika u poglavlju 1.3. S druge strane Sili i Pranjkovi (2005: 149) navode i prefiks obez-
koji se ne spominje ni kod Babia (1991) ni kod Bari i dr. (1995).
12
obzirom na razvedenost prefiksalne tvorbe u hrvatskom jeziku kao najeega i
najplodnijega tvorbenoga naina u glagola, opravdano se postavlja pitanje odabira
korpusa, pa stoga odmah treba istaknuti da navedeni prefiksi koji e biti predmet
rasprave u ovoj knjizi nisu rezultat sluajnoga odabira. U tom smislu nekoliko je
razloga zbog kojih je kao predloak uzeto upravo tih osam prefiksa. Prvo, kao
kandidati su odmah iskljueni slabo plodni i neplodni prefiksi. Pomou njih se tvori
vrlo mali broj glagola pa bi se njihovim ukljuivanjem u analizu dodatno opteretila
rasprava, a na analitinosti se ne bi dobilo gotovo nita. Nadalje, iskljueni su i oni
prefiksi ije znaenje nije prostorno, a onda je od preostalih izbor suen na one preko
kojih se najbolje moe dokazati da svi glagoli tvoreni istim prefiksom na jednoj razini
svoje znaenjske interpretacije moraju dijeliti isto shematino znaenjsko
obiljeje ije se elaboracije kreu od prototipnijih do rubnijih, ovisno o znaenju
osnovnoga glagola, ime se dobiva na znaenjskoj kompaktnosti cijele kategorije. To
nikako ne znai da kod nekoliko preostalih prefiksa s primarno prostornim znaenjem
(od-, do-, na-, u-, o- i ob-) ista teza nije dokaziva, ali neki su od njih iznimno plodni pa
bi njihovo uvrtavanje u analitiki dio rasprave u najboljem sluaju rezultiralo
udvostruavanjem obujma knjige, to u metodolokom smislu nije preporuljivo.
Takav pristup znaenju glagola tvorenih istim prefiksom jezikoslovnoj je kroatistici
uglavnom nepoznat
2
, a uz oslanjanje na temeljne metodoloke postavke kognitivne
gramatike bit e ponueno i dosta, kako metodolokih, tako i idejnih novina u odnosu
na dosadanje kognitivne pristupe znaenju glagolskih prefiksa kao jednom od
najintrigantnijih determinatora prostornih odnosa, posebno u slavenskim jezicima.
to se tie opisa znaenja prefigiranih glagola, hrvatske gramatike, a o emu e
se detaljnije govoriti u poglavlju 1.3, nasljeuju tradicijski, predstrukturalistiki
odnosno mladogramatiarski, pristup prema kojemu se, ovisno o plodnosti prefiksa,
glagoli tvoreni istim prefiksom rasporeuju u manje ili vie razliitih semantikih
razreda meu kojima se ne uspostavlja nikakva znaenjska veza, a iz ega onda
proizlazi da glagoli tvoreni istim prefiksom tvore mreu homonimnih odnosa.
Nasuprot tomu, a to e se pokazati i u ovoj knjizi, zajednika je nit kognitivnih
pristupa inzistiranje na uspostavi manje ili vie vrstih znaenjskih poveznica unutar

2
Naznake problematike kojom e se ova knjiga baviti daju se u Belaj (2004).
13
kategorija glagola tvorenih istim prefiksom odnosno inzistiranje na uspostavi mree
polisemnih odnosa.
Stoga se istiu dvije temeljne teze ove knjige, kojima se, prvo

eli ostvariti otklon od predstrukturalistikoga odnosno mladogramati-
arskoga pristupa znaenju prefigiranih glagola prisutnog u hrvatskim
gramatikama i takvom pristupu inherentne ideje prema kojoj glagoli
tvoreni istim prefiksom tvore skup homonimnih odnosa

ali i otklon u odnosu na dosadanje pokuaje rjeavanja istoga problema u okvirima
kognitivnih pristupa kod kojih je temeljna ideja o polisemnosti odnosa u skupinama
glagola tvorenih istim prefiksom ostvarena prema modelu znaenjskih lanaca koji u
jedinstvenu skupinu povezuju razliita prefiksalna znaenja. Taj se pomak u ovoj
knjizi, kao to je ve reeno, pokuava ostvariti tako da se

svim glagolima odreene prefiksalne skupine pridrui jedno jedinstveno
znaenje na najvioj razini shematinosti, dok njoj podreene razine
pritom predstavljaju zasebne elaboracije zajednike supersheme ime se
uvelike dobiva na znaenjskoj kompaktnosti cijele kategorije

Knjiga je podijeljena u tri vee cjeline. U prvom, uvodnom, dijelu najprije se
openito govori o pojmovima sheme i varijante odnosno shematinoga i specifinoga
kao temeljnim pojmovima za razumijevanje ustroja svih kategorija (poglavlje 1.2), a
potom se u poglavlju 1.3 prelazi na iscrpan prikaz dosadanjih spoznaja o
determinatorima prostornih odnosa u predstrukturalistikoj, strukturalistikoj i
kognitivnoj lingvistici. Drugi dio knjige predstavlja sredinji dio u kojem nakon
uvodnih metodolokih napomena (poglavlje 2.1) slijedi sama analiza shematinih
znaenja glagolskih prefiksa (poglavlje 2.2). U poglavlju 2.3, naslovljenom
Semantike mree i znaenjski lanci, razliite elaboracije istoga shematinoga znaenja
povezuju se u manje znaenjske cjeline kako bi se predoila jo vea znaenjska
kompaktnost glagola tvorenih istim prefiksom. Trei je dio knjige zakljuni dio u
kojem se rekapitulira reeno s naglaskom na najvanijim tezama i obraenim
problemima.
14
1.2 Sheme i varijante : Shematino i specifino

Pojmovi sheme i shematinosti u kognitivnoj su lingvistici bez sumnje kljuni
pojmovi za razumijevanje naravi kategorija svih vrsta, a posebno za razumijevanje
odnosa meu pojedinim lanovima kategorije. Budui da su oni u kontekstu analize
znaenja glagolskih prefiksa ujedno i sredinji pojmovi ove knjige, a istovremeno
kroatistikoj i iroj javnosti uglavnom nepoznati, u uvodnom je dijelu neophodno o
njima rei neto vie kako bi se olakalo razumijevanje daljnje rasprave.
Kognitivna gramatika (Langacker 1987, 1991; Taylor 2002) razlikuje tri tipa
jezinih jedinica semantike, fonoloke i simboline od kojh su potonje spoj
fonolokih i semantikih, a sve su ustrojene na temelju odnosa sheme i varijante
odnosno na temelju vertikalnih odnosa koji vladaju izmeu superordiniranih
shematinih jedinica i specifinijih subordiniranih jedinica. Shematine i specifine
jezine jedinice naelno odgovaraju tradicijskim pojmovima hiperonima i hiponima,
no nekoliko je bitnih razloga zbog kojih su ti pojmovi kognitivnoj lingvistici
neprihvatljivi ili, blae reeno, nisu kompatibilni s njezinim temeljnim postavkama.
Prvo, pojmovi shematinoga i specifinoga izvrsno se uklapaju i zapravo proizlaze iz
kognitivnolingvistikoga konceptualnoga pristupa semantici koji otvara put i
sredinjoj tezi kognitivne gramatike prema kojoj gramatika i leksikon nisu odvojene
razine jezinoga opisa, nego ine kontinuum. Gramatika, dakle, nije neovisna o
semantici, nije autonomna, ve upravo suprotno, gramatike su strukture rezultat
semantikih odnosa i u funkciji su strukturiranja konceptualnoga sadraja. Gramatika
takoer tvori inventar simbolinih jedinica, spojeva forme i znaenja, odnosno prema
Langackeru (1987: 76) fonolokoga i semantikoga pola, i svaka je gramatika
struktura opisiva upravo preko te simbolinosti, a kontinuum forme i znaenja i
uvjetovanost prvoga drugime omoguuje da se pojmovi shematinoga i specifinoga,
proire i primijene i na fonoloke i na simboline jedinice, za razliku od hiperonima i
hiponima koji su reducirani samo na semantike odnose. Isto tako sami su termini
shematino i specifino puno vie u skladu s konceptualnim pristupom znaenju nego
tradicijski termini hiperonim i hiponim. Ukoliko se malo razmisli o izvanlingvistikim
kontekstima u kojima se upotrebljava rije shema i to ona znai, vrlo lako e se doi
15
do atributa kojima se ona moe okarakterizirati. Tako se za shemu moe npr. rei da
ona apstrahira detalje, da je ope naravi, da je to mutna ili nejasna slika neega to tek
treba detaljnije osmisliti itd. Budui da je vizualizacija odnosno predoavanje situacija
konkretiziranih jezinim izrazima jedno od sredinjih obiljeja konceptualizacije,
pojmovi shematinoga i specifinoga koji asocijativno potenciraju predoavanje
najbolje odgovaraju konceptualom pristupu semantici. Evo kako odnose izmeu sheme
i specifinih inaica definiraju R. Langacker i J. Taylor:

A schema...is an abstract characterization that is fully compatible with all the members
of the category it defines...; it is an integrated structure that embodies the commonality
of its members; which are conceptions of greater specificity and detail that elaborate the
schema in contrasting ways. (Langacker 1987: 371)

An instance inherits the specifications of the schema, but fleshes out the schema in
more detail. Different instances flesh out the schema in contrasting ways. Alternatively,
we can say that the schema abstracts what is common to its instances. (Taylor 2002:
124).

U ovom poglavlju ukratko emo objasniti narav tih odnosa unutar svih triju
jezinih struktura semantikih, fonolokih i simbolinih.
Kako bi predoio odnose koji vladaju meu shematinim i specifinim
semantikim jedinicama R. Langacker (1987: 373-385) posluio se kategorijom
drveta analizirajui proces djetetove kategorizacije odnosno usvajanja razliitih
uporabnih konteksta rijei drvo koje se temelji na prepoznavanju i svrstavanju
pojedinih specifinih vrsta drvea u shematinu simbolinu jedinicu [[DRVO] /
[drvo]].
3
U prvim fazama usvajanja kategorije drveta dijete na spomen rijei drvo u
svom kognitivnom sustavu ima prototipne lanove kategorije odnosno one najee i
izgledom vrlo sline s kojima se svakodnevno susree kao to su, primjerice, breza,
kesten, hrast, lipa i sl. Na tom stupnju kategorizacije kada uje rije drvo dijete stvara

3
U kognitivnoj se gramatici, kao to je ve istaknuto, simboline jedinice sastoje od semantikoga i
fonolokoga pola. Oba se pola biljee u uglatim zagradama; semantiki pol oznaava se tiskanim
slovima, a fonoloki pisanim.
16
apstraktnu shemu koja ujedinjuje oite slinosti meu njemu do tada poznatim vrstama
drvea i u kojoj se istovremeno zanemaruju njihove malobrojne, konceptualno
redundantne, razlike koje se recimo odnose na manje visinske razlike, oblik lia,
debljinu grana itd. Dijete, dakle, na tom poetnom stupnju u glavi stvara shemu drveta
koja proizlazi iz njegova dotadanjega iskustva i u kojoj se nalaze sva relevantna
obiljeja koja sadre njemu poznate specifikacije kao prototipne vrste (npr. postojanje
lia i grana, boja i aproksimativna veliina lia, priblino podjednaka visina itd.).
Takav se odnos izmeu sheme i prototipnih specifinijih varijanti u kognitivnoj
gramatici (Langacker 1987: 379) naziva odnosom pune shematinosti ili
specijalizacije i prikazuje se punom strelicom, u ovom sluaju kao
[DRVO] [HRAST], [BREZA] itd. Kako vrijeme prolazi, dijete se postupno
upoznaje i s drugim vrstama drvea koje tvore odreeni otklon od sheme stvorene u
njegovu kognitivnom sustavu. Tako ono u nekom trenutku svoga ivota uvia da se,
primjerice, i semantika struktura [BOR] podvodi pod semantiku strukturu [DRVO]
u iskazima u kojima se fonolokom polu [drvo] pridruuje semantiki pol [BOR] (npr.
ako mu majka pokazujui na bor kae da gleda kamo ide kako ne bi udario u drvo).
Budui da je [BOR] rubni primjer drveta u odnosu na [HRAST] ili [BREZU] on tvori
odreeni otklon od postojee sheme u djetetovu kognitivnom sustavu formirajui sa
shemom [DRVO] odnos djelomine shematinosti ili ekstenzije (Langacker 1987:
379) koji se prikazuje isprekidanom strelicom [[DRVO] / [drvo]] [[BOR] /
[drvo]] jer se semantika struktura [BOR] ne uklapa u potpunosti u do tada postojeu
shemu (bor ima iglice umjesto lia, grane se rasprostiru od dna stabla do njegova vrha
itd.) Kako bi dijete podvelo novu semantiku jedinicu [BOR] pod fonoloki pol [drvo]
ono mora izvriti daljnju apstrakciju postojee sheme [DRVO] u kojoj e biti
neutralizirane razlike izmeu [BORA] s jedne strane i [HRASTA], [BREZE] itd. s
druge strane pa formira lokalnu shemu viega reda [DRVO'] pri emu je prijanja
shema [DRVO] u funkciji lokalnoga prototipa. S vremenom dijete upoznaje npr. i
koncept [PALME] kojoj se takoer na fonolokom polu moe pridruiti izraz [drvo].
[PALMA] ima puno vee lie koje je bodljikavo i poredano u krug, ona nema grane,
ima deblje i neobino stablo pa tada ini novu ekstenziju od postojee sheme [DRVO']
stupajui s njom u novi odnos djelomine shematinosti
17
[[DRVO'] / [drvo]] [[PALMA] / [drvo]]. Da bi i [PALMU] svrstalo u kategoriju
drveta, dijete mora izvriti apstrakciju jo viega reda odnosno formirati jo
apstraktniju shemu koja e sadravati maksimalne generalizacije svojstvene svim
lanovima kategorije. Ta se shema opet moe prikazati kao [DRVO''] iji e lokalni
prototip biti [DRVO']. Na sl. 1. prikazan je puni taksonomijski model kategorije drveta
uspostavljen na temelju odnosa shematinosti i specifinosti.
Taksonomijski model na sl. 1. nije konaan. On se moe proirivati i prema
dolje, prema specifinijim razinama kategorizacije (npr. specifine vrste hrasta kao to
su kitnjak i lunjak, razliite sorte jabuka itd.), ali i prema gore. Ako bismo u tom
smislu ovom modelu jo dodali koncepte porodinoga ili sintaktikoga drveta, dodue
u hrvatskom se jeziku u tim kontekstima ee upotrebljava stablo, morali bismo
formirati shemu [DRVO'''] iz koje bi morala biti uklonjena trodimenzionalnost, a
dobivena dvodimenzionalna shema sadravala bi samo koncept grananja, i to grananja
u openitom smislu irenja odreenih dijelova vezanih uz stablo budui da je ve
semantikom ekstenzijom [PALME] iz lokalne sheme [DRVO''] morao biti uklonjen
doslovan koncept grana.
J. Taylor (2002: 125) odnos shematinih i varijantnih specifinih jedinica
uspostavlja temeljnim modelom prikazanim na sl. 2. U tom modelu [A] je shematina
struktura u odnosu na strukture [B] i [C] odnosno za strukture [B] i [C] kae se da su
varijante sheme [A] i da ju elaboriraju popunjavajui ju razliitim specifinim
konceptualnim sadrajima. Kada upotrebljava dvosmjerne pune strelice koje povezuju
shemu i varijante J. Taylor (2002: 125) nije najprecizniji kada kae da one oznaavaju
odnos koji moe ii u obama smjerovima od varijante prema shemi i obratno. Pri
tome se, vjerojatno, misli samo na asocijativni odnos, a nikako i na kategorizacijski jer
ako [A] kategorizira [B], ne moe ujedno i [B] kategorizirati [A]. Stoga e se zbog
preciznosti i metodoloke ujednaenosti u nastavku odnos elaboracije prikazivati
jednosmjernom strelicom od shematinije prema specifinijoj jezinoj jedinici.
Dvostrukom isprekidanom strelicom koja povezuje varijante oznaava se slabija
konceptualna veza utemeljena na slinostima, a ne na elaboraciji.
18





DRVO''







DRVO' PALMA







DRVO BOR





VOKA







JABUKA KRUKA TRENJA HRAST BREZA KESTEN




Sl. 1. Taksonomijski model semantike jedinice [DRVO] utemeljen na odnosu
pune i djelomine shematinosti prema R. Langackeru (1987: 383)
4






4
U svom modelu R. Langacker umjesto breze i kestena navodi brijest i javor, no breza i kesten
svakako su blii iskustvu hrvatskih govornika pa se ine prikladnijima u ovom kontekstu.
19
[A] (shema)








[B] (inaica) [C] (inaica)



Sl. 2. Temeljni model odnosa shema / varijanta prema J. Tayloru (2002: 125)

Uvrstimo li u taj model npr. kategoriju [PROIZVODA] kao semantiku
jedinicu, dobivamo taksonomiju prikazanu na sl. 3., pri emu je [PROIZVOD] najvie
rangirana visokoapstraktna odnosno visokoshematina jedinica prikazana isprekidanim
pravokutnikom kao znakom autonomne konceptualne nedostupnosti. Ona je
superordinirana svim ostalim razinama kategorizacije pa ju se stoga moe nazvati i
supershemom ija je konceptualizacija mogua tek preko njezinih elaboracija, tj.
preko subordiniranih razina.

PROIZVOD




ODJEA NAMJETAJ





KREVET STOLICA




BRANI KREVET DJEJI KREVET



Sl. 3. Taksonomijski model kategorije proizvoda utemeljen na odnosima elaboracije i slinosti
20
U svakom taksonomijskom modelu vlada odnos naizmjenine shematinosti i
specifinosti, to znai da je svaka subordinirana jedinica specifina u odnosu na svoje
izravne superordinirane jedinice kao to je i ona sama istovremeno shematina u
odnosu na svoje elaboracije kao subordinirane jedinice. Tako su u naem modelu (sl.
3.) [ODJEA] i [NAMJETAJ] specifini prema [PROIZVODU], ali su shematini
prema [KREVETU] i [STOLICI]. [KREVET] i [STOLICA] specifini su u odnosu na
[NAMJETAJ], ali su shematini u odnosu na [BRANI KREVET] i [DJEJI
KREVET] s jedne strane i u sluaju [STOLICE] u odnosu na recimo [ELEKTRINU
STOLICU] i [ZUBARSKU STOLICU]. Na sl. 3. moe se primijetiti da su [KREVET]
i [STOLICA] oznaeni deblje otisnutim pravokutnikom. To je stoga to oni u ovom
sluaju predstavljaju temeljne razine (engl. basic levels) kategorizacije koje su s
komunikacijskoga gledita od presudne vanosti. Dobro je poznato da pojmovi
nadreeni temeljnim nivoima pokazuju odreene jezine anomalije kao to su
morfoloka nerazvedenost, koja se, primjerice, esto oituje u pojavljivanju u samo
jednom broju (npr. namjetaj, / *namjetaji) ili u samo jednom rodu (npr.
visokoshematine razine kategorizacije kao to su recimo voe, povre, metal i sl. u
njemakom su jeziku uglavnom srednjega roda, dok su specifinije razine veinom
mukoga i enskoga roda (usp. Taylor, 1995: 50)), razliite tvorbeno - semantike
anomalije (npr. u sluaju boje pridjev obojan iskljuuje crnu i bijelu boju) ili su, pak,
tvorbeno slabo plodni (namjetaj / *namjetaji; proizvod / *proizvodi) itd. Budui
da ljudski konceptualni sustav, odnosno poimanje, predoavanje, shvaanje i
spoznavanje izvanjezinih referenata, snano utjee na jezini sustav determinirajui
sastav, oblike i distribuciju jezinih jedinica, a ne obrnuto kao to se u razliitim
strukturalistikim pristupima esto znalo isticati, takve gramatiko tvorbene
anomalije jedinica nadreenih temeljnim razinama proizlaze upravo iz konceptualnih
anomalija koje su posljedica njima svojstvene nemogunosti ostvarivanja
konceptualizacije na viim kategorizacijskim razinama. Na tim je razinama rije o
iznimno apstraktnim i uopenim, pa samim tim i konceptualno teko dokuivim,
konceptima preko kojih se komunikacija u neutralnim i svakodnevnim kontekstima
gotovo nikada ne odvija. E. Rosch (1975) i Rosch i Mervis (1975) ve su davno u
svojim istaivanjima i radovima dokazali da se komunikacija odvija preko temeljnih
21
razina kao zadnjih razina konceptualizacije, jer oni u isto vrijeme maksimaliziraju broj
relevantnih obiljeja koja dijele lanovi kategorije, a minimaliziraju broj obiljeja koja
dijele s lanovima drugih kategorija. To znai da ne moemo npr. razmiljati o
proizvodu, namjetaju, vou ili povru preko njih samih, nego preko njihovih
elaboracija kao temeljnih razina, tj. moemo, primjerice, o vou razmiljati jedino
preko jabuka, kruaka, ljiva itd. Vidimo li tako npr. nekoga kako jede voe i upitamo
li ga to jede, malo je vjerojatno da e odgovoriti da jede voe, ve e se odgovor
kretati na temeljnim razinama kategorizacije odnosno odgovorit e da jede jabuku,
kruku ili neku drugu vrstu voa. Isto tako odgovor se nee realizirati ni preko
subordiniranih razina pa osoba vjerojatno nee odgovoriti ni da jede neku posebnu
vrstu kruke, npr. viljamovku. Temeljne su razine kategorizacije, dakle, u funkciji
razgraniavanja komunikacijski bitnoga i obavijesnoga od nebitnoga i neobavijesnoga.
U taksonomijskom se modelu isti fonoloki oblik ne mora nuno uvijek vezivati samo
uz jedno znaenje. Tako sl. 4. prikazuje tip kategorizacije u kojem se ista fonoloka
struktura povezuje s dvjema semantikim strukturama odnosno pas prema Tayloru
(2002: 138) oznaava i vrstu ivotinje, pri emu se pas kao temeljna razina
kategorizacije suprotstavlja maki, ali i mujaka psa pa je tada suprotstavljen kuji, tj.
enki psa na specifinijoj razini. Slino je i s mnogim drugim ivotinjskim vrstama (s
iznimkom sufiksacije kao strategije mocijske tvorbe, usp. lav / lavica, tigar / tigrica).
No situacija moe biti i obrnuta, pa ulogu istoga fonolokoga oblika i razliitoga
znaenja moe preuzeti i enski pripadnik vrste (npr. koko se na temeljnoj razini kao
ivotinjska vrsta suprotstavlja drugim ivotinjama, ali koko je nasuprot pijetlu ujedno
i enka kokoi kao vrste.
Temeljni model (sl. 2.) odnosa shematinih i specifinih jedinica Taylor (2002:
143-163) primjenjuje i na fonoloke strukture. Prva mogua taksonomija fonolokih
jedinica tie se odnosa fonema i alofona (sl. 5.), pri emu je fonem shematian u
odnosu na svoje alofone.

22



IVOTINJA





MAKA PAS'






PAS'' KUJA



Sl. 4. Dva smisla rijei pas prema J. Tayloru (2002: 138)






/ n /






[] [n'] []


Sl. 5. Shematinost hrvatskoga fonema / n / u odnosu na nekontinuirani glotalizirani []
npr. u [gagster], na nekontinuirani palatalizirani [n']
npr. u [in'un] itd. kao svoje alofone


Budui da su alofoni takoer apstraktne jedinice u smislu preciznoga trajanja i
intenziteta, oni su opet shematini u odnosu na konkretne i pojedinano uvjetovane
specifine govorne ostvaraje.
23
Drugi taksonomijski tip o kojemu Taylor (2002: 146) govori tie se podjele
glasova to je prikazano na sl. 6
5
.



[SEGMENT]





[OTVORNIK] [SONANT] [UMNIK]


[]

[PREDNJI] [SREDNJI] [STRANJI] [] []




[i] [e] [a] [o] [u]


Sl. 6. Taksonomijski model podjele glasova prema artikulacijsko akustikim svojstvima
u hrvatskom jeziku


Isto kao i kod semantikih jedinica, o temeljnoj razini kategorizacije moe se
govoriti i u kontekstu taksonomije fonolokih jedinica. Budui da je, kao to je ve
istaknuto, uloga temeljnih razina kategorizacije da maksimaliziraju relevantna i
minimaliziraju redundantna obiljeja, onda u taksonomiji fonolokih jedinica temeljnu
razinu zauzima fonem kao jedinica koja potencira alijetet odnosno razliitost od
ostaloga ostvaruje maksimaliziranjem relevantnih i minimaliziranjem redundantnih
inherentnih distinktivnih obiljeja koja pak slue za opis alofona.

5
Prikaz odnosa shematinosti i specifinosti u taksonomijskom modelu na sl. 6. donekle je
promijenjen u odnosu na Taylorov (2002: 146) prikaz. Naime on u svom modelu vokale suprotstavlja
konsonantima budui da se u engleskom jeziku naziv vokal upotrebljava i u smislu artikulacijsko
akustikoga kriterija i u smislu slogotvornoga kriterija. U hrvatskom jeziku postoje dva naziva, pa se
prema artikulacijsko akustikom kriteriju glasovi temeljno dijele na vokale (otvornike) i umnike
(opstruente uzme li se kao temeljni kriterij postojanje prepreke koja prilikom izgovora uvjetuje um i
turbulente uzme li se kao kriterij samo um koji se proizvodi), a prema kriteriju slogotvornosti dijele
se na samoglasnike (silabeme) i suglasnike (konsonante ili asilabeme). U model su takoer ukljueni i
sonanti koje Taylor ne navodi.
24
Langackerov
6
(1987: 388-409) pristup shematinosti u sluaju fonolokih
jedinica razlikuje se od Taylorovog utoliko to on ne promatra fonem kao jedinicu
izravno ukljuenu u taksonomijski model odnosno kao jedinicu shematinu prema
svojim alofonima, ve mreu odnosa ustrojenu na temelju shematinosti i specifinosti
formira samo u odnosu na alofonske realizacije. Slika 7.1. prikazuje djelominu mreu
odnosa pozicijskih varijanti engleskoga fonema / a /.


(x)
a



x
a


p
a
t
a

a k
a


Sl. 7.1. Mrea alofonskih ostvaraja engleskoga fonema / a / utemeljena na odnosima pune
i djelomine shematinosti prema R. Langackeru (1987: 390)


U toj mrei [a] predstavlja temeljni, prototipni alofon koji je kognitivno istaknut
kao izgovorno najjednostavniji i najei. Strukture [pa], [ta] i [ka] pozicijske su
varijante odnosno alofoni koji se realiziraju kada se a nae u glasovnoj okolini s p, t i k
i predstavljaju ekstenziju od prototipnoga [a], tj. [a] je djelomino shematian u
odnosu na njih. Jedinica [xa] s tim je pozicijskim varijantama u odnosu pune
shematinosti i predstavlja cijeli razred postkonsonantskih alofona fonema / a /, dok je
jedinica [(x)a] jo shematinija jer apstrahira (neutralizira) razliku izmeu prisutnosti i
odstutnosti konsonanata u poetnom poloaju. Drugim rijeima jedinica [(x)a]
shematina je i u odnosu na prototipni alofon [a] i u odnosu na njegove rubne

6
O odnosu shematinosti i specifinosti kako kod fonolokih, tako i kod semantikih jedinica vidi i u
Langacker (1988d).
25
postkonsonantske ostvaraje. R. Langacker, dakle, fonem ne promatra kao jedinstvenu
jedinicu u taksonomiji izravno shematinu prema svojim alofonima, ve ga, to je
prikazano na sl. 7.2., promatra kao rezultat sloene mree alofonskih odnosa s kojom
ga izjednaava:

The phoneme / a / is not identified in this model with either this topmost schema or the
prototype [a]; it is equated with the entire schematic network. (Langacker 1987: 390)

a phoneme is not regarded as a unitary entity, but rather as a complex category;
instead of rules and representations, one speaks of schematic networks and categorizing
relationships.
(Langacker 1987: 393)



(x)
a



x
a

/ a /
p
a
t
a

a k
a






Sl. 7.2. Vrijednost fonema kao mree alofonskih ostvaraja i njihovih odnosa


Na prvi se pogled moe stei dojam da je ovakav pristup fonemu poprilino u
suprotnosti s vaeim spoznajama tradicijske fonologije budui da se fonem ne smatra
jedinstvenom jedinicom, nego se promatra kao mrea alofonskih realizacija, a nema ni
26
pojedinanih fonolokih pravila koja pokrivaju pravilnosti fonetskih ostvaraja istoga
fonema. Meutim u pristupu kognitivne gramatike nije rije o dokidanju tih pravila,
ve je samo rije o njihovu ujedinjavanju u mreu shematinih odnosa ime se
pospjeuje kompaktnost i loginost odnosa koji vladaju meu razliitim ostvarajima
uvjetovanima razliitim glasovnim okolinama, a usto se olakava i njihovo usvajanje.
Takve mree shematinih odnosa, osim to su, bez sumnje, primjenjive na razliite
fonetske realizacije istoga fonema, primjenjive su i na realizacije razliitih fonema
objedinjujui odreene fonetske ostvaraje shemama viega reda. Tako se npr. u
hrvatskom jeziku dva razliita pravila koja definiraju nastanak kontinuiranoga
nazalnoga fona [] fonema / n / i / m / ispred zubno usnenih [v] i [f], konkretno
[[n] []] (npr. [iflacija]) i [[m] []] (npr. [travaj]) mogu
podvesti pod istu shemu notacije [[N] []] pri emu je [N] shematian u
odnosu na nazalne sonantne fonove [n] i [m]. Langacker (1987: 394) zakljuuje da je
bit ovakvoga pristupa u tome to i sami odnosi i kategorizacijska pravila ulaze u
sloenu mreu pune i djelomine shematinosti u kojoj su i sama shematina prema
pravilima niega reda te ujedno mogu biti i specifina prema pravilima viega reda. U
naem bi primjeru taj odnos izgledao ovako:
[[[N] []] [[n] []] / [[m] []]].
Odnos shematino specifino odnosno shema varijanta primjenjiv je i na
simboline jedinice koje, kao to je ve istaknuto, tvori veza semantikoga i
fonolokoga pola. Sve su jezine jedinice simboline naravi, a takva njihova narav i
implikacije toga simbolikoga pristupa na ustroj i shvaanje gramatikih odnosa jedna
je od temeljnih postavki kognitivne gramatike. Budui da predmet rasprave u ovoj
knjizi ne zahtijeva detaljnije zadiranje u tu problematiku, upuujem na knjige R.
Langackera (1987, 1991) i J. Taylora (2002), a ovdje emo se na simboline jedinice
ukratko osvrnuti samo u kontekstu odnosa shema varijanta. Vidjelo se da i
semantike i fonoloke jedinice s jedne strane mogu biti varijante shematinije
jedinice viega kategorizacijskoga reda, a s druge strane ujedno i same mogu biti
shematine u odnosu na druge subordinirane jedinice. Po istom taksonomijskom
27
principu ustrojene su i simboline jedinice, iz ega proizlazi da ukoliko npr. za rije
pas tvrdimo da je simbolina jedinica notacije [[PAS] / [pas]], simbolinom jedinicom
moramo smatrati i gramatiku kategoriju kojoj pripada, ija je ona specifina inaica, a
to je u odnosu na nju shematina simbolina jedinica [IMENICA] koja je opet
specifina prema shematinoj simbolinoj jedinici najviega reda ili, drukije reeno,
prema supershematinoj simbolinoj jedinici [RIJE]. Niti jednoj niti drugoj
simbolinoj jedinici, dakle ni [IMENICI] ni [RIJEI], ne moe se pridruiti notacija
[[IMENICA] / [imenica]] odnosno [[RIJE] / [rije]] jer bi to znailo da se govori o
imenici i rijei kao o konkretnim imenicama enskoga roda u hrvatskom jeziku, ve im
se na semantikom polu pridruuje konceptualno teko dokuiv sadraj najviega
stupnja apstrakcije koji je shematian, tj. koji objedinjuje bilo koje znaenje jedinica
niega reda, a isto tako shematian fonoloki pol omoguuje kombinaciju bilo kojih
fonolokih elemenata. Na sl. 8. taj je visokoapstraktan konceptualni sadraj prikazan
trima tokicama kako na semantikom, tako i na fonolokom polu.


''

[RIJE]
[]





'' '' []
[IMENICA] [GLAGOL]

[] []




'DRVO' 'PAS' []


[drvo] [pas]



Sl. 8. Djelomini taksonomijski model vrsta rijei kao simbolinih jedinica prema
J. Tayloru (2002: 166)
28
Moe se lako stei dojam da je semantiki pristup klasifikaciji vrsta rijei u
suprotnosti s distribucijskim kriterijima koje od strukturalizma (posebno amerikoga)
na ovamo sredinja lingvistika struja smatra jedinim relevantnim kriterijem.
Kognitivna gramatika ne osporava vanost distribucijskih kriterija, ali ih ne smatra i
jedinima. Drugim rijeima polazi se od toga da su distribucijski kriteriji samo
nadgradnja semantikih kriterija kao temelja odnosno svaka klasifikacija, da bi bila
valjana, mora uzimati u obzir i jedne i druge kriterije. Kako bi potkrijepio tu tezu J.
Taylor (2002: 168-171) daje nekoliko zornih primjera kojima dokazuje da isto
distribucijski kriteriji klasifikacije vrsta rijei nuno podlijeu cirkularnosti.
Primijenimo li to na hrvatski jezik, jedan je od distribucijskih kriterija prepoznavanja
npr. glagola i taj da se u odreenim glagolskim vremenima referencija na kategoriju
vremena provodi fleksijskim odnosno konjugacijskim nastavcima. No taj je kriterij
iskljuivo glagolska kategorija koji da bi bio prepoznat pretpostavlja da znamo to je
glagol. Ili ako kaemo za glagol da funkcionira kao glava glagolske skupine u nekoj
sureenici, pretpostavlja se da znamo to je glagolska skupina kao i da znamo to je
sureenica. I glagolska skupina i sureenica prema distribucijskim se kriterijima opet
moraju definirati preko svojih dijelova od kojih je jedan glagol itd. Zato Taylor (2002:
170) zakljuuje da se taj zatvoreni krug moe razbiti jedino ukoliko se kao temelj
klasifikacije uzmu semantiki kriteriji. J. Taylor (2002: 168) daje jo jedan dobar
primjer teze da klasifikacija vrsta rijei mora poivati na sprezi semantikih i
distribucijskih kriterija. Susretnemo li se npr. s nekom reenicom (J. Taylor navodi
jedan primjer Lewisa Carrolla) koja se sastoji od nekoliko besmislenih, izmiljenih
rijei kojima se ne moe pridruiti nikakvo znaenje, na osnovi distribucijskih kriterija
bit emo u stanju prepoznati ili barem pretpostaviti to je imenica, a to glagol ili
pridjev u reenici. No kada prepoznamo o kojoj se vrsti rijei radi, istovremeno emo
imati i nekakvu predodbu o njihovu znaenju; barem emo biti u stanju pridruiti im
shematian sadraj koji ih openito karakterizira, npr. procesualnost kod glagola
odnosno, kako kae J. Taylor (2002: 168), mi zapravo rijeima omoguujemo da
nasljeduju shematino znaenje vrste rijei ija su inaica. Dakle formalna
(morfosintaktika) svojstva jezika nikako ne mogu biti jedini kriterij; ona moraju
poivati na semantikim kriterijima i iz njih se generirati. Po samoj prirodi stvari
29
forma mora biti i jest u slubi znaenja ve prema temeljnoj funkciji jezika
komunikacijskoj.
Shematinost simbolinih jedinica ne vezuje se samo uz vrste rijei, ve i uz
sintaktike konstrukcije. Tada se u kognitivnoj gramatici, a i u konstrukcijskim
gramatikama
7
openito, govori o konstrukcijskim shemama koje kao simboline
jedinice takoer ulaze u opreku shematino specifino. Tako se, primjerice,
prijelazna konstrukcija notacije [V NP] kao simbolina jedinica, slino kao i jedinica
[RIJE] na razini taksonomije vrsta rijei, sastoji od visokoapstraktnoga semantikoga
i fonolokoga pola te je shematina u odnosu na primjerice rezultativne [V NP XP],
uzrone [V NP XP] ili neke druge vrste prijelaznih konstrukcija koje bi u taksonomiji
odgovarale [IMENICI] ili [GLAGOLU] na sl. 8., a koje su, pak, i same opet
shematine u odnosu na svoje specifine inaice konkretnoga leksikoga materijala.
U ovom smo poglavlju definirali pojmove sheme i shematinosti i pokazalo se
da su oni od iznimne vanosti u svakom vidu jezine kategorizacije te da su osim u
kategorizacijskom vrlo vani i u metodolokom smislu, i to na svim razinama
jezinoga opisa. Prije nego to te pojmove primijenimo na znaenjsku analizu
hrvatskih glagolskih prefiksa, u sljedeem emo poglavlju detaljnije prikazati i
osvrnuti se na neke od najrelevantnijih knjiga, studija i pojedinanih radova koji su
ostavili dublji znanstveni trag u prouavanju odnosa jezika i prostora, u prvom redu u
okvirima strukturalistikih i kognitivnih pristupa.


7
Kognitivna gramatika, iskljuimo li dijakronijsku perspektivu po kojoj je ona starija od
konstrukcijskih gramatika, takoer se moe smatrati inaicom konstrukcijskih gramatika (Kay i
Fillmore 1999; Goldberg 1995; Croft 2001) i to prema temeljnoj razlici koju s ostalim konstrukcijskim
gramatikama dijeli u odnosu na funkcionalnosintaktike pristupe (npr. Dik 1978, 1989; Halliday 1985;
Givon 1984, 1990; Foley i Van Valin 1984; Van Valin i LaPolla 1997; Van Valin 2001). Ta se
temeljna razlika prema funkcionalnim sintaksama oituje u tome to je simbolina veza izmeu forme
i znaenja kod konstrukcijskih gramatika imanentna konstrukciji u cjelini, dok se kod funkcionalnih
sintaksa ona promatra izvan sintaktike i semantike komponente preko tzv. pravila povezivanja
(engl. linking rules).
30
1.3 Dosadanje spoznaje o determinatorima prostornih odnosa

U ovom emo se poglavlju detaljnije osvrnuti na neka od znaajnijih
strukturalistikih i kognitivnih istraivanja determinatora prostornih odnosa kako bi
sredinji dio ove knjige, analiza shematinih znaenja hrvatskih glagolskih prefiksa,
bio itatelju to jasniji i u metodoloko terminolokom pogledu na koji se naa
analiza s manjim promjenama nadovezuje, ali i u pogledu idejnih analitikih novina
koje ona donosi. Kada je rije o izraavanju prostornih odnosa, u svim se jezicima
mogu izdvojiti tri temeljna sredstva - estice, prijedlozi i prefiksi pa emo se tim
determinatorima posvetiti i u ovom poglavlju. Postojea literatura koja se bavi
analizom znaenja glagolskih estica, prijedloga i prefiksa moe se prema koritenoj
metodologiji naelno podijeliti u tri skupine. Prvu skupinu ine radovi koji znaenju
navedenih jedinica pristupaju sluei se strukturalistikim metodolokim aparatom, to
ukljuuje komponencijalnu analizu i povlaenje otrih granica izmeu jedinica s [+
obiljejem X] i onih s [- obiljejem X], dok postojee znaenjske razlike, kao i
motivacijske poveznice izmeu pojedinih podskupina unutar tako definiranih [+] i [-]
podruja navedenoj metodi ostaju potpuno nedostupne. Drugu skupinu ine radovi
koji nastaju kao izravna reakcija na navedene slabosti strukturalistikoga opisa, a
mogu se svrstati u metodoloke okvire kognitivne lingvistike. U tim radovima
pokuava se ispraviti navedeni nedostatak strukturalistike analize opisivanjem
unutarnje kompleksnosti, ali i integriranosti znaenjskih mrea analiziranih jedinica s
obzirom na razliite uporabne kontekste u kojima se pojavljuju. Treu pak skupinu
ine radovi koji se odlikuju specifinim eklekticizmom, odnosno nekom vrstom
hibridne metodologije koja ujedinjuje temeljne postavke kognitivne lingvistike s
dijelovima aparata formalne logike. Primjer je takvoga metodolokog aparata tzv.
teorija apstraktnih prostora ( engl. abstract loci theory) koja u prostornu predodbu
ukljuuje razliite logike operatore kako bi odredila invarijantna znaenja jedinica.
Strukturalistikim metodama opisa koristila se Edna Andrews (1984) u svojoj
analizi ruskih prijedloga i prefiksa o(-) i ob(-). Specifinost njezine analize lei u
injenici da se smjenjivanje navedenih prijedloga i prefiksa u konkretnim uporabnim
kontekstima dotad smatralo istom morfonolokom alternacijom. S obzirom na to
31
autorica je pokuala potkrijepiti svoju osnovnu tvrdnju kako se u sluaju navedenih
jedinica ne radi o razliitim izrazima istoga morfema, ve o dvama razliitim
morfemima.

The Soviet and American works which have dealt with the prepositions and preverbs
O / OB have considered them to be one preposition / preverb with two surface
manifestations which are based on purely phonological grounds. Specifically, the
preposition O is said to occur before words beginning in a consonant, OB before
words beginning in a vowel. (...) With regard to the preverbs, the Academy
acknowledges the existence of minimal pairs such as obsudat'/osudat (to discuss / to
condemn, sentence), obkleivat' / okleivat' (to paste around, glue) but simply states that
these verbs have semantic or stylistic differences, and still treats O / OB- as one
prefix (along with OBO-). (Andrews 1984: 477)

Nasuprot navedenomu, E. Andrews pokuava u skladu s temeljnim postavkama
teorije jezinoga znaka dokazati kako razliitost izraza u ovom sluaju signalizira i
razliitost sadraja, tj. kako je sustavno izmjenjivanje spomenutih prijedloga i prefiksa
semantiki, a ne morfonoloki motivirano. Znaenjska razlika ije postojanje E.
Andrews u svome radu pokuava dokazati (usprkos iz dijakronijske perspektive
vidljivoj injenici da navedeni prijedlozi i prefiksi imaju jedinstveno porijeklo)
proizlazi iz znaenjskog sustava suvremenoga ruskog jezika, tj. uoljiva je na
sinkronijskoj razini. Kao to je ve napomenuto, autorica se u svojoj analizi
opredjeljuje za isti strukturalizam koji ukljuuje komponencijalnu analizu, odnosno
oznaavanje lanova unutar znaenjskih opozicija kao obiljeenih / neobiljeenih u
odnosu na neko semantiko svojstvo:

I am proposing that O and OB are two semantically distinct prepositions and preverbs
which can be analyzed as a marked / unmarked relationship in the Jakobsonian sense
of markendess. The synchronic reality of O / OB as distinct prepositions / preverbs is
not as clear - cut as the difference between those prepositions which are totally
unrelated (e.g. ZA and PRI), but they nevertheless represent a phenomenon which
must be reckoned with in language. (Andrews 1984: 477)

32
Kako bi dokazala svoju temeljnu tezu o semantikoj uvjetovanosti smjenjivanja
prijedloga i prefiksa o(-) i ob(-) u sustavu suvremenoga ruskog jezika, autorica u svrhu
analize pronalazi ezdeset minimalnih parova, a za potrebe rada analizira deset
najreprezentativnijih primjera koji idu u prilog navedenoj tezi:

1. osudat' / osudit' = to condemn, sentence, blame
obsudat' / obsudit' = to discuss
2. oiat' / oistit' = to clean, clear, refine, purify, purge, peel
obiat' / obistit' = to clean, brush, rob (clean out)
3. oivat' / oit' = to be resurrected, begin to live anew
obivat' / obit' = to assimilate a new place as home
4. odeljat' / odelit' = to present with, endow with
obdeljat' / obdelit' = to do someone out of his fair share
5. ostavljat' / ostavit' = to leave behind, reserve
obstavljat' / obstavit' = to surround, to furnish (set up furniture)
6. omyvat' / omyt' = to wash around, wash up on shore, refreshe, cleanse, purify
obmyvat' / obmyt' = to bathe (the dead), bathe all over
7. ogovarivat' / ogovorit' = to stipulate, specify, slander, make a reservation
obgovarivat' / obgovorit' = to discuss something, exchange opinions, slander
8. otekat' / ote' = to swell, become dropsical
obtekat' / obte' = to flow around
9. obivat' / obit' = to beat off, upholster, haunt, bind
obbivat' / obbit' = to hurt someone, damage a surface with blows
10. oledenevat' / oledenet' = to freeze through and through, to became covered with ice
obledenevat' / obledenet' = to freeze, become covered with ice (Andrews 1984: 479)

Autorica u analizi navedenih minimalnih parova metodologijom slijedi R.
Jakobsona (1971) te iz svih pojedinanih konteksta najprije apstrahira stalna i
nepromjenjiva znaenja prefiksa o- i ob-, a potom pomou njih objanjava konkretne
kontekstualne razlike.

33
If we follow the example of Roman Jakobson in his preliminary semantic analysis of
the Russian case system, Beitrag zur allgemeinen Kasuslehre, then we would look at
all of the contextual occurences of the preverbs O- and OB- and attempt to derive a
general, invariant meaning which would explain each of these contextual variants. (...)
I propose to analyze the prepositions / preverbs O(-) and OB(-) in precisely the same
fashion. Therefore, the first step is to extract an invariant abstract meaning for O- and
OB- based on all of it's occurences. (Andrews 1984: 480-481)

Temeljna semantika razlika izmeu prefiksa o- i ob- definirana je na sljedei
nain: o- kao prefiks oznaava ukljuenost nekog objekta u proces oznaen glagolom,
ali ujedno implicira i dodatne posljedice koje e se na objektu oitovati nakon
zavretka glagolskog procesa. Prefiks ob- takoer oznaava ukljuenost objekta u
glagolski proces, ali pritom ne implicira posljedice koje bi se na njemu oitovale
nakon to se proces zavri.

What O- and OB- have in common is the total involvement of the object. But in
addition, I am proposing that O- is further marked for the fact that there are
ADDITIONAL CONSEQUENCES which extend beyond the process itself. Thus,
OB- cannot give internally motivated change of the object, as O- can, because with O-,
one must extend behind the verbal process before all of the consequences of the verbal
process can be percieved.
(Andrews 1984: 482)

Analizirajui navedene minimalne parove u svjetlu upravo uspostavljene
semantike razlike, autorica, primjerice, pojanjava kako proces oznaen glagolom
obsudit' (prosuditi, npr. u raspravi) ne mijenja status objekta o kojemu se raspravlja,
dok osudit' (osuditi) implicira promjenu statusa osobe ukljuene u glagolski proces
koja ostaje uoljiva i nakon to se navedeni proces zavri. Jednako tako oistit' duu
(proistiti duu) znai podii duu kao objekt glagolskoga procesa na novu razinu
istoe (na kojoj e ona ostati i nakon to se proces oznaen glagolom zavri), dok
obistit' (poistiti) ostavlja objekt nakon zavretka glagolskog procesa u relativno
neizmijenjenom stanju; nadalje oledenet' (sasvim se slediti) trajno mijenja konstituciju
34
objekta zahvaenog procesom, dok obledenet' (povrinski se zalediti) samo
privremeno prekriva objekt; obit' (obiti) modificira znaenje glagola bit' tako da se
prefiksom o- fokusiraju posljedice procesa, a ne njegovo trajanje, dok se glagolom
obbit' (povrijediti koga ili otetiti to udarcima) oznaava sam tijek istoga procesa.

Once again, the meanings proposed for O- and OB- as preverbs hold here: O- has
implications that go beyond the process indicated. (Andrews 1984: 483)

Na slian je nain provedena i analiza razliitih znaenja prijedloga o i ob (koji
se u nekima od primjera koje autorica navodi mogu smatrati ekvivalentima hrvatskih
prijedloga o i u). Tako primjerice u reenici Ona udarilas' golovoj o dver'/ob dver'.
(Udarila je glavom o vrata / u vrata) i drugim slinim kontekstima autorica uvia kako
prijedlog o oznaava trenutak vrenja glagolskog procesa kao tek jednu toku u
sukcesivnom nizu drugih dogaaja (tako primjerice i u hrvatskom jeziku moemo rei
Udarila je glavom o vrata i potom nastavila hodati), dok prijedlog ob pak ne implicira
niz drugih dogaaja, ve se fokusira iskljuivo na aktualni trenutak vrenja procesa
oznaenog glagolom. Kao to smo ve napomenuli, hrvatski ekvivalent tom prijedlogu
u spomenutom bi kontekstu bio prijedlog u (npr. udariti glavom u vrata). Tomu je tako
zbog injenice da je uz prijedlog ob u navedenim kontekstima vezano znaenje vee
silovitosti, odnosno snage pri vrenju glagolskoga procesa, uslijed koje objekt trpi i
vee promjene, a sam rezultat procesa time esto postaje konaan, dok slino znaenje
nije vezano uz prijedlog o. U skladu s tim, i u analizi primjera razbit' o sudno/ob sudno
(udarcem razbiti o brod / u brod) autorica u drugom sluaju kao razlikovno obiljeje
navodi snagu, budui da prijedlog ob implicira silovitost procesa koja se u
kombinacijama s prijedlogom o ne uoava. Zbog svega navedenog prijedlog ob smatra
se u ovom radu semantiki oznaenim lanom unutar opozicije o / ob, i to s obzirom
na znaenjsku komponentu koju E. Andrews definira kao snagu. to se pak prefiksa
tie, unutar opozicije o- / ob- autorica semantiki oznaenim smatra prvi lan, i to s
obzirom na semantiko obiljeje ekstenzivnosti, odnosno injenicu da glagoli
tvoreni prefiksom o- impliciraju trajnost stanja prouzroenog glagolskim procesom i
nakon njegova zavretka.
35
Iz svega se moe zakljuiti kako je E. Andrews na odreen nain upala u zamku
strukturalistikog opisa o kojoj je poneto ve reeno u uvodu ovoga pregleda. Naime
ve na ovom primjeru moe se jasno uoiti opravdanost teze o kojoj e neto kasnije
biti vie rijei, a prema kojoj opisivanje semantike prefigiranih glagola uspostavom
minimalnih parova i metodom komponencijalne analize vodi tek prema iscrtavanju
vrstih vanjskih granica analiziranog prefiksa, odnosno utvrivanju zajednikih,
invarijantnih znaenja svih glagola koji su tim prefiksom tvoreni, dok se istovremeno
proputa mogunost za temeljitu razradu njegove semantike mree te uoavanje
znaenjskih podskupina i motivacijskih lanaca koji unutar nje postoje. Ipak, s obzirom
na specifian kontekst nastanka ovoga rada, tj. potrebu da se po prvi put dokae kako
se u sluaju prijedloga i prefiksa o(-) i ob(-) radi o dvama razliitim morfemima, a ne o
alomorfima istoga morfema, moe se prihvatiti argument prema kojemu je iscrtavanje
vanjskih granica u semantikom opisu spomenutih prijedloga i prefiksa u ovom
sluaju bilo od primarne vanosti.
Na pokuaj neto stroe formalizacije u opisu znaenja glagolskih prefiksa i
prijedloga nailazimo u radu Jean-Pierrea Desclsa, Ewe Gwiazdecke i Azucene
Montes-Rendon (2001). Taj rad bavi se kontrastivnom semantikom analizom dvaju
prostornih prijedloga i s njima povezanih glagolskih prefiksa, francuskoga sur / sur- i
poljskoga przez / prze-. Autori se u opisu slue ve spomenutom teorijom apstraktnih
prostora, koju smatraju najpogodnijom metodom za odreivanje invarijantnih znaenja
zajednikih spomenutim prijedlozima i prefiksima. Napori autora u prvom su redu
usmjereni prema detektiranju obrazaca oznaavanja prostornih odnosa pomou
prijedloga i prefiksa. U povezivanju prijedlonih i prefiksalnih znaenja oni polaze od
pretpostavke da prijedlozi sa svojim prostornim znaenjima dijakronijski prethode
prefiksima, odnosno da prouavanjem etimologije prefiksa dolazimo do njihovih
prijedlonih korijena. Visok stupanj formalizacije u semantikom opisu postie se
uvoenjem topolokih operatora kao to su INT, EXT, FRO i FER (operatori
interiornosti, eksteriornosti, graninosti i blizine), ime se metodologija pribliava
aparatu formalne logike, dok se pak pojam lokacije u nazivu metode ne odnosi
iskljuivo na fiziki definirane prostorne odnose ve i na vremenske i druge relacije
koje se u jezicima oznaavaju na slian nain.
36


R

FRO-int (LOC)
LOC
INT (LOC) FRO(LOC)


FRO-ext (LOC)
EXT(LOC)


Sl. 1.
8
Topoloki prikaz apstraktnog prostora i moguih odnosa entiteta unutar njega


The notion locus refers to abstract place (spatial or temporal or notational). Let R be a
referential domain and let the locus LOC be a part of R. This locus LOC builds a
partition of R composed of three parts: INT (LOC): interior locus of LOC;
EXT(LOC): exterior locus of LOC; FRO(LOC): boundary locus of LOC between
EXT(LOC) and INT(LOC).
(Descls i dr. 2001: 2)

U svrhu opisa navedenih odnosa uvodi se u ovu teoriju i pojam relacije
usidrenja (engl. anchoring relation), koji oznaava odnos izmeu usidrenog
entiteta (engl. anchored entity) i entiteta u funkciji sidra (engl. anchor entity), no
moemo odmah rei da ti pojmovi zapravo oznaavaju koncepte bliske onima koji se u
okvirima kognitivne lingvistike oznaavaju kao trajektor i orijentir
9
. U skladu s

8
Ovaj je lanak objavljen u zborniku Proceedings of the Workshop on Temporal and Spatial
Information Processing - Volume 13 i preuzet je s internetske stranice
http://portal.acm.org/citation.cfm?id=1118238.1118241, no stranice u elektronikom dokumentu nisu
numerirane pa se ovdje oznaavaju brojevima od 1 do 8.
9
Trajektor i orijentir prijevodi su engleskih naziva trajector i landmark. Ta su dva pojma meu
kljunim pojmovima u kognitivnoj gramatici, a i sredinji dio ove knjige, analiza shematinih
znaenja hrvatskih glagolskih prefiksa, temeljit e se na njihovu odnosu. Oni su dvije podstrukture
37
opisanim modelom autori potom pristupaju analizi prijedloga i prefiksa sur / sur- i
przez / prze-. U analizu prijedloga sur ukljueni su primjeri 1-7, a u analizu njegova
prefiksalnog parnjaka primjeri 8-13.

(1) Le livre est sur le table. (Knjiga je na stolu)
(2) L'affiche est sur le mur. (Plakat je na zidu)
(3) La mouche est sur le plafond. (Muha je na stropu)
(4) Les ponts sur la Moselle (Mostovi na rijeci Moselle)
(5) Luc appuie sur une touche du piano. (Luc pritie tipku klavira)
(6) Le regard de Jean tombe sur sa fille. (Jeanov je pogled pao na ker)
(7) Je l'attends sur les onze heures. (ekam ga oko 9 sati)
(8) L'avion survole Paris. (Zrakoplov nadlijee Pariz)
(9) Pierre surlve la table. (Pierre podie stol (iznad ega))
(10) La lanterne surmonte la porte. (Svjetiljka je iznad vrata)
(11) Le magasin surbaisse les prix des vtements. (Trgovina prekomjerno (iznad
potrebne mjere) sputa cijene.)
(12) Emilie suralimente son bb. (Emilie prekomjerno (iznad granice) hrani svoju
bebu)
(13) Luc surmonte ses problmes. (Luc nadilazi svoje probleme)

Invarijantno znaenje prijedloga sur u svim navedenim uporabnim kontekstima
definirano je kao

svakoga scenarija: trajektor je profilirani, istaknuti, entitet scenarija, a orijentir je referencijska toka
prema kojoj se trajektor vrednuje. Barbara Kryan Stanojevi i Mateusz Milan Stanojevi u svom
prijevodu (2005) knjige Elbiete Tabakowske (1995) za upotrebljavaju nazive lik prvoga i lik
drugoga plana. Od sada pa nadalje, osim ako nije rije o citatima, upotrebljavat e se nazivi trajektor i
orijentir, u prvom redu zato to su jezino ekonominiji. Takoer, to se trajektora tie, korijen rijei
uobiajen je u hrvatskom jeziku usp. trajekt, trajektna luka itd. - a opravdanost upotrebe naziva
trajektor tim je vea to u matematici i fizici postoji termin trajektorija ije je jedno znaenje 'krivulja
u prostoru koju ine toke kretanja estice ili tijela u gibanju', a drugo je 'putanja kretanja nekoga tijela
u prostoru' (vidi Ani-Goldstein 1999: 1307), pa nema nikakvoga razloga da se isto tako trajektor ne
prihvati kao lingvistiki termin. to se orijentira tie, osim to je jezino ekonominiji, osobno taj
prijevod smatram boljim od lika drugoga plana s obzirom na njegovu definiciju kao referencijske
orijentacijske toke. Iako ne primjenjuje metodologiju kognitivne gramatike, naziv orijentir takoer u
svojoj knjizi upotrebljava i P. Piper (1997) bavei se problematikom odnosa jezika i prostora na razini
reenice i teksta. Njemu orijentir, dodue, ne odgovara pojmu landmarka kojemu u toj knjizi odgovara
naziv lokalizator, ali ga upotrebljava u znaenju konkretizatora odnosa izmeu objekta lokalizacije
(trajektora) i lokalizatora (landmarka). Orijentirom se tako, primjerice, smatraju razliiti prijedlozi
kojima se uspostavlja odnos izmeu objekta lokalizacije i lokalizatora (npr. Olovka (objekt
lokalizacije) je u (orijentir) ladici (lokalizator). U teorijskom e smislu o trajektoru i orijentiru biti jo
rijei u poglavlju 2.1.
38
(...) anchoring relation of an entity to the external boundary locus, FRO-ext(LOC),
according to an orthogonal gradient. (Descls i dr. 2001: 3)

pa se na kraju analize uspostavlja i sljedea znaenjska mrea:


Sl. 2. Znaenjska mrea francuskoga prijedloga sur

Invarijantno znaenje prefiksa sur- i mrea njegovih znaenja definirani su pak
na sljedei nain:

The spatial use of the preverb sur-, is oriented according to the high - low gradient
(gravity) (8, 9, 10) and the position above the external boundary of an anchor. In the
other cases (11, 12, 13), the preverb sur- indicates a position above the external
boundary of locus, organized according to some gradient. (Descls i dr. 2001: 4)

gravitacija
(1)
vremensko prostorno-
vremensko
kontaktno nekontaktno
(4)
(7)
prostorno
snaga
(2), (3)
promatranje
(6)
djelovanje
(5)

invarijantno znaenje: pravokutan uspon do
vanjske granice
39

Sl. 3. Znaenjska mrea francuskoga prefiksa sur-

Na isti su nain opisani i poljski prijedlog i prefiks przez / prze-, ije je
invarijantno znaenje ovom metodom definirano kao prelazak granice lokusa.
Slinom su metodom Denitsa Daynovska i Jean-Pierre Descls (2004)
analizirali znaenja prijedloga i prefiksa v / v- i iz / iz- u bugarskom jeziku, sluei se i
dalje pri odreivanju temeljnih znaenja kvazitopolokim logikim operatorima.
Usto, autori se u ovom radu u svrhu prikaza perfektivizacijske uloge glagolskih
prefiksa koriste i dvodimenzionalnim grafikim prikazima te sustavom otvorenih i
zatvorenih zagrada koje oznaavaju razliite aspektualno - temporalne intervale, kao u
sljedeem primjeru:

invarijantno znaenje: pravokutan
uspon do vanjske granice

prostorni uspon neprostorna znaenja
kretanje statinost (10)
prelazak praga
kontaktno
(9)
nekontaktno
(8)
(13) akumulativni
glagoli (12)
(11)
40
Toj trgna v ranni zori. (Otiao je u rano jutro)






Sl. 4.

This representation can be resumed as: the event (closed interval) <he left> is located
in the interior of the state designated by <early morning> (open interval).
(Daynovska i Descls 2004: 53)

Analizirajui razliite primjere uporabe prijedloga v, autori njegovo
invarijantno znaenje definiraju kao unutranjost lokusa (koji moe predstavljati
prostor, vrijeme ili neku vrstu aktivnosti). to se pak tie prijedloga iz, njegovo je
osnovno znaenje naputanje granica lokusa, odnosno kretanje iz njegove
unutranjosti prema vanjskom prostoru. Prilikom analize prefiksa v-, kao to je ve
napomenuto, autori kao jednu od temeljnih popratnih znaajki prefiksacije u
slavenskim jezicima navode promjenu glagolskoga vida. Naime kada se prefiks, u
ovom kontekstu promatran kao operator, doda nesvrenom glagolu, novi glagol postaje
svren. Uz pomo dvodimenzionalnih grafikih prikaza na sljedei su nain predoene
promjene u vidu i znaenju glagola vnesa u reenici Toj vnese masata v stajata. (Unio
je stol u sobu).













Sl. 5.

----------]-----VRIJEME: rano jutro-----[------------------>

-------------------[DOGAAJ: otiao je]------------------->
IN
EX
vnesa
41
Uporaba istoga prefiksa s apstraktnim znaenjem prikazana je pak na primjeru
glagola vloa (pogorati se).
Neredovnijat ivot vloava zdraveto. (Neuredan ivot pogorava zdravstveno stanje)
Sstojanieto mu se vloi. (Zdravstveno mu se stanje pogoralo)
















Sl. 6.

Na isti se nain prouavaju i prostorna i neprostorna znaenja prefiksa iz-, kao i
njegova perfektivizacijska uloga.
Izvrvjax ptja do Universiteta pea. (Preao (ishodao) sam pjeice put do
sveuilita)
















Sl. 7.

loe
dobro
se vloi
izvrvjax
sveuilite
ishodina
toka
put
42
Tja izpravi padnalata vaza. (Uspravila je prevrnutu vazu.)
















Sl. 8.

Za razliku od rada koji se bavi analizom francuskih i bugarskih prijedloga sur i
przez te s njima povezanih glagolskih prefiksa sur- i prze- (Descls i dr. 2001), ovdje
se naknadno ne uspostavlja mrea razliitih znaenja prijedloga i prefiksa v / v- i iz /
iz-, ve je napor autora usmjeren iskljuivo prema odreivanju njihovoga zajednikog
znaenja u svim uporabnim kontekstima te prikazivanju perfektivizacijske uloge
prefiksa. S obzirom na sve navedeno, moemo zakljuiti kako u prikazanim radovima
uvoenje metoda formalne logike u analizu prostornih znaenja prijedloga i prefiksa
poneto olakava prepoznavanje invarijantnih znaenja odreene jedinice u razliitim
kontekstima, ali u analizi njezinih znaenjskih podskupina i njihove meusobne
povezanosti, kao to se dobro vidi u gore prikazanom opisu semantike mree
francuskih prijedloga i prefiksa sur / sur-, ne pokazuje nikakve prednosti. Autori su,
naime, pri opisu tih niih znaenjskih razina bili primorani koristiti se
strukturalistikom metodom pripisivanja znaenjskih obiljeja kao to su prostorno /
vremensko, kontaktno / nekontaktno, statino / dinamino itd. pojedinim
podskupinama te na taj nain dodatno dezintegrirati vlastiti metodoloki aparat. Takvo
metodoloko rasplinjavanje ini se jo nepotrebnijim ukoliko na umu imamo
injenicu da se koncepti pokriveni terminima anchored entity i anchor entity daju
svesti na pojmove trajektora i orijentira koji ve postoje u okvirima kognitivne
lingvistike i pogodni su za znaenjski opis na svim razinama shematinosti, odnosno
izpravi
uspravno
nije
uspravno
43
specifinosti, kao i to da je pojam apstraktnoga prostora objanjiv u okvirima teorije
konceptualne metafore (Lakoff i Johnson 1980; Lakoff 1987) bez dodatnoga
kompliciranja metodolokoga aparata. Iako metodoloki eklekticizam u svojoj naravi
nije negativna pojava, ve naprotiv, preporuljiv je te u manjoj ili veoj mjeri esto
predstavlja nunost, ini se kako u ovom sluaju za tim nije bilo potrebe budui da se
svi navedeni koncepti daju svesti na ve postojee pojmove u okvirima kognitivne
lingvistike, to znatno integrira metodoloki aparat i, to e se u ovoj knjizi pokuati
praktino pokazati, pokazuje brojne prednosti u analizi razliitih razina shematinosti
odnosno specifinosti znaenja glagolskih prefiksa.
Kao to je ve reeno, treu skupinu radova koji se bave ovom tematikom ine
analize nastale u metodolokim okvirima kognitivne lingvistike. Jedna je od prvih i
bez sumnje najzapaenijih rasprava u podruju kognitivnoga pristupa determinatorima
prostornih odnosa disertacija Susan J. Lindner (1981) koja predstavlja
leksikosemantiku analizu engleskih glagolskih konstrukcija s esticama out i up
10
. S.
Lindner znaenja glagola s esticama out i up u svome radu postavlja hijerarhijski.
Naravno tu se radi o hijerarhiji u vidu odnosa shema-varijanta, tj. odnosa apstraktnijih
znaenjskih shema prema konkretnijima, a s obzirom na koliinu relevantnih
informacija koje se nalaze na razliitim razinama tako uspostavljenoga modela. Tako
autorica, primjerice, za glagolske konstrukcije s esticom out unutar svoga modela
uspostavlja tri temeljne podsheme (OUT 1, OUT 2 i OUT 3), u koje potom svrstava
sve glagolske konstrukcije iz svoga korpusa.
Svaka od tih triju podshema predstavlja zasebnu razradu zajednike supersheme
koja je predoena u gornjem pravokutniku i preapstraktna je da bi bilo koju glagolsku
konstrukciju opskrbila relevantnim znaenjima, tj. iz nje se ne moe raspoznati
domena u koju se znaenje odreene glagolske konstrukcije projicira (prostor, vrijeme,
privatno vlasnitvo, pripadnost skupini i sl.). U tom smislu tri podsheme razrauju

10
Uz S. Lindner iste je godine objavljena i rasprava C. Brugman (1981) o znaenjima konstrukcija s
engleskim prijedlogom over. Rije je o pionirskom pokuaju (i to vrlo uspjelom) uspostave
znaenjskih poveznica meu naizgled raznorodnim znaenjima toga engleskog prijedloga pomou
znaenjskih lanaca koji rezultiraju vrstom polisemnom semantikom mreom. Ta je rasprava bez
sumnje jedna od najzapaenijih i najcitiranijih u kognitivnoj lingvistici i upravo joj se zbog toga ovdje
neemo detaljnije posvetiti kako ne bi dolo do ponavljanja onoga to je ve vie puta reeno kako
iscrpno, tako i fragmentarno. O toj problematici, osim u Brugman (1981), iscrpno se moe vidjeti u
Lakoff (1987) i Taylor (1995).
44

Sl. 9. Temeljni model specifinosti triju relevantnih podshema u odnosu na supershemu

apstraktnu supershemu, razrjeavajui spomenute dvojbe svaka na svoj nain. Razinu
tih triju podshema S. Lindner naziva the greatest relevant level of abstraction (Lindner
1981: 99), budui da one sadre osnovne podatke potrebne za semantiku analizu
glagolskih konstrukcija. Tako je svim glagolskim konstrukcijama koje pripadaju
podshemi OUT 1 zajedniko to da su trajektor i orijentir razliiti entiteti
11
i da trajektor
izlazi izvan granica orijentira; kod onih koje pripadaju podshemi OUT 2 trajektor i

11
Entitet se u ovoj knjizi nee upotrebljavati u Langackerovom (1987) smislu kada on u kognitivnoj
gramatici slui da bi se objasnilo manje ili vie konkretno odnosno apstraktno ustrojstvo omeenoga
podruja (prema Langackerovoj definiciji [STVARI]) u nekoj domeni kao definicije nominalnih
profila odnosno imenica. Drugim rijeima, to se omeeno podruje u kognitivnoj gramatici definira
kao skup meusobno povezanih entiteta maksimalne zbijenosti i minimalne kognitivne udaljenosti
ime se omoguuje jasno uspostavljanje granica izmeu istaknutoga nominalnoga profila i pozadinske
domene kao baze njegove konceptualizacije. Iako to nije predmet rasprave u ovoj knjizi, samo
ilustracije radi objasnit u na jednom jednostavnom prototipnom primjeru o emu se zapravo radi.
Uzmimo kao primjer imenicu kamp koja ini omeeno podruje u prostornoj domeni, a tu omeenost
omoguuje zbijenost i povezanost entiteta koji ju ine u ovom sluaju atora, kamp kuica ili nekih
drugih prirunih stambenih prostora koji svojom defokusiranom meusobnom povezanou
(uspostavom relacijskoga odnosa izmeu dvaju ili vie entiteta) profiliraju kamp kao sumarno
omeeno podruje u odnosu na neku prostornu domenu kao bazu. Situacija je puno sloenija kod
apstraktnih i nebrojivih imenica, a o tome se detaljnije moe vidjeti u Langacker (1987: 183-214). U
ovoj knjizi entitet e se upotrebljavati u znaenju bilo kakvoga sudionika kodiranoga dogaaja, bilo
materijalnoga, bilo apstraktnoga, a u sinonimnom e se znaenju upotrebljavati i termini fiziki i
nefiziki objekt.
OUT 1

TR LM
(TR naputa
granice LM)
OUT 2

TR = LM
(irenje u odnosu na
granice prim. LM)
OUT 3
LM = poetna toka
kretanja
(TR naputa poetni
poloaj)
45
orijentir nisu konceptualno odvojivi entiteti (uloga orijentira ovdje pripada poetnom
stanju odreenoga entiteta, a naputanje granica orijentira dogaa se u vidu irenja tog
istog entiteta); unutar sheme OUT 3 orijentir je poetna toka u odnosu na promatrano
kretanje trajektora. Jasno, svaka od triju podshema potom biva dodatno razraena i
definirana unutar podreenih shema koje se meusobno razlikuju prema jo
konkretnijim parametrima. Na toj razini saznajemo projicira li se odreena glagolska
konstrukcija u domenu prostora, vremena, privatnoga vlasnitva, perceptivne
dostupnosti i sl. Iz toga proizlazi i vanost prototipnosti scenarija kretanja na ovoj
razini (prototipno znaenje kretanja projicira se u domenu prostora), a iz nje pak
kriterij metaforinosti iskaza (ukoliko se znaenje glagolske konstrukcije ne projicira u
prostornu domenu, autorica govori o metaforikom irenju glagolskih konstrukcija s
out u druge domene). Na osnovi tih kriterija izvrena je i potpodjela triju temeljnih
podshema:



OUT 1

TR LM
(TR naputa
granice LM)

prototipno OUT
(projekcija u
prostornoj domeni;
LM je omeen prostor,
TR kretanjem naputa
njegove granice)
metaforiko OUT
(projekcija u apstraktnijim
domenama koje se
metaforiki poimaju kao
omeeni prostori, a TR
naputa njihove granice)
46



Sl. 10. Potpodjela triju znaenjskih podshema engleske glagolske estice out

OUT 3

LM = poetna
toka kretanja
(TR naputa svoj
poetni poloaj)


znaenje se projicira u
prostornu domenu
(poetni je poloaj
odreena toka u prostoru)
znaenje se projicira u
apstraktnije domene
(vremenska, misaona,
ideoloka, drutvena);
poetno stanje metaforiki
se shvaa kao toka u
prostoru
OUT 2

TR = LM
(irenje u odnosu
na granice
primarnog LM)

TR i LM ovdje su
konceptualno neodvojivi;
LM je poetno stanje
odreenog entiteta, a
irenje, tj. naputanje
primarnih granica odvija
se u domeni prostora)
TR i LM konceptualno su
neodvojivi; metaforiko
poimanje irenja u
neprostornim domenama
(vremenska, misaona,
domena vlasnitva i sl.)
47
Na etvrtoj, najnioj, razini ovoga modela nalaze se sasvim konkretna znaenja;
nadreene sheme razraene su do najsitnijih detalja (tu npr. nalazimo informacije o
tome je li LM jednodimenzionalan, dvodimenzionalan ili trodimenzionalan entitet, je li
govornikova toka gledita ukljuena u znaenje odreene glagolske konstrukcije,
kakva je ona i sl.).
Sve opisane razine znaenja objedinjene su, kako je ve navedeno, zajednikom
supershemom. Ona je u pogledu relevantnih informacija presiromana da bi bilo
koju glagolsku konstrukciju opskrbila konkretnim znaenjima; ne govori nam nita o
odnosima trajektora i orijentira, o tome jesu li oni jedan ili dva entiteta, je li orijentir
odreen kao zasebna jedinica ili skup slinih jedinica, je li trajektor uoljiv u zavrnoj
znaenjskoj konfiguraciji i sl. Ipak, takva nam supershema prua uvid u jedinstvenost
modela na vrlo visokoj razini apstrakcije te pripadnost svih pojedinih glagolskih
konstrukcija zajednikoj kategoriji; pridodaje mu nunu razinu formalizacije te
omoguuje jasniju predodbu samoga procesa metaforikog irenja osnovnoga
(prototipnog) znaenja estice out.
Meu prvim jezikoslovcima koji su opis znaenja glagolskih prefiksa smjestili u
metodoloki okvir kognitivne lingvistike nezaobilazno je ime Laure Jande, koja u
prvome od svojih radova spomenute tematike (Janda 1985) uspostavlja i opisuje
semantiku mreu ruskoga glagolskog prefiksa za-, a sam rad nastao je kao reakcija na
prijanje jezikoslovne stavove koji se tiu semantike glagolskih prefiksa. Naime
dostrukturalistika
12
je lingvistika promatrala iste prefikse aktivne u tvorbi razliitih
glagola kao skupinu homonimnih odnosa (npr. Bogusawski 1963), uviajui na taj
nain iskljuivo semantike razlike i gubei iz vida zajednika znaenja svih glagola
tvorenih istim prefiksom
13
. Reakcija na takav pristup javila se ponajprije u okvirima

12
Kada se kae dostrukturalistika lingvistika, ne misli se samo na pristupe koji su vremenski
prethodili strukturalizmu nego i na one kasnije koji su nasljedovali tradicijski, mladogramatiarski,
pristup.
13
Takav je pristup znaenju prefigiranih glagola nasljedovan i u hrvatskim gramatikama. Tako npr. S.
Babi (1991: 506) govorei o prefiksu raz - i njegovim alomorfima navodi pet znaenja koja taj
prefiks ostvaruje: a ) radnja osnovnoga glagola ide, odnosno usmjerena je na sve strane, iri se,
razjedinjuje se (rasprodati, razaslati, rairiti...); b ) vrenje radnje s veom intenzivnou; (rascvasti
se, razbjesnjeti, rasplamtjeti se...) c ) radnja osnovnoga glagola izvrena je do potankosti (razvidjeti,
rastumaiti, rasuditi...); d ) ponitavanje rezultata prethodnoga djelovanja (raspopiti, raskuiti,
rasteretiti...) i e ) postizanje cilja (rashladiti, raskraviti, rasrditi...), a Hrvatska gramatika (Bari i dr.
1995: 381) navodi sljedea znaenja glagola tvorenih prefiksom
48
strukturalistike semantike. Jezikoslovci toga usmjerenja (Van Schooneveld 1958,
1978; Flier 1975, 1984; Gallant 1979) prvi su uvidjeli kljunu pogreku tradicijskoga
pristupa znaenju prefigiranih glagola, ali su s obzirom na metodoloki aparat kojim su
raspolagali, a koji je ukljuivao komponencijalnu analizu i jednoznano utvrivanje
prisutnosti odnosno odsutnosti pojedinih znaenjskih obiljeja, svojim opisom na
odreen nain odlazili u drugu krajnost. Naime prikazom znaenja uz pomo binarnih
obiljeja oni su se usredotoili samo na ona znaenjska obiljeja koja su svim
glagolima odreene prefiksalne skupine zajednika, isputajui pritom iz vida njihove
semantike razlike. Moe se stoga rei da je dostrukturalistiki opis ostajao slijep za
jedinstvo unutar postojeih razliitosti, dok je strukturalizam pak previao postojee
razlike unutar jedinstvenih znaenjskih okvira koje je primarno opisivao.
Prepoznajui te kljune slabosti dvaju navedenih pristupa, L. Janda vlastitu
metodu semantikoga opisa naziva modificiranim strukturalistikim pristupom,
budui da sama, poput strukturalista, pokuava odrediti zajednika znaenja svih
glagola tvorenih istim prefiksom, ali i istovremeno jasno naznaiti granice koje unutar
zajednikoga znaenjskog okvira razdvajaju pojedine podskupine. Razliita, ali
meusobno povezana, znaenja ruskoga prefiksa za- autorica opisuje sluei se
prikazima razliitih konfiguracija elemenata u prostoru. Kljuno je ovdje
napomenuti da se navedeni pojam odnosi na mentalnu predodbu prostora koja moe
biti i jednodimenzionalna i dvodimenzionalna, odnosno da prostor shvaen na ovaj
nain nije nuno trodimenzionalan kakvim ga definira postajntajnovska fizika. Svaka
od konfiguracija pomou kojih autorica opisuje razliita znaenja glagolskih prefiksa
sastoji se od trajektora, orijentira i njihovih jasno naznaenih odnosa te pokriva jedno
ili vie podznaenja. Istovremeno, sve su opisane konfiguracije integrirane u
jedinstvenu mreu pomou sustava poveznica koje oznauju male znaenjske

iz -: a) pokrenuti neto ili iz samog sebe iz unutranjosti prema van ili odozdo prema gore (izbaciti,
izgovoriti, izgurati...); b) sativno znaenje (izljubiti se, ispavati se, izvikati se...); c) finitivno (izboriti,
izgorjeti, izigrati...); d) distributivno (ispogibati, ispolagati, ispreplivati...). Osim toga, i u opisu
znaenja pojedinih glagola ima ozbiljnih semantikih propusta. Primjerice S. Babi (1991: 506)
glagole rastumaiti i rashladiti svrstava u razliite znaenjske kategorije iako oba oznauju postizanje
cilja, pa se onda eventualno moe rei da je znaenje izvrenja radnje do potankosti samo
potkategorija znaenja postizanja cilja i sl. Od hrvatskih gramatika koje zastupaju ovakav tradicijski
pristup znaenju glagolskih prefiksa, po mom sudu najbolji je opis do sada ponuen u Sili-
Pranjkovievoj Gramatici hrvatskoga jezika (2005).
49
transformacije. Ukoliko jedna konfiguracija pokriva vie podznaenja, tada je jedno
obino prostorno i predstavlja temelj za razliite metaforike ekstenzije, tj. semantika
preslikavanja elemenata prostorne domene na elemente koji pripadaju drugim,
apstraktnijim domenama. L. Janda slinosti i razlike izmeu svoga modificiranog i
standardnoga strukturalistikog pristupa sama obrazlae na sljedei nain:

The limiting function of the system of links is therefore in some way parallel to that of
distinctive features. Both links and distinctive features comprise relatively small,
closed sets. The difference between the present modified structuralist approach and a
standard structuralist approach is in the way in which the description is restricted. The
system of links imposes internal restrictions on the possible semantic structure of a
category, whereas distinctive features focus on establising external boundaries (that is,
by drawing the line between [+feature X] and [-feature X]. (Janda 1985: 29)

Znaenjska mrea prefiksa za- ukljuuje pet razliitih konfiguracija. Prva je od
njih prema autorici prototipna i uz nju je vezano est razliitih podznaenja, dok su
ostale konfiguracije izvedene iz nje razliitim transformacijama o kojima e u
nastavku biti vie rijei. Temeljno je znaenje glagola pokrivenih prvom
konfiguracijom odreena devijacija, tj. odmak od oekivanoga, prirodnog stanja
trajektora. To znaenje pojavljuje se u razliitim vidovima u svih est znaenjskih
podskupina za koje je karakteristina konfiguracija 1.


TR







OR


Sl. 11. Konfiguracija 1
50
Orijentir unutar ovoga prikaza predstavlja normalno, kanonsko okruenje
trajektora, tj. uobiajeno stanje u odnosu na koje se spomenuta devijacija uoava.
Granice orijentira dijele kognitivni prostor na dva podruja: podruje unutar njegovih
granica ili domenu i podruje izvan tih granica ili ekstradomenu. U procesima
oznaenim glagolima koji pripadaju prvoj konfiguraciji trajektor se prvotno nalazi
unutar granica orijentira, a potom prelazi u ekstradomenu koja se obino kvalitativno
razlikuje od prostora domene i esto ne doputa slobodu kretanja koja unutar granica
orijentira postoji. Uz tu konfiguraciju L. Janda vezuje est moguih podznaenja:
otklon, fiksiranost, promjenu stanja, prekomjernost, inkoativnost i zamjenu.
Kod prvoga mogueg podznaenja unutar konfiguracije 1 orijentir je najee
nekakav uobiajeni, predvieni put ili kanonski poloaj u prostoru u odnosu na koji
trajektor svojevoljno ili pod vanjskim utjecajem vri nenadani otklon (npr. zabirat' v
miliciju u kontekstu reenice koja govori o vremenima kada je djevojkama u hlaama
bilo zabranjeno posjeivati kina i kazalita, a esto su zbog toga i privoene u
policijsku postaju). U navedenom primjeru predvieni put u kino ili kazalite
predstavlja orijentir, a prefiksom za- istie se otklon trajektora od tog planiranog puta.
Osnovna razlika izmeu prve i druge skupine podznaenja (otklon i fiksiranost)
sastoji se u tome da trajektori druge skupine ostaju trajno zarobljeni u ekstradomeni.
Takvo je, primjerice, znaenje glagola zapomnit' (zapamtiti), koje oznaava
nepovratan proces prelaska granice orijentira, odnosno trajno zadravanje trajektora
(informacije) u ekstradomeni.
Trea skupina podznaenja (promjena stanja) zapravo je metaforika ekstenzija
prve skupine i njezinih prostornih znaenja budui da u njoj kognitivne prostore, tj.
domenu i ekstradomenu, predstavljaju razliita stanja. Orijentir ili domenu predstavlja
normalno, prirodno stanje trajektora koji potom prelazi u ekstradomenu, tj. u stanje
kvalitativno razliito od uobiajenoga. Ta skupina podznaenja ne pokriva sve
promjene stanja, ve samo njihove specifine tipove koji se mogu opisati kao
uobiajeno neuobiajeno, aktivno neaktivno, upotrebljivo neupotrebljivo i sl.
Takvo je primjerice znaenje glagola zatrudnjat' (oteati) u kontekstu leta
zrakoplovom oteanog vremenskim uvjetima. Promjena stanja, tj. prelazak iz domene
51
u ekstradomenu, odnosi se na specifinost oteanog leta u odnosu na uobiajenost leta
u normalnim uvjetima.
etvrta skupina podznaenja (prekomjernost) vrlo je slina treoj. Ona pokriva
skupinu glagola koji inae oznaavaju nekakvu drutveno poeljnu radnju, ali se
tvorbom pomou prefiksa za- mogu rasvijetliti i neki njezini potencijalno opasni
aspekti. I ovdje je orijentir odreena norma koju trajektor naputa uslijed pretjerane ili
preduge izloenosti odreenom (drutveno poeljnom) procesu ili uslijed vlastitoga
sudjelovanja u njemu, a rezultat toga procesa negativno je vrednovan i ocjenjuje se kao
tetan. Tako primjerice glagol zauit' oznaava negativnu posljedicu prekomjernog
pouavanja ex chatedra zbog kojega uenici ne stjeu na vrijeme naviku samostalnog
promiljanja.
Unutar pete podskupine (inkoativnost) orijentir je definiran kao nulti stupanj
aktivnosti koju je odreeni agens u normalnim uvjetima sposoban provoditi, a otklon
od tog nultog stupnja primjeuje se u trenutku kada se s aktivnou zapone. Takvo
znaenje prefigiranih glagola L. Janda nalazi u sljedeim primjerima:

Golosom Larisy Gertejn zagovoril drugoj Okudava. (Glasom Larise Gerstein
progovorio je drugi Okudava.)
Gor'kij govoril kak-to, to, esli eloveka vse vremja nazyvat' svin'ey, v konce koncov
on zaxrjukaet. (Gorki je rekao kako e ovjek ako ga dugo nazivate svinjom na koncu
zaroktati.)

Unutar este skupine podznaenja (zamjena) trajektor zapravo mijenja
kognitivni prostor omeen granicama orijentira za vanjski prostor (ekstradomenu).
Tako primjerice sam glagol zamenit' u reenici koja govori o zamjeni veernjega aja
laganim obrokom odgovara konfiguraciji 1 na sljedei nain: veernji obrok
predstavlja trajektor, uobiajeni aj predstavlja prostor orijentira (domenu), a lagani
obrok kojim ga zamjenjujemo ekstradomenu, tj. kognitivni prostor izvan uobiajenih
granica.
52
Znaenje druge konfiguracije unutar semantike mree glagolskoga prefiksa za-
L. Janda definira kao prekrivanje. Unutar te skupine trajektor predstavlja objekt koji
prekriva orijentir.


TR






OR


Sl.12. Konfiguracija 2: prekrivanje


Navedeno znaenje prefigiranoga glagola autorica nalazi u primjeru oblaka sve
ee zavolakivali nebo (oblaci su sve ee prekrivali nebo), u kojemu oblaci kao
dvodimenzionalni trajektori prekrivaju nebo koje predstavlja dvodimenzionalni
orijentir unutar prikazane konfiguracije. Takoer, unutar ove skupine pojavljuju se i
metaforike ekstenzije:

Zvuki lesa zaglualis' revom dvigatelja i boltovney sotrudnikov. (Zvukove ume
zagluila je buka strojeva i dovikivanje radnika)

Glagol zagluit' tako prikazuje razliite zvukove kao dvodimenzionalne entitete
meu kojima glasniji prekrivaju tie.
Znaenja prefigiranih glagola koji pripadaju treoj konfiguraciji vrlo su slina
znaenjima glagola prethodne skupine, a osnovna razlika izmeu dviju skupina sastoji
se u tome to trajektor ovdje predstavlja skupinu objekata. Rezultat je toga rasprenost
objekata ili toaka na povrini orijentira, za razliku od njegove potpune prekrivenosti u
prethodnoj skupini.
53

TR






OR


Sl. 13. Konfiguracija 3: skupno prekrivanje


Nel'zja zasorjat plja ob''edkami, okurkami, gazetnoj bumagoj i t. p. (Plaa se ne smije
zagaivati ostacima hrane, opucima, novinama itd.)
Vo vremja dodlivoj pogody mono vsretit' devuek, u kotoryh ulki i niz pal'to
zabryzgany grjazju. (Za kinog vremena mogu se sresti djevojke kojima su arape i
rubovi kaputa poprskani blatom)

Znaenja glagola etvrte konfiguracije (popunjavanje) takoer su slina onima
druge skupine (prekrivanje), ali za razliku od dvodimenzionalnih povrina koje
predstavljaju orijentire u drugoj skupini ovdje nailazimo na trodimenzionalne objekte
koje trajektori popunjavaju.



TR



OR

Sl. 14. Konfiguracija 4: popunjavanje


... zatopajte dyroku. (popunite rupu)
... neto massivnoe vdvinulos' i zagorodilo proem. ( neto veliko pomaknulo se i
zagradilo prolaz)

54
Zajedniko znaenje glagola za koje je karakteristina posljednja, peta
konfiguracija jest naputanje povrine. To je znaenje povezano s vrlo malom
skupinom glagola koji oznaavaju uklanjanje trajektora s povrine drugoga objekta, tj.
orijentira. Konfiguracija 5 zapravo je trodimenzionalna inaica konfiguracije 1 kod
koje se trajektor na poetku nalazi unutar granica dvodimenzionalnoga orijentira, da bi
potom preao u ekstradomenu. Glagoli koji pripadaju konfiguraciji 5 takoer
oznaavaju prelazak u ekstradomenu, ali ovaj put treom dimenzijom.

TR








OR



Sl. 15. Konfiguracija 5: naputanje povrine


to to u vas na xalate opjat' pjatno? Skin'te da dajte skoree, ja vyvedu i zamoju.
Zavtra niego ne budet. (Je li to opet mrlja na vaoj haljini? Odmah ju skinite i dajte
meni. Uzet u ju i oprati. Sutra vie nee biti niega.)

Koristei se metodom koja joj omoguuje eljeni opis jedinstva u razliitosti
znaenja glagola tvorenih prefiksom za-, L. Janda uz opis svake pojedine konfiguracije
i njezinih semantikih specifinosti u svome radu donosi i prikaz naina na koji su te
razliite skupine meusobno povezane u jedinstvenu znaenjsku mreu. To ini
pomou ve opisanih motivacijskih poveznica izmeu pojedinih skupina, koje u
njezinom prikazu predstavljaju opisane semantike transformacije s obzirom na broj
dimenzija orijentira, jedinstvenost ili brojnost trajektora i sl. U skladu s tim,
semantika mrea opisanoga prefiksa prikazana je na sljedei nain:

55




Sl. 16. Semantika mrea ruskoga prefiksa za-

Iz prikazane mree vidi se kako su sve opisane konfiguracije neposredno ili
posredno izvedene iz prototipne, prve konfiguracije i njezinih razliitih podznaenja, a
za takvo irenje prefiksalnoga znaenja zaslune su prema autorici neznatne
semantike transformacije poput izmjena u broju dimenzija orijentira, prirodi
trajektora i sl.
Na slian je nain L. Janda (1988) razradila i semantiku mreu ruskoga
glagolskog prefiksa pere-, koja se temelji na istoj logici iako je znatno razvedenija s
obzirom na broj konfiguracija koje pokrivaju razliita znaenja toga prefiksa, a time i
sustav njihovih meusobnih poveznica postaje kompleksniji. I ovdje razliite
konfiguracije zapravo predstavljaju znaenjske prikaze u kognitivnom prostoru koji
nije nuno trodimenzionalan, ve odgovara naoj mentalnoj percepciji prostornih
odnosa i moe se kao takav sastojati od jedne, dviju ili triju dimenzija. Svaka se
konfiguracija sastoji od orijentira, trajektora ije kretanje uoavamo u odnosu na
orijentir te putanje koja je zapravo profil toga kretanja, i to najee u odnosu na
vremensku dimenziju. Orijentir i trajektor mogu biti razliitih oblika i veliina te se,
5
3 2 1
4
TR = TRy
3-D 3-D
single vs.
mass
56
kao i kognitivni prostor u kojemu su prikazani, mogu odnositi i na mnoge stvari koje
nisu konkretni fiziki objekti. Orijentir se moe odnositi na prostor, vrijeme, odreen
in ili stanje, a i trajektor moe biti konkretan ili apstraktan objekt. Kao i kod prefiksa
za-, svakoj prikazanoj konfiguraciji odgovara jedno ili vie podznaenja, a ukoliko ih
je vie, prvo je obino prostorno, dok se druga odnose na njegove metaforike
ekstenzije.
Uz prvu konfiguraciju vezana su dva znaenja: transfer i trajanje. Primjer je
prvoga znaenja glagol pereletet' (preletjeti), a drugoga glagol perezimovat'
(prezimiti). Ujedno, autorica napominje kako prva konfiguracija ima dodatnu funkciju
u semantikoj mrei: ona slui kao idealizirani kognitivni model (ICM) za uspostavu
itave mree. Druga konfiguracija izvedena je iz prve transformacijom koju L. Janda
naziva kvantifikacijom orijentira, a uz nju su vezana tri podznaenja: superiornosti,
prekomjernosti i ponavljanja. Primjeri su prvoga podznaenja glagoli perep'et kogo
(popiti vie od koga), perekriat' (nadglasati) i sl. Kao primjeri drugoga podznaenja
navode se glagoli peresolit' (presoliti), perestarat' sja (pretjerano se truditi) itd., a kao
primjeri treega podznaenja glagoli perespraivat' (ponovno pitati), peredumat'
(ponovno razmisliti) i perestroit' (ponovno, na novi nain ustrojiti). Vano je
napomenuti i kako autorica prve dvije konfiguracije smatra gravitacijskim sreditima
itave semantike mree prefiksa pere- te je stoga uz njih vezano vie razliitih
podznaenja, dok ostale konfiguracije ine periferiju iste mree. Uz treu
konfiguraciju, koja je takoer izravno izvedena iz prve, ali sada redupliciranjem
trajektora koji postoji u prvoj konfiguraciji, vezano je samo jedno podznaenje, a L.
Janda definira ga kao meusobnu razmjenu. Primjer je toga znaenja glagol
perepisat'sja (meusobno razmjenjivati pisma, dopisivati se).
Uz konfiguraciju 4, koja takoer proizlazi iz prve konfiguracije, i to
transformacijom jednodimenzionalnog orijentira u dvodimenzionalni, vezano je
znaenje podjele. Orijentir unutar takve konfiguracije biva podijeljen na dva dijela od
strane jednodimenzionalnoga trajektora, a spomenuto je znaenje ilustrirano
primjerom peresekaem liniju fronta (sijeemo crtu bojita). Uz konfiguraciju 5 vezano
je znaenje prekrivanja, a sama konfiguracija nastaje transformacijom trajektora
konfiguracije 4 u dvodimenzionalni objekt. Primjeri su tog znaenja glagoli
57
peremazat'sja (uprljati se) i perezjabnut (ozepsti). Iz konfiguracije 4 takoer je izravno
izvedena i konfiguracija 6, i to transformacijom orijentira iz dvodimenzionalnoga u
trodimenzionalni objekt. Uz nju je vezano znaenje prelaska preko ega, a primjeri su
tog znaenja glagoli pereskoit' (preskoiti), perestupit' (prestupiti) i sl. Iz
konfiguracije 6 izvedena je konfiguracija 7, a transformacija koja ih povezuje jest
izjednaavanje orijentira i putanje (OR=TRy). Njezino je temeljno znaenje
pregibanje, a primjer je tog znaenja sam glagol peregibat'. I konfiguracija 8 proizlazi
iz konfiguracije 6, a uz nju je vezano podznaenje preokretanja. Za razliku od
konfiguracije 6, trajektor je ovdje prema autorici dio orijentira, a primjer je za to
glagol perevernutsja (prevrnuti se). Iz osme je konfiguracije izvedena i posljednja,
deveta, s podznaenjem mijeanja, a transformacija koja ju povezuje s osmom
konfiguracijom jest umnoavanje trajektora. Primjer tog znaenja L. Janda nalazi u
primjeru koren'ja i luk peremeivajut (zaini i luk premijeaju se). U skladu s
navedenim, semantika mrea prefiksa pere- prikazana je na slici 17.
Julie Anne Belz (1997) posluila se u svojoj analizi njemakoga prefiksa ver-
slinom logikom, pokuavajui i sama prikazati jedinstvo u razliitosti, odnosno
dubinsku semantiku povezanost svih moguih znaenja tog prefiksa. Njezina analiza
takoer poiva na teoriji prototipa, konceptualnoj metafori i predodbenim shemama,
koje definira na sljedei nain:

Prototype theory is a theory of categorization where category membership is based on
family resemblance to a prototypical member. A conceptual metaphor, in the sense of
Lakoff and Johnson (1980), is a undirectional mapping between conceptual domains,
which enables us to understand one domain in terms of another without thinking that
the two domains are objectively similar. An image schema is a recurrent pattern used
in structuring activity, which emerges from our bodily and perceptual experience.
(Belz 1997: 145-146)

58

3 1
2
4
5
6
7 8
9
redupliciranje
TR
kvantifikacija
OR
OR 1-D2-D
TR
1-D2-D
OR 2-D3-D
OR = TRy TR = dio OR
OR masa brojivo
OR
OR
OR
OR
OR
OR
OR
OR
TR
TR
TR
TR
TR
Sl. 17. Semantika mrea ruskoga prefiksa pere-
59
Usto autorica, poput S. Lindner, uspostavlja i jedinstvenu predodbenu shemu
koja slui kao polazite za razliite elaboracije, tj. integrira mreu svih moguih
znaenja prefiksa ver-. Ta se shema sastoji od sljedeih komponenata:

... a trajector (TR) or something that moves, the initial location (Lo1) before the
movement takes place, the final location (Lo2) of the TR at the end of the path after
the movement takes place, and the path (PATH) between Lo1 and Lo2. (Belz 1997:
150)



Sl. 18. Jedinstvena predodbena shema njemakoga glagolskog prefiksa ver-

Komponenta oznaena kao toka gledita (RP) pritom je kljuna za definiranje
znaenja prefiksa ver-. Ta komponenta zapravo odgovara Langackerovu pojmu
landmarka, tj. orijentira u odnosu na koji trajektor biva lociran nakon to je kretanje
zavreno, a moe se i ne mora poklapati s poetnom lokacijom, tj. ishodinom tokom
kretanja (Lo1). Kljunu pretpostavku svake uporabe prefiksa ver- pritom predstavlja
injenica da je trajektor po zavretku svoga kretanja udaljen od toke gledita.
Predoenu shemu autorica opisuje kao
TR
RP
Lo 1 Lo 2
PATH
60

... a unified shema symbolizing all NHG ver-senses, both real space and metaphorical.
It is a generator (cf. Lakoff 1987: 420) for more specified shemas which can represent
distinct senses. While each shema is distinct, they are nonetheless composed of the
same ISCs (image shema components, op. a.) and the crucial relation between the TR
and RP holds. The difference lies in the location of the RP with respect to other ISCs,
the more detailed specification of certain aspects of the shema, or the relative
prominence of certain ISCs in relation to others. (Belz 1997: 151)

Nakon uspostave ove jedinstvene sheme koja slui kao polazite razliitim
elaboracijama unutar semantike mree prefiksa ver- (i u kojoj, vano je napomenuti,
smjetanje toke gledita, odnosno orijentira izmeu poetne i zavrne lokacije
predstavlja neutralan poloaj odnosno oznaava samo postojanje te komponente bez
specifikacije njezina poloaja u odnosu na trajektor, poetnu i zavrnu lokaciju te
putanju), autorica kree u opis njezinih elaboracija kojih je sveukupno pet, a svakoj je
pridrueno nekoliko podznaenja u odnosu na koja se analiziraju razliite metaforike
ekstenzije. Zajedniko je svim predodbenim shemama koje predstavljaju elaboracije
zajednike supersheme to to se sastoje od istih komponenata, ali te komponente
unutar njih stupaju u razliite odnose i bivaju razliito specificirane.



Sl. 19. Shema 1: RP = Lo1

Za sva znaenja prefiksa ver- koja pripadaju prvoj predodbenoj shemi kljuna
je istovjetnost toke gledita s ishodinom lokacijom, kao i u sljedeim primjerima:

TR RP
Lo 1 Lo 2
PATH
61
Unter den Augen Hunderter Zuchaucher machten Ingenieure und Techniker auf dem
Potsdamer Platz einen neuen Anlauf , den historichen Kaisersaal zu versetzen.
(Praeni pogledima stotina promatraa, inenjeri i tehniari ponovno su pokuali
premjestiti povijesni Kaisersaal)
75 Meter mute das Bauwerk insgesamt verschoben verden, um dann im knftigen
Sony-Gebude einen neuen Platz zu finden.
(Konstrukcija mora biti premjetena 75 metara dalje kako bi ju se postavilo unutar
budue Sonyeve zgrade)

U navedenim primjerima zgrada (Kaisersaal) predstavlja trajektor, a njezin
poetni poloaj ishodinu lokaciju (Lo1). Ciljna lokacija (Lo2) njezin je budui
poloaj unutar Sonyjeve zgrade, a putanju (PATH) predstavlja udaljenost od 75 metara
koju zgrada mora prijei kako bi se smjestila na eljenoj lokaciji. Toka gledita (RP)
poklapa se s ishodinom lokacijom zgrade, a kada ona bude pomaknuta na ciljnu
lokaciju, njezino se kretanje moe pratiti u odnosu na tu injenicu. S ovom
predodbenom shemom autorica povezuje znaenja premjetanja i odvajanja, a
metaforike ekstenzije tih znaenja iz prostorne u druge, apstraktnije domene opisane
su uz pomo konceptualnih metafora kao to su KOMUNIKACIJA JE PREMJETANJE
OBJEKATA, STANJA SU LOKACIJE, PROCES JE KRETANJE PUTANJOM, VRIJEME JE
OBJEKT KOJI SE KREE itd.

Druga predodbena shema elaborira zajedniku supershemu na sljedei nain:



Sl. 20. Shema 2: fizika integracija
TR RP
Lo 1 Lo 2
PATH
62

Drugu moguu elaboraciju zajednike supersheme, iako naoko dijametralno
suprotnu prethodnoj shemi i s njom povezanim znaenjima premjetanja i odvajanja,
autorica izvodi iz prve sheme na sljedei nain:

This schema is a physical transform of shema 1 in the following way: a TR is still
manipulated away from a RP and Lo1 along a PATH to a different, final location;
however, physical integration of the TR with another entity at the end of the path is
profiled. Lo2 is the resultant state of the TR, once it has been integrated with the other
entity. Thus Lo1, the path of TR movement, and Lo2 are highly abstract in this
schema, although the TR and the entity with which it is integrated may exist in real
space. Lo1 corresponds to the initial state of TR understood as a location, the PATH is
the process of integration and Lo2 is the new state of the TR, once it has been
integrated, understood as a location. The small, gray-shaded square (...) signifies the
entity with which the TR is integrated. As in schema 1, the RP is co-located with Lo1
in the schema 2. Designation of Lo2 as [+ desired location] is generally contingent on
real world knowledge external to the image schema for 'physical integration'. (Belz
1997: 214)

Konkretni ostvaraji opisane predodbene sheme nalaze se u sljedeim
primjerima:

Der Knstler vergoldete die Statue. (Umjetnici su pozlatili (zlatom poploali
skulpturu))
Alle Zutaten sind gut miteinander zu vermischen. (Svi se sastojci moraju dobro
premijeati)

U prvom navedenom primjeru skulptura i zlatne ploe vezani su meusobno na
nain koji ne doputa jednostavan povratak u poetno stanje, dok su u drugom
primjeru razliiti sastojci izmijeani na nain koji takoer ne doputa njihovo
jednostavno ponovno izoliranje. Vezivanje, mijeanje i zdruivanje tri su temeljna
znaenja predoene sheme fizikoga integriranja, a u njihovim su metaforikim
ekstenzijama djelatne konceptualne metafore SUDJELOVANJE JE MIJEANJE,
63
SLAGANJE JE VEZIVANJE, OBVEZIVANJE JE VEZIVANJE, POVEZIVANJE JE
ZDRUIVANJE itd.

Trea je shema u ovom radu nazvana shemom spreavanja pristupa, a od
prethodnih se dviju razlikuje u sljedeemu:

Schema 3 differs from schemas 1 and 2 (...), respectively, because the RP is co-located
with Lo2, the intended, but unattained final location. (Belz 1997: 234).



Sl. 21. Shema 3: spreavanje pristupa

Jedan je od konkretnih ostvaraja tako postavljenih odnosa i primjer

Kommt das geplante Gesetz nicht durch, mu solcher Stacheldraht den Raubbau
verhindern. (Ukoliko se planirani zakon ne provede, ovakvom bodljikavom icom
morat e se sprijeiti (preprijeiti) daljnja kraa povijesnoga blaga)

Uz spreavanje pristupa kao temeljno podznaenje tree sheme, autorica
takoer opisuje i njegove metaforike ekstenzije u kojima su djelatne konceptualne
metafore kao DJELOVANJE JE POMICANJE OBJEKATA i sl.
etvrtu predodbenu shemu J. Belz u svome radu naziva shemom pogreke, a
razlika je u odnosu na prethodno opisane sheme u tome to je u predodbu ukljuena i
trea lokacija (Lo3) koja se poklapa s poloajem trajektora nakon prelaska putanje,
dok se toka gledita i ovdje poklapa s drugom lokacijom (Lo2).

TR RP
Lo 1 Lo 2
PATH
64


Sl. 22. Shema 4: pogreka

Takve odnose komponenata autorica pronalazi u primjeru

Boris Becker hat den Ball verschlagen. (Boris Becker poslao je lopticu u krivom
smjeru)

U navedenom primjeru loptica predstavlja trajektor, a ishodina je lokacija
njezin poloaj prije udarca i prelaska putanje (u rukama Borisa Beckera). Lo2 je
eljena lokacija loptice nakon udarca, tj. prostor s druge strane mree i unutar granica
terena definiranih pravilima tenisa. Lo3 je pak aktualna lokacija loptice, tj. trajektora
nakon udarca. Igra udarcem eli lopticu planiranim putem (INTENDED PATH)
poslati na eljenu lokaciju (Lo2) koja odreuje perspektivu iskaza, tj. poklapa se s
tokom gledita (RP), ali pogrekom biva ostvarena aktualna putanja (ACTUAL
PATH) i loptica (TR) zavrava na neeljenoj lokaciji (Lo3), udaljenoj od toke koja
odreuje perspektivu iskaza. Udaljenost izmeu eljene i ostvarene lokacije (Lo2) i
(Lo3) naznaena je isprekidanom strelicom, a time je ostvarena i prema autorici
kljuna pretpostavka uporabe prefiksa ver-, udaljenost trajektora od toke gledita
nakon prelaska putanje.
TR
RP
Lo 1 Lo 2
INT. PATH
Lo 3
ACT. PATH
65
Sa shemom pogreke povezana je i sljedea predodbena shema, koju autorica
naziva shemom praga, mislei time na apstraktne pragove tolerancije, odnosno
razliite vidove normativne limitiranosti nekakvoga procesa, kao u primjeru

Sie hat die Suppe versaltzen. (Ona je presolila juhu)

Navedeni primjer pretpostavlja poetnu namjeru kuharice da u juhu doda neto
soli, ali nikako previe, to implicira limitiranost koliine soli koja se moe dodati juhi.
Odnose u tom i slinim primjerima autorica prikazuje shemom 5.



Sl. 23. Shema 5: prag

Juha u predoenoj shemi predstavlja trajektor, a ishodina lokacija (Lo1)
njezino je stanje prije dodavanja soli. Prilikom soljenja juha mijenja stanje s obzirom
na koliinu dodane soli, to autorica shematskim prikazom predoava kao kretanje
putanjom. U toj shemi toka gledita korespondira s postojeim pragom tolerancije
kada je u pitanju koliina soli koja se moe dodati juhi. Taj prag, za razliku od
konkretnih granica i zapreka u prethodnim shemama, ne postoji kao konkretan objekt
u prostoru, ve je odreen konvencijom. Prelaskom praga, trajektor nepovratno
mijenja svoje stanje. Prikazana shema povezuje se sa shemom pogreke, budui da
komponenta Lo2 odgovara eljenoj lokaciji kojom se protee putanja trajektorova
kretanja prije dostizanja praga. Na bilo kojoj od toaka te putanje juhi (TR) je dodano
neto soli, ali se ta koliina zadrava u granicama odreenima konvencijom. Kada se
na kraju procesa trajektor nae na neeljenoj lokaciji (Lo3), tj. s desne strane
Lo 1 Lo 2
PATH
RP
TR
Lo 3
66
predoenoga prikaza u odnosu na toku gledita, stvoreni su uvjeti za upotrebu glagola
tvorenoga prefiksom ver-, tj. ostvaren je odmak trajektora u odnosu na toku gledita.

Schema 5 is closely related to schema 3 (...). In schema 3 the TR is prevented from
reaching its intended location by some type of barrier, whereas the TR not only
reaches but goes beyond the intended goal in schema 5. The trajectory up to the barrier
may be unrealized in schema 3, but in schema 5 the trajectory must be realized. If it is
not, the TR will not be located away from its RP, since the RP may be interpreted as
the entire expanse of Lo2 in schema 5; its most salient component is the upper limit of
acceptability, the threshold. (Belz 1997: 247)

S ovom su shemom najee povezane konceptualne metafore NEGATIVNO JE
UDALJENO (kao to je to i u opisanom primjeru s glagolom presoliti) i VRIJEME JE
OBJEKT KOJI SE KREE (kao primjerice u sluaju glagola verschlafen prespavati).

Metodama kognitivnoga opisa slinim onima L. Jande koristila se i Ljiljana
ari (2003, 2006a, 2006b) analizirajui semantike mree razliitih prijedloga u
hrvatskom jeziku
14
.

Janda (1986) demonstrates on the basis of Russian examples that, among all the
configurations associated with a given prefix, one is central or prototypical. All other
configurations are connected or related to the central configuration by means of a
series of links, which represent the transformations by which the configurations differ
from one another. In the meanings of words with prefixes, one can follow the
prototypical and peripheral meanings of the preposition, its metaphorical extensions
and meaning shifts. The prefix nad- serves to illustrate the predictable metaphorical
extensions of the preposition in the non-spatial domain. As nominal and adjectival
prefix, it extends its prototypical meaning (a) nad-X is spatially on a higher level than
a referent of a base word X to another meaning (b) nad-X is higher in the hierarchy,
better than normally expected. (ari 2003: 199)

Lj. ari (2006a) opisuje semantiku mreu hrvatskoga prijedloga u kreui od
njegova prototipnog, prostornoga znaenja, da bi potom nastavila s opisom razliitih

14
Tu metodologiju nasljeuju takoer i Beitel, Gibbs i Sanders (1997) u opisu znaenja engleskoga
prijedloga on te Meex (1997) u opisu njemakoga prijedloga ber.
67
devijacija tog znaenja i njegovih metaforikih ekstenzija, odnosno preslikavanja
prostornih odnosa na odnose unutar nekih apstraktnijih domena.

The fundamentality of spatial relations is the reason that people use space as a domain
for structuring other, less concrete aspects of human expirience. (ari 2006a: 1)

U uvodu spomenutoga rada autorica osnovno znaenje prijedloga u povezuje s
konceptom sadranosti jednoga entiteta u drugome, napominjui kako je to jedan od
temeljnih prostornih odnosa. U idealnim sluajevima hrvatski prijedlog u oznaava
odnos trajektora i orijentira kod kojega je orijentir objekt slian posudi, a trajektor je
smjeten u njegovoj unutranjosti. Meutim ak i kada se tim prijedlogom oznaavaju
odnosi u prostoru, postoji itav niz sluajeva u kojima orijentir nema funkciju posude.
Razliiti uporabni konteksti istiu razliite aspekte prototipne sadranosti: kontrolu
poloaja, pokrivenost, zatienost trajektora i sl. Lj. ari prouava razliita znaenja
prijedloga u na razini prijedlono-padenih konstrukcija, odvajajui pritom
kombinacije prijedloga u s lokativom, tj. statine uporabne kontekste od dinaminih
kombinacija prijedloga u s akuzativom. Ta se temeljna opreka (statino/dinamino) na
razini konstrukcija moe shematski prikazati na sljedei nain:



u + L (statini konteksti) u + A (dinamini konteksti)

Sl. 24.
TR
LM
TR
LM
68
Autoriina analiza kree se u ovom radu od prototipnih prema rubnim
uporabnim kontekstima s obzirom na opisane komponente prototipnoga znaenja
prijedloga u. U analizi konstrukcija koje se sastoje od prijedloga u i lokativa prvu
skupinu tako ine prototipni konteksti koji ukljuuju trodimenzionalne zatvorene
orijentire i trajektore koji su potpuno sadrani u njihovoj unutranjosti (Kreda je u
kutiji.). To prototipno znaenje moemo shematski prikazati na sljedei nain:


OR

TR



Sl. 25.

Meutim esti su i uporabni konteksti u kojima orijentir nema definiranu neku
od vanjskih granica (primjerice pas u vrtu, vlak u tunelu i sl.), kao i oni kod kojih
trajektor nije u cijelosti sadran unutar granica orijentira (cvjetovi u vazi) ili pak
orijentir ima samo zamiljene granice (stolica u kutu). Takve, ve neto rubnije,
primjere uporabe prijedloga u pri oznaavanju prostornih odnosa Lj. ari smjeta u
drugu podskupinu znaenjskoga lanca, a oni se mogu shematski predoiti na sljedei
nain:


Sl. 26.
TR
OR
TR
OR
TR
OR
69
Treu znaenjsku podskupinu predstavljaju uporabni konteksti kod kojih je
orijentir dvodimenzionalan objekt (slika u zlatnom okviru, stajati u vratima), a za
etvrtu je podskupinu karakteristian orijentir kao nemjerljiv objekt ili apstraktna
toka u prostoru (Pravci x i y sijeku se u toki z.)
U petoj podskupini orijentir prekriva trajektor izvana, a razlika te skupine u
odnosu na prototipnu prvu sastoji se u injenici da je ovdje trajektor statian, a
orijentir pokretan objekt (okolada u papiru, karanfili u celofanu, poklon u omotu).
U estoj skupini orijentir nije perceptivno dostupan ili jasno odreen, tj. radi se
o razliitim tvarima i materijalima u funkciji orijentira (avion u zraku, riba u vodi).
Unutar takve sheme mogue su i daljnje elaboracije, pa tako u nekim sluajevima
trajektor i orijentir nisu razliiti entiteti, ve je trajektor dio orijentira koji se izgledom
razlikuje od ostatka cjeline (rupa u zemlji). Posebnu razradu spomenute sheme ine i
primjeri kao to su med u mlijeku, eer u kavi i sl., budui da se u njima i trajektor i
orijentir konceptualiziraju kao amorfni objekti bez jasno odreenih granica.
Sedma znaenjska podskupina pokriva uporabne kontekste u kojima je trajektor
dio orijentira (ladica u stolu, vrata u dnevnoj sobi). Posebnu razradu ove sheme ine
konteksti u kojima je trajektor odreena tvar, a orijentir s tom tvari povezan oblik
(mlijeko u prahu, kvasac u granulama, eer u kocki). Sljedeom elaboracijom iste
sheme profilira se trajektor u vidu skupine objekata, a orijentir predstavlja pojavu u
prostoru koja je s tim trajektorom inherentno ili kontekstualno povezana (ljudi stoje u
redovima, lonci se prodaju u kompletima itd.).
Osmu znaenjsku podskupinu ine konteksti u kojima prijedlog u oznaava
geografske odnose, a devetu podskupinu konteksti u kojima se prostorni odnosi
metaforiki preslikavaju na vremenske odnose (u tom danu, u toj noi itd.).
Desetu podskupinu ine razliita preslikavanja odnosa iz prostorne domene na
odnose u drugim, apstraktnijim domenama pomou sljedeih konceptualnih metafora:
DRUTVENE SKUPINE SU POSUDE (pjevati u zboru, biti aktivan u klubu/crkvi
itd.)
PSIHIKA STANJA, EMOCIJE I MISLI SU POSUDE ZA OSOBE KOJE SU NJIMA
ZAHVAENE (ivjeti u samoi, rei to u bijesu itd.)
70
LJUDSKO TIJELO I NJEGOVI DIJELOVI SU POSUDE ZA EMOCIJE, MISLI, PSIHIKA
STANJA, IVOTNU SNAGU I KARAKTER (budi se u njima volja za ivotom, u
dubini srca bio je sretan, bol u dui itd.)
PROCESI MILJENJA I NJIHOVI REZULTATI SU POSUDE ZA LJUDSKE MENTALNE
AKTIVNOSTI (u mati je ve bio daleko, u mislima je prevrtao razne mogunosti
itd.)
STANJA STVARI SU POSUDE ZA SITUACIJE I DOGAAJE (ili su u tiini, radili su
u urbi itd.)
AKTIVNOSTI I PROCESI SU POSUDE ZA DRUGE AKTIVNOSTI I PROCESE (pobjeda
u nadmetanju, napredak u znanosti, problemi u politici itd.)
JEZINE JEDINICE SU POSUDE ZA MISLI I IDEJE; TEKSTOVI I PISANI MEDIJI KOJI
SADRE TEKSTOVE SU POSUDE ZA INFORMACIJE (u njegovim rijeima ima
sarkazma, to stoji u novinama itd.)

Na slian je nain razraen i semantiki lanac prijedloga u u dinaminim
konstrukcijama s akuzativom, ije je osnovno znaenje premjetanje trajektora na neku
novu lokaciju. Taj lanac vrlo je slian onome u konstrukcijama u + lokativ:
Sredinja shema: orijentir kao trodimenzionalna posuda u kojoj je sadran
trajektor shema 2: orijentir kao dvodimenzionalni objekt s ulogom posude
shema 3: mobilni orijentir koji prekriva povrinu trajektora shema 4: orijentir
konceptualiziran kao tvar prema ijoj se unutranjosti kree trajektor shema 5:
trajektor prolazi kroz kvalitativnu promjenu, a njegov novi oblik predstavlja orijentir
(poar je pretvorio kuu u pepeo, sloila je cvjetove u buket) shema 6: trajektor je
objekt, sredstvo, kvazisredstvo ili materijal, a orijentir je objekt, osoba ili dio agensova
tijela (glagoli koji se pojavljuju uz konstrukcije koje pripadaju ovoj shemi oznaavaju
kratak i intenzivan kontakt trajektora i orijentira koji kao posljedicu ima promjenu
orijentira: udario je rukom u stol, pas ga je ugrizao u ruku itd.); ta shema nema
ekvivalenta meu znaenjskim shemama karakteristinim za konstrukcije u + L
71
akuzativni orijentiri kao vremenske jedinice druga neprostorna znaenja i
metaforike ekstenzije sline onima opisanim kod konstrukcija u + L.
Ljiljana ari (2006b) bavila se i znaenjima prijedloga pri u okviru
prijedlono-padenih konstrukcija pri + lokativ, a lanac znaenja toga prijedloga
uspostavljen je na slian nain, tj. od prototipnih i idealnih prostornih znaenja preko
njihovih razliitih devijacija pa sve do metaforikih ekstenzija.

Dictionary descriptions of spatial prepositions actually describe different types of
relations expressed not by the prepositions alone, but by whole prepositional phrases.
The relations expressed by locative-marked nouns in the pri-phrases listed in two
Croatian contemporary dictionaries, Ani (1998: 878) and JLZ-K (2000: 961), can be
classified into the following groups:
(A) Phrases denoting the physical (spatial) and/or mental proximity of the trajector
(TR) to the locative entity, landmark (LM)
(B) Phrases denoting the parallelism (simultaneity) in time of a TR and LM
(C) Phrases denoting accompanying circumstances: a pri-locative LM serves as
accompanying circumstances to the main event of the sentence
(D) Phrases denoting an entity in cooperation, belonging to another entity. Listed
separately in Ani (1998: 878), this group is characterized as archaic.
In what follows, it is argued that this usage is closely related to the first one (A) and
can be summed up as dependence or presence in the sphere of influence of the
locative-denoted entity. (ari 2006: 230)

Prva, prototipna znaenjska podskupina pokriva znaenje prostorne blizine
dvaju entiteta, odnosno trajektora i orijentira, kao u primjerima pri vrhu, pri dnu, pri
kraju itd. Toj podskupini pripada i konstrukcija pri poslu kojom se primarno istie
mentalna bliskost osobe i posla koji obavlja, ali je u konceptualizaciju esto
ukljuena i konkretna, fizika blizina. Znaenje imenice posao u tim konstrukcijama
varira: ona moe oznaavati radno mjesto, ali ee se radi o kakvom objektu rada ili
aktivnosti (Pomagala je Sofiji pri svakom poslu). Tako se ekstenzije konkretnih
prostornih znaenja mogu primijetiti ve u ovoj skupini u sluajevima kada prostorni
odnosi koegzistiraju s drugim znaenjskim komponentama.
72
Drugu podskupinu ine konstrukcije u kojima se prostorni odnosi metaforiki
preslikavaju na apstraktnije domene ovisnosti ili prisutnosti u sferi ijega utjecaja.
Takve relacije, koje su jo uvijek vrlo bliske prostornim znaenjima prijedloga pri,
autorica ilustrira sljedeim primjerima: Ukrade li tko togod, rei e gospoda pri
sudu, odbor pri uredu kancelara, Zavod za aeronautiku pri Fakultetu prometnih
znanosti, projekti pri Ministarstvu prosvjete i sl.
Za treu podskupinu karakteristino je znaenje posjedovanja. U
konstrukcijama koje pripadaju toj podskupini obino se radi o trajektoru s obiljejem
ivoga i orijentiru s obiljejem neivog, a pritom trajektor ima orijentir na
raspolaganju odnosno u domeni svoga vlasnitva. Karakteristini su primjeri iz ove
podskupine izrazi poput biti pri novcu, imati pri sebi, biti pri zdravoj pameti itd.
etvrta podskupina pokriva znaenja konstrukcija u kojima su prostorni odnosi
metaforiki preslikani na vremenske odnose, pa blizina koju oznaava prijedlog pri u
prostornoj domeni kao svoj ekvivalent dobiva istodobnost u vremenskoj domeni.
Autorica navodi sljedee primjere karakteristine za ovu podskupinu: I davao sam ti
znak motikom: pri svakom tvom dolasku, pri svakom tvom odlasku. Bile su to brojke
koje su se odmah javljale, pri svakom razgovoru.
Konstrukcije karakteristine za petu podskupinu oznaavaju popratne okolnosti
kakve radnje. I ova se podskupina prema autorici temelji na prostornim odnosima:
trajektor i orijentir predstavljaju dogaaje ukljuene u istu prostornu konfiguraciju,
odnosno orijentir predstavlja nekakav specifian kontekst. Takve su konstrukcije vrlo
bliske onima s vremenskim znaenjima budui da se drugi dogaaj, kodiran
prijedlogom pri, odvija istodobno s prvim. Kao primjere te znaenjske podskupine
autorica navodi konstrukcije poput pri slaboj svjetlosti sutona, pri svjetlu male
baterije, pri svijei i sl.
esta skupina konstrukcija s prijedlogom pri i lokativom pokriva znaenja
usporedbe i kontrasta, a budui da se radi o komparativnoj analizi spomenutih
konstrukcija u ruskom, poljskom i hrvatskom jeziku, autorica napominje kako su ta
znaenja karakteristina za prva dva jezika, dok u standardnom hrvatskom jeziku za
njih nema potvrde. Ipak, neki primjeri konstrukcija s tim znaenjem mogu se pronai u
korpusu starijih knjievnih tekstova. Za ovu skupinu karakteristino je to da su
73
trajektor i orijentir u svrhu usporedbe integrirani u jedinstven mentalni prostor i
vrijeme, to omoguuje isticanje kontrasta: Petar pri Pavlu jest dobar; Pri vincu ostale
slasti su za nitar; Sunenoj su pri svitlosti zdrake zvizda odve male.
Galina Kustova (2001) u svome radu koji se bavi ruskim prijedlogom na
razrauje integriranu mreu prijedlonih znaenja takoer primarno motiviranih
prostornim odnosima. Prostorna znaenja i za nju su temeljna znaenja prijedloga: oni
u prototipnim kontekstima odreuju smjer kretanja ili statinu lokaciju. Napori G.
Kustove takoer su usmjereni prema opisivanju irenja tih primarnih prostornih
znaenja na neprostorne odnose putem metaforikih ekstenzija. Ona na poetku
uspostavlja nekoliko temeljnih opozicija kljunih za znaenje prijedloga na:

1) NA + akuzativ / NA + lokativ

Unutar prijedlono-padenih konstrukcija akuzativ oznaava prelazak s jedne
toke na drugu, tj. promjenu poloaja, dok lokativ oznaava statian poloaj. Ta
opozicija moe se i shematski prikazati na sljedei nain:


Sl. 27.
NA + akuzativ
TR
TR
LM

LM
NA + lokativ
74
2) prijedlog NA / prijedlog V

Prijedlog na upotrebljava se kada je orijentir otvoren prostor, povrina, gornji
ili vanjski dio nekog objekta, dok se v upotrebljava u kontekstima sa zatvorenim
orijentirom, tj. posudom. Temeljne parametre situacija koje ukljuuju prijedlog na
prema G. Kustovoj ine: (1) poetni poloaj, (2) udaljenost izmeu tog poloaja i
odredita (orijentira), (3) orijentir povrina, gornji, vanjski dio nekog objekta, (4)
pomicanje trajektora od poetnoga poloaja prema orijentiru, (5) usmjerenost kretanja
i (6) zavrni poloaj trajektora. U sluaju prijedloga na, trajektor zauzima poloaj na
povrini orijentira koji se iri u prostoru. Trajektor usto moe imati i stabilan poloaj,
dok mu orijentir u takvim sluajevima predstavlja potporu. Pritom je kljuno da
promatra percipira odnos trajektora i orijentira izvana, predoavajui orijentir kao
objekt koji se nalazi ispred njega i iji mu je vanjski dio perceptivno dostupan.
G. Kustova razlikuje pet znaenjskih grozdova s pripadajuim podznaenjima
prijedloga na. Prvi je znaenjski grozd povezan s predodbama potpore i pritiska.
Trajektor je u takvim sluajevima obino nekakav teak objekt (ta teina moe biti
stvarna ili metaforika), a orijentir je najee ovjek. Takva znaenja prijedloga
moemo pronai u kontekstima teine, pritiska, utjecaja i agresije, a za njihovo irenje
izvan domene prostora zasluni su razliiti metaforiki procesi:

vzvalit' meshok sebe na spinu (nositi vreu na ramenu)
vozlozhit' objazannost' na kogo (povjeriti komu dunost)
vozlozhit' otvetstvennost' na kogo (uiniti koga odgovornim)
zhat', davit' na (pritiskati koga, nalijegati na to)
dejstvovat', vozdejstvovat', vlijat' na (utjecati na koga ili to)
napast' na (napasti koga ili to)

Takoer, orijentir moe predstavljati objekt (predmet ili dio tijela) koji
podupire, odnosno pridrava nekoga ili neto: opirat'sja na trost' (oslanjati se na tap),
vstat' na nogi (podii se na noge) i sl. I ovdje sljedei korak u procesu irenja
prijedlonoga znaenja predstavlja preslikavanje temeljnih prostornih odnosa na
75
druge, apstraktnije odnose: zhit' na svoj zarabotok (ivjeti od vlastite zarade),
probovat' na vkus (kuati), na pervyj vzgljad (na prvi pogled) i sl.
Na isti nain G. Kustova opisuje prijedlona znaenja i u preostalim etirima
znaenjskim grozdovima, kreui se uvijek od prostornih prema apstraktnijim,
metaforiki motiviranim znaenjima prijedloga na. Na samom kraju njezina
semantika mrea izgleda ovako:

I. POTPORA I PRITISAK
TEINA, TERET, POTPORA, PRITISAK, UTJECAJ, AGRESIJA
II. PROMJENA STANJA, POLOAJ, NAIN DJELOVANJA
vyjti na ulicu (izai na ulicu), vyshel na pensiju (otiao je u mirovinu), pereshli
na novuju sistemu obsluzhivanija (preli su na novi sustav usluga)...
III. ORIJENTIR I USMJERENOST
KRETANJE PREMA ORIJENTIRU
ekhat' na' ogon (ii prema vatri)
STATINA USMJERENOST
doroga na Moskvu (cesta za Moskvu)
USMJERENOST PERCEPCIJE
smotret' na kogo-to (gledati koga)
SLINOST
X pohozh na Y (X slii Y-u)
REAKCIJA
otvetit' na vopros (odgovoriti na pitanje)
IV. CILJ I NAMJENA
CILJ, ZAVRNA TOKA
Kak popast' na ulicu Franklina? (Kako doi do Franklinove ulice?)
NAMJENA
den'gi na bilet (novac za kartu)
KOLIINA
On potratil 40 minut na podgotovku. (Potroio je 40 minuta na pripremu)

76
V. RELACIJSKA ZNAENJA
na sledujushcheje utro (sljedeeg jutra)
starshe na dva goda (dvije godine starije)

Analizom prijedlonih znaenja bavila se i Barbara Bacz (2002) u svome radu
o poljskom prijedlogu po, navodei na samom poetku kako u svojim najprototipnijim
uporabnim kontekstima taj prijedlog predstavlja dinamini ekvivalent prototipno
statinoga prijedloga na, to se potvruje u sljedeim primjerima:

Kot siedzi na dachu. (Maka sjedi na krovu)
Kot chodzi po dachu. (Maka hoda po krovu)

Temeljna je semantika uloga prijedloga po prema tome oznaavanje kretanja
po povrini, to znai da se taj prijedlog u svojoj prototipnoj uporabi pojavljuje uz
glagole kretanja. Kretanje oznaeno prijedlogom po najee je vrlo nedefinirano, tj.
nisu mu odreeni poetak i zavretak, kao ni oblik putanje koju prelazi trajektor.
Meutim shema neodreenog kretanja pokriva tek jedno, iako vjerojatno najee,
prostorno znaenje prijedloga po, i to u kombinaciji s lokativom. Uz itav niz drugih
prostornih i neprostornih znaenja, tim se prijedlogom izraavaju i druga znaenja u
kombinacijama s akuzativom i dativom. Autorica u svome radu donosi nekoliko
prikaza razliitih prostornih znaenja prijedloga po, pokuavajui dokazati kako su
njegova razliita znaenja u kombinacijama s razliitim padeima zapravo motivirana
zajednikom idejom: idejom oponaanja neke karakteristike orijentira. Time put
oznaen prijedlogom po nije u potpunosti nejasan i neodreen: njegov oblik, poetna i
zavrna toka determinirani su fizikim oblikom ili apstraktnim osobinama orijentira,
koje pak moraju biti kompatibilne sa znaenjem ostalih elemenata konstrukcije, u
prvom redu s leksikim znaenjem predikatnoga glagola.
U skladu s reenim, autorica uspostavlja semantiku mreu prijedloga po na
sljedei nain:
77

1. Po + L

1.1 Put oznaen prijedlogom po = OR





Sl. 28.

Primjeri su reeninih konstrukcija s prikazanim znaenjem prijedloga po
sljedei:

Id po twoich ladach. (Hodam po tvojim tragovima)
Pocig jedzie po szynach. (Vlak se kree po tranicama)

Takoer, postoje i sluajevi u kojima je put trajektora definiran nekim
osobinama orijentira, ali detalji koji se tiu smjera i oblika tog puta proizlaze pak iz
znaenja glagola. Takva su primjerice znaenja prijedloga po u kontekstima Wchodzil /
schodzil po schodach. (Silazio je / penjao se po stubama) i Alpinista wspina si po
murze. (Alpinist se uspinje po zidu), koja su shematski prikazana prvim dvjema
slikama ispod, odnosno znaenje prijedloga po u kontekstu Satelita kry po orbicie.
(Satelit krui orbitom) prikazano na donjoj slici:
TR TR TR TR
OR
78



Sl. 28a







Sl. 28b



TR
TR
TR
TR
TR
TR TR
TR
TR
TR
TR
OR
TR
TR
TR
TR
OR
79
1.2 Neodreeno po: elaboracije znaenja posvuda, uokolo

Jednu od elaboracija ovoga podznaenja B. Bacz nalazi u reenici Marysia
biega/kry po miecie. (Marysia krui gradom), a shematski to znaenje prikazuje na
sljedei nain:









Sl. 29.


Naredna elaboracija istoga podznaenja prijedloga po nalazi se u primjeru
Marysia biegala po sklepach przez cay tydzie. (Marysia je trala po trgovinama
cijeli tjedan), a od prethodne se razlikuje u injenici da orijentir oznaen pluralom
implicira vie konkretnih postaja na putu. Ta je elaboracija prikazana na slici 30.:









Sl. 30.

OR
TR
TR
TR
TR
OR
80
1.3 Distributivno po

Prijedlog po s ovim podznaenjem autorica nalazi u primjerima Samolot
rozrzucal ulotki po miecie. (Zrakoplov je izbacivao letke po gradu) i Czerwone plamy
vystpiy mu po calym ciele. (Crvene mrlje pojavile su mu se svuda po tijelu)







Sl. 31. Sl. 32.


Uz navedene sluajeve stihijske distribucije prekrivanjem autorica navodi i
mogunost regularne distribucije: Nalej kademu po kieliszku wina. (Nalij svakomu po
au vina)








Sl. 33.

1.4 Po i mentalno predoavanje puta

Ciasto przypalilo sie po bokach. (Kola je zagorio po rubovima)
OR
TR
TR
TR
TR
TR
TR
TR
TR
OR
TR
TR
TR
TR
TR
TR
OR
81
1.5 Po i veze sadravanja, posjedovanja i kauzalnosti

Sklep przyjmie butelke po piwie z powrotem. (Trgovina e primiti nazad pivske boce)
Dziewczynka ma czarne oczy po mamie. (Djevojka ima crne oi na majku)
Po twojej minie widze, ze egzamin nie poszedl ci dobrze. (Po izgledu tvoga lica vidim
da nisi dobro rijeio ispit)

Znaenja prijedloga po u prijedlono-padenim konstrukcijama s akuzativom i
dativom mnogo su pak manje razvedena, odnosno u svakoj od navedenih vrsta postoje
dvije znaenjske podskupine.

2. Po + A

2.1. Po i cilj: Janek poszed po lekarza. (Janek je otiao lijeniku)
2.2. Po i ukupnost: Woda sigaa mu po pas. (Voda mu je dosegnula do struka)

3. Po + D

3.1. Distributivno po: Sprzedawa buki po zotemu. (Prodavao je peciva po zlotu)
3.2. Po i uzoran model: Zachowa si po ludzku. (Ponaao se ljudski / kako prilii
ljudskom
biu)

S obzirom na metodoloku novinu u okvirima kognitivnoga pristupa na iju se
nunost pokuava ukazati u ovoj knjizi, na samom je kraju vano navesti tezu koju u
zakljuku svoga rada iznosi Ljiljana ari (2003), a koja je implicitno prisutna i u
radovima drugih autora koji se istom problematikom bave u metodolokim okvirima
kognitivne lingvistike.

It is certainly not possible to find one prototypical meaning for all parts of the meaning
chain that one preposition (or a prefix related to it) forms. But it can definitely be
82
stated that a few prototypical concepts cover the entire meaning chain, and that many
meanings do have a spatial base. (ari 2003: 201)

Kao to se ve moglo primijetiti, autori koji pomou kognitivnoga
metodolokog aparata opisuju mree znaenja glagolskih prefiksa (Belz 1997; Janda
1985, 1988) obino to ine uspostavljajui nekoliko razliitih znaenjskih
konfiguracija ili predodbenih shema (od kojih je jedna uvijek prototipna, a ostale su
iz nje izvedene razliitim semantikim transformacijama), da bi potom svakoj od njih
pripisali jedno ili vie konkretnih znaenja. J. Belz, dodue, kombinira dva mogua
pristupa, uspostavljajui poput S. Lindner (1981) supershemu iz koje je izvedeno pet
temeljnih predodbenih shema karakteristinih za prefiks ver-. Ipak, znaenje na razini
te supersheme ostaje previe apstraktno i jedino to je unutar nje jasno definirano jest
injenica da se trajektor na kraju putanje ne poklapa s tokom gledita. Slino je i sa
supershemom S. Lindner (1981) iz koje su izvedene tri temeljne skupine znaenja
glagolske estice out, a koju i sama autorica smatra preapstraktnom da bi bilo koju
glagolsku konstrukciju opskrbila relevantnim znaenjima. Ono to S. Lindner naziva
najviom relevantnom razinom apstrakcije specifino je u odnosu na tu supershemu, tj.
nalazi se u okvirima triju znaenjskih podshema estice out. U radovima L. Jande pak
uope ne nailazimo na pokuaje bilo kakvog povezivanja razliitih prefiksalnih
znaenja uspostavom zajednike supersheme, ve su opisane semantike mree
integrirane po principu znaenjskih lanaca na nain da znaenja perifernijih skupina
proizlaze iz znaenja onih prototipnijih. Takva praksa moe se uoiti i u drugim ovdje
prikazanim radovima (ari 2006a, 2006b; Kustova 2001; Bacz 2002).
Na kraju ovoga pregleda moe se rei kako e kljunu metodoloku novinu u
odnosu na dosadanje spoznaje o determinatorima prostornih odnosa u kognitivnoj
lingvistici u ovoj knjizi predstavljati svojevrstan skok najvie relevantne razine
apstrakcije za jednu stepenicu na ljestvici shematinosti, tj. njezino preklapanje s
razinom jedinstvene supersheme koja, nasuprot navedenim tvrdnjama, apstrahira
obiljeja specifinijih znaenjskih skupina i sve ih opskrbljuje relevantnim i
jedinstvenim znaenjem. Na taj se nain ostvaruje i u uvodu najavljeni pomak u
odnosu na dosadanje opise znaenja prefigiranih glagola u okvirima kognitivnih
83
pristupa, a koji zajedniku ideju o polisemnosti odnosa glagola iste prefiksalne skupine
ostvaruju prema modelu znaenjskih lanaca, svrstavajui na taj nain razliita
prefiksalna znaenja u jedinstvene skupine uspostavom razliitih izravnih i neizravnih
motivacijskih poveznica. Spomenuti se pomak u ovoj knjizi ostvaruje time to se svim
glagolima odreene prefiksalne skupine pridruuje jedinstveno znaenje na najvioj
razini shematinosti, dok njoj podreene razine predstavljaju zasebne elaboracije
zajednike supersheme. Na taj se nain semantiki jedinstvene prefiksalne skupine
dodatno integriraju, a znaenjski opis pojednostavljuje.
S druge strane, znaenjski lanci i semantike mree koje se njima ustrojavaju
imaju jedino funkciju uspostavljanja vrih poveznica meu pojedinim elaboracijama
supersheme, o emu e se detaljnije govoriti u poglavlju 2.3., pa stoga ideja
konceptualnosemantikih mrea nije nuno i jedini nain analize. Drugim rijeima
pokazat e se da postoji dosta glagolskih prefiksa, barem to se hrvatskoga jezika tie,
kod kojih se znaenjsko jedinstvo meu glagolima tvorenim istim prefiksom ne mora
temeljiti na neizravnim znaenjskim vezama proizalima iz znaenjskih lanaca, ve se
moe uspostaviti jedna puno vra, izravna znaenjska veza preko jednoga,
supershematinoga, obiljeja zajednikoga svim glagolima. U tom smislu posebno
upuujem itatelja na poglavlje 2.2.4 koje je posveeno analizi hrvatskoga glagolskog
prefiksa pre-, pri emu e razlike u odnosu na Jandin (1988) pristup polisemiji ruskoga
prefiksalnog ekvivalenta pere- biti posebno vidljive.
Novina koju e ponuditi ova knjiga u odnosu na dosadanje rasprave o
determinatorima prostornih odnosa bit e takoer i puno detaljniji grafiki prikazi
konceptualnih odnosa u kodiranom scenariju, i to za svaku elaboraciju supersheme, a u
skladu s metodologijom kognitivne gramatike.








84
























85








2 DRUGI DIO











86






87
2. SHEMATINA ZNAENJA HRVATSKIH
GLAGOLSKIH PREFIKSA


2.1. Uvodne napomene

Predmet rasprave u sredinjem dijelu ove knjige bit e analiza shematinih
znaenja osam hrvatskih glagolskih prefiksa prototipno prostornih znaenja, i to
prefiksa iz-, nad-, pod, pre-, pred-, pri-, pro- i raz-. Tom e se analizom pokuati
ostvariti i obrazloiti najavljeni otklon od dosadanjih pristupa znaenju glagolskih
prefiksa u hrvatskim gramatikama, i to u smislu naputanja ideje prema kojoj glagoli
tvoreni istim prefiksom ine skup homonimnih odnosa. Takoer analiza koja slijedi
predstavlja i metodoloki pomak u odnosu na dosadanja istraivanja slinih problema
u kognitivnim okvirima budui da svakoj od spomenutih prefiksalnih skupina
pridruuje jedinstveno shematino znaenje, ime se skupine dodatno integriraju na
hijerarhijski viim razinama opisa, a sam opis znatno pojednostavljuje, dajui tako
ideji o polisemnosti odnosa unutar razliitih prefiksalnih skupina puni smisao. Od tih
osam prefiksa, kao to je u uvodnom poglavlju 1.1. ve spomenuto, jedino prefiks raz-
nije tipian prostorni prefiks budui da se njime ne kodira niti jedan temeljni
prostornoorijentacijski odnos, no njegovo se shematino znaenje irenja
(disperzivnosti) takoer vezuje uz prostor jer se nuno ostvaruje u prostornoj domeni.
No prije negoli se prijee na samu analizu prefigiranih glagola, u ovom uvodnom
dijelu potrebno je dati nekoliko osnovnih i naelnih napomena kako bi se olakalo
praenje i razumijevanje same analize.

1) Kljuni koncepti svake analize prostornih odnosa u kognitivnoj gramatici
svakako su pojmovi trajektora i orijentira o kojima smo naelno ve govorili u
poglavlju 1.3 (vidi biljeku 9). Trajektor i orijentir Langackerovi su nazivi koji se,
88
kada je o prostornim odnosima rije
15
, u kognitivnoj gramatici upotrebljavaju kako bi
se istaknula relativna istaknutost jednoga sudionika scenarija (jedne podstrukture)
trajektora - u odnosu na drugoga sudionika (drugu podstrukturu) orijentir -
konceptualno potisnut u drugi plan, koji ima ulogu referencijske toke prema kojoj se
vrednuje poloaj, kretanje, veliina ili koje drugo svojstvo trajektora. Pojmovi
trajektor i orijentir odgovaraju nazivima Figure i Ground koje u istom znaenju
upotrebljava L. Talmy (2001: 184) definirajui ih na sljedei nain:

The general conceptualization of Figure and Ground in language

The Figure is a moving or conceptually movable entity whose site, path, or orientation is
conceived as a variable the particular value of which is the relevant issue.
The Ground is a reference entity, one that has a stationary setting relative to a reference
frame, with respect to which the Figure's site, path, or orientation is characterized.
(Talmy 2001: 184)

Budui da trajektor svojom istaknutou odnosno profiliranou u scenariju na
konceptualnoj razini ima primat u odnosu na orijentir, L. Talmy (2001: 183) te dvije
temeljne podstrukture naziva jo i primarnim i sekundarnim objektom te paralelno
navodi neke ope odrednice svakoga od njih:

Primarni objekt Sekundarni objekt

nepoznata prostorna (ili vremenska) referencijski entitet poznatih
svojstva koja treba odrediti svojstava koja pomau pri
karakteriziranju primarnoga objekta
vea pokretljivost manja pokretljivost (prostorna
stabilnost)
manji je vei je
geometrijski jednostavniji geometrijski sloeniji
krae je prisutan u svijesti otprije je prisutan u svijesti

15
Pojmovi trajektora i orijentira u kognitivnoj se gramatici preslikavaju i na gramatike relacije
subjekta i izravnog objekta. O tome vidi vie u Langacker (1991), a u jezikoslovnoj kroatistici u Belaj
(2003, 2007).
89
od vee je vanosti u scenariju manje je vaan u scenariju
na poetku slabije primjetan na poetku vidljiviji
kada se primijeti istaknutiji je u scenariju postaje dijelom pozadine scenarija
kada primarni objekt postane vidljiv
konceptualno je zavisniji konceptualno je nezavisniji


2) Skupine glagola kao razliite elaboracije supershema bit e poredane od
prototipnijih prema rubnijima, pa je na ovom mjestu potrebno rei neto i o temeljnim
kriterijima vrednovanja prototipnosti. Prototipniji e biti oni glagoli kod kojih su u
konceptualnoj konstelaciji shematinoga znaenja u veoj mjeri prisutna sljedea
obiljeja:

glagoli iji su trajektori i orijentiri vie rangirani na ljestvici konkretnosti
(odreenosti) [IVO ljudi > ivotinje IVO ] > [ NEIVO fiziki objekti >
apstraktni entiteti NEIVO ], (usp. Langacker (1991: 322)). Konkretniji su
trajektori, kao i konkretniji orijentiri, automatski i perceptivno dostupniji, a
stupanj e konkretnosti trajektora takoer biti proporcionalan i svijesti o
njegovom prototipnom prostornom kretanju
glagoli kod kojih je uzrok trajektorova kretanja ili smjetanja agentivni
trajektor
16
, a ne neki efektor ili ne-voljni agens odnosno aktant koji pripada
irem semantikom polju agensa, prijelaznom semantikom polju izmeu
agensa i efektora, semantikom polju kod kojega je takoer rije o ljudskom
agentivnom trajektoru, ali kod kojega izostaju znaenjska obiljeja volje i
namjere pri izvravanju radnje
glagoli koji se odlikuju veim stupnjem aktivnosti agentivnoga trajektora u
lancu radnje

16
Naziv agentivni trajektor odgovara uobiajenijem nazivu agens ili agent za semantiku mikroulogu
kojom se oznaava ivi i ljudski aktant s obiljejima volje, namjere i odgovornosti prilikom
provoenja radnje. Taj naziv u kognitivnoj lingvistici nije potpuno nepoznat (usp. npr. Rudzka-Ostyn
1988), a upotrebljavat e se iskljuivo zbog terminolokih razloga odnosno kako bi se naziv to vie
pribliio nazivu trajektor.
90
glagoli kod kojih su agentivni trajektor i poetni orijentir, polazina prostorna
domena trajektorove putanje, odvojeni entiteti
glagoli kod kojih je konceptualna istaknutost i jasnoa putanje odnosno puta
koji trajektor prelazi veega stupnja to je proporcionalno veoj prisutnosti ve
navedenih kriterija
glagoli kod kojih interpretacija elaboracije shematinoga znaenja ne podlijee
metaforizaciji

Kod svakoga pojedinoga prefiksa mogu se pojaviti i jo neki specifini kriteriji
o kojima e se, ukoliko postoje odnosno, bolje reeno, ukoliko su relevantni za
raspravu, govoriti prilikom same analize. Takoer vrlo je teko glagole klasificirati
tako da kod rubnijih tipova u manjoj mjeri budu prisutni svi navedeni kriteriji, ve e
najee kod rubnijih ostvaraja shematinih znaenja u manjoj mjeri biti prisutni jedni,
a kod drugih drugi. Kada se govori o kriterijima, svakako treba napomenuti da ovdje
uspostavljeni kriteriji nisu ujedno i jedini mogui; oni su temeljni i neki su od njih
svakako neizbjeni, no treba ostaviti i mogunost njihove nadogradnje i varijacija.

3) U svakoj skupini glagola najee e biti navedena po tri glagola kao
tipoloki primjer. U najveem broju skupina glagola je vie od tri, no negdje je, dodue
vrlo rijetko, to i njihov konaan broj. Ukoliko je navedeno manje glagola, to znai da
ih upravo toliko i ima, barem prema mom uvidu u korpus
17
. Budui da korpus kojim
raspolaem prilikom izrade ove knjige, kao uostalom niti jedan drugi, ne moe biti
konaan, i u sluajevima takvih skupina glagola stavljaju se tri tokice ime se
sugerira mogua (i to vrlo vjerojatna s obzirom na plodnost glagolskih prefiksa)
otvorenost skupine. Dakle popis glagolskih skupina nije i ne moe biti konaan, ali je
bitno istaknuti da svaki glagol koji se eventualno ne bi uklapao niti u jednu od
ponuenih skupina (a prema opsegu obraenoga korpusa takvih glagola sigurno nema
puno) kao zasebna, nova skupina mora predstavljati elaboraciju supershematinoga

17
Najvei broj glagola preuzet je iz Velikoga rjenika hrvatskoga jezika V. Ania (2004), a kao izvori
za neke glagole koji se tamo ne nalaze posluili su razliiti mediji, sporadino u razdoblju od 2004. do
2007. godine, u prvom redu Hrvatski nacionalni korpus Zavoda za lingvistiku Filozofskoga fakulteta
Sveuilita u Zagrebu te Hrvatska jezina riznica korpus Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
91
znaenja. Isto tako, nije mogue navesti sve uporabne kontekste za svaki glagol pa e
u okviru svake skupine biti analizirani samo neki, i to oni najei.

4) Svi se glagoli navode u svrenom vidu jer kategorija glagolskoga vida nije
toliko relevantna za tematiku kojom se ova knjiga bavi odnosno promjena glagolskoga
vida gotovo nikada ne rezultira promjenom naravi shematinoga znaenja. Tako npr. u
sluajevima tipa izgovoriti / izgovarati, nadletjeti / nadlijetati, potpisati / potpisivati,
prepisati / prepisivati, predoiti / predoavati, prigovoriti / prigovarati, proi / prolaziti
ili razrijediti / razrjeivati ne dolazi ni do kakve promjene u odnosu izmeu
konceptualnih podstruktura trajektora i orijentira, ve je razlika samo u trajanju
nesvrenih glagola.

5) estica se kod glagola refleksiva tantum biljei se bez zagrade jer je obvezna,
a ukoliko glagol moe biti upotrijebljen i u prijelaznom i u povratnom obliku,
fakultativnost estice se oznaava se zagradama, no samo u onim sluajevima gdje
estica ne mijenja bitnije narav elaboracije shematinoga znaenja. Stoga e se estica
se u pojedinim skupinama navoditi uz glagole u zagradi samo ukoliko odreeni glagol
i u povratnom obliku zadrava svoje mjesto u istoj skupini shematinoga znaenja.
Isto tako, a zbog jednostavnosti analize, ukoliko glagol u povratnom obliku mijenja
samo odnose meu aktantima (primjerice kod glagola tipa izvrnuti (se) radnja
prijelaznoga glagola uvjetovana je djelovanjem agentivnoga trajektora, a u povratnom
obliku prijelaz trajektora iz intra u ekstralokativno stanje uvjetovan je djelovanjem
nekoga efektora), ti se odnosi nee posebno grafiki prikazivati, jer ne mijenjaju za
ovu raspravu kljuan problem narav shematinoga znaenja ekstralokativnosti.

6) U skladu s metodolokim okvirima kognitivne gramatike trajektor e se
prikazivati krugom, no u jednom manjem broju sluajeva doi e do odstupanja od
toga pravila ukoliko to bude utjecalo na jasnou prikaza konceptualnih odnosa u
scenariju, pa e se trajektor oznaavati i linijom, pravokutnikom ili trokutom. Budui
da e o tome detaljnije biti rijei prilikom analize veine skupina glagola, ovdje emo
dati samo nekoliko naelnih napomena o notacijama unutar konceptualnih prikaza
92
svake pojedine skupine glagola. Aktanti (podstrukture) scenarija trajektor i orijentir
prikazivat e se razliitim vrstama i debljinama linija u skladu sa svojom
konceptualno perceptivnom dostupnou: konkretniji i perceptivno dostupniji
trajektori prikazivat e se debljim i punim linijama, a apstraktniji tanjim i
isprekidanim. To se odnosi i na prikaz orijentira, dok e puna i isprekidana strelica
oznaavati fiziko odnosno nefiziko djelovanje i kretanje aktanata.

7) U grafikim prikazima scenarija istaknut (podebljan) e biti onaj dio
dogaajne strukture kojim se prikazuje ostvaraj shematinoga znaenja zajednikoga
svim skupinama glagola, a sadranoga u supershemi. Tako e recimo u sluaju
prefiksa iz- podebljana biti ona etapa, onaj trenutak, dogaajne strukture kojom se
referira na stanje ekstralokativnosti
18
, kod npr. prefiksa pri- etapa kojom se referira na
stanje adlokativnosti itd.



18
O nazivlju kojim se ovdje definiraju shematina znaenja glagolskih prefiksa vidi takoer u
Pranjkovievoj (1992, 1993) analizi temeljnih znaenja prostornih prijedloga.
93

2.2. Analiza shematinih znaenja hrvatskih glagolskih prefiksa

2.2.1 Prefiks iz- i shema ekstralokativnosti

Prefiks iz- vrlo je plodan prefiks i javlja se u est alomorfa: iz-, is-, i-, i-, i- i
iza-, a polisemne odnose kroz elaboracije supersheme ekstralokativnosti (sl. (i))
ostvaruje u devetnaest skupina.



TR




OR




Sl. (i) Supershema ekstralokativnosti

1. ispratiti, istjerati, izgnati...

Neposrednim ili posrednim djelovanjem agentivnoga trajektora, shematino
znaenje ekstralokativnosti u prvoj skupini glagola obiljeava prelazak ivih, najee
ljudskih, trajektora iz intralokativnoga stanja izvorne prostorne domene poetnoga
orijentira, koju na poetku radnje moe i ne mora dijeliti s agentivnim trajektorom, u
podruje ciljne prostorne domene nekog drugog orijentira (npr. Ispratio je goste na
ulicu, Istjerao je lopova iz kue, Izgnali su ga iz zemlje). Na sl. 1. razliitom je
debljinom linija trajektora oznaen razliit stupanj njegove fokusiranosti u scenariju.


94






Agtr TR TR TR TR TR



or or


Sl. 1.

2. izai, iuljati se, iskrasti se...

U ovoj skupini agentivni trajektor ujedno vri i funkciju trajektora, svojevoljno
prelazei iz intralokativnoga stanja nekoga orijentira izvorne prostorne domene u
ekstralokativno stanje drugoga orijentira ciljne prostorne domene (npr. Izaao je iz
stana zalupivi vrata, Iskrao se nou da ga nitko ne primijeti, Iuljao se iz kue dok su
jo svi spavali).








Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR





or or

Sl. 2.
95
3. izvaditi, istovariti, iskrcati...

Kod ove skupine glagola radi se o prelasku uglavnom konkretnih neivih
trajektora iz intralokativnog u ekstralokativno stanje djelovanjem agentivnoga
trajektora koji se na poetku radnje nalazi u razliitoj domeni od trajektora na koji
djeluje. Orijentir, poetna toka radnje ili izvorna domena, nije u posjedu agentivnoga
trajektora odnosno agentivni trajektor, pokreta radnje, i orijentir odvojeni su entiteti.
Agentivni trajektor svjesnim i namjernim djelovanjem uzrokuje prelazak trajektora iz
podruja nekog poetnog orijentira (prostorne izvorne domene) u svoje ili sebi blisko
podruje (prostornu ciljnu domenu)
19
. Takvi su konteksti npr. Iskrcao je robu iz
kamiona, Izvadio je meso iz hladnjaka itd.






Agtr

OR

TR TR

TR

TR
TR


or or



Sl. 3.


19
Prostorne orijentire kao neaktivne i detopikalizirane prostorne odrednice treba razlikovati od
topikaliziranih primarnih i sekundarnih orijentira koji su aktivni sudionici radnje, a referencijski manje
odnosno vie pripadaju organizaciji prvoga plana.
96
4. iscijediti, imikati, ispucati...

Ovdje agentivni trajektor uzrokuje prelazak konkretnih i neivih trajektora iz
podruja orijentira u izvornoj prostornoj domeni u podruje nekoga drugog orijentira u
ciljnoj prostornoj domeni. Za razliku od ostalih skupina, u ovoj je skupini orijentir
prilikom provoenja radnje u posjedu agentivnoga trajektora. U shematskom prikazu
puna strelica oznaava izravno djelovanje agentivnoga trajektora na orijentir, a
isprekidana njegovo posredno (preko orijentira) djelovanje na trajektor (npr. Ispucao
je sve metke iz pitolja, Iscijedio je sav sok iz limuna, Imikao je sve runike i ostavio
ih da se posue).



Agtr

OR
TR


TR




TR




TR OR




Sl. 4.


5. iznajmiti
20
, isporuiti, izdati...

U petoj skupini glagola trajektor je na poetku lanca radnje u posjedu
agentivnoga trajektora koji ujedno odgovara i poetnom orijentiru koji se nalazi u
izvornoj prostornoj domeni i svojim djelovanjem uzrokuje prijelaz trajektora u

20
Glagol iznajmiti svrstan je u ovu skupinu, no njegova su leksika i morfosintaktika svojstva takva
da on moe pripadati i sljedeoj skupini (npr. iznajmiti neto od nekoga).
97
ekstralokativno stanje posjeda nekog ljudskog zavrnog orijentira u ciljnoj prostornoj
domeni (Iznajmio je bicikl turistima, Izdali su mu vozaku dozvolu, Isporuili su im
robu u zadanom roku). Pri semantikoj kategorizaciji ljudskoga orijentira ciljne
prostorne domene u ovoj skupini treba imati na umu preklapanje ak triju semantikih
polja agensa, recipijensa i posjednika. Prva semantika
21
uloga, uloga agensa, moe
mu se pripisati jer je proces, npr. iznajmljivanja, u pravilu motiviran voljom i
namjerom onoga komu se neto iznajmljuje, a rezultat iznajmljivanja nekoga entiteta,
odnosno primanje i konano posjedovanje toga entiteta po zavretku radnje svrstava ga
takoer i u semantika polja recipijensa i posjednika. Stoga bi lanac radnje s obzirom
na semantike uloge koje se pripisuju aktantima u ovoj skupini izgledao ovako: Agens
(Agtr) > Tema (TR) > Agens = Recipijens = Posjednik (Agtr = OR). Glagol izdati
pojavljuje se i u znaenjima tipa izdati tajnu i u tom sluaju pripadat e rubnijim
ostvarajima shematinoga znaenja ekstralokativnosti koji kao trajektor u scenarij
uvode zvuk. O tim glagolima bit e rijei neto kasnije.







Agtr=OR Agtr (Rec, Poss)=OR
TR TR TR TR TR






or or



Sl. 5.


21
Umjesto u nas neto uobiajenijega naziva tematska uloga, zbog metodoloke e se dosljednosti
upotrebljavat e se naziv semantika uloga. Naime tematska uloga (prema grkom slovu theta) naziv
je svojstven generativnoj gramatici gdje se poeo upotrebljavati krajem ezdesetih i poetkom
sedamdesetih (npr. Jackendoff 1972). U funkcionalnim pristupima jeziku, kako u funkcionalnim
sintaksama, tako i u konstrukcijskim gramatikama, koje slijedi i ova knjiga ei je naziv semantika
uloga.
98
6. iscjenkati, iznuditi, iskamiti...

esta je skupina po meusobnom odnosu aktanata vrlo slina prethodnoj, samo
to je ovdje situacija obrnuta. Najee verbalnim djelovanjem agentivnoga trajektora,
ovu skupinu glagola takoer obiljeava prijelaz uglavnom konkretnih neivih
trajektora iz intralokativnoga stanja (posjeda) nekoga ljudskog poetnog orijentira u
prostornoj izvornoj domeni u posjed agentivnoga trajektora, zavrnoga orijentira, u
prostornoj ciljnoj domeni (npr. Od oca je mogla iskamiti sve to je eljela, Iznudio je
novac od njega, Imao je obiaj cjenkati se na trnici i uglavnom je uspijevao iscjenkati
sve to je zamislio).
Budui da se ne radi o prototipnijem fizikom kontaktu dvaju ljudskih entiteta
izmeu kojih se provodi prijenos trajektora iz intra u ekstralokativno stanje, verbalni
utjecaj jednoga na drugi oznaen je isprekidanom strelicom.










Agtr=OR TR TR TR TR TR Agtr=OR







or or




Sl. 6.

99
7. ispasti, ispustiti (se), iskliznuti...

U ovoj skupini radi se o prelasku trajektora iz intralokativne domene aktanta
koji pripada irem semantikom polju agensa, koji je ujedno i poetni orijentir, (nema
namjere, volje i odgovornosti pri vrenju radnje) u ekstralokativnu domenu nekoga
drugog orijentira ciljne prostorne domene. Zanimljivo je ovdje primijetiti da glagoli
tipa ispustiti kao predikati mogu otvoriti mjesto u reenici i subjektima sa semantikim
ulogama prototipnih agensa (npr. u kontekstima kada se neto namjerno ispusti iz ruke
tipa Brzo je ispustio stvari iz ruku kako bi pomogao djetetu u nevolji) i subjektima
irega semantikog polja agensa u kontekstima kada namjera izostaje (npr. Od oka je
sve ispustio iz ruku), a moe se raditi i o povratnom znaenju gdje je inicijator prelaska
trajektora iz intra u ekstralokativno stanje neki efektor (npr. u kontekstu Lopta se
ispustila), dok glagoli tipa ispasti i iskliznuti iskljuuju subjekte kao prototipne agense,
tj. subjekti tih glagola uvijek su obiljeeni irim semantikim poljem agensa (npr.
Ispala mu je lica na pod, Iskliznuo mu je tanjur iz ruke
22
). Isprekidana strelica
oznaava otklon od prototipnoga agentivnog scenarija odnosno oznaava ire
semantiko polje agensa bez volje i namjere u provoenju radnje.


Agtr=OR

TR


TR



TR



TR OR


Sl. 7.

22
O sintaktikoj, semantikoj i pragmatikoj vrijednosti dativnih dopuna uz te glagole vidi vie u
Belaj-Kuanda (2007).
100
8. iznojiti se, isplakati (se), ispovraati (se)...

U osmoj je skupini poetna toka u lancu radnje nekakav efektor (npr. vruina u
sluaju glagola iznojiti se, tuga kod glagola isplakati (se) i sl.) koji djeluje na aktanta
koji pripada irem semantikom polju agentivnoga trajektora, a koji opet odgovara
poetnomu orijentiru. No za razliku od prethodnih skupina, trajektori se ovdje na
poetku radnje ne nalaze u posjedu aktanta irega semantikog polja agensa, ve
unutar njega, a na poetku su lanca radnje potencijalni i nevidljivi zbog ega su
oznaeni tanjim isprekidanim linijama. Razlika je prema ostalim skupinama i ta to se
ovdje trajektori, a koji na kraju lanca radnje prelaze u podruje orijentira ciljne
prostorne domene, najee, a zbog svoje poznatosti, ne iskazuju. To je jedan od
razloga zbog kojega se glagoli ove podskupine najee javljaju u povratnom obliku
(usp. isplakati se, iznojiti se itd. / ??isplakati suze (samo u visokoobiljeenim
kontekstima koji se javljaju gotovo iskljuivo u knjievnoumjetnikom stilu), *iznojiti
znoj).



Agtr=OR
TR
EF


TR



TR



TR OR



Sl. 8.
101
9. isklijati, izniknuti, izrasti...

U devetoj se skupini glagola trajektori prilikom prelaska iz intralokativnoga u
ekstralokativno stanje ne odvajaju od orijentira izvorne prostorne domene. Rije je o
konceptualizaciji poetnoga intralokativnoga stanja kao stanja potencijalnoga
trajektora unutar orijentira izvorne prostorne domene te ekstralokativnoga stanja kao
zavrne visinske toke trajektora koju on dosee pod utjecajem nekoga efektora,
tonije nekoga izvora topline. Ovdje je vano napomenuti da se orijentir izvorne
prostorne domene najee, a to dokazuju i primjeri kao to su Juer je iz zemlje
izniknulo prvo rano povre, Nedavno su isklijale prve mladice u plastenicima, Izraslo
je sve to smo posadili, ??Juer je iz sjemenki izniknulo (izraslo, isklijalo) prvo rano
povre, konceptualizira kao zemlja iako je rije o sjemenu, a zbog njegove veliine i
vizualne nedostupnosti. Zbog toga se za potrebe ove rasprave sjeme moe nazvati
defokusiranim primarnim orijentirom (DPLM) koji je zbog svoje perceptivne
nedostupnosti u poetnoj fazi radnje oznaen tankim isprekidanim linijama. Debljom
isprekidanom strelicom oznaava se izravan kontakt efektora i zemlje kao orijentira, a
tanjom neizravni s defokusiranim primarnim orijentirom.





TR


EF TR


TR

OR

DPOR
TR







Sl. 9.
102
10. ishlapjeti, ispariti (se), izvjetriti (se)...

Kod ove je skupine glagola proces prilikom kojega trajektor naputa granice
orijentira izvorne prostorne domene najee nepovratan jer se radi uglavnom o
kemijskim procesima kao uzroku prelaska. Najee pod utjecajem djelovanja nekoga
efektora, trajektor prelazi iz intralokativnog u ekstralokativno stanje bez mogunosti
ponovnog povratka, a usto se pri prelasku i gubi, tj. nemogue ga je naknadno
vizualno percipirati (npr. Zbog velike vruine isparila je sva voda iz djejeg bazena,
Zaboravio si zaepiti bocu, pa je vino ishlapilo, Konano se izvjetrio sav smrad iz
kuhinje). Sve tanje i tanje linije trajektora kako se udaljava od orijentira oznaavaju
njegovu sve manju i manju dostupnost sve do njegova potpuna nestajanja iz
perceptivnoga polja.






TR


TR



EF TR


OR


TR





Sl. 10.

103
11. izraziti(se), iskazati, izgovoriti(se)...

U jedanaestoj skupini konceptualni status trajektora zauzima apstraktni entitet
(zvuk) koji se na poetku radnje nalazi unutar granica agentivnoga trajektora.
Agentivni trajektor ovdje takoer odgovara orijentiru izvorne prostorne domene, a
svojim djelovanjem uzrokuje prelazak trajektora iz intralokativnoga stanja koje
odgovara njegovim granicama u podruje nekoga drugog ivog orijentira ciljne
prostorne domene. Situacija je sa semantikim ulogama ljudskoga orijentira unutar
ciljne prostorne domene slina kao u petoj skupini, s tim to se semantiko polje
agensa ovdje preklapa samo sa semantikim poljem recipijensa s obzirom da se radi o
zvuku kao apstraktnom trajektoru za koji bi se teko moglo rei da se moe
posjedovati (npr. Izgovorio mu je mnogo runih rijei, Krivo sam se izrazio, Konano
si naao prave rijei da iskae svoje misli). Kako je zvuk trajektor visokoapstraktne
naravi, oznaen je tankim isprekidanim linijama kako unutar agentivnoga trajektora
izvorne prostorne domene, tako i izvan njega.









Agtr=OR Agtr=OR
TR TR
TR TR TR






or or




Sl. 11.
104
12. izmisliti, izumiti, izmudrovati...

U dvanaestoj skupini trajektor se na poetku radnje u izvornoj prostornoj
domeni nalazi unutar granica agentivnoga trajektora koji ujedno odgovara i poetnomu
orijentiru. Djelovanjem agentivnoga trajektora kojemu bi se u ovoj skupini mogla
pripisati semantika uloga spoznavatelja (ekspirijensera) trajektor prelazi u podruje
ciljne prostorne domene. Dvanaesta je skupina specifina i zanimljiva po tome to je
na poetku radnje rije o apstraktnom trajektoru, misli ili, jo bolje, ideji, koji po
zavretku radnje postaje konkretan fiziki objekt, odnosno produkt proizaao iz
procesa miljenja. To vrijedi bez iznimke za glagol izumiti; glagol izmisliti moe
upravljati i objektom (trajektorom) konkretnog i objektom apstraktnog znaenja, dok
glagol izmudrovati u pravilu upravlja objektima apstraktnoga znaenja. (npr. A. G. Bell
izumio je telefon, To si sada izmislio jer to jednostavno nije istina, Ne mora se nita
bojati, ve emo neto izmudrovati). Isprekidana strelica u shematskom prikazu
ukazuje na poetnu (misao) apstraktnu narav djelovanja agentivnoga trajektora na
trajektor, a koja u daljnjem tijeku radnje moe i ne mora postati konkretna (npr. izravni
kontakt agentivnoga trajektora i trajektora u procesu nastanka nekoga izuma). Moe se
takoer primijetiti da je i trajektor oznaen jo tanjim isprekidanim linijama u odnosu
na nekoliko prethodnih skupina u kojima se takoer radi o potencijalnim trajektorima
u izvornoj prostornoj domeni unutar granica agentivnoga trajektora. Razlog je tomu da
se naglasi najvii stupanj apstraktnosti trajektora u ovoj skupini. Npr. u osmoj i
jedanaestoj skupini na poetku radnje rije je o potencijalnim, ali konkretnim
trajektorima (tjelesnim tekuinama, odnosno zvuku
23
), dok je ovdje rije o
potencijalnom apstraktnom trajektoru, o misli. Elementi du putanje oznaavaju faze u
nastanku konkretnoga proizvoda apstraktnoga procesa miljenja. Glagoli izmisliti i
izmudrovati kao trajektore imaju uglavnom apstraktne entitete (npr. izmisliti neto u
znaenju slagati neto ili izmudrovati neto), pa bi jedina razlika u grafikom prikazu
faza prelaska trajektora u tim kontekstima bila u prikazu isprekidanim, umjesto punim
linijama.

23
Zvuk, naravno, nije konkretan entitet u smislu u kojem su to tjelesne tekuine i drugi fiziki objekti,
no kako je govor materijalna realizacija jezika, u tom je smislu na ljestvici konkretnosti svakako vie
rangiran od misli.
105






Agtr=OR

TR TR
TR TR TR





or or



Sl. 12.

13. izvrnuti (se), iskrenuti, iaiti...

I u trinaestoj skupini trajektori se prilikom prelaska iz intralokativnoga u
ekstralokativno stanje ne odvajaju u potpunosti od orijentira, no za razliku od devete
skupine, odvajanje je trajektora od orijentira samo djelomino, odnosno samo pojedini
njegovi dijelovi izlaze izvan granica poetnoga orijentira to glagole ove skupine ini
jedinstvenima i rubnijima. U ovoj skupini agentivni trajektor moe i ne mora
odgovarati orijentiru. Agentivni trajektor odgovara poetnomu orijentiru samo kod
glagola tipa iaiti i iskrenuti (npr. Danas je iaio zglob igrajui nogomet, Okliznuo
se i iskrenuo gleanj), meutim tada se ne bi moglo rei da je ljudskomu orijentiru
pridruena semantika uloga agensa, ve irega semantikoga polja agensa, ali i
pacijensa zbog promjene stanja, odnosno pretrpljene fizike promjene prilikom
iaenja ili iskrenua (npr. zgloba)
24
. Kod glagola tipa izvrnuti (npr. u reenici Dijete
je izvrnulo vazu s vodom.) situacija je neto sloenija. Prvo, a za razliku od glagola

24
Zanimljivo je ovdje primijetiti da su u reenicama tipa Iaio sam zglob. ili Iskrenuo sam nogu. i
subjekt i izravni objekt kodirani semantikom ulogom pacijensa. Primarnim pacijensom u tim
sluajevima mogao bi se smatrati izravni objekt jer doslovno mijenja oblik i stanje, a ta je semantika
uloga, uostalom, i imanentna izravnom objektu, dok bi se subjektu mogle redom pripisati sljedee
uloge: uloga irega semantikog polja agensa kao ne-voljnoga pokretaa radnje sekundarnoga
pacijensa zbog trpljenja promjene stanja nekoga dijela tijela i na kraju doivljavaa ili ekspirijensera
zbog doivljavanja osjeaja boli pri iaenju ili iskrenuu nekoga dijela tijela.
106
iaiti i iskrenuti gdje je subjekt uvijek obiljeen irim semantikim poljem agensa, u
naem primjeru kontekstualno je uvjetovano hoe li agentivni trajektor (dijete) biti
kodiran kao prototipni agens (ukoliko dijete namjerno izvrne vazu) ili kao periferni
agens ako znaenjsko obiljeje namjere izostane, odnosno ako dijete sluajno izvrne
vazu. I drugo, situacija je s trajektorom takoer neto sloenija jer u primjerima s
glagolom izvrnuti esto, kao i u naem primjeru, postoje dva trajektora primarni
trajektor (PTR) vaza - sintaktiki kodiran kao izravni objekt, koji izlazi iz svoje
poetne prostorne domene zbog izravnoga kontakta s agentivnim trajektorom i
sekundarni trajektor (STR) voda - koji takoer naputa svoje prvotne prostorne
granice, ali za razliku od primarnoga trajektora njegovo naputanje nije uzrokovano
izravnim kontaktom s agentivnim trajektorom to je oznaeno isprekidanom strelicom.
I primarni i sekundarni trajektor, kao i trajektor (izravni objekt) glagola iaiti i
iskrenuti samo djelomino naputaju svoju poetnu prostornu domenu jer se prilikom
radnje izvrtanja jedan dio trajektora najee zadrava unutar granica poetne domene.
U shematskom prikazu na sl. 13. naznaene su obje situacije, pri emu je sekundarni
trajektor na prvoj slici oznaen neto debljim linijama kao entitet iji je prelazak u
ekstralokativno stanje konceptualno istaknutiji.










Agtr (Pac.>Do.)=OR

Agtr STR STR TR TR
PTR








Sl. 13.
107
14. ispruiti (se), istegnuti (se), ispraviti se...

Shematino znaenje ove skupine glagola izravno proizlazi iz znaenja glagola
prethodne skupine, no neto je rubnijega tipa. Tu se takoer radi o djelominom
odvajanju trajektora od orijentira, no u odnosu na prethodnu skupinu za agentivni se
trajektor u ovoj skupini moe rei da odgovara i orijentiru i trajektoru. Dijelovi
ljudskoga tijela koji se pruaju ili isteu na konceptualnoj razini odgovaraju trajektoru
jer se prilikom provoenja radnji toga tipa odvajaju, odnosno, jo je bolje rei,
izdvajaju iz poetne kompaktne cjeline, uzrokujui poveavanje obujma agentivnoga
trajektora i zauzimanje veega prostora, no i dalje ostaju povezani s agentivnim
trajektorom odnosno s ljudskim trupom koji na taj nain vri funkciju orijentira one
referencijalne prostorne toke iz koje kree odvajanje trajektora. Periferni status ove
skupine u odnosu na slinu joj prethodnu proizlazi iz injenice da se trajektor ili
trajektori koji se izdvajaju i udaljavaju od trupa odnosno orijentira u takvim i slinim
kontekstima nikako ne mogu konceptualizirati samostalno bez prizivanja ostalih
dijelova tijela s kojima su povezani. Drugim rijeima dijelovi tijela (orijentir) iz kojih
se drugi dijelovi (trajektori) izdvajaju imaju funkciju apstraktne domene
25
prilikom
konceptualizacije odvajanja trajektora, odnosno konceptualne baze - neposrednoga
konceptualnoga konteksta. To je razlog zbog kojega je u situacijama konkretiziranima
glagolima ove skupine na konceptualnoj razini prisutan ovjek kao cjelina, a pojedini
dijelovi tijela imaju jedino funkciju aktivnih zona
26
konceptualizacije odnosno
najistaknutih elemenata trajektora. U tom metonimijskom odnosu opega tipa
CJELINA ZA DIO (OVJEK KAO CJELINA ZA POJEDINE DIJELOVE TIJELA) treba traiti
uzrok morfosintaktike naravi tih glagola koji se najee javljaju u povratnom obliku
(npr. Ispruio se na krevetu poslije napornoga rada, Ako te bole lea, pokuaj se
nekoliko puta istegnuti, Ispravi se i nemoj vie hodati pogrbljen). injenica da je kod
glagola ovoga tipa konceptualno vrlo teko odvojiti agentivni trajektor, orijentir i
trajektor svrstava ovu skupinu na sam rub u kategoriji shematinoga znaenja
ekstralokativnosti. Na sl. 14. manjim je strelicama unutar agentivnoga trajektora

25
O pojmu i naravi apstraktnih i temeljnih domena vidi vie u Langacker (1987) i u Taylor (2002).
26
O aktivnim zonama takoer vidi vie u Langacker (1987).
108
oznaeno djelovanje koje se odvija unutar njega. Glagol ispraviti dolazi i u
metaforikim kontekstima kao, primjerice, ispraviti jedinicu, ispraviti ocjenu itd. pri
emu se konkretna fizika ekstralokativnost preslikava na apstraktnu. Takvi
metaforiki konteksti potvruju status ove skupine kao prijelazne izmeu konkretnih i
metaforikih tipova shematinoga znaenja ekstralokativnosti o kojima e biti rije u
skupinama koje slijede.






Agtr=OR
=TR
Agtr=OR=TR Agtr=OR=TR Agtr=OR=TR






Sl. 14.

Kao to smo ve istaknuli, sljedeih pet skupina glagola pripadaju najrubnijim
primjerima kategorije glagola tvorenih prefiksom iz. Njihova krajnja perifernost u
polisemnoj mrei rezultat je metaforike naravi koncepta prelaska iz intra u
ekstralokativno stanje. U sluajevima koji slijede, metaforinost konceptualizacije
ekstralokativnoga stanja trajektora u ciljnoj prostornoj domeni proizlazi iz suodnosa
metafora MATERIJA JE POSUDA i OBJEKT IZLAZI IZ MATERIJE
27
kao metafora preko

27
U ovom se kontekstu pojavljuje jo i metafora MATERIJA ULAZI U OBJEKT, no ona nije toliko bitna
za ovu raspravu. Openito o teoriji konceptualne metafore i metonimije koja e biti od presudnoga
znaenja prilikom analize shematinih znaenja pojedinih skupina glagola u ovoj knjizi meu ostalima
vidi u Lakoff i Johnson (1980); Lakoff (1987, 1993); Kvecses i Radden (1998); Radden i Kvecses
(1999); Kvecses (2000, 2002, 2005); Radden (2000); Barcelona (2000); Ruiz de Mendoza (2000);
Ruiz de Mendoza i Diez Velasco (2003); Croft (2003) i Brdar (2007).
109
kojih konceptualiziramo i razumijevamo proces pravljenja kao posebnoga vida
direktne manipulacije - prototipnoga gestalta semantikoga polja uzronosti. Osnovno
obiljeje po kojem se ove skupine glagola razlikuju od prethodnih jest da su poetni
orijentir i trajektor zapravo jedan te isti entitet, a ekstralokativnost se konceptualizira
kao stanje proizalo iz neke radnje. to je zavrno stanje trajektora razliitije od
poetnoga stanja, to je konceptualni dojam prelaska iz intra u ekstralokativno stanje
vei. Stoga se i unutar ove podskupine glagola tvorenih prefiksom iz- moe govoriti o
prototipnijim i perifernijim sluajevima, a vei ili manji stupanj prototipnosti glagola
ovisi o veem ili manjem stupnju prisutnosti etiriju od ukupno dvanaest prototipnih
obiljeja procesa direktne manipulacije o kojima govore Lakoff i Johnson (1980: 70):

a) Promjena stanja je fizike naravi.
b) Izvravanje radnje zahtijeva motoriku aktivnost agensa.
c) Agens je u dodiru s pacijensom ili svojim tijelom ili nekim sredstvom.
d) Promjena stanja pacijensa moe se percipirati.

15. isklesati, izmodelirati, izdubiti...

S obzirom na prisutnost navedenih etiriju obiljeja prototipnosti, ova je
skupina prototipna jer je promjena stanja trajektora fizika, a i promjena je oblika
trajektora od poetka do kraja radnje iznimno velika; motorika aktivnost agentivnoga
trajektora iznimno je razvedena i agentivni je trajektor u stalnom kontaktu s
trajektorom kako odreenim alatom, tako i svojim tijelom. Tako visok stupanj
prisutnosti svih etiriju obiljeja rezultira zavrnim stanjem orijentira / trajektora kao
umjetnikoga djela proizaloga iz poetne amorfne mase, a takoer u veini sluajeva
rezultira i mogunou uspostave prepozicijske fraze iz + loc to je u prvom redu
uvjetovano injenicom da scenariji prelaska trajektora iz intra u ekstralokativno stanje
kod glagola ove skupine ukljuuju upotrebu odreenoga sredstva. Prilikom obavljanja
radnje odreenim sredstvom (eki, dlijeto itd.) najee je u pitanju prodiranje
odnosno ulazak toga sredstva u orijentir to, kako proces, primjerice, klesanja tee, na
konceptualnoj razini pojaava dojam da trajektor izlazi iz amorfne mase pod utjecajem
110
ulaska sredstva. Zato je konkretizacija prepozicijske fraze iz + loc kao sastavnoga
dijela prototipnoga scenarija prelaska iz intra u ekstralokativno stanje mogua kod
glagola tipa isklesati i izdubiti (npr. Isklesao je prekrasnu skulpturu iz kamena, Izdubio
je kip iz drveta), za razliku od glagola tipa izmodelirati ije znaenje najee ne
razumijeva kontakt agentivnoga trajektora s orijentirom posredstvom nekoga sredstva,
a ne razumijeva ni prodiranje ruku agentivnoga trajektora u orijentir, ve samo
njegovo povrinsko oblikovanje, s obzirom na to da leksiko znaenje glagola
(iz)modelirati najee razumijeva mekane materijale tipa gline, plastelina, pijeska,
papira itd. (usp. Izmodelirao je prekrasnu vazu, Izmodelirao je prekrasnu vazu od
gline, ??Izmodelirao je prekrasnu vazu iz gline). To je razlog zbog kojega je uz taj
glagol sintaktiki prikladnija prepozicijska fraza od + genitiv. Visok stupanj promjene
trajektora od poetne do zavrne faze radnje oznaen je debelom linijom trajektora u
zavrnoj fazi.








Agtr OR=TR OR=TR







Sl. 15.
111
16. iscijepati, isitniti, iskidati...

Djelovanjem agentivnoga trajektora orijentir / trajektor u ovoj skupini mijenja
stanje prelazei u vie manjih dijelova. Motorika je aktivnost agentivnoga trajektora
izrazito razvedena i on je u stalnom kontaktu s trajektorom bilo nekim sredstvom, bilo
svojim tijelom. Meutim promjena stanja trajektora u ovoj skupini osjetno je rubnije
naravi nego u prethodnoj skupini zbog toga to nakon provedene radnje razlika izmeu
poetnoga i zavrnoga stanja trajektora postoji samo po jednom znaenjskom
obiljeju, po obiljeju veliine, dok se zavrno stanje trajektora u prethodnoj skupini
razlikuje od poetnoga prema puno vie obiljeja prema veliini, prema pravilnim
oblicima, prema glatkoi povrine itd. Zato je trajektor u zavrnoj fazi oznaen neto
tanjim linijama. Nadalje, tijekom obavljanja radnje npr. cijepanja komada drveta
razvedenost i trajanje ulaska sredstva cijepanja (npr. sjekire) u orijentir (poetni vei
komad drveta) nije toliko izraeno. Zbog toga je iskazivanje prepozicijske fraze iz +
loc kao prototipnoga sintaktikoga indikatora prelaska iz intra u ekstralokativno stanje
u nekim primjerima glagola ove skupine teko prihvatljivo, a u veini, i to tamo gdje je
agentivni trajektor u izravnom dodiru s orijentirom bez posredstva nekoga sredstva i
vrlo teko (usp. Iscijepao je drva za ogrjev / ??Iscijepao je drvca za potpalu rotilja iz
prilino velike cjepanice; Iskidao je papir na sitne komadie / ??karama je izrezao
sitne komadie papira iz velikoga A3 formata / ???Iskidao je papir na sitne komadie
iz velikoga A3 formata), a u sljedeim, jo rubnijim, trima skupinama bit e nemogue.



OR=TR OR=TR

Agtr OR=TR OR=TR OR=TR

OR=TR OR=TR





Sl. 16.
112
17. ispei (se), ispriti (se), iskuhati (se)...

U ovoj su skupini navedena obiljeja prisutna u jo manjoj mjeri. Motorika
aktivnost agentivnoga trajektora nije toliko razvedena, a razlika izmeu poetnoga i
zavrnoga stanja trajektora takoer nije toliko velika jer se nakon provedene radnje sa
sigurnou moe utvrditi da je rije o istom entitetu s poetka radnje. Zbog svega toga
prepozicijsku frazu iz + loc ovdje nije mogue konkretizirati (usp., Isprio je ribu na
rotilju, Iskuhao je bijelo rublje, Ispekao je meso u penici / *Ispekao (isprio,
iskuhao) je meso u penici iz sirovoga komada mesa), a trajektor je u zavrnoj fazi
oznaen jo tanjim linijama.





Agtr OR=TR OR=TR





Sl. 17.

18. iamarati, istui, isprebijati...

Slino je i u ovoj skupini glagola, no ona je jo udaljenija od prototipa.
Motorika je aktivnost agentivnoga trajektora ovdje zapaenija i veega intenziteta
nego u prethodnoj skupini, ali ono to ove glagole ini udaljenijima od prototipa jest
gotovo nezamjetna promjena stanja trajektora po zavretku radnje (debljina linija i
ovdje prati stupanj promjene stanja trajektora), a uvrtavanje prepozicijske fraze iz +
loc u ovim sluajevima nikako nije mogue (npr. Istukao je svoga mlaeg brata,
Iamarao ga je jer je bio zloest, Isprebijali su ga bez razloga).

113







Agtr OR=TR OR=TR







Sl. 18.


19. ispolitizirati, ismijati, izrelativizirati...

Ova posljednja skupina glagola najrubnija je jer se radi mahom o apstraktnim
promjenama stanja trajektora iz ega slijedi i da je motorika aktivnost agentivnoga
trajektora nezamjetna, da nema kontakta izmeu agentivnoga trajektora i trajektora te
da je promjena stanja trajektora po zavretku radnje perceptivno teko dostupna. Kao
ni u prethodnoj skupini, ni ovdje ne postoji ak ni mogunost uvrtavanja
prepozicijske fraze iz + loc (npr. itava je stvar jako ispolitizirana, Ismijalo ga je
cijelo drutvo, Izrelativizirao si to do krajnjih granica).
114











Agtr OR=TR OR=TR











Sl. 19.
115
2.2.2 Prefiks nad- i shema supralokativnosti

Prefiks nad- slabo je plodan prefiks. Javlja se u trima alomorfima, nad-, nat- i
nada-, a polisemija kategorije njime tvorenih glagola ostvaruje se u devet elaboracija
(skupina) supersheme supralokativnosti (sl. (ii)). Budui da je rije o slabo plodnom
prefiksu, neke e od skupina tvoriti i pojedinani glagoli.



TR


OR





Sl. (ii) Supershema supralokativnosti

1. nadletjeti

Kod glagola nadletjeti agentivni trajektor odgovara trajektoru, a shematino
znaenje supralokativnosti profilira prolazak trajektora iznad nekoga orijentira.
Trajektor ovoga glagola moe biti ljudski i tada je rije o ostvarivanju
supralokativnosti nekim sredstvom to se najee konkretizira metonimijom
SREDSTVO ZA KORISNIKA (npr. Avion je nadlijetao grad cijelo poslije podne), a moe
biti i ivotinjski (npr. Jastreb nadlijee polje u potrazi za hranom). Na sl. 1. kao
fokusirana etapa radnje punim je krugom oznaen trenutak kada je trajektor
supralociran tono po sredini orijentira jer to je profiliran trenutak iz oiju promatraa
odnosno onoga koji upotrebljava taj glagol (puna nasuprot isprekidanim strelicama).
Drugim rijeima kada se npr. kae Pogledaj onu jedrilicu; ve sat vremena nadlijee
116
grad jae je profilirana etapa trajektorova kretanja kada se nae tono iznad
promatraa budui da je taj trenutak promatrau vizualno najdostupniji. Upravo se
zbog toga u ovakvim scenarijima moe govoriti o dvama orijentirima prvom (OR1)
neivom i konkretnom koji je predmet nadlijetanja (grad, most i sl.) i drugom koji se
nalazi u domeni prvoga (OR2), a predstavlja perspektivu ljudskoga promatraa kada
je, a vrlo esto jest, ukljuen u kontekste s tim glagolom.




Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR




OR1

OR2





Sl. 1.

2. nadviti se, nadnijeti se, natkriliti

U drugoj su skupini ivi (ljudski) agentivni trajektor i trajektor takoer isti
entitet, a razlika je prema prvoj skupini u tome to je ovdje rije o djelominoj
supralokativnosti trajektora odnosno o supralociranju gornjega dijela agentivnoga
trajektora u odnosu na neki, najee isto tako ljudski orijentir (npr. nadnijeti se nad
nekoga, nadviti
28
se nad nekoga). Zbog toga se moe rei da funkciju trajektora ima
samo gornji dio tijela agentivnoga trajektora, to rezultira i puno manjom udaljenou
supralociranoga trajektora od orijentira.

28
Glagol nadviti se kao trajektor moe imati i neive entitete (npr. Oblaci su se nadvili nad grad) i u
tom bi se sluaju radilo o potpunoj supralokativnosti trajektora u odnosu na orijentir.
117





Agtr=TR

OR





Sl. 2.

3. natkroviti, nadgraditi, natkriti

Fizikom aktivnou agentivnoga trajektora u treoj skupini glagola rije je o
supralociranju neivoga trajektora (najee sastavnoga dijela nekoga graevinskog
objekta) koji se postavlja iznad (na vrh) nekoga orijentira s kojim po zavretku radnje
tvori manje ili vie kompaktnu cjelinu.




TR

TR
OR
Agtr





Sl. 3.
118

4. nadglasati, nadvikati, natpjevati

Shematino znaenje etvrte skupine glagola obiljeava supralociranje zvuka
(glasa) kao apstraktnijega trajektora koji se, kreui se od izvorne domene agentivnoga
trajektora, postavlja iznad zvuka (glasa) drugoga agentivnog trajektora kao orijentira
(nadglasati nekoga, nadvikati nekoga). Kada se kae iznad, rije je zapravo o
odnosu supralokativnosti jednoga zvuka kao trajektora i sublokativnosti drugoga
zvuka kao orijentira u domeni tonske ljestvice odnosno o odnosu viih ili glasnijih
tonova, trajektora, prema niima ili tiima u funkciji orijentira. Glagol nadvikati
najee se upotrebljava u uzajamnopovratnom znaenju (nadvikivati se) i tada je u
pitanju naizmjenino supralociranje dvaju zvukova koje kao posljedicu ima i
izmjenjivanje uloga trajektora i orijentira, a to e znaenje, kao i jo neka, biti opisano
u sedmoj skupini. Na sl. 4. deblja strelica prikazuje tonsku ljestvicu, a kako je rije o
zvuku kao apstraktnijem entitetu, krugovi koji oznaavaju trajektor i orijentir prikazani
su isprekidanim linijama profilirani trajektor debljima, a orijentir tanjima.





TR

TR

TR OR
OR
Agtr1 TLJ OR Agtr2





Sl. 4.

119
5. nadgledati, nadzirati

Peta skupina ima dosta zajednikih obiljeja s prethodnom, no neto je rubnija
jer je u funkciji trajektora pogled kao apstraktniji, nie rangirani entitet na ljestvici
odreenosti. Iako je u leksikom znaenju ovih glagola sadran pogled kao trajektor
koji se nalazi iznad neega ili nekoga kao orijentira, u biti se radi o apstraktnoj i
metaforiko - metonimijskoj supralokativnosti agentivnoga trajektora kao cjeline
preko osjetila vida kao primarnoga perceptivnoga sredstva. Drugim rijeima
shematino znaenje supralokativnosti ove skupine glagola s jedne strane proizlazi iz
suodnosa elementarnih orijentacijskih konceptualnih metafora DOBRO JE GORE i LOE
JE DOLJE i opega metonimijskog tipa DIO ZA CJELINU. Kako se metaforom DOBRO JE
GORE
29
sve to je dobro ili bolje u najirem smislu te rijei konceptualizira i
razumijeva kao neto to je u prostoru orijentirano prema gore, tako i bilo kakav bolji
poloaj u drutvenim odnosima konceptualizira se kao neto to je gore i vie od onoga
to je loije preko konceptualne podmetafore VII (BOLJI) DRUTVENI POLOAJ JE
GORE. Tako je i u sluaju glagola nadgledati i nadzirati gdje je onaj koji neto ili

29
Tako su recimo meu fenomenima koji su DOBRI i koji se onda konceptualiziraju kao neto to je
orijentirano prema GORE i srea, zdravlje i ivot, visok drutveni i socijalni poloaj, vjetina te
racionalno nasuprot LOEMU koje se konceptualizira orijentacijom prema DOLJE, a to su s druge
strane tuga, bolest i smrt, nizak drutveni i socijalni poloaj, neumjenost i neznanje te emocije (usp.
Poskoio je od sree, On je u sedmom nebu / Snudio se, Sav se objesio od tuge; Ustao je iz kreveta
nakon dugih mjeseci ( u znaenju Ozdravio je) / Pao je u krevet (u znaenju Razbolio se); Brzo se
penje na drutvenoj ljestvici / Pao je na niske grane; Nadmaio ga je u svemu / Podbacio je; Posvetio
se visokoumnom radu / Izdignimo se iznad emocija itd.). Uz silu, putanju, identitet, bitak, jedinstvenost
i mnogostrukost te omeenost sa svim svojim varijacijama prostorni su odnosi na kojima se temelje
orijentacijske metafore jedna su od osnovnih predodbenih shema (engl. image schemas)
shematinih inaica najrazliitijih predodaba o naem najirem iskustvu koje se konceptualizira kroz
razliite kognitivne domene
(vidi Lakoff 1987; Johnson 1987; Lakoff i Turner 1989; Johnson 1987; Clausner i Croft 1999, Croft i
Cruse 2004). O orijentacijskim metaforama opirno raspravljaju Lakoff i Johnson (1980: 14-25), a za
potrebe ove rasprave dovoljna je i sama njihova definicija koja se daje u navedenom djelu: ...there is
another kind of metaphorical concept, one that does not structure one concept in terms of another but
instead organizes a whole system of concepts with respect to one another. We will call these
orientational metaphors, since most of them have to do with spatial oriantation: up-down, in-out,
front-back, on-off, deep-shallow, central-peripheral. These spatial orientations arise from the fact that
we have bodies of the sort we have and that they function as they do in our physical environment.
(Lakoff i Johnson 1980: 14). Treba jo napomenuti da se preslikavanje prostornih odnosa GORE /
DOLJE ne mora uvijek odvijati na relaciji DOBRO / LOE iako to u veini sluajeva jest tako.
Prilikom analize shematinoga znaenja sublokativnosti prefiksa pod- vidjet emo da je sublokativna
shema u nekoliko skupina glagola motivirana konceptualnom orijentacijskom metaforom MALO
(MANJE) JE DOLJE, a mala koliina neega najee ne pretpostavlja neto loe.

120
nekoga nadgleda ili nadzire automatski u danom kontekstu i vie rangiran bez obzira
radi li se npr. o nadgledanju u poslu, pri emu je rije o viem (i boljem) poslovnom
statusu, ili se pak radi o situaciji u kojoj roditelji nadgledaju djecu pa je rije o odnosu
nadreenosti i podreenosti unutar obitelji. Iz te openitije, a automatski i
shematinije, orijentacijske metafore proizlazi njezina specifinija inaica NADZIRATI
NEKOGA ILI NETO JE GORE (Lakoff i Johnson 1980: 15) koja izravno sudjeluje u
interpretaciji shematinoga znaenja glagola ove skupine. Kao to je ve spomenuto,
uz te orijentacijske metafore razumijevanju shematinoga znaenja supralokativnosti
kod ovih glagola pridonosi i metonimijski tip DIO ZA CJELINU tako to se preko vida
kao najistaknutijega oblika percepcije poimaju i sva ostala osjetila, a i ljudsko
djelovanje uope, budui da nadgledanje i nadziranje ne pretpostavlja samo gledanje
nego i razliite druge reakcije (verbalne i motorike) agentivnoga trajektora. Pogled je
jo apstraktniji trajektor od zvuka iz prethodne skupine pa je u skladu s tim oznaen
jo tanjim isprekidanim linijama.





Agtr
TR

TR

TR

TR

OR





Sl. 5.
121
6. nadrediti

I kod ovoga je glagola u pitanju orijentacijska metafora DOBRO JE GORE te kao i
u petoj skupini podmetafore VII (BOLJI) DRUTVENI I SOCIJALNI POLOAJ JE GORE i
NADZIRATI NEKOGA ILI NETO JE GORE. No za razliku od pete skupine, metaforiko
je preslikavanje ovdje puno prozirnije jer prvo, u tumaenju supralokativnosti ne
sudjeluje metonimija i drugo, rije je gotovo iskljuivo o supralociranju u poslu
(prisjetimo se da kod glagola pete skupine tipa nadgledati i nadzirati ne mora biti u
pitanju samo posao) ime se osigurava i vii drutveni i socijalni status. Razlika je
prema petoj skupini i u tome to su agentivni trajektor i trajektor dva odvojena aktanta,
pa se djelovanjem agentivnoga trajektora neki ljudski trajektor postavlja u vii poloaj
u odnosu na drugoga ljudskog aktanta u ulozi orijentira (nadrediti nekoga nekomu).
Ono to ovu skupinu ini rubnijom elaboracijom shematinoga znaenja
supralokativnosti u odnosu na petu, injenica je da supralokativni zavrni poloaj
trajektora nije rezultat fizike aktivnosti agentivnoga trajektora, ili je to barem u
manjoj mjeri, to je na slici 6 prikazano isprekidanom strelicom usmjerenom od
agentivnoga trajektora prema trajektoru, a metaforika narav supralokativnosti
prikazana je isprekidanim linijama kruga koji predstavlja trajektor.




TR
TR

TR

TR


Agtr TR OR



Sl. 6.
122
7. nadmaiti, nadmudriti, nadigrati

Sedma je skupina najbrojnija skupina glagola tvorenih prefiksom nad- jer se u
nju svrstavaju svi glagoli koji signaliziraju supralociranje u razliitim sposobnostima i
vjetinama. Trajektor je ovdje sastavni dio agentivnoga trajektora, a shematino je
znaenje supralokativnosti takoer apstraktne i metaforike naravi. Ono se i kod ovih
glagola razumijeva preko temeljne konceptualne orijentacijske metafore DOBRO JE
GORE odnosno, da budemo precizni, BOLJE JE GORE i njezine podmetafore VJETINA
JE GORE budui da ti glagoli redom oznaavaju veu vjetinu (trajektor) agentivnoga
trajektora, najee u odnosu na neki ljudski orijentir. Tako npr. nadmudriti nekoga
znai biti mudriji od nekoga u odreenoj situaciji, nadigrati nekoga bolje odigrati itd.
Na sl. 7. manji krugovi unutar veih agentivnih trajektora prikazuju vjetinu kao
trajektor jednoga agentivnog trajektora koja se supralocira u odnosu na vjetinu kao
orijentir drugoga. Vjetine i sposobnosti apstraktni su entiteti pa su oznaeni
isprekidanim linijama, a krug trajektora podebljan je kako bi se naznaila njegova
profilacija kao supralociranoga entiteta. Isto tako, vjetina je kao trajektor prikazana
unutar agentivnoga trajektora jer ju je nemogue konceptualizirati kao od njega
odvojeni entitet.



Agtr1

TR





OR

Agtr2


Sl. 7.
123
8. nadmetati se, nadigravati se...

Kod ovih glagola agentivni trajektori odgovaraju trajektoru, ali ujedno, budui
da je rije o uzajamnopovratnim glagolima, izmjenjujui se u konfiguraciji prvoga i
drugoga plana naizmjenino preuzimaju i ulogu orijentira. Scenarij supralokativnosti
ovih glagola specifian je po tome to nije rije o shemi u kojoj se trajektor trajno
supralocira u odnosu na neki orijentir, ve je rije o naizmjeninim pokuajima dvaju
trajektora da svoje sposobnosti razliite naravi, a opet preko metafore DOBRO (BOLJE)
JE GORE odnosno podmetafore VRLINE I SPOSOBNOSTI SU GORE, dovedu u apstraktni
supralokativni poloaj u odnosu na orijentir / drugi trajektor. Ti naizmjenini pokuaji
supralociranja mogu biti i ostvareni, ali ne trajno, ve vrlo kratko jer ulogu trajektora
brzo preuzima drugi agentivni trajektor tako da je zapravo u scenariju prisutno
izmjenjivanje aktanata u supralokativnom i sublokativnom poloaju.





Agtr1

TR





OR

Agtr2




Sl. 8.
124
9. nadivjeti

Kao i kod veine glagola tvorenih prefiksom nad-, i ovdje agentivni trajektor
odgovara trajektoru, a supralokativnost se oituje u veem, na brojanoj ljestvici vie
rangiranom, dostignutom broju godina trajektora u odnosu na neki drugi ljudski
orijentir. Na taj se nain trajanje, duljina ivota odnosno ivotna horizontala
konceptualizira kroz vertikalne prostorne odnose, a opet preko orijentacijskih
konceptualnih metafora DOBRO JE GORE i LOE JE DOLJE (u ovom sluaju IVOT JE
GORE SMRT JE DOLJE). Na sl. 9. prikazan je scenarij gdje se odnosi trajektora i
orijentira na defokusiranoj konkretnijoj (tanje, ali pune linije) vertikalnoj prostornoj
domeni preslikavaju na odnose nadreenosti i podreenosti na fokusiranoj, ali
apstraktnijoj (deblje, ali isprekidane linije) vertikalnoj vremenskoj domeni. Na taj se
nain inae horizontalni vremenski odnosi konceptualiziraju vertikalno preko
prostorne vertikale. To je fokusirani scenarij, a tanjim su isprekidanim linijama
prikazani odnosi na vremenskoj horizontali u izvanjezinom svijetu (objektivni i
stvarni vremenski odnosi) koji su prisutni u svijesti govornika, ali ne pripadaju
organizaciji prvoga plana, ve ine pozadinsku bazu scenarija.





Agtr=TR Agtr=TR

PROSTOR VRIJEME

OR VRIJEME Agtr=TR


OR OR




Sl. 9.
125
2.2.3 Prefiks pod- i shema sublokativnosti

Prefiks pod plodan je glagolski prefiks hrvatskoga jezika; pojavljuje se u
trima alomorfima, pod-, pot- i poda-, a supershemu sublokativnosti (sl.iii) elaborira u
dvadeset etiri polisemne skupine.



OR




TR



Sl. (iii) Supershema sublokativnosti


1. podletjeti, podroniti...

U prvoj skupini glagola agentivni trajektor odgovara trajektoru, a isto kao i kod
odreenih glagola shematinoga znaenja supralokativnosti te kao to e se neto
kasnije pokazati i nekih glagola sumarne i etapne translokativnosti, on u scenarij moe
biti ukljuen bilo samostalno (npr. podletjeti pod auto, podroniti pod brod), bilo
pomou nekoga aktanta sa semantikom ulogom sredstva (npr. podletjeti biciklom pod
auto). Shema sublokativnosti ovih glagola oituje se u dolasku agentivnoga trajektora /
trajektora ispod nekakvoga konkretnoga orijentira. Budui da namjera u takvim
kontekstima najee izostaje (to se u prvom redu odnosi na glagol podletjeti),
semantika struktura glagola omoguuje ispreplitanje semantikih uloga koje se
pridruuju agentivnom trajektoru / trajektoru. Rije je o ispreplitanju semantike uloge
irega semantikoga polja agensa i pacijensa jer agentivni trajektor / trajektor trpi
126
promjenu stanja prilikom kontakta s orijentirom. Horizontalna os na sl. 1. prikazuje
scenarij s glagolom podletjeti, a vertikalna s glagolom podroniti. Isprekidane linije
signaliziraju defokusiranu putanju trajektora sve do dolaska u sublokativnu poziciju
prema orijentiru koja je fokusirana i stoga oznaena punim krugom.


Agtr=TR




OR Agtr=TR

Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR



Sl. 1.

2. podmetnuti, podloiti, podbaciti
30


Elaboracija sublokativne sheme kod glagola druge skupine djelovanjem
agentivoga trajektora kao pokretaa radnje oituje se u prelasku nekoga konkretnoga,
neivoga trajektora iz posjeda agentivnoga trajektora u sublokativnu poziciju u odnosu
na neki isto tako konkretni i neivi orijentir. Trajektor se sublocira cijelim svojim
volumenom, a moe i ne mora biti u punovolumenskom kontaktu s orijentirom, a
ovisno o materijalu, debljini i pomjeru trajektora i orijentira. Iako prema naravi
trajektora odudara od ostalih glagola ove skupine, ovdje emo, a zbog dobroga dijela
drugih osobina koje dijeli sa shematinim znaenjem glagola ove skupine, svrstati i
glagol podliti jer je jedini koji u takvim scenarijima uvodi neku tekuinu kao trajektor.
Tomu emo se glagolu posvetiti i neto kasnije kada bude bilo govora o njegovom
metaforikom znaenju. Na sl. 2. punim je linijama profiliran zavrni sublokativni
poloaj trajektora.

30
Glagol podbaciti u specifinom znaenju ne napraviti neto na zadovoljavajui nain pripadat e,
razumije se, drugom tipu shematinoga znaenja sublokativnosti.
127


Agtr
TR


TR
OR

TR TR



Sl. 2.


3. potpaliti, potkuriti...

Aktivnou agentivnoga trajektora i nekoga sredstva u ulozi trajektora
sublokativnost ovih glagola ostvaruje se tako to se sredstvo / trajektor (ibica, upalja
ili neki drugi izvor topline) postavlja ispod orijentira (drveta, papira ili nekoga drugog
zapaljivog materijala) inicirajui proces gorenja. Deblja isprekidana strelica na sl. 3.
oznaava djelovanje sublociranoga trajektora na orijentir u vidu plamena (efektora), a
tanje strelice njegov uinak na orijentir odnosno njegovo sagorijevanje.


Agtr
TR=INST



OR
TR=INST
EF


TR=INST


Sl. 3.
128
4. podboiti
31
, podapeti, poduhvatiti...

Shematino znaenje sublokativnosti ove skupine gotovo u svemu odgovara
prethodnim dvjema skupinama, a jedina je razlika u tome to se trajektor ovih glagola
najee ne sublocira cijelim volumenom u odnosu na orijentir, ve samo djelomino.
U sluaju glagola poduhvatiti agentivni trajektor odgovara trajektoru, a rije je i o
ljudskom orijentiru (npr. poduhvatiti nekoga da ne padne), a inae trajektor vrlo esto
odgovara nekom sredstvu (npr. podboiti neto neim), to je i prikazano na sl. 4.



Agtr
TR=INST


TR=INST

TR=INST OR





Sl. 4.


5. poditi, podstaviti, potkovati...

Za razliku od prethodnih triju skupina, u ovoj je skupini trajektor u
punovolumenskom kontaktu s orijentirom odnosno po zavretku radnje trajektor i
orijentir ine jednu cjelinu. Shema sublokativnosti glagola poditi i podstaviti
zanimljiva je i po ispreplitanju dvaju prostornih odnosa - gore / dolje i unutra / van - a
to omoguava vrlo esto preklapanje tih odnosa. Tako je ono to je s vanjske strane
poesto i gore, a ono to je s unutarnje ujedno je i dolje (usp. npr. unutar posude

31
Glagol podboiti u povratnom znaenju (podboiti se) ne pripada ovoj skupini i bit e opisan u
okviru devete skupine.
129
ujedno je i na dnu posude, na njezinu donjem dijelu i obratno), no ti se odnosi i ne
moraju uvijek poklapati pa recimo nalaziti se unutar nekoga prostora kao i izai van iz
nekoga prostora ne razumijeva u izvanjezinom svijetu vertikalnu orijentaciju gore /
dolje, ve horizontalnu. U sluaju glagola poditi i podstaviti rije je zapravo o
vanjskoj i unutarnjoj strani odjee (dvama licima istoga predmeta) kao orijentira, a
motivaciju da se poloaj trajektora na unutarnjoj strani konceptualizira kao sublocirani
entitet treba traiti upravo u spomenutom estom preklapanju tih dvaju tipova odnosa s
jedne strane, a s druge strane i u vizualnoj nedostupnosti trajektora (podstave) prilikom
noenja odjee jer ono to je ispod neega u pravilu je vizualno nedostupnije od onoga
to je iznad. U scenarij je s ovim glagolima uvijek ukljueno i nekakvo sredstvo koje
je profiliranije od samoga agentivnoga trajektora budui da je ono u izravnom
kontaktu s trajektorom.







OR
Agtr INST TR






Sl. 5.


6. potpasati, podvezati...

Shematino znaenje sublokativnosti este skupine takoer je rezultat aktivnosti
agentivnoga trajektora koji dovodi trajektor sa semantikom ulogom sredstva u
poziciju neposredno ispod nekoga ivog orijentira. Trajektor je u vrlo intenzivnom
punovolumenskom kontaktu s orijentirom, to rezultira i manjom promjenom oblika
130
orijentira. U sublokativnom scenariju koji aktiviraju glagoli ove skupine u konstelaciji
prvoga plana sudjeluju dva orijentira koja ine cjelinu. Prvi je i primarni orijentir
neposredni objekt radnje (primjerice povrijeeni dio tijela u kontektima tipa podvezati
nekomu ranu), a sekundarni je orijentir ostatak tijela kojega je primarni orijentir
sastavni dio. Na sl. 6. neto je debljim linijama oznaen profilirani orijentir, tj. dio
tijela koji se podvezuje ili potpasuje.




OR1

Agtr TR




OR2



Sl. 6.


7. potkopati, podrovati...

Jedno tumaenje shematinoga znaenja sublokativnosti u ovoj se skupini
oituje u nastanku nekoga manjega ili veega udubljenja ili prolaza u ulozi trajektora
ispod nekoga neivoga orijentira, a kao rezultat simultanoga djelovanja agentivnoga
trajektora i nekoga sredstva. Prema drugom moguem tumaenju, koje u kontekstima s
ovim glagolima omoguuje vrlo razvedena aktivnost agentivnoga trajektora, ulogu
trajektora zauzima samo sredstvo koje orijentiru prilazi s donje strane i ulazi ispod
njega. Kako ne bi samostalno tvorio zasebnu skupinu, a rije je o slinom scenariju
sublokativnosti, u ovu emo skupinu svrstati i glagol podlokati kojim se aktivira
scenarij bez prisutnosti agentivnoga trajektora. Ulogu trajektora kod tog glagola ima
131
voda kao efektor koji ulazi ispod orijentira / nekoga tla, potkopavajui ga odnosno
pravei rupu ispod njega, to rezultira odlamanjem jednoga njegovog dijela. Sredstvo
je na sl. 7. prikazano neto debljim linijama da se istakne njegova profiliranost u
odnosu na agentivni trajektor kao aktanta koji se takoer sublocira u odnosu na
orijentir, pa se stoga, kao to je reeno, osim prolaza kao primarnoga trajektora koji
nastaje ispod orijentira njegovim djelovanjem, i samo sredstvo moe smatrati
trajektorom.






OR



Agtr INST
TR





Sl. 7.


8. podvrnuti, potfrknuti, podviti...

U osmoj su skupini trajektor i orijentir jedan entitet, a djelovanjem agentivnoga
trajektora jedan dio orijentira preuzima ulogu trajektora zakrivljujui se i prelazei u
sublokativnu poziciju u odnosu na ostatak orijentira, a najee samo na jedan njegov
dio, smanjujui mu vidljiv volumen.
132


OR OR


Agtr
TR


TR


Sl. 8.


9. podlaktiti se, podboiti se, podnimiti se...

Glagoli ove skupine ve su spomenuti u biljeci 31, a sublokativnost se
ostvaruje u okviru domene agentivnoga trajektora gdje ulogu trajektora preuzima ruka
kao jedan dio njegova tijela koji se postavlja ispod drugoga dijela tijela (najee
glave) kao orijentira. Na sl. 9. trokutom je prikazana ruka kao trajektor pri emu je
debljom linijom oznaena podlaktica, tj. onaj dio ruke koji se sublocira u odnosu na
orijentir.






Agtr=OR

TR




Sl. 9.
133
10. podvui, podcrtati, potpisati...

Sublokativna shema desete skupine proizlazi iz zajednikoga djelovanja
agentivnoga trajektora i nekoga profiliranijega sredstva (olovke ili drugoga sredstva
kojim se pie), a u scenarij uvodi rubnije dvodimenzionalne trajektore u obliku slova
ili linije. U tim sluajevima trajektor se sublocira u odnosu na neki tekst kao takoer
dvodimenzionalni orijentir koji je sastavni dio u scenariju defokusiranoga
trodimenzionalnoga orijentira (neke podloge, papira ili neke druge, na kojoj se
dvodimenzionalni orijentir nalazi).



OR



TR



INST


Agtr


Sl. 10.


11. podastrijeti

Glagol podastrijeti u scenarij sublokativnosti uvodi apstraktne trajektore (npr.
razliite injenice ili dokaze) koji se putem konkretnijega trajektora zvuka iz domene
agentivnoga trajektora sublociraju kao apstraktan temelj, potporanj, u odnosu na isto
tako apstraktan orijentir (nekakvu tezu, misao i sl.), a s ciljem spreavanja uruavanja
134
orijentira. Razumijevanju shematinoga znaenja ovoga glagola pridonosi poznata
strukturna konceptualna metafora ARGUMENTIRANA RASPRAVA JE GRAEVINA
(ZGRADA) (Lakofff i Johnson 1980: 98) preko koje se, u ovom sluaju, temelji koji
dre zgradu ili neku drugu graevinu iz izvorne metaforike domene preslikavaju na
temelje argumente - koji podravaju nekakvu tezu ili misao. Kako je u ovoj skupini
rije o visokoapstraktnim trajektorima i orijentirima, svi su sudionici scenarija (osim
konkretnoga agentivnog trajektora) oznaeni isprekidanim linijama, a podebljana je
profilirana etapa tj. sublokativni poloaj trajektora po zavretku radnje.



OR

Agtr

TR TR TR TR TR TR





Sl. 11.


12. poduzeti...

Visoka apstraktnost trajektora svojstvena je i shematinom znaenju glagola
poduzeti, a kao i u prethodnoj skupini, tumaenje proizlazi iz preslikavanja
konkretnijih odnosa na apstraktnije. Na specifinijoj znaenjskoj razini glagol poduzeti
znai pokrenuti neku radnju, pomaknuti se s mrtve toke odnosno nekom vrstom
djelovanja prijei iz pasivnoga u aktivno stanje (npr. poduzeti odreene korake,
poduzeti neto u vezi s neim itd.). Interpretaciju shematinoga znaenja
sublokativnosti agentivnoga trajektora (onoga koji neto poduzima) u odnosu na
apstraktne orijentire (u navedenim primjerima to su koraci i neto kao apstraktne
aktivnosti) u takvim kontekstima omoguuje preslikavanje odnosa izmeu agentivnoga
trajektora / trajektora (dijelova njegova tijela kao trajektora najee ruku) i
135
materijalnih objekata kao orijentira u scenarijima u kojima sudjeluju konkretni entiteti,
pri emu se ruke agentivnoga trajektora u ulozi trajektora sublociraju prema nekom
konkretnom orijentiru s ciljem njegova podizanja ili pokretanja iz stanja mirovanja.
Drugim rijeima u samim temeljima znaenja glagola poduzeti nalazi se konkretan
scenarij uzimanja neega s donje strane, jer je to dio koji se obino dri prilikom
pokretanja fizikih entiteta. Na specifinoj razini interpretacije glagola poduzeti odnosi
su iz te konkretne konstelacije scenarija potpuno potisnuti u drugi plan to dokazuje
nemogunost upotrebe toga glagola u konkretnim kontekstima (usp. *Poduzmi ovaj
stol da ga prenesemo u drugu sobu), ali se oni nalaze u samim temeljima znaenja, pa
preslikani na apstraktnije odnose oni ine shematinu bazu koja omoguuje razliite
semantike ekstenzije toga glagola na specifinoj razini svakodnevne komunikacije.
Dakle preslikavanje konkretnih odnosa izmeu agentivnoga trajektora / trajektora i
orijentira na apstraktne odnose na shematinoj znaenjskoj razini omoguuje da se
inae teko odvojivi sudionici dogaaja (aktivnost od onoga koji tu aktivnost provodi)
konceptualiziraju kao odvojeni entiteti gdje je aktivnost, konkretizirana nekim
leksemom (npr. koraci u izrazu poduzmi odreene korake) kao sintaktikom dopunom
izravnoga objekta, u funkciji orijentira, a agentivni trajektor u funkciji trajektora koji
se sublocira pokreui orijentir iz stanja mirovanja. Na sl. 12. prikazano je
preslikavanje scenarija s konkretnim na scenarij s apstraktnim entitetima.



TR TR



OR OR





Sl. 12.
136
Shematino znaenje sublokativnosti kod sljedeih dvanaest skupina glagola
metaforike je naravi, a zajednika im je interpretacija preko pet konceptualnih
orijentacijskih metafora: NII (LOIJI) DRUTVENI I SOCIJALNI POLOAJ JE DOLJE, BITI
PREDMETOM NEIJE KONTROLE ILI DJELOVANJA NEIJE SILE JE DOLJE
32
, SMRT JE
DOLJE, POKVARENOST (PODLOST) JE DOLJE i MALO (MANJE) JE DOLJE. Prve tri
metafore ine jednu manju cjelinu i sudjeluju u interpretaciji shematinoga znaenja
dviju skupina, metafora POKVARENOST JE DOLJE u interpretaciji triju, a interpretacija
najveega broj skupina, njih sedam, ukljuuje metaforu MALO (MANJE) JE DOLJE.


13. podrediti, podiniti, potlaiti..

Budui da je u ovoj skupini rije o antonimima ve opisanoga glagola
supralokativne sheme nadrediti kod kojega je supralokativnost motivirana
konceptualnim orijentacijskim metaforama VII (BOLJI) DRUTVENI I SOCIJALNI
POLOAJ JE GORE i NADZIRATI NEKOGA ILI NETO JE GORE, sublokativna shema ovih
glagola motivirana je suprotnim metaforama NII (LOIJI) DRUTVENI I SOCIJALNI
POLOAJ JE DOLJE i BITI PREDMETOM NEIJE KONTROLE ILI DJELOVANJA NEIJE
SILE JE DOLJE. U tim scenarijima aktivnou agentivnoga trajektora koji ujedno
odgovara i orijentiru drugi ljudski trajektor sublocira se u odnosu na orijentir odnosno
preko metafore BITI PREDMETOM NEIJEG NADZORA ILI DJELOVANJA NEIJE SILE JE
DOLJE potpada pod vlast ili se smjeta u domenu nadzora agentivnoga trajektora.
Glagol podrediti dolazi i u kontekstima s apstraktnijim trajektorima (npr. podrediti
ivot nekomu ili neemu, sve podrediti neemu ili nekomu itd.), no u samoj konstelaciji
scenarija ne bi dolo do bitnijih promjena, osim to bi trajektor na sl. 13. bio teko
razluiv od agentivnoga trajektora i bio bi apstraktan, to bi se opet odgovarajuim
notacijama odrazilo i na grafiki prikaz.

32
Ove se dvije metafore navode zajedno jer u najveem broju sluajeva jedna pretpostavlja drugu, no
to ne mora uvijek biti sluaj, kao to e se i vidjeti kod glagola podlei i podnijeti.
137






TR Agtr=OR

TR

TR

TR







Sl. 13.

14. podlei, podnijeti...

Kod ovih je glagola u funkciji trajektora neki ivi entitet (najee ljudski), a u
jednim je kontekstima interpretacija shematinoga znaenja sublokativnosti motivirana
orijentacijskom metaforom BITI PREDMETOM DJELOVANJA NEIJE SILE JE DOLJE.
Shematino znaenje sublokativnosti ovih glagola oituje se u poloaju trajektora
ispod nekoga apstraktnog orijentira, neke apstraktne psihike sile (efektora) koja je
najee produkt djelovanja nekog agentivnoga trajektora (npr. podlei neijem
pritisku, podnijeti teret odgovornosti, podnositi neiji bezorazluk itd.). Da bi
interpretacija spomenute metafore bila mogua, najprije u svijesti govornika mora biti
interpretiran temeljni metaforiki odnos kojim se konkretna, fizika sila (recimo
scenariji u kojima trajektor nosi nekakav konkretan teret na leima koji ga svojom
teinom optereuje, tlai i konano u leima savija) preslikava na neki apstraktan teret.
Jedan je od najzornijih primjera takvoga preslikavanja frazem Svatko nosi svoj kri. To
je jedan tip shematinoga znaenja sublokativnosti s ovim glagolima, a drugi se tip
138
odnosi na vrlo este kontekste s glagolom podlei kao to je npr. podlei ozljedama ili
podlei bolesti u kojima se sublokativnost tumai preko konceptualne orijentacijske
metafore SMRT JE DOLJE. U tim se sluajevima fiziko poputanje trajektora pod
nekim teretom i konano padanje pod njega kao rezultat pritiska fizike sile
metaforiki preslikava na smrt kao zavrni stadij koji nastupa kao posljedica pritiska
nekoga apstraktnog tereta bolesti, ozljeda itd. Na prvoj slici prikazani su scenariji s
glagolom podnijeti gdje trajektor podnosi nekakvu apstraktnu silu koja je najee
produkt djelovanja drugoga agentivnog trajektora. Isprekidanim linijama oznaen
trajektor signalizira apstraktnu odnosno psihiku promjenu trajektora koja se dogaa
pod nametnutim mu apstraktnim teretom. Druga slika prikazuje scenarij s glagolom
podlei gdje inicijator djelovanja efektora nije agentivni trajektor, a krajnji je rezultat
smrt odnosno nestanak trajektora.




Agtr OR=EF OR=EF


TR


TR
TR


TR TR



Sl. 14.

139
15. podmititi, potplatiti, potkupiti...

U ovoj i u sljedeim dvjema skupinama shematino znaenje sublokativnosti
tumai se orijentacijskom metaforom POKVARENOST (PODLOST) JE DOLJE. Trajektori
ovih glagola konkretni su entiteti (novac ili neke druge materijalne vrijednosti) koji se
iz domene agentivnoga trajektora sublociraju u odnosu na neki ljudski orijentir.
Sublokativnost trajektora u ovoj skupini, osim preko metaforikoga odnosa na koji
emo se jo vratiti, doslovnije se moe tumaiti i kao jedna vrsta impulsa od dolje
usmjerenoga prema orijentiru, impulsa koji podie motivaciju orijentira da napravi
ono to agentivni trajektor od njega oekuje odnosno, moglo bi se i tako rei, koji mu
daje krila pri provoenju oekivane radnje. Interpretaciji orijentacijske metafore
POKVARENOST (PODLOST) JE DOLJE, kljune za razumijevanje shematinoga znaenja
ovih glagola, pridonosi i jedna temeljnija metafora koja glasi NEVIDLJIVO ILI MANJE
VIDLJIVO JE DOLJE zajedno sa sebi komplementarnom metaforom VIDLJIVO JE GORE,
jer se prilikom obavljanja nemoralnih i drutveno neprihvatljivih radnji kao to su
potplaivanje, podmiivanje itd. uvijek tei sakrivanju uinjenoga od oiju javnosti, a
u prostornim je odnosima, kao to je ve istaknuto kod prototipnijih glagola pete
skupine tipa poditi i podstaviti, uvijek manje vidljivo ono to se nalazi u donjem
podruju neega od onoga to je istaknuto u gornjem predjelu. Metafore NEVIDLJIVO
ILI MANJE VIDLJIVO JE DOLJE i VIDLJIVO JE GORE izravna su motivacija izrazima tipa
napraviti neto ispod stola, ispod tezge i sl., a to je svojstveno upravo glagolima ove
skupine budui da se nemoralne radnje sadrane u njihovu znaenju uvijek obavljaju
ispod stola odnosno kriomice i potajno. Na slici 15. opet je punim linijama oznaeno
sublokativno stanje trajektora na putu od domene agentivnoga trajektora do domene
orijentira. etirima isprekidanim strelicama naznaeno je potencijalno djelovanje
orijentira kao rezultat trajektorova dolaska u njegov posjed.
140





Agtr
TR TR
OR

TR TR

TR TR TR




Sl. 15.


16. podbuniti, podriti, podjariti...

Odnosi opisani u prethodnoj skupini primjenjivi su i na shematino znaenje
sublokativnosti glagola ove skupine, a jedina je razlika u tome to ovdje nije rije o
konkretnim trajektorima, ve o zvuku kao trajektoru, to je na sl. 16. prikazano tankim
isprekidanim linijama. Kao i na sl. 15., neto je debljim linijama oznaeno
sublokativno stanje trajektora.



Agtr
TR TR
OR

TR TR

TR TR TR



Sl. 16.
141
17. podrugivati se, podsmjehivati se
33


Ovi se glagoli slobodno mogli pridruiti i prethodnoj skupini jer u samoj naravi
shematinoga znaenja nema nikakvih razlika, ali se ipak navode kao zasebna skupina
jer u odnosu na prethodne dvije skupine kod agentivnoga trajektora kao pokretaa
radnje ne postoji namjera poticanja orijentira na aktivnost, to je signalizirano
dokidanjem strelica unutar orijentira.




Agtr
TR TR
OR

TR TR

TR TR TR



Sl. 17.

U sljedeih je sedam skupina shematino znaenje sublokativnosti
determinirano, u jezicima inae vrlo plodnom
34
, orijentacijskom metaforom MALO
(MANJE) JE DOLJE koju licencira iskustvena baza izvanjezinih odnosa na prostornoj
vertikali gdje je manja koliina neega ujedno i visinski nia od vee koliine,
odnosno konceptualizacija koliinskih odnosa odvija se preko temeljnijih visinskih
odnosa. Ilustrativan su primjer toga dvije ae s vodom: u ai koja sadri manju
koliinu vode ujedno je i razina vode nia i obratno, vea koliina vode u drugoj ai
rezultira i viom razinom vode na prostornoj vertikali. No to se s obzirom na taj

33
Glagoli tipa podrugivati se navode se u nesvrenom vidu jer se u pravilu upotrebljavaju u tom
obliku. Njihovi svreni parnjaci podrugnuti se, podsmjehnuti se itd. formalno postoje, no njihovi su
uporabni konteksti iznimno rijetki.
34
Evo samo nekoliko konvencionalnih metaforikih izraza u hrvatskom jeziku koji se mogu podvesti
pod konceptualnu metaforu MANJE JE DOLJE i njoj komplementarnu metaforu VIE JE GORE: Cijene
rastu / Cijene padaju; Broj prodanih CD-a raste iz dana u dan / Tiraa je zadnjih mjeseci drastino
pala; Postotak studenata koji su poloili ispit izrazito je visok / nizak itd.
142
metaforiki odnos moe smatrati orijentirom u kontekstima s tim glagolima? Osim to
u nekim skupinama postoje i konkretni orijentiri (u pravilu tamo gdje su i konkretni
trajektori), u svih sedam skupina u kojima u interpretaciji shematinoga znaenja
sudjeluje orijentacijska metafora MALO (MANJE) JE DOLJE postoji i apstraktni orijentir,
tj. ono po emu se manja koliina neega vrednuje kao takva, a to je ovdje nekakva
normativna koliinska ili vremenska (pored koliinske u sluaju glagola tipa
podvrisnuti) granica nekakva normala koja oznaava uobiajenu koliinu odnosno ni
malo ni puno neega. Upravo se prema injenici da se nalazi ispod te normale kao
apstraktnoga orijentira recimo podrezati vrednuje kao malo odrezati, (manje od
uobiajenoga, manje od odrezati), podvrisnuti kao malo vrisnuti (manje u vremenskoj
domeni i manjim intenzitetom od normativne granice uobiajenoga vritanja) itd. Uz
taj apstraktni orijentir u skupinama s konkretnim trajektorima postoje i konkretni
orijentiri koji se, ovisno o naravi scenarija, razlikuju od skupine do skupine, a glagoli
e biti opisani od prototipnijih k rubnijima prema kriteriju konkretnosti / apstraktnosti
trajektora.


18. podrezati, potkratiti, podiati...

Na poetku radnje ovih glagola trajektor i orijentir ine konkretnu cjelinu, a
djelovanjem se agentivnoga trajektora i nekoga sredstva od cjeline (konkretnoga
orijentira) odvaja jedan manji dio (trajektor) ija se koliina konceptualizira
orijentacijom prema dolje odnosno kao odvajanje donjega dijela orijentira iako to u
izvanjezinom svijetu, razumije se, i moe i ne mora biti sluaj, a apstraktan je
orijentir normativna granica uobiajene koliine rezanja (odrezati), kraenja (skratiti) i
ianja (oiati). Na sl. 18. prikazano je metaforiko preslikavanje od konkretnoga
odvajanja dijela (trajektora) od ostatka cjeline (orijentira) na koliinu ispod normale
koja se konano shvaa kao manja koliina to je u ovoj, a i u sljedeim skupinama,
prikazano manjim oblikom krajnjega trajektora. U takvim je scenarijima u izvornoj
domeni lanca radnje profilirano sredstvo koje je oznaeno debljim linijama u odnosu
na agentivni trajektor.
143





OR=NORMA

Agtr INST OR TR TR



TR




Sl. 18.

19. podliti

Konkretno shematino znaenje sublokativnosti glagola podliti ve smo
spominjali u okviru druge skupine (podmetnuti, podloiti itd.), a osim to taj glagol,
kao to se vidjelo, u konkretnim kontekstima uvodi tekuinu (vodu, vino i sl.) kao
trajektor koji se sublocira u odnosu na neki konkretni orijentir, najee neko jelo
prilikom kuhanja, on se u svom metaforikom znaenju preko sublokativnoga prefiksa
preslikava i na manju koliinu neke tekuine kao konkretnoga trajektora koji se
vrednuje u odnosu na koliinsku granicu kao orijentir ispod kojega se nalazi. Da je to
doista tako, potvruje se i usporedbom sa srodnim mu glagolima zaliti i politi koji su
ili neutralni po obiljeju koliine (odgovaraju normativnoj granici) ili oznaavaju veu
koliinu tekuine. Scenarij na sl. 19. slian je scenariju prethodne skupine pa se i ovdje
konkretna sublokativnost metaforiki preslikava na manju koliinu ispod normale.
144



Agtr
TR
OR=NORMA

TR OR TR TR

TR







Sl. 19.


20. podnapiti se, potkoiti se...

I kod ovih je glagola u pitanju konkretan trajektor (pie i hrana) ija se manja
koliina koja se unosi u tijelo agentivnoga trajektora konceptualizira preko
sublokativne sheme. Za razliku od glagola podnapiti se gdje se sublokativnost
trajektora vrednuje iskljuivo prema apstraktnom normativnom orijentiru (napiti se),
kod glagola potkoiti se u svijesti je osim apstraktne sublokativnosti prisutna i
konkretna sublokativnost i to preko odreene koliine hrane (konkretno masnoe) koja
se ispod koe nakuplja u obliku masnoga potkonog tkiva. Iako je ovdje rije o manjoj
koliini konkretnih trajektora (pia i hrane), trajektor je oznaen isprekidanim linijama
jer je profilirana manja koliina apstraktnoga stanja trajektora kao rezultata unoenja u
organizam manje koliine neega konkretnoga jer podnapiti se i potkoiti se u prvom
redu znae biti malo pijan (pripit) i malo se zasititi.

145





OR=NORMA

Agtr TR TR
TR








Sl. 20.


21. podgrijati

Glagol podgrijati u scenarij sublokativnosti uvodi apstraktniju promjenu stanja
trajektora na temperaturnoj ljestvici pod utjecajem nekoga efektora (nekoga izvora
topline). U taj je scenarij, osim metafore MALO (MANJE) JE DOLJE koja kao
shematina baza i ovom glagolu na specifinoj razini znaenja omoguuje
interpretaciju malo ugrijati, slino kao i kod glagola podliti i potkoiti se, ukljuena i
konkretna sublokativnost jer se izvor topline u prototipnim sluajevima (a iz toga se
iskljuuje recimo podgrijavanje u penici) nalazi ispod nekoga prostornoga orijentira
preko kojega se trajektor zagrijava, a jedina je razlika u odnosu na prethodne skupine
to se ne radi o sublokativnosti trajektora, nego efektora. Osim apstraktnoga orijentira
kao normativne granice koliine topline koju trajektor poprima, u sluaju glagola
podgrijati u svijesti je prisutan jo jedan apstraktniji (tanje isprekidane linije na sl. 21.)
normativni orijentir, i to normala u vremenskoj domeni jer podgrijavanje ukljuuje
krae (manje) vrijeme koje je potrebno od uobiajenoga, a odgovara normali ili ju
premauje kao u sluaju glagola zagrijati i ugrijati.
146




OR=NORMATIVNA OR=NORMATIVNA
TR or KOLIINA TOPLINE VREMENSKA GRANICA
TR = TR TR


EF




Sl. 21.


22. podciknuti, podvrisnuti, podrignuti...

Kod ovih je glagola u ulozi trajektora zvuk, a budui da je rije o apstraktnom
trajektoru, nema konkretnoga orijentira kao toke vrednovanja njegove
sublokativnosti. Jedini je orijentir u ovoj skupini spomenuti apstraktni orijentir
odnosno normativna granica, kako koliinska tako i vremenska, a koje su u
proporcionalnom odnosu. Iznimka je glagol podrignuti koji nema neprefigirani parnjak
(*rignuti), a tomu je tako jer podrigivanje moe biti iskljuivo manjega trajanja, no
svrstan je u ovu skupinu prema kriteriju naravi trajektora odnosno prema zvuku koji se
proizvodi. Za razliku od svrenoga oblika podrignuti, nesvreni glagol podrigivati ima
neprefigirani parnjak rigati, no njegovo je znaenje drukije naravi odnosno taj glagol
u argonu znai povraati, a javlja se i u kontekstima tipa rigati vatru, iz ega se vidi
da konteksti s neprefigiranim parnjakom ne mogu posluiti kao normativni koliinski i
vremenski orijentir vrednovanju prefigiranoga glagola. Scenarij prikazan na sl. 22.
vrlo je slian scenariju prethodne skupine, samo je rije o zvuku kao jo apstraktnijem
trajektoru to je oznaeno tanjim isprekidanim linijama. I ovdje je profiliran zavrni
147
stadij (kraj proizvoenja zvuka) jer je vrednovanje koliine i trajanja zvuka mogue
tek po zavretku radnje.





OR=NORMATIVNA OR=NORMATIVNO
KOLIINA ZVUKA TRAJANJE ZVUKA

TR TR TR = TR TR
Agtr







Sl. 22.


23. poduiti, podsjetiti...

U dvadeset treoj skupini rije je o jo apstraktnijim trajektorima odnosno o
znanju koje se prenosi iz izvorne domene agentivnoga trajektora u ciljnu domenu
drugoga ljudskoga aktanta, kao dvaju prostornih orijentira od kojih se drugomu
pridruuje semantika uloga primatelja (recipijensa) te potom i doivljavaa
(ekspirijensera), a shematino se znaenje sublokativnosti kao i u prethodnoj skupini
konceptualizira samo preko odnosa sublociranoga trajektora i apstraktnoga
normativnoga orijentira normalne i vee koliine primljenoga znanja - profiliranoga
kod glagola nauiti i sjetiti se. Kako je znanje jo apstraktniji trajektor od zvuka,
krugovi su na sl. 23. prikazani jo tanjim isprekidanim linijama, a neto debljim (ali
opet tanjim nego u prethodnim skupinama) zavrna faza koja omoguuje vrednovanje
koliine znanja ispod normale to se potom metaforiki preslikava na manju koliinu.
148



OR=NORMATIVNA
KOLIINA PRIMLJENOGA ZNANJA

TR
TR TR TR
Agtr

or or





Sl. 23.


24. potkrijepiti

U posljednjoj se skupini koju ini glagol potkrijepiti, slino kao i kod glagola
podastrijeti u jedanaestoj skupini, kao trajektor sadran u zvuku prepoznaju razliite
injenice i dokazi. Prema takvoj konstelaciji scenarija ovaj bi se glagol mogao svrstati
i u jedanaestu skupinu jer su slinosti s glagolom podastrijeti u tom smislu oigledne.
No ono to razlikuje glagole potkrijepiti i podastrijeti upravo je injenica da kod
glagola potkrijepiti, osim metafore ARGUMENTIRANA RASPRAVA JE GRAEVINA
(ZGRADA) koja je prisutna i kod glagola podastrijeti, u interpretaciji sublokativne
sheme sudjeluje i orijentacijska metafora MALO (MANJE) JE DOLJE jer podastiranje
profilira normalnu ili veu koliinu argumenata u korist neke teze, a potkrepljivanje, s
druge strane, manju koliinu, samo kao neku vrstu dodatka ve postojeim dokazima i
argumentima. Zbog toga se kod glagola potkrijepiti, uz neku tezu kao apstraktni
orijentir pod koji se metaforom ARGUMENTIRANA RASPRAVA JE GRAEVINA
(ZGRADA) sublociraju argumenti, jae profilira i supralocirani orijentir u vidu
normalne ili normativne neto vee koliine dokaza prema kojem se vrednuje manja
koliina sadrana u znaenju glagola potkrijepiti.
149




or OR=NORMATIVNA
KOLIINA DOKAZA
Agtr

TR TR TR TR TR









Sl. 24.



150
2.2.4 Prefiks pre- i shema sumarne translokativnosti

Hrvatski glagolski prefiks pre- vrlo je plodan prefiks. Nije podloan
alomorfizmu, a njime prefigirani glagoli supershemu sumarne translokativnosti (sl.
iv)), isto kao i kod prefiksa pod-, elaboriraju rasporeujui se u dvadeset etiri
polisemne skupine.





TR OR TR




Sl. (iv) Supershema sumarne translokativnosti


Upotreba naziva sumarna translokativnost, nasuprot etapnoj ili sekvencijalnoj
translokativnosti glagola tvorenih prefiksom pro- (poglavlje 2.8.), u kontekstu analize
shematinih znaenja glagolskih prefiksa zahtijeva neto detaljnije objanjenje.
Koncepti sumarnosti i sekvencijalnosti nastali su i u kognitivnoj se gramatici
upotrebljavaju kako bi se to slikovitije predoila odnosno lake konceptualizirala
elementarna razlika izmeu imenskih predikacija (znaenja) kao statinih nominalnih
profila i glagolskih predikacija odnosno procesa kao dinaminoga tipa relacijskih
predikacija
35
. Tako se svaki nominalni profil iji se semantiki pol najopenitije
definira kao [STVAR] omeeno podruje unutar neke domene na konceptualnoj
razini objanjava pojmom sumarnoga skeniranja (engl. summary scanning) koje
ukazuje na narav imenica kao statinih predikacija kod kojih je profilirana ukupnost

35
Uz procese kao dinamine relacijske predikacije koje snano profiliraju dogaajnu strukturu u
nekom vremenskom odjeku, u kognitivnoj gramatici razlikuju se jo i statine atemporalne
relacijske predikacije kojima se objanjava narav pridjeva, priloga i prijedloga. O tim odnosima vidi
vie u Langacker (1987: 214-277).
151
defokusiranih (neprofiliranih) relacija meu entitetima koji ju ine (o tome vidi i u
biljeci 11). Nasuprot imenicama, glagoli se objanjavaju preko pojma
sekvencijalnoga skeniranja (eng. sequential scanning) kojim se profilira narav glagola
kao [PROCESA] gdje je u prvom planu dinamian odnos meu entitetima (argumentima
glagola) koji se odvija u nekom vremenskom odsjeku. Ta se elementarna razlika
shematski prikazuje ovako:


a) b)




... ...




vrijeme vrijeme
NOMINALNI PROFIL PROCES
(STVAR, IMENICA) (GLAGOL)


Bez obzira to se sumarnim i sekvencijalnim skeniranjem u kognitivnoj
gramatici u prvom redu objanjava razlika izmeu imenskih i glagolskih predikacija, ta
se dva kanonska koncepta mogu proiriti i na druge kategorije
36
. Miljenja sam stoga
da se opisana distinkcija moe proiriti i na analizu unutar samih procesa jer je
sekvencijalnost kao opa odrednica svojstvena svim procesima samo u odnosu na

36
Jedna je od gramatikih kategorija koja se objanjava sumarnim i sekvencijalnim promatranjem i
glagolski vid, pri emu je svrenom vidu svojstveno sumarno, a nesvrenom sekvencijalno
promatranje. Jedna je od, po mom sudu, uspjenijih studija o glagolskom vidu u kojoj se, meu
ostalim razlikama izmeu dvaju vidova, razlika izmeu perfektivnih i imperfektivnih procesa analizira
i kroz prizmu sumarnoga i sekvencijalnoga promatranja i recentna knjiga S. Dickeya (2000).
152
nominalne profile isto kao to je sumarnost ope svojstvo imenica u odnosu na
glagole. Tako se unutar kategorije nominalnih profila po obiljeju sumarnosti moe
govoriti o prototipnijim i rubnijim primjerima sumarnoga promatranja. Prototipne bi
imenice u tom smislu bile potpuno deprocesualizirani nominalni profili tipa stolica,
stol, ovjek, ena itd., a primjerice agentivne imenice tipa trka, eta i sl., iako u
naelu sumarno promatrani nominalni profili, ne predstavljaju prototipne sluajeve
sumarnoga skeniranja jer je kod njih donekle prisutna svijest o procesualnosti odnosno
proces ima funkciju baze prilikom konceptualizacije imenica kao neprocesualnih
predikacija viega reda. U kategoriji imenica te razlike uoava i Langacker (1987:
220-221), pa ne vidim zapreke da se na slian nain razmilja i u unutar kategorije
glagola kao procesualnih relacijskih predikacija, a jedan je od zornijih primjera takve
opreke upravo suprotstavljanje glagola tvorenih prefiksom pre- i pro-, pri emu je kod
potonjih na shematinoj razini znatno istaknutija sekvencijalnost, a kod glagola
tvorenih prefiksom pre- sumarnost. Ta se sumarnost oituje u konceptualizaciji
dogaajne strukture kao ukupnosti svih etapa kretanja s neto jae istaknutom
poetnom i zavrnom fazom, to e u shematskim prikazima biti oznaeno
podebljanim pravokutnikom kao opom notacijom sumarnosti i podebljanom strelicom
kao znakom profilacije ukupnosti translokativnosti odnosno defokusiranosti
pojedinanih etapa prilikom kretanja entiteta. Naravno, uvijek treba imati na umu da se
o sumarnoj translokativnosti prefiksa pre- moe govoriti samo u odnosu na prefiks
pro-. U ostalim sluajevima glagoli tvoreni prefiksom pre-, kao i svi drugi glagoli,
pripadaju sekvencijalnim relacijama.
U zakljunom dijelu poglavlja 1.2 ve je istaknuto da e se razlike prema
dosadanjim pristupima polisemiji glagolskih prefiksa moda i najbolje vidjeti
prilikom analize ovoga prefiksa budui da je on komplementaran ruskom glagolskom
prefiksu pere- ijom se analizom bavila L. Janda (1988). Stoga upuujem na
usporedbu analize koja slijedi s analizom u poglavlju 1.2 i slikom 17.
Nakon ovih uvodnih objanjenja, moe se prijei na samu analizu glagola.

153
1. preletjeti, preplivati, preploviti

U prvoj je skupini glagola rije o ivim, ljudskim ili ivotinjskim, trajektorima
koji samostalno ili nekim sredstvom od izvorne do ciljne prostorne toke prelaze
nekakvu putanju ili put, nekakav orijentir. Agentivni trajektor moe odgovarati
trajektoru (npr. Lososi su preplivali nekoliko stotina kilometara kako bi stigli na
mjesto mrijeenja), ali agentivni trajektor moe biti i neposredni pokreta nekakvoga
sredstva zajedno s kojim, unutar kojega, prelazi odreenu putanju. Zbog takve
konceptualne konstelacije, slino kao i kod ve opisane sheme supralokativnosti
glagola nadletjeti, potvreno je nekoliko sintaktikih mogunosti (npr. Charles
Lindbergh prvi je preletio Atlantik; Charles Lindbergh prvi je avionom preletio
Atlantik i Monoplan Spirit of St. Louis prvi je preletio Atlantik) pri emu se u
prvom primjeru istie agentivni trajektor, u drugom i agentivni trajektor i sredstvo, a u
treem samo sredstvo preko vrlo plodne konceptualne metonimije SREDSTVO ZA
KORISNIKA koja je mogua zbog konceptualne istaknutosti samostalnoga kretanja
sredstva odnosno zbog uklanjanja samoga pokretaa sredstva iz prvoga plana, a sve tri
mogunosti licencira konceptualno jedinstvo agentivnoga trajektora i trajektora. Na sl.
1 prikazan je i scenarij u kojemu trajektor nije u izravnom kontaktu s orijentirom (npr.
preletjeti) i scenarij u kojemu jest (npr. preplivati, preploviti), a ravna strelica u ovoj, a
i nadalje u jo nekim skupinama, oznaava pravocrtnost njegova kretanja.







Agtr=TR Agtr=TR

Agtr=TR Agtr=TR

OR OR


Sl. 1.
154
2. prestii, pretrati
37
, prekoraiti

U drugoj skupini glagola agentivni trajektor ujedno ima i ulogu trajektora, a
rije je o prelaenju preko ili pored nekoga ivog ili neivog orijentira. Kod tih se
glagola moe govoriti o dvama tipovima orijentira. Primarni je orijentir (POR) onaj
entitet preko ili pored kojega se prelazi, a sekundarni je orijentir (SOR) prostorni
orijentir odnosno put po kojem se tri ili hoda s ciljem dovoenja agentivnoga
trajektora / trajektora u translokativno stanje u odnosu na primarni orijentir.











Agtr=TR POR Agtr=TR
SOR




Sl. 2.


3. prebaciti, premjestiti, presipati

Trea skupina obiljeena je djelovanjem agentivnoga trajektora kao pokretaa
radnje na uglavnom neive
38
trajektore. Aktivnou agentivnoga trajektora trajektor
prelazi odreenu putanju, translocira se iz neke izvorne prostorne domene u ciljnu

37
Glagol pretrati u znaenju pretrati nekoga pripadao bi ovoj skupini, ali znaenjem pretrati neto
(npr. Pretrao je stazu za deset sekundi) svrstava se u prethodnu skupinu.
38
Glagol prebaciti moe imati i ive trajektore (npr. prebaciti nekoga negdje).
155
prostornu domenu (prebaciti / premjestiti neto s jednoga mjesta na drugo, presipati
neto iz neega u neto itd.). U takvim situacijama funkciju orijentira ima put koji
trajektor prelazi od izvorne do ciljne domene. Kada se ovi glagoli upotrebljavaju u
povratnom znaenju, agentivni trajektor odgovara trajektoru, a narav sumarne
translokativnosti ostaje ista.











Agtr TR TR
OR




Sl. 3.


4. preprodati, preporuiti (se)
39


U etvrtoj se skupini radi o prelasku neivoga, konkretnoga (preprodati) ili
apstraktnoga (preporuiti (se) trajektor je zvuk odnosno rijei koje se izgovaraju
kada se nekoga ili sebe preporuuje nekomu) trajektora iz izvorne prostorne domene
djelovanjem agentivnoga trajektora u ciljnu prostornu domenu, u podruje drugoga
agentivnoga trajektora. Ulogu orijentira u ovakvim scenarijima ima putanja koju
trajektor prelazi iz jedne domene u drugu. etvrta je skupina zanimljiva i po tome to

39
Bez obzira na razliitu narav trajektora (konkretni i apstraktni) u ovoj skupini, glagoli su svrstani u
istu skupinu jer nema bitnijih razlika u naravi sumarne translokativnosti.

156
se glagolom preprodati preko pozadinskoga znanja, osim puta / topikaliziranoga
orijentira koji prelazi nekakav konkretni neivi trajektor od agentivnoga trajektora
izvorne prostorne domene do drugoga agentivnog ciljne domene, potie i svijest o
prijeenoj putanji trajektora prije aktualne radnje budui da preprodati nekomu neto
znai prodati neto to je ranije kupljeno od nekog drugog i to je na sl. 4 prikazano
isprekidanom strelicom.







Agtr
OR
Agtr TR TR




or or


Sl. 4.


5. preoteti, preuzeti, prekupiti

Peta skupina glagola po svemu je istovjetna etvrtoj skupini, osim to je ovdje
rije o obrnutom smjeru putanje trajektora, a konceptualizacija scenarija kodiranoga
glagolom prekupiti takoer po svim obiljejima, naravno osim smjera kretanja,
odgovara scenariju s glagolom preprodati. Razlika je prema etvrtoj skupini i u tome
to se ovdje radi iskljuivo o konkretnim trajektorima, a glagol prekupiti takoer
potie svijest o prijeenoj putanji trajektora prije aktualne radnje. Orijentir je kao i u
prethodnoj skupini prijeena putanja trajektora od jedne do druge prostorne domene.
Ravna strelica signalizira djelovanje jednoga agentivnog trajektora na drugi to kao
157
posljedicu ima prelazak trajektora u njegov posjed, a to posebno dolazi do izraaja u
kontekstima s glagolom preoteti. Zanimljivo je da glagol preuzeti moe imati i ive
trajektore (npr. u kontekstu preuzeti igraa u znaenju uvati / pokrivati igraa), no
tada nema kretanja trajektora te je rije o metaforikoj ekstenziji motiviranoj
prototipnijim znaenjima toga glagola s neivim trajektorima.






OR Agtr
TR TR
Agtr




or or


sl. 5.


6. premijeati (se), preplesti (se), presloiti (se)

U estoj se skupini shematino znaenje sumarne translokativnosti konkretizira
ili simultanim djelovanjem agentivnoga trajektora na vie manjih ili veih neivih
trajektora (u sluaju glagola premijeati, npr. premijeati karte
40
) ili djelovanjem na
svaki neivi (u sluaju glagola tipa preplesti
41
, presloiti, preraspodijeliti,
prestrukturirati i sl.) ili ivi (recimo u sluaju glagola pregrupirati) trajektor

40
U ovom je kontekstu puno ei glagol promijeati, no o toj e razlici biti vie rijei u raspravi o
prefiksu pro-.
41
Kod glagola preplesti u nekim se kontekstima takoer moe raditi o simultanom djelovanju
agentivnoga trajektora na vie trajektora. To su konteksti tipa preplesti prste ili preplesti noge pri
emu je trajektor dio agentivnoga trajektora. Glagol preplesti zanimljiv je i po tome to se njime mogu
ostvarivati i uzajamnopovratna znaenja, dodue puno rjea. Tada agentivni trajektor odgovara
trajektoru, a rije je o simultanom djelovanju dvaju ili vie agentivnih trajektora jednoga prema
drugomu.
158
pojedinano. Orijentiru ove skupine glagola odgovara konceptualno teko dostupna,
najee mala putanja koju svaki od trajektora ostvaruje prelazei preko drugoga.





TR
OR TR


Agtr TR OR TR


OR
TR TR



Sl. 6.


7. prebirati, preturati, pretresati

Sedma skupina po svim obiljejima ostvarivanja sumarne translokativnosti
odgovara estoj, ali bitna je razlika u tome to radnja glagola ove skupine, odnosno
djelovanje agentivnoga trajektora, nije ciljano usmjereno na stvaranje novoga,
ureenoga skupa trajektora (npr. novih grupa kod glagola pregrupirati, predmeta
postavljenih u novi raspored kod glagola presloiti, nekakve nove strukture u sluaju
glagola prestrukturirati itd.), ve se radi, nazovimo ga tako, o anarhinom
djelovanju agentivnoga trajektora koje rezultira isto tako anarhinim, neureenim
skupom trajektora. Upravo u tome treba traiti razlog zbog kojega znaenje sumarne
translokativnosti, koje je gotovo identino tipu sheme prethodne skupine, nije na
konceptualnoj razini toliko potencirano. Naime svako prototipno prostorno
translociranje nekoga entiteta, svaka putanja koju odreeni entitet prelazi, po samoj
svojoj definiciji razumijeva i odreenu pravilnost, odreeni sklad, ako niim drugim,
onda barem injenicom da ima jasno definiran poetak i kraj. Kako glagoli ove
159
skupine figuriraju odnosno u prvi plan stavljaju kaotian, neureen i nepravilan skup
trajektora i isto tako kaotino djelovanje agentivnoga trajektora, shematino znaenje
sumarne translokativnosti kod njih je manje uoljivo to ih samim tim udaljava od
prototipa.





TR
OR TR
OR
TR OR
Agtr OR TR

OR
TR OR TR





Sl. 7.


8. premostiti, premreiti, prespojiti

Ova je skupina po nekim obiljejima slina prethodnima, no po nekima se i
razlikuje. Slinosti s prethodnim skupinama treba traiti u inicijatorskom djelovanju
agentivnoga trajektora na trajektor koji takoer prelazi odreenu putanju /
topikalizirani orijentir, no za razliku od prethodnih skupina on ostaje vezan uz
prostorne orijentire izvorne i ciljne domene stvarajui bilo nekakvu konkretnu,
materijalnu (npr. premostiti rijeku ili potok) vezu izmeu dviju prostornih domena,
bilo apstraktnu (npr. prespojiti ili premreiti raunala) gdje u prvom planu nije sama
materijalna narav trajektora, iako ona postoji (kablovi, ice, elektronika svojstva
samih strojeva itd.), ve je u prvom planu apstraktna komunikacijska veza izmeu
160
dvaju ili vie entiteta koji se povezuju. Na sl. 8 prikazano je i uspostavljanje konkretne
(pune linije) i uspostavljanje apstraktne (isprekidane linije) veze.




Agtr Agtr




TR TR

OR OR

or or or or




Sl. 8.


9. pregraditi, preprijeiti (se), prezidati

Dok sumarnu translokativnost trajektora osme skupine karakterizira
povezivanje dvaju ili vie entiteta nekakvim sredstvom, shemi sumarne
translokativnosti devete skupine glagola svojstveno je razdvajanje entiteta.
Djelovanjem agentivnoga trajektora putanja neivoga konkretnoga trajektora / sredstva
u ovom se sluaju moe konceptualizirati i kao okomita i kao vodoravna putanja koju
trajektor prelazi sputajui se na podruje nekoga kompaktnog orijentira i razdvajajui
ga na dva manje ili vie simetrina dijela, koja eventualnim uklanjanjem trajektora
ponovno mogu biti spojena (npr. pregraditi sobu). U sluaju glagola preprijeiti (se)
scenarij je slian, no ulogu trajektora ima najee neki ljudski entitet (npr. preprijeiti
nekomu put ili preprijeiti se nekomu na putu).

161




Agtr





OR TR OR







Sl. 9.


10. prerezati, prepiliti, presjei

Deseta skupina glagola, kao i sljedea jedanaesta, s prethodnom skupinom,
naravno uz odreene razlike, ine jednu manju cjelinu po ostvarivanju shematinoga
znaenja sumarne translokativnosti. Ovdje agentivni trajektor takoer djeluje
nekakvim sredstvom / trajektorom (npr. pilom), no za razliku od prethodne skupine
sredstvo / trajektor ove skupine kree se najee vodoravno, prodirui u nekakav
konkretan orijentir i, to je najbitnije istaknuti, nepovratno ga razdvaja na dva manje ili
vie simetrina dijela. Dakle osnovna razlika u odnosu na prethodnu skupinu jest ta to
povratak orijentira u prvotno stanje vie nije mogu odnosno ne radi se o
reverzibilnom procesu kao u devetoj skupini.


162







TR OR





Agtr




Sl. 10.


11. prepoloviti, prelomiti, prebiti

Reverzibilnost procesa nije svojstvena ni jedanaestoj skupini, no ovdje
agentivni trajektor najee djeluje samostalno, npr. u sluaju glagola tipa prelomiti i
prebiti, dok u sluaju glagola prepoloviti u radnju moe biti ukljueno i nekakvo
sredstvo
42
(npr. prepoloviti jabuku noem), ali i ne mora (prepoloviti sendvi rukama),
pa zbog toga trajektor i orijentir ine isti entitet. Fizika sila agentivnoga trajektora isto
kao i u prethodnim dvjema skupinama uzrokuje nepovratno razdvajanje orijentira /
trajektora na dva manje ili vie simetrina dijela, a translokativnost se oituje u gotovo
neprimjetnoj i identinoj putanji koju dijelovi trajektora / orijentira istovremeno
prelaze dok se ne razdvoje (dok ne puknu) pod utjecajem sile agentivnoga trajektora.


42
U tom bi sluaju glagol prepoloviti pripadao prethodnoj skupini.
163










TR=OR TR=OR


Agtr




Sl. 11.


12. preokrenuti (se), prevrnuti (se)

U ovoj skupini pod utjecajem fizike sile agentivnoga trajektora neivi
konkretni trajektor prelazi ili putanju od 90 (prevrnuti) ili od 180 stupnjeva
(preokrenuti). I ovdje trajektor odgovara orijentiru, a isto formalno gledajui, u ovu
bi se skupinu mogao svrstati i glagol prelistati jer prilikom listanja, npr. knjige, listovi
(stranice) pod utjecajem fizike sile agentivnoga trajektora takoer prelaze putanju od
180 stupnjeva. No kako glagol prelistati, uz jo neke glagole srodnoga tipa, u svijesti
potie jedan potpuno drukiji tip shematinoga znaenja sumarne translokativnosti,
zajedno s njemu srodnim glagolima svrstat emo ga u drugu, rubniju skupinu te mu se
detaljnije posvetiti neto kasnije. Scenarij sumarne translokativnosti isti je i u sluaju
povratnih znaenja, ali bi trajektor, naravno, tada odgovarao agentivnomu trajektoru.

164







Agtr TR=OR Agtr TR=OR TR=OR
TR=OR TR=OR









Sl. 12.


13. presaviti (se), preklopiti, pregibati (se)

Shema sumarne translokativnosti trinaeste skupine glagola izravno je
motivirana shemom prethodne skupine, no neto je udaljenija od prototipa. Ovdje je
takoer rije o fizikoj sili agentivnoga trajektora pod ijim utjecajem uglavnom
neivi konkretni trajektor (glagoli presaviti i pregibati mogu u odreenim kontekstima
imati i ive trajektore, npr. presavio se, presavio je tijelo itd.) takoer prelazi putanju
od 180 stupnjeva. Razlika je prema prethodnoj skupini u tome to ovdje tu putanju ne
opisuje cijeli trajektor, ve jedan njegov dio, najee, u prototipnim sluajevima,
njegova polovica.



165








Agtr TR=OR TR=OR







Sl. 13.


14. prekriiti, precrtati, prerisati
43


Glagoli etrnaeste skupine u scenarij translokativnosti uvode dvodimenzionalne
trajektore i orijentire koji su na ljestvici odreenosti nie rangirani od
trodimenzionalnih jer su perceptivno nedostupniji, to i ovu skupinu ini rubnijom u
odnosu na prethodne. S obzirom na konstelaciju konceptualnih podstruktura -
trajektora i orijentira - situacija je u ovoj skupini sljedea, a, prisjetimo se, vrlo je
slina skupini sublokativne sheme s glagolima tipa podvui, podcrtati itd.: aktant
radnje sa semantikom ulogom sredstva djelovanjem agentivnoga trajektora kree se
(prelazi odreenu putanju od izvora do cilja) du nekakvoga trodimenzionalnoga
prostornoga orijentira jasno definiranih granica (lista papira, kolske ploe itd.)
ostavljajui dvodimenzionalan trag / trajektor po duini ili po irini drugoga
dvodimenzionalnog orijentira (nekakvoga teksta ili crtea) kao neodvojivoga dijela
prostornoga trodimenzionalnoga orijentira. Dakle translokativnost glagola ovoga tipa
oituje se u simultanom kretanju trajektora kao produkta nekoga sredstva du
dvodimenzionalnoga orijentira nekoga trodimenzionalnog prostornog orijentira.

43
Glagoli precrtati i prerisati u znaenju preslikati pripadaju sljedeoj skupini o kojoj e biti rije.
166









Agtr INST
TR

OR2
OR1





Sl. 14.


15. prekreiti, presnimiti, presvui (se)

U petnaestoj je skupini odnos agentivnoga trajektora, trajektora i orijentira kod
nekih glagola (npr. prekreiti) vrlo slian njihovu odnosu u etrnaestoj skupini. Bolje
reeno, u sluaju glagola tipa prekreiti samo su dvije razlike prema konstelaciji
konceptualnih podstruktura prethodne skupine: prva je razlika u tome to
dvodimenzionalni trag / trajektor kreui se po duini ili irini dvodimenzionalnoga
orijentira odnosno prelazei preko njega u potpunosti prekriva orijentir, dok je
prekrivanje orijentira kod glagola prethodne skupine samo djelomino, najee po
sredini, a druga je razlika to je uklopljenost dvodimenzionalnoga orijentira (boje) u
trodimenzionalni orijentir (zid, ogradu i sl.) veega stupnja nego kod glagola prekriiti
ili precrtati gdje npr. nekakav tekst kao dvodimenzionalni orijentir ne prekriva npr.
papir kao trodimenzionalni orijentir u potpunosti, ve samo djelomino. Neto je
drukija situacija s glagolima tipa presnimiti i presvui. Kod glagola presnimiti rije je
o apstraktnom trajektoru (audio ili videozapisu) koji pod utjecajem agentivnoga
167
trajektora i nekoga sredstva (naprave za presnimavanje) u cijelosti prelazi preko
nekoga orijentira (audio ili videotrake, CD-a itd.) od njegova poetka, izvorne
domene, do njegova kraja, do ciljne domene. Translokativnost glagola presvui (se)
44

(npr. presvui namjetaj) prepoznaje se ili u samostalnom djelovanju agentivnoga
trajektora ili u djelovanju nekim sredstvom (alatom za presvlaenje) na konkretni
trajektor (materijal kojim se presvlai) koji takoer u cijelosti prelazi preko orijentira
(namjetaja) prekrivajui njegovu povrinu. Kao to se vidi, u ovoj skupini rije je o
donekle razliitim tipovima sumarne translokativnosti, no svrstani su u istu skupinu
prema obiljeju trajektorova potpunoga prekrivanja orijentira, tj. prema injenici da po
zavretku radnje trajektori postaju njegovi sastavni odnosno konceptualno teko
odvojivi dijelovi. Na sl. 15. prikazan je i scenarij s konkretnim (pune linije) i scenarij s
apstraktnim (isprekidane linije) trajektorima.









Agtr INST OR1 Agtr INST TR OR1

OR2 OR2






Sl. 15.

44
Glagoli tipa presvui (se), preobuti (se), preobui (se), preodjenuti (se) itd., bez obzira dolazili u
prijelaznom ili povratnom obliku, takoer bi pripadali ovoj skupini, no shema je translokativnosti
neto rubnije naravi nego kod znaenja presvui namjetaj. Ti su glagoli visokomotivirani kontekstima
presvlaenja neivih orijentira, no u njihovom je sluaju rije o prelaenju trajektora (odjee ili obue)
preko ljudskoga tijela kao ivoga orijentira.
TR
168
16. preslikati, prepisati, pretiskati

Shematino znaenje sumarne translokativnosti glagola ove skupine motivirano
je shemom glagola tree skupine (prebaciti, premjestiti, presipati). Kod tih glagola,
prisjetimo se, radi se o prelasku nekakvoga konkretnoga trodimenzionalnoga trajektora
iz izvorne prostorne domene / prostornoga orijentira u ciljnu prostornu domenu / ciljni
prostorni orijentir. Za razliku od tree skupine, ovdje je rije o metaforikom
prebacivanju dvodimenzionalnoga entiteta / trajektora (crtea ili teksta) iz izvorne u
ciljnu domenu. Dakle translokativnost se pod utjecajem aktivnosti agentivnoga
trajektora i nekoga sredstva oituje u imaginarnoj putanji / topikaliziranom orijentiru
dvodimenzionalnoga trajektora koja see od izvornoga crtea ili teksta, crtea ili teksta
u izvornoj prostornoj domeni, do ciljnoga prostornoga orijentira odnosno prostorne
domene (papira) na koju se trajektor prenosi u istom obliku. Budui da je rije o
apstraktnom, imaginarnom prelasku, trajektor fiziki ne naputa izvornu prostornu
domenu, ve se reduplicira. Na slici 16. isprekidana debelo otisnuta strelica oznaava
metaforiku putanju trajektora iz jedne prostorne domene (or1) u drugu (or2); mala
isprekidana strelica oznaava nefiziku (vizualnu) aktivnost agentivnoga trajektora
usmjerenu prema trajektoru koji se prebacuje, a strelica otisnuta punom linijom
oznaava fiziku aktivnost agentivnoga trajektora koji pomou sredstva provodi radnju
preslikavanja, prepisivanja i sl.



OR



Agtr INST




or or


Sl. 16.
TR TR
169
17. prepucavati se, pregovarati, prepirati se...

Glagoli sedamnaeste skupine u spektar shematinoga znaenja sumarne
translokativnosti uvode zvuk kao visokoapstraktni trajektor. Rije je o uzajamno-
povratnim znaenjima, tj. o naizmjeninom prelasku zvuka / trajektora iz domene
jednoga agentivnog trajektora / orijentira u domenu drugoga.








Agtr=OR Agtr=OR
TR TR








Sl. 17.


18. prelistati, prebrojiti, pregledati

U osamnaestoj je skupini rije ili o fizikoj aktivnosti agentivnoga trajektora
(prelistati) ili o vizualnoj aktivnosti (pregledati) koja je takoer tip fizike aktivnosti,
no aktivnost agentivnoga trajektora manje je razvedena i nema fizikoga kontakta s
predmetom radnje. Glagol prebrojiti moe signalizirati i prototipnu fiziku aktivnost
agentivnoga trajektora (npr. prebrojiti neto ukljuujui i aktivnost ruku), ali i
neprototipnu ukoliko je rije samo o vizualnom prebrojavanju. Shema sumarne
translokativnosti kod ovih glagola konkretizirana je u konkretnoj (npr. prelistati) ili
170
apstraktnoj (npr. pregledati pogledom) putanji / trajektoru dijelova tijela agentivnoga
trajektora kao rezultata njegove prototipne ili neprototipne fizike aktivnosti, a koji
prelaze od izvorne do ciljne prostorne domene preko nekoga orijentira (predmeta
prelistavanja, prebrojavanja ili pregledavanja). Tako je, recimo, kod glagola prelistati
trajektor putanja koju ruka agentivnoga trajektora prelazi prebacujui listove jedan za
drugim s desne strane na lijevu. Upravo je ta aktivnost agentivnoga trajektora
figurirana u scenariju prelistavanja, a ne putanja od 180 stupnjeva koju prelaze listovi
pod utjecajem fizike sile agentivnoga trajektora, a to je ve spomenuto u kontekstu
analize glagola dvanaeste skupine, pa bi zbog toga taj glagol prije pripadao ovoj
skupini. U sluaju neprototipne fizike aktivnosti agentivnoga trajektora, kao kod
glagola pregledati, trajektor je putanja koju prelazi pogled agentivnoga trajektora
kreui se od jednoga do drugoga predmeta pregledavanja odnosno od jednoga do
drugoga orijentira. Slika 18. prikazuje i fiziku i nefiziku (vizualnu) aktivnost
agentivnoga trajektora, to je oznaeno punim odnosno isprekidanim strelicama.
Dvosmjernost strelica ukazuje na mogunost kretanja trajektora u obama smjerovima.







OR OR






Agtr=TR Agtr=TR



Sl. 18.
171
19. premiljati se, predomiljati se

Devetnaesta skupina glagola u scenarij sumarne translokativnosti uvodi
iskljuivo visokoapstraktne trajektore kao to su misli, ideje i sl. Ti trajektori proizlaze
iz agentivnoga trajektora, a translokativnost se odnosi na njihovo prelaenje s jednoga
objekta miljenja na drugi, s jedne potencijalne mogunosti na drugu. Kod takvih je
glagola najee rije o dvama orijentirima / dvjema mogunostima ili dvama
objektima miljenja (naime najee se predomiljamo izmeu dviju mogunosti kao
npr. u kontekstima Predomiljam se bih li to napravio ili ne / bih li otiao u kino ili
ostao kod kue itd.) kojima u prototipnim prostornim scenarijima odgovaraju orijentiri
izvorne i ciljne prostorne domene, izmeu kojih se trajektor / misao neprestano kree
prelazei s jednoga na drugi. Takve metaforike scenarije licenciraju dvije iznimno
plodne konceptualne metafore, MISAO JE FIZIKI OBJEKT i MISAO JE OBJEKT KOJI SE
KREE, pri emu se izvorna i ciljna prostorna domena preslikavaju na apstraktnu
izvornu i ciljnu domenu u procesu miljenja, a prelazak konkretnih, materijalnih
entiteta iz jedne domene u drugu na prelazak apstraktnih kao to je misao. Misao je
kao najapstraktniji trajektor na sl. 19. oznaena najtanjim isprekidanim linijama kao i
isto tako apstraktni orijentiri potencijalne mogunosti - na koje je usmjerena.
Dvostrukom je strelicom kao znakom translokativnosti prikazano stalno prelaenje
trajektora s jednoga orijentira na drugi, a tanke isprekidane strelice signaliziraju
apstraktno djelovanje agentivnoga trajektora na misao (poetak ina razmiljanja) te
isto tako apstraktno kretanje misli prema orijentirima.
172




OR OR




TR

Agtr



Sl. 19.

20. preoblikovati, prenamijeniti, preodgojiti

Dvadeseta je skupina glagola takoer vrlo brojna. Ovdje je rije o postupnom
prelasku nekog konkretnog entiteta u novo konkretno (preoblikovati, prenamijeniti) ili
apstraktno (preodgojiti) stanje. Kod tih se glagola trajektor i orijentir konceptualiziraju
kao isti entitet iako ih se detaljnijom analizom moe razluiti. Recimo u sluaju
glagola preoblikovati ili prenamijeniti apstraktan je trajektor sam novi oblik koji
djelovanjem agentivnoga trajektora postupno prekriva neki entitet / neki orijentir,
trajektor koji u apstraktnom smislu postupno prelazi preko njega dajui mu
konkretan novi izgled ili novu namjenu; kod glagola preodgojiti apstraktnim se
trajektorom mogu smatrati recimo nove odgojne metode koje su djelovanjem i
prelaskom na orijentir (npr. dijete) prekrile i time promijenile staru narav,
temperament, ponaanje itd. No zbog mogue prenapregnutosti analize, ipak emo
ovdje trajektor i orijentir smatrati istim entitetom. Lijeva shema na sl. 20. prikazuje
konkretne promjene trajektora, npr. s glagolima preoblikovati i prenamijeniti, a desni
crte apstraktnije i samim tim tee zamjetne promjene, npr. u kontekstima s glagolom
preodgojiti. Kada su u pitanju apstraktni trajektori, tada je i djelovanje agentivnoga
trajektora apstraktnije naravi kao u sluaju preodgajanja, to je naznaeno
isprekidanom strelicom.
173









Agtr TR=OR TR=OR Agtr TR=OR TR=OR








Sl. 20.

21. presladiti, presoliti, pretjerati

Glagoli dvadeset prve skupine meu brojnijim su glagolima u tipologiji
shematinoga znaenja sumarne translokativnosti. Agentivni trajektor i ovdje je
pokreta radnje, no za razliku od veine skupina njemu ovdje moe biti pridruena
semantika uloga prototipnoga agensa (npr. namjerno pretjerati u neemu, namjerno
neto presladiti ili presoliti itd.), ali najee mu se pridruuje neto rubnija uloga ne-
voljnoga agensa budui da se u veini sluajeva radi o sluajnom uzrokovanju nekoga
stanja. Kod glagola ovoga tipa translokativnost se oituje u prelasku konkretnoga (npr.
presoliti jelo, presladiti kavu) ili apstraktnoga (npr. rijei u kontekstu pretjerati s
uvredama) trajektora preko apstraktnoga orijentira kojemu u takvim kontekstima
odgovara nekakva norma. Tako su npr. kod glagola presladiti i presoliti trajektori
eer i sol koji djelovanjem agentivnoga trajektora prelaze prihvatljivu normu slatkoe
odnosno slanosti hrane prelaze preko prihvatljive norme. To se najbolje vidi
parafraziraju li se ti glagoli adverbijalom previe, jer presoliti znai previe posoliti,
presladiti previe poeeriti, prestraviti previe zastraiti itd., kojim se izravno ukazuje
174
na trajektorov prelazak preko nekakve normativne granice prihvatljivosti. Na slici 21.
scenarij s konkretnim (npr. presladiti kavu, presoliti jelo) trajektorima oznaen je
punim linijama, a scenarij s apstraktnim (npr. prestraviti nekoga, pretjerati s
uvredama) isprekidanim.





TR TR
OR=N OR=N





TR Agtr TR Agtr





Sl. 21.


22. preivjeti, pregrmjeti, pretrpjeti

U ovoj skupini glagola agentivni trajektor i trajektor jedan su entitet, a shema
sumarne translokativnosti oituje se u apstraktnom prevladavanju odnosno
savladavanju razliitih apstraktnih prepreka. U scenarijima koje potiu glagoli ove
skupine savladavanje prepreka / orijentira u konkretnim kontekstima (npr. u kontekstu
utrke s preprekama), koje je posljedica prelaenja agentivnoga trajektora / trajektora
(natjecatelja trkaa) preko njih, metaforiki se preslikava na prelaenje / savladavanje
nekih apstraktnih prepreka kao to su ivotne nedae, osobne tragedije, neugodne
situacije itd. Apstraktna narav razliitih tekih ivotnih situacija kao orijentira
175
oznaena je na sl. 22. isprekidanim krugovima kao to i isprekidana strelica oznaava
sumarno apstraktno prelaenje preko njih.











Agtr=TR OR OR OR OR OR Agtr=TR

VRIJEME



Sl. 22.


23. prezimiti, prenoiti, preleati

Ova pretposljednja skupina vrlo je zanimljiva i jedinstvena to se tie odnosa
agentivnoga trajektora, trajektora i orijentira. I ovdje agentivni trajektor odgovara
trajektoru, no za razliku od ostalih skupina, ovdje je u izvanjezinom svijetu orijentir
apstraktni entitet koji se kree, koji prelazi preko trajektora. To se lijepo vidi ako se
glagoli prezimiti, prenoiti, preleati i sl. parafraziraju, jer prezimiti znai ekati /
mirovati na jednom mjestu dok zima ne proe, prenoiti ekati dok ne svane odnosno
dok no ne proe, preleati ekati, recimo, dok bolest ne proe itd. Tako je to u
izvanjezinom svijetu, no gramatiki odnosi sugeriraju upravo suprotno. Naime
trajektor je ovdje reenini subjekt kao i u nekim prototipnim skupinama u kojima on
takoer odgovara agentivnom trajektoru i u kojima je on entitet koji se kree preko
nekog orijentira (npr. u sluaju glagola pretrati, preletjeti, prekoraiti i sl.). Budui
da je vie nego oito da je derivacija glagola ove skupine, kao i njihova sintaksa,
konkretno njihova komplementacija, motivirana spomenutim prototipnijim shemama
176
sumarne translokativnosti (usp. pretrati utrku / ?prezimiti zimu
45
, preletjeti ocean /
preleati bolest), jasno je zbog ega se scenariji s glagolima ove skupine
konceptualiziraju suprotno od objektivne izvanjezine konstelacije, tj. tako da se stvara
dojam da je zapravo agentivni trajektor / trajektor entitet koji se kree, koji prelazi
preko apstraktnoga orijentira (zime, noi, bolesti ili neega drugog). Na sl. 23.
isprekidani oval predstavlja neko vremensko razdoblje kroz koje se trajektor kree
(zima, no itd.). Deblja isprekidana strelica predstavlja figurirani scenarij apstraktnoga
trajektorova kretanja kroz vrijeme, njegova translociranja, a odabir ravne strelice
umjesto zaobljene kao u veini skupina profilira manju aktivnost trajektora prilikom
translociranja
46
. Tanja isprekidana strelica signalizira defokusirani nastavak njegova
kretanja i po izlasku iz profiliranoga vremenskoga razdoblja, a tanka ravna strelica
oznaava objektivnu izvanjezinu situaciju gdje je vrijeme ono to se zapravo kree,
ali taj je scenarij u drugom planu.



OR=VRIJEME


Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR







Sl. 23.

45
Upitnikom se ovdje oznaava neto manja prihvatljivost takvih izraza jer je rije o pleonazmu, no to
nema utjecaja na tipologiju sumarne translokativnosti o kojoj se raspravlja.
46
Usporedi li se scenarij sumarne translokativnosti glagola tipa prezimiti i prenoiti sa scenarijima tipa
pregrmjeti, preoblikovati, preskoiti, premiljati se itd., onda je jasno da je u ovoj skupini razvedenost
trajektorova kretanja puno manja.
177
24. preutjeti, preuti, previdjeti

U posljednjoj skupini trajektor je neprimjetan dio agentivnoga trajektora, bilo
njegova osjetila (sluh i vid kod glagola preuti i previdjeti) bilo sposobnost govora
(preutjeti), pa se oni konceptualiziraju kao isti entitet. Translokativnost se prepoznaje
u metaforikom prelasku trajektora, odnosno njegovim nedolaskom u kontakt,
namjernim (voljnim) ili nenamjernim (ne-voljnim)
47
djelovanjem agentivnoga
trajektora, a o tome e ovisiti i koja e mu semantika uloga biti pridruena (ona
prototipnoga agensa ili irega semantikoga polja agensa), preko nekoga konkretnog
ili, ee, apstraktnoga orijentira. Kod glagola preuti uvijek se radi o apstraktnom
orijentiru (neijim rijeima koje se preuju, preko kojih se sluhom prijee, namjerno
ili nenamjerno), dok kod glagola previdjeti moe biti rije i o apstraktnom (npr.
previdjeti neku apstraktnu injenicu, neije rijei ili neiju misao) i o konkretnom
orijentiru (npr. u kontekstima tipa Previdio sam da je voda potpuno isparila pa je
ruak zagorio). Glagol preutjeti svrstan je u ovu skupinu, no njegova se
translokativnost donekle razlikuje od translokativnih scenarija koji se aktiviraju
drugim glagolima ove skupine. Razlika je u tome to se kod tog glagola orijentir
preko kojega se prelazi (koji se preuuje) nalazi unutar agentivnoga trajektora (dio
je njegova znanja o neemu), dok se kod glagola tipa previdjeti i preuti orijentiri
nalaze izvan njega, nisu njegov dio (dio njegova znanja). Upravo je to nepostojanje
odnosno postojanje nekakvoga znanja o neemu kao temeljnoga znaenja tih glagola
razlog zbog kojega se u kontekstu glagola ove skupine moe govoriti o sljedeim
konceptualnim metaforama: kod glagola preutjeti rije je o metafori POZNATO JE
PERCEPTIVNO DOSTUPNO, a kod glagola preuti i previdjeti radi se o metafori
NEPOZNATO JE PERCEPTIVNO NEDOSTUPNO. Osim tih metafora, a kao to je ve
spomenuto, i sama je narav translokativnosti tih glagola metaforika, a ispreplie se s
navedenim metaforama. U pitanju je preslikavanje nedolaenja u dodir s konkretnim
fizikim entitetom prilikom prelaenja preko njega na nepostojanje odreenoga znanja
ili odreenih spoznaja o njemu preko konceptualne metafore NEPOSTOJANJE
KOGNITIVNOGA KONTAKTA (ZNANJA O NEEMU) JE NEPOSTOJANJE FIZIKOGA

47
Kod glagola previdjeti i preuti ee je rije o izostanku namjere, dok je u sluaju glagola preutjeti
namjera uvijek prisutna.
178
(PERCEPTIVNOGA) KONTAKTA jer fiziki kontakt (bez obzira o kojem se vidu
percepcije radi) s neim rezultira i nekakvim znanjem, nekakvim spoznajama o
entitetu s kojim smo u kontaktu, dok, s druge strane, nepostojanje toga kontakta
rezultira neznanjem o istom. To je sluaj kod glagola preuti i previdjeti, a kod glagola
preutjeti rije je o neznanju usmjerenom prema drugima jer prelazak preko neega
(preuivanje neega) rezultira nepostojanjem fizikoga (audioperceptivnog) kontakta
nekog drugog s rijeima onoga koji neto preuuje, a to kao posljedicu ima i
nepostojanje znanja o tome to je preueno. Na sl. 24. trajektori su prikazani
najtanjim isprekidanim linijama ime se oznaava njihova neodvojivost od
agentivnoga trajektora kao cjeline; orijentiri su takoer prikazani isprekidanim
linijama budui da se uglavnom radi o apstraktnim entitetima.








Agtr TR OR
TR OR

Agtr






Sl. 24.


179
2.2.5 Prefiks pred- i shema prelokativnosti

Prefiks pred-, slino kao i prefiks nad-, meu slabije je plodnim glagolskim
prefiksima u hrvatskom jeziku. Pojavljuje se u dvama alomorfima, pred- i pret-, a
njime tvoreni polisemni glagoli supershemu prelokativnosti (sl. v)) elaboriraju u osam
skupina.






TR OR





Sl. (v) Supershema prelokativnosti


1. predsjedati, prednjaiti, predvoditi...

Jedno tumaenje shematinoga znaenja prelokativnosti kod prve skupine
glagola tvorenih prefiksom pred- proizlazi iz poloaja agentivnoga trajektora /
trajektora u odnosu na neki skupni ljudski orijentir. Tako se agentivni trajektor /
trajektor ovih glagola nalazi ispred orijentira ili u stanju mirovanja (npr. predsjedati
nekim skupom) ili je obiljeen nekakvom manjom ili veom fizikom aktivnou u
sluaju glagola tipa prednjaiti i predvoditi (npr. prednjaiti u utrci, predvoditi utrku
itd.). Drugo je tumaenje prelokativnosti ovih glagola metaforike naravi, a za razliku
od sheme supralokativnosti prefiksa nad- gdje je u pitanju bio temeljni prostorni odnos
GORE-DOLJE, ovdje je rije takoer o temeljnom prostornom odnosu ISPRED-IZA kao
180
temelju metafora DOBRO (BOLJE) JE ISPRED / LOE (LOIJE) JE IZA. Nasuprot fizikoj
aktivnosti, to je metaforiko tumaenje rezultat bolje mentalne ili psihike aktivnosti
koja se konceptualizira preko prostorne prelokativnosti agentivnoga trajektora /
trajektora u odnosu na neki drugi ljudski orijentir. Tako je primjerice onaj (agentivni
trajektor / trajektor) koji predsjedava nekom sjednicom ili nekim znanstvenim skupom
ujedno i najistaknutiji lan te manje zajednice, lan s najboljim (ili boljim od veine
drugih) rezultatima u svom poslu; onaj koji prednjai u uenju najbolji je uenik ili
student; onaj koji predvodi politiku stranku psihiki je i mentalno najsposobniji i
najpouzdaniji lan stranke itd. Na prvoj je slici prikazan konkretan scenarij s
glagolima ove skupine, a druga slika prikazuje konceptualizaciju apstraktnijih
metaforikih scenarija (npr. prednjaiti u uenju) gdje se, slino kao i u sluaju
supralokativne sheme glagola nadivjeti konkretni defokusirani prostorni odnosi
ISPRED / IZA oznaeni punim, ali tankim linijama, preslikavaju na fokusirane
apstraktne odnose mentalne ili psihike prelokativnosti prikazane debljim, ali
isprekidanim linijama.




OR OR OR OR

OR MENTALNA Agtr= TR
OR OR OR OR PRELOKATIVNOST





TR OR PROSTORNA Agtr=TR
PRELOKATIVNOST



Sl. 1.


181
2. predoiti, predstaviti (se)...

U drugoj je skupini aktivnou agentivnoga trajektora kao pokretaa radnje rije
o prelociranju ivoga (npr. predstaviti nekoga nekomu ili predstaviti se nekomu)
odnosno konkretnoga (npr. predoiti nekomu ugovor) ili apstraktnoga (npr. predoiti
nekomu nekakve injenice) neivoga trajektora prema vizualnom polju nekoga
pojedinanog ili skupnog agentivnog trajektora kao orijentira u ciljnoj prostornoj
domeni. U kontekstima s tim glagolima zanimljivo je pitanje pridruivanja
semantikih uloga tom ljudskom orijentiru ciljne prostorne domene, pa nije naodmet
rei neto i o tome. Naime ve iz same injenice da se aktant kojemu se neto
predoava ili predstavlja nalazi u ciljnoj domeni lanca radnje proizlazi da mu se mora
pridruiti neka semantika uloga koja pripada makroulozi opega trpitelja
48
. U ovom
sluaju to je jednostavno uloga cilja ili mete budui da shema prelokativnosti kod ovih
glagola vizualno polje orijentira definira kao cilj radnje. No samo prelociranje
trajektora vizualnom polju orijentira razumijeva i njegov dolazak do i u kognitivni
sustav orijentira, a onda se, logino, istovremeno odvija i proces spoznavanja jer kada
se neto ugleda, istoga se trenutka stvara i nekakvo znanje o tome preko poznate i vrlo
plodne konceptualne metafore ZNANJE JE GLEDANJE. Zbog toga ljudski orijentir ciljne
prostorne domene automatski iz polja opega trpitelja prelazi i u polje opega vritelja
jer mu se u uzrono posljedinom lancu redom pridruuju uloge promatraa,
primatelja odnosno recipijensa i konano spoznavatelja. Takva je konstelacija
semantikih uloga u kojoj se isprepliu domene opega trpitelja i opega vritelja u
jezicima vrlo esta, a slian je primjer, prisjetimo se, i trinaesta skupina glagola
shematinoga znaenja ekstralokativnosti (iaiti, iskrenuti) gdje se agentivnom
trajektoru istovremeno pridruuju semantike uloge ne-voljnoga agensa, pacijensa i
doivljavaa. Takve scenarije prikazuje sl. 2. pri emu puna strelica oznaava fiziku
aktivnost agentivnoga trajektora usmjerenu prema trajektoru, a isprekidana strelica
oznaava njegovo implicitno djelovanje na orijentir prilikom te aktivnosti, jer kada se

48
Opi trpitelj i opi vritelj prijevodi su engleskih naziva actor i undrgoer kao temeljnih pojmova
semantikoga ustrojstva reenice u gramatici uloga i referencije (engl. Role and Reference Grammar
RRG; Foley i Van Valin (1984); Van Valin (1993, 2001); Van Valin i LaPolla (1997)). Rije je o
dvjema makroulogama od kojih svaka ima nekoliko mikrouloga koje se kreu od agensa kao prototipa
opega vritelja do pacijensa kao prototipa opega trpitelja.
182
nekomu npr. neto predoi, ta je radnja, iako ne fiziki, usmjerena i ima odreeni
utjecaj na onoga komu se neto predoava. Isprekidanom je strelicom koja vodi od
orijentira prema trajektoru oznaena reakcija toga ljudskog orijentira na provedenu
aktivnost agentivnoga trajektora odnosno prelazak tog aktanta iz ciljne domene opega
trpitelja u izvornu domenu opega vritelja preko ve spomenutoga lanca pridruivanja
semantikih uloga. Isprekidanim krugovima prikazan trajektor oznaava zbog brzine
radnje njegovu teu konceptualnu dostupnost kao dinaminoga entiteta na putu iz
posjeda agentivnoga trajektora do prelokativnoga stanja. U kontekstima s povratnim
glagolom predstaviti se odnos bi trajektora prema orijentiru bio isti, no trajektor bi
odgovarao agentivnom trajektoru.






TR TR TR TR TR OR

Agtr




Sl. 2.


3. predbaciti, predloiti

Trea je skupina po mnogoemu slina drugoj, no ovdje je u pitanju
prelociranje artikuliranoga zvuka, verbalnoga izriaja kao trajektora, auditivnom polju
drugoga agentivnog trajektora kao orijentira, a situacija je s pridruivanjem
semantikih uloga istovjetna prethodnoj skupini. Zvuk je kao visokoapstraktan
trajektor na sl. 3. prikazan tankim isprekidanim linijama, a najtanjima na poetku
radnje dok je potpuno perceptivno nedostupan unutar domene agentivnoga trajektora.
183






TR TR TR TR TR OR

Agtr





Sl. 3.


4. preduhitriti

U etvrtoj skupini agentivni trajektor odgovara trajektoru, a shematino
znaenje prelokativnosti ogleda se u nekom postupku agentivnoga trajektora, nekoj
njegovoj provedenoj radnji koja je uslijedila prije (bre) od radnje drugoga agentivnog
trajektora kao orijentira, tj. koja se u vremenskoj domeni nalazi ispred nje. (npr.
preduhitriti nekoga u neemu). Na slici 4. isprekidanim je strelicama oznaena radnja
koju agentivni trajektor u vremenskoj domeni uspijeva provesti prije drugoga
agentivnog trajektora kao orijentira.




Agtr=TR


VRIJEME

OR



Sl. 4.
184
5. predbiljeiti se, pretplatiti se, predugovoriti...

Za shematino je znaenje prelokativnosti pete skupine takoer relevantna
vremenska domena. Agentivni se trajektor koji ovdje odgovara trajektoru nekim
svojim inom, recimo vlastorunim potpisom, u vremenu postavlja ispred nekoga
konkretnog ili apstraktnog orijentira koji e naknadno ili doi u posjed agentivnoga
trajektora / trajektora (npr. pretplatiti se na neki asopis) ili e agentivni trajektor
postati sastavni dio scenarija nekoga dogaaja kao apstraktnoga orijentira (npr.
predugovoriti kupnju nekretnine ili predbiljeiti se za sudjelovanje na nekom
putovanju). Puna ravna strelica na sl. 5. oznaava konkretnu fiziku aktivnost
agentivnoga trajektora prilikom provoenja radnje, npr. pretplaivanja na neto,
implicitno usmjerenu (isprekidana srelica) prema nekom konkretnom orijentiru (npr.
nekom asopisu) koji se u doglednoj budunosti tek treba pojaviti. Poluluna strelica
signalizira naknadan prelazak orijentira u posjed agentivnoga trajektora.





Agtr=TR OR OR




VRIJEME






Sl. 5.

185
6. predstojati

Shematino znaenje ovoga glagola obiljeava vremenska prelokativnost trajektora
razliite naravi, najee apstraktnih (dogaaja, poslova, situacija itd.), koji su u
odnosu na neki, najee ljudski, orijentir uglavnom smjeteni u neposrednu
budunost, a koji preslikavanjem temeljnijih i konkretnijih prostornih odnosa na
apstraktnije vremenske stoje naprijed odnosno ispred orijentira smjetenoga u
sadanjost. Na sl. 6. odnosi unutar temeljnije, ali defokusirane domene prikazani su
tanjim i punim linijama, a odnosi unutar fokusirane, ali apstraktnije vremenske
domene debljim i isprekidanim linijama.




OR TR PROSTOR






OR TR VRIJEME



Sl. 6.


7. prethoditi

Kod glagola prethoditi situacija je obrnuta u odnosu na glagol predstojati, jer je
trajektor smjeten u neposrednu prolost u odnosu na orijentir, no postavlja se pitanje
kako objasniti tvorbu prefiksom pred- i u jednom i u drugom sluaju. Kod glagola
predstojati, kao to je ve reeno, kao motivacija prelokativnosti slue prostorni
186
odnosi
49
koji se najee preslikavaju na vremenske, dok u shemi glagola prethoditi
sudjeluju samo vremenski odnosi. Stoga je derivacija prelokativnim prefiksom pred- i
u jednom i u drugom sluaju mogua jer odnosi prelokativnosti i postlokativnosti u
vremenu i prostoru nisu ekvivalentni. Drugim rijeima ono to je u prostoru ispred, u
vremenu je iza i obratno, ono to je u prostoru iza, u vremenu je ispred. Zato
primjerice ako kaemo da je netko utrku zavrio ispred nekoga, taj ju je ujedno zavrio
i prije nekoga ili, da budemo slikoviti, zamislimo li recimo svaki pojedini vremenski
odsjeak slijeda od nekoliko sati tipa 11.00 12.00 13.00 14.00 kao nekakav
materijalni entitet u prostoru, onda je u prostornoj domeni 12.00 sati ispred 11.00,
13.00 ispred 12.00 i 14.00 ispred 13.00. No u vremenskoj je domeni obratno odnosno
11.00 je ispred 12.00, 12.00 je ispred 13.00 itd.. Budui da u ovoj skupini glagola
odnosi unutar vremenske domene nisu rezultat preslikavanja temeljnijih prostornih
odnosa, pa onda nema ni mogunosti konceptualne usporedbe jedne i druge domene
prema obiljeju konkretnosti / apstraktnosti, vremenska je domena kao jedina domena
ovoga scenarija oznaena punom linijom. Trajektor je, s druge strane, kao fokalni
element oznaen debljim, ali isprekidanim krugom, jer je u kontekstima s glagolom
prethoditi najee rije o nekakvim dogaajima ili situacijama kao apstraktnim
entitetima.






TR OR VRIJEME





Sl. 7.

49
Da je to doista tako dokaz je npr. izvedenica predstojnik (recimo predstojnik katedre) gdje su ti
prostorni odnosi temeljni i jasno vidljivi budui da je predstojnik onaj koji stoji naprijed, ispred
odnosno na elu neke institucije. S druge strane, izvedenica prethodnik ne profilira prostorne odnose,
ve samo vremenske jer se za prethodnika moe rei iskljuivo da je to onaj koji je obavljao neku
dunost prije nekoga, a ne i iza nekoga.
187
8. predmnijevati, predosjetiti, predvidjeti

U posljednjoj, najrubnijoj, skupini ulogu trajektora imaju razliita osjetila
agentivnoga trajektora koja se njegovim djelovanjem prelociraju u odnosu na neke
dogaaje ili situacije kao potencijalne orijentire. Na taj se nain metaforom ZNANJE JE
GLEDANJE (u sluaju glagola predvidjeti) ili openitije definiranom metaforom
ZNANJE O NEEMU JE BILO KAKAV PERCEPTIVNI KONTAKT S NEIM, a koja onda
obuhvaa i ostale glagole ove skupine, znanje o neemu, preko fizike ili kognitivne
percepcije, u vremenskom slijedu postavlja se ispred dogaaja koji e tek uslijediti. Sl.
8 prikazuje apstraktan, nefiziki kontakt (isprekidana strelica) agentivnoga trajektora s
nekim isto tako apstraktnim orijentirom (nekom situacijom ili dogaajem) preko
nekoga od svojih osjetila kao trajektora, to mu omoguuje posjedovanje odreenih
znanja (poluluna strelica) o orijentiru prije nego to on postane svima dostupan
odnosno prije nego to se dogodi.





TR
OR
Agtr



VRIJEME





Sl. 8.

188
2.2.6 Prefiks pri- i shema adlokativnosti

Prefiks pri- srednje je plodan glagolski prefiks; nije podloan alomorfizmu, a
supershemu adlokativnosti (sl. vi)) elaborira u trinaest polisemnih skupina.






TR OR






Sl. (vi) Supershema adlokativnosti


1. pribliiti (se), pridoi, pridruiti (se)...

U prvoj skupini agentivni trajektor odgovara trajektoru, a adlokativnost se
oituje u njegovu dolasku u neposrednu blizinu pojedinanoga (npr. pribliiti se
nekomu ili neemu) ili skupnoga (npr. pridruiti se njima), ivoga ili neivoga
orijentira. Agentivnom trajektoru u ovoj se skupini najee pridruuje semantika
uloga agensa (u sluaju glagola pridruiti se, prikloniti se, pridoi itd.), no mogua je
opcija i pridruivanje uloge ne-voljnoga agensa, odnosno irega semantikog polja
agensa, (npr. u sluaju nekih znaenja glagola pribliiti se nekomu ili neemu koja ne
moraju nuno ukljuivati volju i namjeru jer se neemu ili nekomu moe i sluajno
pribliiti). Kod prijelaznih bi znaenja, kao to su pribliiti neto ili nekoga neemu ili
nekomu odnosno pridruiti nekoga ili neto neemu ili nekomu, narav adlokativnosti
ostala ista, no agentivni trajektor i trajektor bili bi odvojeni entiteti. U ovu bi se
skupinu mogao svrstati i glagol prilagoditi se budui da po svemu odgovara
189
znaenjima ostalih glagola, osim to u njegovom sluaju nije rije o fizikom
pribliavanju, ve o apstraktnom pribliavanju, recimo stavova, ponaanja i sl.
50








Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR OR







Sl. 1.


2. primamiti, prizvati, privui (se)
51


I u drugoj skupini rije je o prostornom pribliavanju trajektora, no u ovom
sluaju uvjetovanom djelovanjem agentivnoga trajektora koji takoer ima i ulogu
orijentira. Radnja se odvija u suprotnom smjeru, a ni ovdje se takoer ne radi o,
nazovimo ju tako, potpunoj adlokativnosti (prelaenju u posjed, izravnom kontaktu
dvaju entiteta itd.), nego trajektor dolazi u neposrednu blizinu agentivnoga trajektora /
orijentira. Moe se raditi i o ivim (npr. primamiti nekoga) i o neivim trajektorima
(npr. pribliiti neto), a djelovanje agentivnoga trajektora moe biti i fiziko aktivno

50
Ovdje valja napomenuti da i glagoli pribliiti se i pridruiti se, kao i glagol prikloniti se koji se
takoer upotrebljava i u konkretnim, ali ee u apstraktnijim, metaforikim znaenjima, takoer
mogu biti upotrijebljeni u apstraktnijim znaenjima, recimo pribliiti se ili prikloniti se neijim
stavovima preko konceptualne metafore EMOCIONALNA ILI KOGNITIVNA UDALJENOST JE
PROSTORNA UDALJENOST, no oni se ipak najee upotrebljavaju u prototipnim prostornim
znaenjima.
51
Glagol privui u povratnom bi znaenju privui se pripadao prvoj skupini.
190
(npr. pribliiti ili privui neto fizikom silom) i verbalno (npr. prizvati nekoga), ali i
fiziko neaktivno (npr. privui nekoga izgledom). U sluaju fiziki neaktivnoga
djelovanja semantiku ulogu agensa koja se inae najee pripisuje agentivnom
trajektoru zamjenjuje perifernija semantika uloga irega semantikog polja agensa,
ne-voljnoga agensa, ili, a to je takoer valjana mogunost, uloga jednoga tipa efektora
kao inaice semantike makrouloge opega vritelja. Taj je scenarij grafiki prikazan
na sl. 2. pri emu jedan smjer dvostrukih strelica oznaava djelovanje agentivnoga
trajektora na trajektor, a drugi smjer prelazak trajektora u adlokativno stanje izazvano
djelovanjem agentivnoga trajektora. Strelica oznaena punom linijom signalizira
fiziki aktivno djelovanje agentivnoga trajektora, dok isprekidana oznaava verbalno i
fiziki neaktivno.








Agtr=OR TR TR TR TR TR TR







Sl. 2.
191
3. prigrabiti, prigrliti, prihvatiti...

Glagoli tree skupine takoer pripadaju prototipnim sluajevima ostvarivanja
shematinoga znaenja adlokativnosti jer je prvo, i ovdje najee rije o temeljnom,
prostornom pribliavanju trajektora i drugo, u ovoj skupini glagola takoer moe biti
rije o trajektorima najvie rangiranima na ljestvici odreenosti. To se pribliavanje
ostvaruje djelovanjem agentivnoga trajektora koji kao i u prethodnoj skupini ujedno
ima i ulogu orijentira odnosno one referencijske prostorne toke prema kojoj se
trajektor kree da bi po zavretku radnje doao ili u konkretan kontakt s agentivnim
trajektorom / orijentirom (npr. prihvatiti ili prigrabiti neto) ili u pitanju mogu biti
metaforika znaenja, metaforika pribliavanja trajektora orijentiru (npr. prigrliti ili
prihvatiti nekoga u znaenju smatrati ga svojim, sebi bliskim, voljeti ga itd.)
realizirana konceptualnom metaforom EMOCIONALNO STANJE ILI EMOCIONALNI
UINAK JE FIZIKI KONTAKT. Na shematskom prikazu ove skupine (sl. 3.) treba
primijetiti dvije stvari: prvo, putanja je trajektora do agentivnoga trajektora kod ovih
glagola puno kraa i drugo, kod glagola ove skupine nije rije o prelasku u neposrednu
blizinu agentivnoga trajektora, ve o njegovu dolasku u kontakt s agentivnim
trajektorom / orijentirom to je naznaeno preklapanjem dvaju krugova na sl. 3.






Agtr=OR TR TR TR





Sl. 3.
192
4. pridodati, pridonijeti, priloiti...

Izravnim djelovanjem agentivnoga trajektora u ovoj skupini glagola konkretni
ili apstraktni (apstraktni najee u sluaju glagola pridonijeti gdje se u pravilu radi o
visokoapstraktnim trajektorima kao to su npr. nekakve ideje ili misli), ivi ili neivi
trajektor dolazi u neposrednu blizinu ivoga ili neivoga, pojedinanoga ili skupnoga,
konkretnijega ili apstraktnijega orijentira. Ukoliko je rije o konkretnim trajektorima, i
ova je skupina obiljeena prototipnim scenarijem shematinoga znaenja
adlokativnosti, odnosno dolaskom trajektora u neposrednu blizinu orijentira (priloiti
neto neemu, pridodati neto neemu).






Agtr
TR TR TR TR TR TR TR OR








Sl. 4.


5. priguiti, pritvoriti, priklopiti...

U petoj skupini glagola trajektor i orijentir ine manje ili vie kompaktnu
cjelinu s jasno prepoznatljivim dijelovima. Djelovanjem agentivnoga trajektora na
trajektor, kojem se pridruuje semantika uloga sredstva (instrumenta), kao manje ili
193
vie sastavni
52
, ali odvojivi, dio orijentira dolazi do pribliavanja trajektora ostatku
orijentira, do njegova prelaska u adlokativnu poziciju prema drugom dijelu orijentira te
do smanjivanja otvora i protoka zraka. Tako primjerice u sluaju glagola pritvoriti
dolazi do pribliavanja krila vrata ili prozora okviru, kod glagola priklopiti rije je
recimo o pribliavanju poklopca otvoru neke posude itd. Dakle u ovoj skupini, a
prema kriteriju dolaska trajektora u neposrednu blizinu orijentira, neki se glagoli
uklapaju u prototipni scenarij (npr. pritvoriti vrata), a neki prema istom kriteriju
odstupaju od prototipnoga scenarija jer trajektor dolazi u izravan kontakt s orijentirom
( npr. u sluaju glagola priklopiti u kontekstu poklopca i posude).




Agtr

TR

TR

TR



OR



Sl. 5.

52
Stupanj odvojivosti dijelova orijentira, to, naravno, snano utjee i na stupanj kompaktnosti
orijentira, u ovoj skupini glagola moe biti vei ili manji. On je vei recimo u sluaju poklopca i
posude u nekim kontekstima s glagolom priklopiti, neto je manji recimo u sluaju vrata i okvira
(pritvoriti vrata), a najmanji je u nekim kontekstima s glagolom priguiti (priguiti radijator), pri
emu se ventil radijatora konceptualizira kao sastavni i neodvojivi dio cjeline grijaeg tijela iako je
objektivno i on odvojiv.
194
6. priklijetiti, pritijesniti, priarafiti...

esta skupina glagola prema svim postavljenim kriterijima prijelaz je prema
rubnijim ostvarajima shematinoga znaenja adlokativnosti. Uz to to je rije o
potpunom pribliavanju trajektora orijentiru odnosno o njegovu dolasku u kontakt s
orijentirom, prelazak je ivog (pritijesniti nekoga uz neto) ili neivog trajektora
(priarafiti neto za neto) u stanje adlokativnosti prema nekom neivom orijentiru
obiljeeno moguom, veom ili manjom, promjenom oblika trajektora koja nastaje
uslijed djelovanja sile agentivnoga trajektora i uskoga interlokativnoga stanja kao
zavrnoga stadija izvrene radnje, tj. rezultat je stanje trajektora u vrlo uskom ili ak
nikakvom (npr. u sluaju glagola priarafiti) meuprostoru trajektor se nalazi
izmeu agentivnoga trajektora (u sluaju kada djeluje samostalno, npr. pritijesniti
nekoga tijelom uza zid) ili sredstva kojim djeluje na trajektor (npr. pritijesniti nekoga
neim uza zid) i orijentira. Na slici 6. prikazana su oba scenarija, pri emu odnos
isprekidanih i punih linija agentivnoga trajektora, trajektora i sredstva referira na
fokusiranost odnosno defokusiranost aktanata.






Agtr TR OR Agtr INST TR OR








Sl. 6.
195
7. pribiti, prikovati, prikopati...

U ovoj se skupini shema adlokativnosti ostvaruje djelovanjem agentivnoga
trajektora na neki neivi trajektor koji je po zavretku radnje takoer u potpunom
kontaktu s nekim neivim orijentirom, ali najee ne u punovolumenskom, ve u
djelominom, budui da jedan dio trajektora uvijek ostaje izvan granica orijentira.
Agentivni trajektor uglavnom djeluje posredno, pomou nekoga sredstva, no moe
djelovati i samostalno (npr. u sluaju glagola prikopati). Glagol privezati takoer
emo svrstati u ovu skupinu iako se adlokativnost iskazana njime donekle razlikuje od
drugih glagola ove skupine. Naime kod tog je glagola adlokativnost prema orijentiru
ostvarena posredno, preko nekoga sredstva (sredstva vezanja privezati nekoga ili
neto neim za neto), pa trajektor stoga nije u izravnom kontaktu s orijentirom. No
kako je taj glagol, barem prema podacima iz obraenoga korpusa, jedinstven u
ostvarivanju takvoga tipa adlokativnosti, on teko moe samostalno tvoriti zasebnu
skupinu. Treba napomenuti da bi ova i prethodna skupina prema nekim od
postavljenih kriterija prototipnosti mogle i zamijeniti mjesta. To se u prvom redu
odnosi na kriterij potpune adlokativnosti prema kojem je ova skupina prototipnija s
obzirom na injenicu da trajektor vrlo esto nije u punovolumenskom kontaktu s
orijentirom. Na sl. 7. prikazano je i samostalno djelovanje agentivnoga trajektora i
djelovanje pomou nekoga sredstva (instrumenta) koje u tom sluaju preuzima ulogu
fokalnijega aktanta u lancu radnje.






Agtr TR TR Agtr INST TR TR

OR OR




Sl. 7.
196
8. prianjati, pricvrljiti, priljubiti (se)...

U osmoj skupini glagola shematino znaenje adlokativnosti oituje se u
potpunom, punovolumenskom, kontaktu trajektora i nekog ivog ili neivog orijentira
kao krajnjega rezultata postupnoga pribliavanja trajektora orijentiru. Takvo stanje
moe biti ili rezultat djelovanja agentivnoga trajektora na trajektor, bilo samostalno
(npr. u kontekstu prianjanja gume za okvir prozora pri emu agentivni trajektor
samostalno, bez nekoga sredstva, provodi radnju priljubljivanja gume za okvir), bilo
nekim sredstvom (npr. u sluaju glagola pricvrljiti u kontekstu igovanja stoke) ili je,
dodue u rjeim scenarijima, agentivni trajektor ujedno i trajektor odnosno radi se o
istom entitetu (npr. u sluaju glagola priljubiti se u kontekstu priljubiti se uz nekoga).
Na slici 8. prikazana su sva tri scenarija.






TR TR OR
Agtr Agtr INST TR OR Agtr=TR TR TR OR








Sl. 8.
197
9. pribrojiti, pripisati, priraunati

Deveta je skupina glagola vrlo slina etvrtoj, no ovdje su potencijalni trajektori
uz odreene glagole, kao to su priraunati i pripisati, dvodimenzionalni za razliku od
trodimenzionalnih u prethodnim skupinama pa su samim tim i apstraktniji. Rije je,
dakle, o nekakvom tekstu kao trajektoru koji se djelovanjem agentivnoga trajektora
pribliava odnosno adlocira uz neki drugi tekst kao orijentir. Dvodimenzionalnost
takvih trajektora po zavretku radnje adlociranja na konceptualnoj razini uzrokuje
njihovu teu odvojivost od ostatka orijentira kojemu su pridrueni, a oni se
konceptualiziraju kao sastavni dio teksta / orijentira jer reverzibilni proces njihova
udaljavanja odnosno ultralociranja vie nije mogu, a mogue je samo njihovo
uklanjanje bez mogunosti povratka. Glagol pribrojiti moe oznaavati i adlokativnost
dvodimenzionalnih trajektora, ali i trodimenzionalnih, pa bi onda u tim sluajevima
pripadao etvrtoj skupini. Budui da su u ovoj skupini trajektori apstraktniji nego u
etvrtoj, u skladu su s tim oznaeni i tanjim linijama (sl. 9.).





OR OR OR
Agtr
TR TR TR TR TR TR TR TR

OR OR OR






Sl. 9.
198
10. prigovoriti, priopiti, prijaviti (se)

Deseta skupina glagola mogla bi se smatrati prijelaznom skupinom od
prototipnih ili prototipnijih ostvaraja shematinoga znaenja adlokativnosti prema
rubnijima budui da su trajektori koji se vezuju uz te glagole vrlo nisko rangirani na
ljestvici odreenosti. Drugim rijeima trajektor je u ovoj skupini rije ili rijei koje se
od govornika, agentivnoga trajektora, do sluatelja u funkciji orijentira prenose
zvukom kao jo uvijek materijalnim, ali apstraktnijim entitetom od perceptivno
dostupnijih
53
, konkretnijih, opipljivih i tvarnih trajektora u prethodnim skupinama.
Dakle shematino znaenje adlokativnosti kod glagola ovoga tipa oituje se u
postupnom, dodue vrlo brzom pa onda i etapno neprimjetnom, pribliavanju
trajektora / zvuka orijentiru / sluatelju odnosno primatelju poruke te konano
prelaskom trajektora u kognitivni sustav orijentira. Debljina linija i ovdje je (sl. 10.)
proporcionalna stupnju apstraktnosti trajektora, a takoer treba primijetiti da je zavrna
etapa trajektorove putanje oznaena neto debljim isprekidanim linijama ime se
topikalizira adlociranje u odnosu na orijentir. U sluaju glagola prijaviti se agentivni
trajektor odgovara trajektoru.




Agtr
TR TR TR TR TR TR TR TR OR






Sl. 10.


53
Vizualnost je na ljestvici perceptivne dostupnosti vie rangirana od auditivnosti pa se stoga vidljivi
trajektori devete skupine automatski rangiraju vie na ljestvici odreenosti, to i samu skupinu ini
prototipnijom.
199
Posljednje tri skupine glagola tvorenih prefiksom pri- predstavljaju najrubnije
tipove ostvarivanja shematinoga znaenja adlokativnosti koje se kod tih glagola
ostvaruje metaforikim i metonimijskim preslikavanjem konkretnih tipova
adlokativnosti na apstraktne.


11. primorati, prinuditi, prisiliti (se)...

Shema adlokativnosti kod glagola jedanaeste skupine motivirana je shemom
glagola este skupine (priklijetiti, pritisnuti itd.), pri emu se konkretna fizika sila,
kojom agentivni trajektor, bilo samostalno bilo nekim sredstvom, djeluje na trajektor i
na taj ga nain, postupno ga primiui nekom orijentiru, dovodi do stanja potpune
adlokativnosti te konano interlokativnosti, metaforiki preslikava na nematerijalnu
psihiku i verbalnu silu kojom agentivni trajektor postupno adlocira ivi i ljudski
trajektor do nekog visokoapstraktnog orijentira koji odgovara nekom stanju, obvezi,
situaciji itd., dovodei ga tom nematerijalnom silom u stanje priklijetenosti
54
ili
pritijenjenosti koje preko konceptualne metafore PSIHIKA SILA JE FIZIKA SILA
ili, openitije, NEMATERIJALNA SILA JE MATERIJALNA SILA rezultira takoer
metaforikim preslikavanjem prostornih odnosa, prostornoga, konkretnoga tjesnaca u
kojem se nalazi trajektor po zavretku radnje (interlokativno stanje), na apstraktne
odnose psiholokoga tjesnaca u koji je doveden trajektor djelovanjem psihike i
verbalne sile agentivnoga trajektora. Ta je situacija prikazana na slici 11. gdje
isprekidane strelice oznaavaju nefiziku, verbalnu silu agentivnoga trajektora
usmjerenu na trajektor. Budui da je u pitanju metaforika priklijetenost trajektora,
psihiki tjesnac, i zavrno je stanje trajektora oznaeno isprekidanim linijama kao i
orijentir koji ovdje isto predstavlja nematerijalni entitet. Putanja je trajektora do
adlokativnoga stanja takoer prikazana drukije, kao preklapanje krugova, jer se ne
radi o konkretnom prelasku odreenoga puta.


54
Zanimljivo je da i sam glagol priklijetiti, kao i jo neki glagoli este skupine, moe biti
upotrijebljen metaforiki u znaenju 'psihiki pritisnuti nekoga da neto uradi, kae itd.', to je, recimo,
vrlo esto prisutno u kontekstima iznuda informacija ispitivanjem, a to je dokaz vie da su metaforika
znaenja glagola jedanaeste skupine izravno motivirana shemom adlokativnosti koja se ostvaruje kod
glagola este skupine.
200







Agtr TR TR TR TR TR TR OR







Sl. 11.


12. pristaviti, prirediti, pripraviti...

U dvanaestoj je skupini glagola shematino znaenje adlokativnosti jo tee
prepoznatljivo. Ovdje se adlokativnost oituje u isticanju poetne faze neke radnje
kojom se oznaava pristupanje nekakvoj aktivnosti, nekakvom poslu, pri emu se
neivi konkretni trajektor postupno dovodi do svoje zavrne faze preko konceptualne
metonimije DIO DOGAAJA ZA CIJELI DOGAAJ odnosno NAJISTAKNUTIJI DIO
DOGAAJA ZA CIJELI DOGAAJ. Tako je, primjerice, u kontekstu reenice Pristavi
ruak kako bi bio gotov dok gosti ne dou naglasak na poetnoj fazi, na poinjanju
pripreme jela, koja je prvi korak u postupnom pribliavanju kuhanja kraju. Sam
postupak pripreme za, u ovom sluaju, kuhanje ujedno je i konceptualno najistaknutija
faza posla budui da je aktivnost agentivnoga trajektora tada najvea (rezanje
namirnica, guljenje, sipanje u posudu za kuhanje itd.), dok su ostale faze neaktivne
(jelo se odreeno vrijeme samo kuha u posudi) ili neaktivnije (rije je najee samo o
povremenoj aktivnosti agentivnoga trajektora kao to je mijeanje ili okretanje jela) to
je izravna motivacija upotrebi spomenute metonimije u takvim kontekstima. No
201
postavlja se pitanje to se kod tih glagola moe smatrati orijentirom, referencijskom
tokom kojoj se trajektor pribliava? Orijentir je u tim sluajevima nekakav vremenski
odsjeak, bolje reeno krajnja vremenska toka koju trajektor mora dostii u svojoj
zavrnoj fazi, kojoj se mora potpuno pribliiti da bi radnja bila okonana. Na sl. 12.
ovalom je zaokruen cijeli dogaaj, a u njemu je punim linijama i debljom strelicom
istaknuta poetna faza trajektorova kretanja do zavretka dogaaja odnosno do
orijentira kao zavrne toke njegova trajanja. Strelica usmjerena od poetne faze
prema ovalu kao cjelini signalizira ve opisano metonimijsko tumaenje te dogaajne
strukture.





TR TR TR TR
Agtr OR

VRIJEME





Sl. 12.


13. pribojavati se, pridii se, prilei...

Trinaesta je skupina glagola najbrojnija (pripaziti, priuvati, pridrati, priiniti
se, pridrijemati, prilei, priuiti, prihraniti, primirisati, primiriti (se), priekati itd.) i u
toj bi se skupini moglo vrlo lako napraviti jo nekoliko podskupina. No ovdje su svi
svrstani u istu skupinu jer svi imaju jedno zajedniko obiljeje konkretiziranja
shematinoga znaenja adlokativnosti ije daljnje nijansiranje ne bi bilo relevantno za
predmet ove rasprave, odnosno daljnja diferencijacija bila bi zalina, budui da razlike
meu njima ne proizlaze iz razliite naravi shematinoga znaenja adlokativnosti,
202
nego iz razliite naravi aktanata agentivnoga trajektora, trajektora i orijentira.
Shematino znaenje glagola ove skupine moglo bi se definirati kao djelomino
provoenje neke radnje ili djelomini, nepotpuni, dolazak u neko stanje ili ne biti
potpuno, u punoj mjeri, u nekom stanju, ne provesti ili ne dovesti neku radnju do kraja.
Tako, recimo, stanje straha u sluaju glagola pribojavati se nije potpuno, to je faza
stanja kojoj nedostaje posljednji korak do potpunog prelaska u stanje straha; to je
stanje tik do potpunog stanja stanje koje se nalazi pri potpunom stanju. Svim je
glagolima ove skupine na specifinijoj razini znaenja takoer svojstveno znaenje
malo izvriti neku radnju ili malo biti u nekom stanju odnosno u maloj koliini ili
u maloj mjeri. Tako npr. pridrijemati znai malo odrijemati, prilei malo lei,
priuvati malo uvati, priuiti malo nekoga neemu nauiti itd. To specifinije i
prozirnije znaenje proizlazi, tj. motivirano je shematinim znaenjem adlokativnosti
koje se prepoznaje preko konceptualnih metafora MALA KOLIINA NEKOGA STANJA
ILI RADNJE JE MALA PROSTORNA UDALJENOST i BLIZINA POTPUNOM PRELASKU U
NEKO STANJE ILI BLIZINA PROVOENJU NEKE RADNJE U POTPUNOSTI JE PROSTORNA
BLIZINA pri emu se konkretnija prostorna blizina nekoga konkretnog entiteta /
trajektora od isto tako konkretnog entiteta / orijentira iz izvorne metaforike domene
preslikava na apstraktniju manju koliinu nekoga stanja ili neke radnje u ciljnoj
domeni. Zbog toga je trajektor ove skupine glagola samo stanje agentivnoga trajektora
(npr. strah u sluaju glagola pribojavati se, drijemanje kod glagola pridrijemati, misao
ili iluzija kod glagola priiniti se itd.) ili radnja (uvanje kod glagola pripaziti,
priuvati i sl.) koja se nalazi blizu ili se pribliava isto tako visokoapstraktnom
orijentiru koji u takvim sluajevima predstavlja nekakvu normu koju treba dostii,
kojoj se treba potpuno pribliiti, da da bi se prelo u puno stanje ili da bi se neka
radnja potpuno izvrila. Sl. 13. prikazuje metaforiko preslikavanje konkretnoga
prostornog adlokativnog odnosa na apstraktne odnose trajektora i orijentira u nekom
stanju ili radnji. Prostorni su odnosi konkretni, ali defokusirani (u pozadini scenarija) i
stoga su oznaeni punim i tanjim linijama, dok su fokusirani apstraktni odnosi
oznaeni debljim i isprekidanim linijama.
203


OR (NORMA)

Agtr=TR




PROSTOR Agtr=TR OR






Sl. 13.

204
2.2.7 Prefiks pro- i shema etapne translokativnosti

Nazive sumarna i etapna translokativnost ve smo objasnili u kontekstu analize
prefiksa pre- u poglavlju 2.2.4, pa motivaciju ovoga naziva nije potrebno ponovno
objanjavati. Prefiks pro- iznimno je plodan prefiks hrvatskoga glagolskog sustava i
kao prefiksi pre- i pri- takoer nije podloan alomorfizmu. Polisemija glagola tvorenih
ovim prefiksom ostvaruje se kroz trideset sedam elaboracija supersheme etapne
translokativnosti (sl. vii).




TR TR TR TR



Sl. (vii) Supershema etapne translokativnosti


1. proi, progaziti, protrati...

U prvoj skupini agentivni trajektor i trajektor isti su entitet, a etapna se
translokativnost oituje u sekvencijalnoj konceptualizaciji trajektorova prolaska kroz
neku regiju uglavnom jasno definiranih granica od njezine izvorne do ciljne domene
(npr. Protrao je kroz umu, Proao
55
je kroz prolaz, Progazio je kroz movaru /
Progazio je movaru itd.). Glagoli ove skupine, kao i mnogi drugi glagoli prototipne
sheme etapne translokativnosti, najee upravljaju akuzativnim prijedlogom kroz
kojim se oznaava trajektorov prolazak du unutranjosti orijentira. Narav te
unutranjosti ovisit e o naravi orijentira kroz koji se prolazi.
56
Na sl. 1., a kao to e

55
Glagolom proi mogu se, naravno, oznaavati i scenariji etapne translokativnosti druge naravi, npr.
proi pored nekoga, prolazak bolesti ili nekog drugog apstraktnog trajektora, prolazak metka kroz
razliite dijelove tijela itd., pa e on s obzirom na to tada pripadati i drugim skupinama ovisno o
razliitim tipovima etapne translokativnosti o kojima je rije.
56
Ne radi se, primerice, o istom tipu unutranjosti u sluaju prolaenja kroz prolaz i prolaenja kroz
umu. U sluaju prolaza rije je o prolasku kroz prostor zatvoren s etiriju strana i otvorenoj ulaznoj i
205
biti prikazano i u nekim drugim skupinama, tanja isprekidana strelica oznaava
mogue trajektorovo kretanje i prije ulaska u znaenjski profiliranu domenu, no to
kretanje pripada pozadinskoj organizaciji scenarija.




Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR


OR


Sl. 1.

2. projahati, proletjeti
57
, prolebdjeti...

Etapna translokativnost glagola druge skupine, slino kao i jedan tip glagola
sumarne translokativnosti (preletjeti, prejahati...), u prvom se sluaju oituje u
uzajamnom djelovanju ljudskoga agentivnog trajektora i sredstva koji zajedno
odgovaraju i trajektoru (npr. avionom proletjeti zrakom / nebom, na konju projahati
kroz grad / gradom, jedrilicom prolebdjeti zrakom itd.), a u drugom sluaju agentivni

izlaznoj strani, dok se kod prolaenja kroz umu radi o konceptualizaciji ume kao otvorenoga, ali
prostorno omeenoga (jasno definiranoga u smislu poetka i kraja) skupa gusto poredanoga visokog
drvea, pri emu se unutranjost poima kao meuprostor odnosno kao prostor izmeu drvea, prostor
omeen drveem sa svih strana. Zbog toga su relativno prihvatljivi iskazi u kojima uz prijedlog kroz
umu zamjenjuje drvee tipa Satima je prolazio kroz gusto drvee dok konano nije ugledao istinu
gdje je jasno da kroz referira na meuprostor kao tip unutranjosti. Drugim rijeima, radi se o
metonimijskom izrazu opega tipa DIO ZA CJELINU jer navedena reenica zapravo znai Satima je
prolazio kroz prostor izmeu gustoga drvea..., pri emu drvee kao DIO scenarija stoji za CIJELI
scenarij prostora meu drveem koji ukljuuje i meuprostor i samo drvee. No za kontekst ove
rasprave bitno je samo da se u primjerima s prijedlogom kroz prolazak kroz svaki tip orijentira tako
konceptualizira jer pojedinano zadravanje na analizi naravi svakoga tipa unutranjosti udaljilo bi nas
od teme.
57
S glagolom proletjeti mogu je i scenarij gdje agentivni trajektor i trajektor nisu isti entitet. U
takvim sluajevima agentivni trajektor kao pokreta radnje djeluje na nekakav konkretni neivi
trajektor uzrokujui njegov prijelaz od izvorne prostorne domene u ciljnu kroz neki orijentir (npr.
Kamen je proletio kroz prozor). U kontekstu glagola proletjeti agentivni trajektor moe i odgovarati
trajektoru, ali samostalno, bez nekoga sredstva, takoer prolazei kroz nekakav orijentir (npr. Proletio
je kroz staklo i teko se ozlijedio) i tada mu se ne pridruuje semantika uloga prototipnoga agensa jer
izostaje namjera; agentivni trajektor isto tako moe djelovati na neki ljudski trajektor uzrokujui
njegov prolazak kroz neki orijentir (npr. Udario ga je tako snano da je proletio kroz staklo) itd. No ta
znaenja pripadaju drugim skupinama pa e o njima jo biti rijei.
206
trajektor takoer je ujedno i trajektor, ali bez ukljuivanja sredstva (npr. u kontekstima
prolijetanja ptica kroz razliite orijentire). Pri tome se agentivni trajektor / trajektor
na putu od izvorne do ciljne prostorne domene kree kroz nekakav konkretni
(projahati kroz grad) ili apstraktni (proletjeti / prolebdjeti zrakom) orijentir prodirui
kroz njega ili zadirui u njegovu unutranjost. Na sl. 2. prikazan je i prolazak kroz
konkretni (pune linije) i prolazak kroz apstraktni orijentir (isprekidane linije).







Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR
+INST +INST +INST
Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR
+INST +INST +INST
OR OR





Sl. 2.


3. prognati, protjerati

U treoj skupini fizika ili ee nefizika sila agentivnoga trajektora uzrokuje
kretanje ljudskoga trajektora du odnosno kroz neki vei prostorni orijentir od izvorne
do ciljne prostorne domene. U kontekstima s ovim glagolima granice prostornoga
orijentira kroz koji se trajektor translocira najee nisu jasno definirane, tj. uglavnom
se istie ili samo izvorna prostorna domena (npr. Prognali / Protjerali su ga iz zemlje)
ili samo ciljna (Napoleona su prognali / protjerali na Svetu Helenu). U sluaju
isticanja ciljne domene razlozi su izostavljanja izvorne domene obavijesne naravi jer je
207
ona redundantna odnosno prepoznaje se na osnovi enciklopedijskoga znanja
58
(npr.
zna se da je Napoleon protjeran iz Francuske), dok u sluaju isticanja samo izvorne
domene ciljna domena moe i ne mora biti poznata. No za shematino znaenje etapne
translokativnosti to je manje bitno. Bitnije je da se glagolima ovoga tipa istie jedna
vrsta dugotrajnijega trpnoga stanja trajektora na putu od izvorne do ciljne domene
koju u svijesti omoguuje upravo shema etapne translokativnosti odnosno faze
trajektorova puta koje su sastavni dio konceptualizacije takvih scenarija. To je puno
vidljivije kod nesvrenoga vida tih glagola (progoniti, proganjati, protjerivati) gdje se
zajedno s trajektorovim kretanjem fokusira i kretanje onoga koji progoni odnosno
agentivnoga trajektora
59
.








Agtr TR TR TR TR TR






or or


Sl. 3.

58
O ulozi enciklopedijskoga znanja odnosno znanja o svijetu u semantikoj interpretaciji vidi vie u
ic-Fuchs (1991).
59
Da ne bi dolo do nesporazuma, trebalo bi pojasniti zato je u prethodnoj skupini, a prisjetimo se i u
srodnim skupinama s prefiksom pre- tipa preletjeti, orijentir oznaen velikim slovima, dok je ovdje
oznaen malim. Radi se o tome to malim slovima oznaen orijentir kod glagola ove skupine
predstavlja pozadinske prostorne domene koje nisu ukljuene u trajektorovo kretanje; trajektor se
kree od jedne do druge, a ne po njima ili kroz njih. Kod glagola tipa preletjeti (npr. Preletjeti ocean)
ili projahati (npr. Projahati kroz grad) ocean i grad konceptualno su ukljueni u scenarij kao orijentiri
po kojima, kroz koje ili du kojih se trajektor kree, pa samim tim pripadaju i organizaciji prvoga
plana to se oznaava velikim slovima.
208
4. pronai, pronjukati

U ovoj skupini agentivni trajektor odgovara trajektoru. Za razliku od svojih
neprefigiranih parnjaka nai i njukati kojima se profilira ili sam cilj radnje (predmet
nalaenja kod glagola nai) ili viesmjerna putanja trajektora smanjene direktivnosti
kod glagola njukati (u metaforikom znaenju ispipavati, istraivati neto, mijeati se
nepozvan u neto i sl.), glagolima se pronai i pronjukati osim cilja radnje (naenoga
predmeta ili rjeenja neke apstraktne situacije) aktivira scenarij kojim se snano
profiliraju i etape postupnoga, usmjerenoga i koncentriranoga kretanja trajektora kroz
neki prostor do onoga to se trai.







Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR OR







Sl. 4.

5. provercati (se), prokrijumariti, provesti

U ovoj se skupini agentivni trajektor kao inicijator etapne translokativnosti
kree od izvorne do ciljne prostorne domene zajedno s trajektorom koji moe pripadati
ili kategoriji ivoga (provercati nekoga, provesti nekoga kroz neto itd.) ili kategoriji
neivoga (provercati / prokrijumariti neto), a o emu e ovisiti nalazi li se trajektor
u posjedu agentivnoga trajektora (u sluaju neivoga trajektora) ili u njegovoj
neposrednoj blizini (u sluaju ivoga trajektora). Kao i u prethodnim skupinama, i
209
ovdje je temeljnom znaenju glagola (krijumarenju, vercanju itd.) prefiksacijom
pojaana etapnost i direktivnost jer scenariji koji se ovim glagolima aktiviraju
ukljuuju ive mentalne slike razliitih nedaa na putu (sakrivanja, pritajivanja i sl.),
jasno usmjerenom prema ciljnoj domeni prema nekom odreditu. Glagol provercati
dolazi i u povratnom obliku provercati se pa agentivni trajektor tada odgovara
trajektoru bez diferencijacije u naravi sheme etapne translokativnosti.
Trajektor je na sl. 5. otisnut neto tanjim linijama jer je fokalni aktant takvih
scenarija, zbog vee vizualne dostupnosti, onaj koji npr. krijumari, a ne ono to se
krijumari.







TR TR TR TR
Agtr Agtr Agtr Agtr




or or


Sl. 5.

6. prokriti, proprtiti, propiliti...

Shemu etapne translokativnosti glagola ove skupine karakterizira kretanje
agentivnoga trajektora / trajektora nekim sredstvom kroz konkretni orijentir.
Shematino znaenje tih glagola zanimljivo je i rijetko po tome to agentivni trajektor
/ trajektor kreui se od izvorne do ciljne prostorne domene iza sebe cijelom duinom
ostavlja trag koji istovremeno i razdvaja orijentir i reducira njegov volumen (npr.
prokriti put, propiliti dasku i sl.).
210






Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR OR
+ INST + INST + INST







Sl. 6.


7. proistiti, prorijediti, probrati

U sedmoj skupini agentivni trajektor samostalno ili pomou nekoga aktanta sa
semantikom ulogom sredstva (npr. u kontekstima proistiti neto neim) prolazi
duinom, irinom ili i duinom i irinom nekoga orijentira. U kontekstima s glagolom
proistiti gdje agentivni trajektor djeluje na orijentir nekakvim sredstvom, uloga se
trajektora pripisuje sredstvu koje od izvorne do ciljne domene (od poetka do kraja
unutranjosti orijentira) i nazad od ciljne do izvorne uzastopno prolazi kroz orijentir
(npr. proistiti cijev i sl.). Kada agentivni trajektor djeluje samostalno, a takvi su
scenariji najei s glagolima tipa prorijediti i probrati jer se prorjeuje i probire
uglavnom rukama, on je tada ujedno i trajektor, a shematino znaenje etapne
translokativnosti oituje se u njegovu relativno sporom (pa tada etapnost jo vie
dolazi do izraaja) kretanju duinom ili irinom orijentira istovremeno ga
reducirajui
60
. Gornja slika na sl. 7. prikazuje scenarij s glagolom proistiti, a donja s
glagolima prorijediti i probrati.

60
Treba primijetiti da se i u sluajevima s glagolom proistiti takoer radi o svojevrsnoj redukciji
orijentira budui da se prilikom proiavanja uklanjaju estice prljavtine kao sastavnoga dijela
orijentira prije poetka ienja, a to je na shematinoj znaenjskoj razini isto kao i uklanjanje recimo
suvinih biljica prilikom prorjeivanja gredica, truloga voa prilikom njegova odvajanja od zdravoga
itd.
211





Agtr


OR OR



Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR




OR OR


Sl. 7.


8. proglodati, projesti, progristi

Osma je skupina po mnogoemu slina estoj i sedmoj, no ovdje agentivni
trajektor, koji je isto tako ujedno i trajektor, djeluje samostalno, bez ikakvoga sredstva.
Agentivni trajektor / trajektor takoer reducira volumen orijentira po kojemu se kree,
ali za razliku od prethodnih skupina ne mora ga nuno i razdvajati budui da trag koji
iza sebe ostavlja ne mora ii samo po duini ili irini, ve se moe raditi i o prodiranju
u dubinu orijentira (npr. proglodati drvo znai napraviti nekakvo udubljenje u njemu, a
slino je i s glagolima progristi i projesti).


INST
= TR
INST
= TR
INST
= TR
212






OR

Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR










Sl. 8.


9. protkati, proiti, proarati...

Glagoli devete skupine izravno su motivirani shemom etapne translokativnosti
glagola prethodnih triju skupina, no ima nekoliko bitnih razlika. Prva je razlika u tome
to kod ovih glagola agentivni trajektor ne odgovara trajektoru, ve ulogu trajektora
ima entitet koji se proizvodi djelovanjem agentivnoga trajektora i nekoga sredstva
(npr. konac je onaj entitet koji se kree du tkanine / orijentira prilikom proivanja, a
njegovo je kretanje rezultat djelovanja agentivnoga trajektora i sredstva u ovom
sluaju igle). Druga je razlika u tome to trag / trajektor koji agentivni trajektor
pomou nekoga sredstva ostavlja po duini orijentira ne reducira volumen orijentira,
nego se pridodaje ve postojeem volumenu, a i ne razdvaja dijelove orijentira
doslovno, nego eventualno, to ne mora uvijek biti sluaj, stvara privid razdvajanja
budui da stvara konkretniju (proiti, protkati) ili apstraktniju (proarati) liniju po
duini ili irini orijentira.

213




Agtr TR
+ INST


OR



Sl. 9.


10. probosti (se), probiti, proeprkati

U ovoj skupini agentivni trajektor nekim sredstvom / trajektorom (nekim
orujem ili oruem) djeluje na neki ivi (npr. probosti nekoga noem) ili neivi (npr.
probiti zid builicom) konkretni orijentir, pri emu sredstvo / trajektor prodire u dubinu
orijentira, kroz orijentir. Prema kriteriju uinka na orijentir i glagole tipa propucati,
proreetati, prostrijeliti itd. takoer emo svrstati u ovu skupinu bez obzira na jednu
prilino uoljivu razliku u odnosu na glagole tipa probosti, probiti i proeprkati.
Razlika je u tome to kod potonjih agentivni trajektor izravno uzrokuje kretanje
sredstva / trajektora te potom njegovo prodiranje u orijentir, dok se kod glagola tipa
propucati radi o neizravnom djelovanju agentivnoga trajektora na trajektor (puano
zrno) preko nekoga sredstva (neke vrste oruja) koje se moe smatrati izvornim
prostornim orijentirom. Isto tako, kod tih se glagola, recimo u kontekstu glagola
proreetati, moe raditi i o vie trajektora koji sukcesivno prodiru u orijentir.
Prisjetimo se da je slina situacija opisana i u jednoj skupini glagola tvorenih
prefiksom iz gdje su prema istim kriterijima razdvojeni glagoli tipa iscijediti s jedne
strane i ispucati s druge. Na sl. 10. prikazane su obje situacije koje zahtijevaju neto
detaljnije objanjenje. Prva slika prikazuje scenarij s glagolima tipa probiti, probosti
61
,

61
Povratno znaenje glagola probosti (probosti se), kao to je u uvodnim napomenama i istaknuto,
nije prikazano na sl. 10. Tada bi agentivni trajektor odgovarao orijentiru, a ovisno o kontekstu
pridruivala bi mu se ili semantika uloga prototipnoga agensa u sluajevima namjernoga
probadanja, pokuaja samoubojstva i sl. ili uloga ne-voljnoga agensa u kontekstima gdje je rije o
sluajnom probadanju.
214
a druga scenarij s glagolima tipa propucati, proreetati. Kao to se iz prikaza i vidi,
razlika je jo i u tome to kod prvih glagola trajektor najee ne prodire cijelim
volumenom u orijentir (no se recimo u sluaju glagola probosti zabija u orijentir
uglavnom samo djelomino), a u sluaju druge skupine glagola trajektor prodire
cijelim volumenom. Takav je npr. sluaj s glagolom propucati pri emu puano zrno
kao cjelina prodire u orijentir gdje se moe zaustaviti, ali moe i nastaviti putanju i
izai iz orijentira to je kao potencijalna mogunost naznaeno debljom isprekidanom
strelicom. Tanja puna strelica na drugoj slici oznaava izravno djelovanje agentivnoga
trajektora na sredstvo (npr. ovjeka na puku), a tanja isprekidana strelica oznaava
njegovo neizravno, posredno djelovanje na trajektor (na puano zrno). Razliite vrste
linija kojima je prikazan trajektor ukazuju na razliite stupnjeve njegove
fokaliziranosti u razliitim etapama scenarija, a najdebljom linijom kao i najdebljom
strelicom otisnuta je fokalna etapa odnosno sama etapna translokativnost sadrana u
znaenju glagola, tj. sam in trajektorova prodiranja i putanje kroz orijentir
62
.





Agtr
INST=OR
TR = TR= TR TR TR
Agtr INST INST TR=INST

OR OR




Sl. 10.

62
No je tako kao sredstvo / trajektor u kontekstima s glagolom probosti na prvoj slici u poetnim
etapama scenarija prikazan debljim isprekidanim linijama jer je konceptualno dostupniji od puanoga
zrna kao trajektora na drugoj slici, koje se na poetku radnje nalazi unutar sredstva (pitolja ili puke) i
potpuno je na taj nain potisnuto iz svijesti. Kada napusti sredstvo, takav trajektor postaje
konceptualno neto dostupniji (barem preko auditivno-vizualnoga efekta u obliku zvuka i bljeska) pa
je sljedea etapa prikazana neto debljim isprekidanim linijama, no ipak tanjima od komplementarne
joj druge etape na prvoj slici u sluaju noa ili nekog drugog fokalnijega sredstva.
215
11. progutati, proderati

Etapna translokativnost glagola progutati oituje se u putanji neivoga
konkretnoga trajektora (hrane) kroz unutranjost agentivnoga trajektora od prostornoga
orijentira izvorne (usta) do prostornoga orijentira ciljne domene (eluca). Agentivnom
se trajektoru u tim kontekstima najee pripisuje semantika uloga prototipnoga
agensa, no moe se raditi i o nedostatku namjere (moe se npr. neto i sluajno
progutati) pa e agentivni trajektor tada pripadati irem semantikom polju agensa.
Glagol proderati naelno pripada istoj konceptualnoj kategoriji kao i glagol progutati
budui da je u njegovom sluaju u svijesti takoer prisutna putanja trajektora (hrane)
od usta do eluca, ali njime se uglavnom referira na brzo i nekulturno jedenje pa je
stoga u prvom planu prije tip etapne translokativnosti koji naglaava putanju trajektora
(hrane) od izvornoga prostornog orijentira (tanjura ili neega drugoga na emu se prije
poetka jedenja nalazi hrana) do ciljnoga prostornoga orijentira, u ovom sluaju usta.





TR



TR
Agtr=OR


TR





Sl. 11.

216
12. provakati, provariti, probaviti

Dvanaesta je skupina po naravi trajektora te po odnosu agentivnoga trajektora
prema njemu vrlo slina prethodnoj, no shema je etapne translokativnosti razliita.
Ovdje se ona oituje u apstraktnom putu (kraem ili duljem vremenskom odsjeku)
koji trajektor (hrana) prolazi prilikom prelaska iz poetnoga kompaktnoga i
prepoznatljivoga oblika u promijenjen, nedefiniran oblik. Taj se put, naravno pod
utjecajem agentivnoga trajektora, odvija unutar jednoga prostornoga orijentira: u
kontekstima s glagolom provakati orijentir su usta, a u kontekstima s glagolima
probaviti i provariti funkciju orijentira ima eludac. Bitno je takoer istaknuti da u
sluaju glagola provakati agentivni trajektor pripada semantikom polju prototipnoga
agensa, dok je u sluaju glagola probaviti i provariti rije o ne-voljnom agensu budui
da probavljanje hrane kao trajektora pripada prirodnim procesima koji iskljuuju volju
i namjeru agentivnoga trajektora. Slika 12. prikazuje promjenu oblika trajektora od
kompaktnoga definiranoga oblika do nedefiniranoga i neprepoznatljivoga oblika po
zavretku radnje. Puna i isprekidana tanja strelica oznaavaju djelovanje agentivnoga
trajektora na trajektor: puna oznaava svjesno i namjerno djelovanje (provakati), a
isprekidana djelovanje bez obiljeja namjere (probaviti, provariti). Debljom
isprekidanom strelicom oznaen je apstraktan put, vremenski odsjeak, koji trajektor
prelazi od definiranoga do nedefiniranoga oblika.


Agtr=OR




TR TR TR







Sl. 12.
217
13. prosijati, procijediti, propustiti

U ovoj skupini kod glagola tipa prosijati i procijediti rije je o shemi etapne
translokativnosti koja se konkretizira putanjom koju konkretni neivi trajektor prolazi
od (kroz) primarnoga izvornoga prostornoga orijentira (nekoga sredstva, npr. sita ili
cjediljke) koji se nalazi u posjedu agentivnoga trajektora kao sekundarnoga orijentira
do ciljnoga prostornoga orijentira (najee neke posude ili neega slinog). Glagol
propustiti naelno pripada istoj shemi jer isto tako moe biti rije o proputanju
nekoga neivoga, ali i ivoga trajektora kroz neto (neko sredstvo ili neto drugo npr.
propustiti nekoga da proe ili da ue negdje kroz neki otvor), ali u velikom broju
konteksta (npr. propustiti utakmicu, propustiti priliku itd.) njime se moe referirati i na
apstraktna znaenja etapne translokativnosti koja se oituju u metaforikom prolaenju
razliitih situacija ili dogaaja pored agentivnoga trajektora, ne dolazei u bilo
kakav doticaj s njim. Na prvoj je slici prikazana konkretna translokativnost glagola
ove skupine (prosijati, procijediti). Puna tanka strelica oznaava izravni kontakt
agentivnoga trajektora i sredstva / poetnoga orijentira, a isprekidana neizravno,
posredno djelovanje na trajektor. Na drugoj su slici prikazana apstraktna znaenja s
glagolom propustiti, pri emu se prostorni odnosi preslikavaju na apstraktnije
vremenske, a agentivni trajektor pripada irem semantikom polju agensa jer izostaje
obiljeje namjere. Isprekidane strelice usmjerene od agentivnoga trajektora k
trajektoru signaliziraju neostvarenu elju agentivnoga trajektora za sudjelovanjem u
odreenom dogaaju koji se proputa zbog odreenih okolnosti. Orijentirom se u
ovakvim kontekstima moe smatrati vremenski odsjeak u kojem se dogaaj o kojemu
je rije (prilika, utakmica, predavanje itd.) odvija kao jedan od mnogobrojnih dogaaja
ostvarenih upravo u tom odsjeku.

218




Agtr INST= OR

TR TR TR TR


TR VRIJEME=OR


TR Agtr

OR




Sl. 13.


14. procuriti, prokapati

etrnaesta je skupina po smjeru kretanja trajektora identina trinaestoj, no u
mnogome se i razlikuje. Prvo, iz scenarija je iskljuen agentivni trajektor, a njegovu
ulogu pokretaa radnje preuzima semantika uloga efektora (npr. neki kvar na
izvornom prostornom orijentiru) koji uzrokuje poetak kretanja (putanje) trajektora
(kapljica vode) od izvornoga prostornog orijentira (npr. slavine) do ciljnoga orijentira
neke zavrne prostorne odrednice (poda ili neega drugog) i drugo, za razliku od
prethodne skupine, trajektor je kao i u scenariju s glagolom propucati na samom
poetku radnje nevidljiv, on je dio orijentira u izvornoj domeni, a postaje vidljiv tek
kada doe na sam njegov rub odnosno kada ga pone naputati.
219


EF TR
OR

TR



TR



TR
OR


Sl. 14.


15. proplakati, prosuziti, prokrvariti

Etapna translokativnost petnaeste skupine u izravnoj je vezi s etrnaestom i
rije je o vrlo slinim scenarijima, no opet s odreenim razlikama. Prva je razlika u
tome to funkciju izvornoga prostornog orijentira popunjava agentivni trajektor kod
kojega najee izostaje obiljeje namjere (osim u iznimnim, ali moguim
kontekstima, recimo, namjernoga plakanja) te mu se pridruuje uloga ne-voljnoga
agensa. Druga se razlika odnosi na injenicu da se putanja trajektora (suza, krvi itd.)
nakon poetka kretanja jednim dijelom odvija u granicama izvornoga prostornog
orijentira, agentivnoga trajektora, jer se suze ili krv kao trajektori najprije kreu po
koi ili po licu da bi kasnije preli u granice drugoga, ciljnoga prostornoga orijentira
(poda, stola, zemlje ili bilo ega drugoga). Glagol proplakati moe biti upotrijebljen i
u drugim kontekstima (npr. proplakati cijelu zimu od tuge za nekim itd.) i tada e on
pripadati drugom tipu ostvarivanja etapne translokativnosti o emu e biti rijei neto
kasnije. Na sl. 15. isprekidana strelica oznaava izostanak namjere kod agentivnoga
trajektora.
220




Agtr=OR TR


TR


TR



TR OR




Sl. 15.


16. prosuti, proliti, prostrti

U ovoj skupini, koja je takoer slina prethodnim dvjema, agentivni je trajektor
isto tako pokreta radnje, a koja e mu semantika uloga biti pridruena ovisi o
postojanju ili nepostojanju namjere. Mogua su oba scenarija jer npr. prosipanje i
prolijevanje mogu i ne moraju ukljuivati namjeru, a to je na sl. 16. oznaeno punom
odnosno isprekidanom strelicom od agentivnoga trajektora prema sredstvu. Rije je
takoer o kretanju neivoga konkretnoga trajektora (najee nekih tekuina, no u
pitanju mogu biti i krute tvari) iz domene izvornoga prostornoga orijentira (u sluaju
glagola prosuti i proliti nekakve posude, a u sluaju glagola tipa prostrti rije je o
donjem prostoru u domeni agentivnoga trajektora) u domenu ciljnoga prostornog
orijentira manje udaljenosti kao i u prethodnim dvjema skupinama. Kao to se iz
shematskoga prikaza i vidi, etapna je translokativnost ovih glagola vrlo slina
prethodnim trima skupinama, a u prvom redu glagolima tipa prosijati i procijediti iz
trinaeste skupine. Najbitnija je razlika u odnosu na etapnu translokativnost tih glagola
u konceptualizaciji trajektorova kretanja kao manje ili vie kompatnoga entiteta te u
221
njegovu prelasku u domenu neodreenoga orijentira (posebno kada izostaje obiljeje
namjere) ovdje prikazanoga ravnom crtom za razliku od orijentira u trinaestoj skupini
koji je prikazan pravokutnikom kao entitet definiranih granica.



Agtr INST=OR
TR





TR




OR


Sl. 16.

17. procvjetati, propupati, proklijati

U sedamnaestoj je skupini rije o tipu etapne translokativnosti gdje je trajektor
sastavni dio ivoga ne-ljudskoga orijentira, a naglasak je na djelominom izdvajanju,
rastu jednoga dijela trajektora iz domene izvornoga orijentira, dok drugi dio ostaje
vezan uz orijentir, a pod utjecajem nekoga efektora. Za razliku od ve opisanoga, vrlo
slinoga glagola isklijati kod kojega je naglasak na prelasku trajektora (biljice) iz
nevidljivoga intralokativnoga stanja (klice u zemlji) u ekstralokativno stanje (vidljivo
podruje iznad zemlje), kod glagola proklijati naglasak je vie na tolikom
trajektorovom kretanju koliko je dovoljno za probijanje granica orijentira. Drugim
rijeima iako su ta dva glagola gotovo u svim kontekstima zamjenjivi zbog vrlo malih
znaenjskih razlika, temeljna je razlika meu njima u konceptualiziranoj duljini
trajektora po naputanju orijentira veoj kod glagola isklijati, a manjoj kod glagola
proklijati. Zbog toga je i razumljivo da glagoli cvjetati i pupati ne mogu biti
222
prefigirani prefiksom iz- (*iscvjetati, *ispupati), jer ni cvijet ni pup ne mogu dostii
konceptualno relevantnu visinu koju moe dostii stabljika, odnosno cvijet i pup mogu
napustiti izvorni prostorni orijentir (cvijet pupoljak, a pupoljak stabljiku) u vrlo maloj
mjeri, to kao posljedicu ima dostizanje ciljne prostorne domene koja je na minimalnoj
udaljenosti od izvorne. Prva slika dolje prikazuje scenarij s glagolom proklijati gdje
kao i u sluaju s glagolima isklijati i izniknuti postoje dva orijentira: defokusirani
primarni orijentir (DPOR) koji predstavlja klicu i drugi, sekundarni orijentir (SOR)
koji predstavlja zemlju u kojoj se klica nalazi. Druga slika prikazuje scenarij s
glagolima propupati i procvjetati gdje je utjecaj efektora samo na jedan orijentir (pup),
a ovalom prikazan trajektor, kao i dvije strelice, signalizira kretanje u svim
smjerovima (irenje latica)
63
, a ne samo pravocrtno kao kod glagola proklijati.



EF EF



TR TR

OR
SOR TR DPOR
TR







Sl. 17.

63
Treba napomenuti da je to irenje kod glagola procvjetati vrlo malo odnosno naglasak je vie na
samom izbijanju ili probijanju latica kroz pupoljak. Upravo zato postoji i glagol rascvjetati koji
signalizira vee irenje u razliitim smjerovima. Pravocrtnost kretanja nasuprot disperziranosti
kretanja razlog je takoer zbog kojega prefiksom raz- ili nije mogue ili je vrlo neobino prefigirati
glagole klijati i pupati (*rasklijati se, ???raspupati se).
223
18. prokljuati, provreti, prokuljati

Pod utjecajem nekoga efektora kao izravnoga
64
pokretaa radnje (vatre ili
drugoga jakog izvora topline) shema etapne translokativnosti kod ovih glagola
ostvaruje se tako da dio po dio neivoga konkretnoga trajektora (vode ili neke druge
tekuine) kada dostigne odgovarajui stupanj topline postupno prolazi kroz ostatak
tekuine kao primarnoga orijentira (POR) od dna do vrha sekundarnoga orijentira
(SOR) tj. neke posude.




TR
POR

TR



TR

SOR


EF





Sl. 18.


64
Neizravni je pokreta radnje u ovoj skupini glagola ivi, ljudski agentivni trajektor (prototipni
agens), no on je detopikaliziran i pripada konceptualnoj pozadini, pa njegova uloga u ovom tipu
scenarija shematinoga znaenja etapne translokativnosti nije bitna.
224
19. proviriti, promoliti

Shemu etapne translokativnosti devetnaeste skupine obiljeava postupni
prolazak trajektora kao jednoga dijela agentivnoga trajektora (glave ili dijela glave)
kroz neki konkretni orijentir (vrata, prozor ili neto slino). Budui da se radi o
prolasku jednoga dijela tijela kroz orijentir, udaljenost od izvorne do ciljne prostorne
domene vrlo je mala. Trajektor u iskazima s ovim glagolima moe i ne mora biti
konkretiziran (npr. Provirio je kroz prozor / Promolio je nos, Samo mu je glava
provirila), to osim o argumentnom tipu glagola ovisi i o konkretnom kontekstu. Tako
je u kontekstu Promolio je nos rije o prenesenom znaenju, u jednoargumentnom
kontekstu s glagolom proviriti kao to je npr. Provirio je kroz prozor trajektor glava ne
iskazuje se jer je u prvom planu agentivni trajektor kao cjelina to je i motivacija
opemu metonimijskom tipu CJELINA ZA DIO u takvim primjerima, dok se, recimo, u
dvoargumentnim kontekstima Samo mu je glava provirila trajektor (glava) fokusira u
odnosu na druge dijelove tijela. Poetna etapa trajektorove putanje prikazana je na sl.
19. isprekidanim linijama jer pripada pozadini scenarija zbog vizualne nedostupnosti
do trenutka izlaska na povrinu orijentira.







TR


OR
TR

Agtr




Sl. 19.
225
20. propeti se, protegnuti (se)

Dvadesetu skupinu obiljeava paralelno pravocrtno irenje razliitih dijelova
tijela agentivnoga trajektora (ovjeka ili ivotinje) kao trajektora koji izduujui se, ali
ne odvajajui se od trupa agentivnoga trajektora, ire obujam agentivnoga trajektora i
prelaze iz izvorne prostorne domene (neposredne meusobne blizine) u ciljnu domenu
(na malu visinsku ili duinsku udaljenost, ovisno o poloaju tijela na poetku radnje) i
pritom prolazei kroz apstraktni orijentir (zrak)
65
. Upravo po tom postupnom prolasku
dijelova tijela kroz orijentir etapna se translokativnost glagola protegnuti se razlikuje
od ekstralokativne sheme slinoga glagola istegnuti (se) koji se najee upotrebljava
u kontekstima tipa istegnuti mii gdje je naglasak na prelasku miia ili nekoga
drugog dijela tijela iz svoga leita, mjesta u tijelu, u normalnom, zdravom, stanju u
podruje izvan toga leita. Zbog te razlike u temeljnom shematinom znaenju
glagoli protegnuti (se) i istegnuti (se) u veini konteksta nisu zamjenjivi. Glagol
protegnuti ( se) jo je eventualno, no vrlo obiljeeno, i zamjenjiv glagolom istegnuti (
se) (???Istegni se malo / Protegni se malo), ali obratno ne vrijedi odnosno glagol
istegnuti (se) nikako nije zamjenjiv glagolom protegnuti (se) (usp. *Protegnuo sam
mii / Istegnuo sam mii). Tomu je tako zbog elementarne razlike izmeu dviju
shema. Naime shema ekstralokativnosti temeljnija je, a samim tim i nadreena shemi
translokativnosti jer svaki izlazak iz neega razumijeva i prolazak kroz neki prostor
odnosno svaka ekstralokativnost ujedno razumijeva i translokativnost, ali svaka
translokativnost ne ukljuuje nuno i ekstralokativnost jer se moe prolaziti kroz neto,
kroz neku prostornu domenu ne naputajui ju. Tako, recimo, prolaziti kroz grad ne
pretpostavlja ujedno i izlazak iz grada, ali izlazak iz grada razumijeva i prolazak kroz
odreeni prostor sve do naputanja njegovih granica.

65
Prisjetimo se vrlo slinih scenarija ekstralokativne sheme prefiksa iz- (istegnuti se, ispruiti se) u
kojima je agentivni trajektor ujedno odgovarao i trajektoru i orijentiru jer su se orijentirom smatrali
dijelovi tijela od (iz) kojih se drugi dijelovi odvajaju. Nema nikakvoga razloga da se na isti nain ne
pristupi i glagolima ove skupine, no kako je ovdje potencirana translokativnost, nije u prvom planu
izdvajanje nekih dijelova tijela od drugih, nego je u prvom planu putanja koju pojedini dijelovi tijela
prelaze pa je u tom sluaju kandidat za ulogu orijentira prije ono kroz to se dijelovi tijela kreu
(zrak). Ta je razlika istaknuta i na sl. 20. gdje su sve faze kretanja trajektora oznaene punom linijom,
dok je kod glagola ekstralokativne sheme punim linijama istaknuta samo poetna etapa, a ostale
isprekidanima.
226




OR


Agtr=TR
Agtr=TR
Agtr=TR Agtr=TR






Sl. 20.


21. prodrmati, protresti, promukati

Etapna translokativnost dvadeset prve skupine izazvana je izravnom fizikom
silom agentivnoga trajektora koji uzrokuje kretanje veih ili manjih dijelova trajektora
kroz podruje nekoga orijentira. U ovoj je skupini mogue ostvarivanje nekoliko
razliitih scenarija u vezi s konstelacijom trajektora i orijentira, od kojih emo opisati
neke. Jedan su od moguih scenarija neki konteksti s glagolima promukati i protresti
(npr. promukati koktel) gdje je rije o izravnom djelovanju agentivnoga trajektora na
orijentir (neku zatvorenu posudu) ime se uzrokuje pokretanje dijelova odnosno
estica trajektora te njihovo kretanje u obama smjerovima (od izvora prema cilju i
obratno) kroz podruje orijentira. Drugi je mogui scenarij recimo u kontekstu
protresanja posteljine gdje postoji primarni i sekundarni trajektor. Primarni trajektor
ujedno odgovara i orijentiru (posteljina), a primaran je jer je njegovo kretanje kroz
domenu prostornoga orijentira (zraka) fokusirano, a sekundarni su trajektor manje
uoljive estice praine koje se gibanjem primarnoga trajektora / orijentira odvajaju
prolazei kroz podruje prostornoga orijentira (zraka). Trei je scenarij s glagolom
227
promijeati (npr. promijeati juhu), u kojem agentivni trajektor djeluje na trajektor
nekim sredstvom uzrokujui kretanje njegovih, ovisno o naravi, manje ili vie
kompaktnih dijelova kroz podruje orijentira (neke posude). Glagol promijeati
razlikuje se od svoga komplementarnoga parnjaka premijeati utoliko to je kod
potonjega, kako se ve vidjelo, rije o simultanom prelaenju dijelova trajektora preko
drugih, dok je kod glagola promijeati rije o prolasku dijelova trajektora pored drugih
ime se pojaava dojam etapnosti njihove putanje. Glagol premijeati iznimno je
rijedak, a upotrebljava se najee u metaforikim kontekstima kao recimo premijeati
karte u znaenju promjene nekakvih odnosa meu ljudima jer tada je komunikacijski
relevantan samo rezultat te promjene, a ne i njezine etape. U doslovnom kontekstu
mijeanja igraih karata u fokusu je upravo etapnost sukcesivnoga prelaenja, a koje
je ujedno i prolaenje, jedne karte preko druge, pa je zbog toga u tom kontekstu i ei
prefiks etapne translokativnosti pro-. To ne znai da se u doslovnim kontekstima
mijeanja ne moe upotrijebiti i glagol premijeati, ve samo da je njegova upotreba
tada vrlo rijetka. etvrti je mogui scenarij s glagolom prodrmati (npr. prodrmati
nekoga), koji je est u kontekstu djelovanja agentivnoga trajektora na neki ljudski
trajektor koji je tada takoer vrlo teko razluiti od orijentira. Ulogu trajektora tada
zapravo imaju dijelovi tijela koji se brzo i kratko kreu u odnosu na ostatak tijela /
orijentira, no obino je rije o barem nekakvom kretanju svih dijelova tijela pa su
trajektor i orijentir isti, nerazluivi entitet. Iako se, kao to se vidi, u ovoj skupini radi
o donekle razliitim scenarijima, u prvom redu prema odnosu trajektora i orijentira,
ono to im je zajedniko i bitno i po emu se oni mogu svrstati u istu skupinu jest
visok stupanj slinosti u naravi etapne translokativnosti trajektora to je i prikazano na
sl. 21.
228


Agtr





TR TR TR




TR TR TR


OR


Sl. 21.


22. provjetriti, prozraiti, prokaditi

U dvadeset drugoj skupini agentivni trajektor izravno djelujui na neki
konkretni poetni orijentir (npr. prozor) posredno uzrokuje prolazak apstraktnoga
trajektora (razliitih pojavnih oblika zraka) sa semantikom ulogom efektora kroz
manji ili vei jasno omeeni orijentir (neku prostoriju). Slino kao i u estoj i osmoj
skupini i ovdje trajektor po zavretku radnje ostavlja iza sebe jednu vrstu traga, samo,
jasno, apstraktnoga traga u vidu olfaktivnoga uinka. Apstraktna narav trajektora
oznaena je na sl. 22. isprekidanim krugovima, no samo je kretanje konkretno i
perceptivno dostupno pa su strelice koje signaliziraju translokativnost otisnute punim
linijama. Tanja puna strelica predstavlja izravan kontakt agentivnoga trajektora s
poetnim orijentirom, a isprekidana njegovo neizravno djelovanje na kretanje
trajektora.
229










Agtr TR TR TR TR


OR
or




Sl. 22.


23. prozepsti, promoiti (se), prosuiti (se)

Kod glagola ove skupine djelovanjem nekakvoga efektora shematino znaenje
etapne translokativnosti ogleda se u prolasku konkretnijega (npr. tekuina kod glagola
promoiti) ili apstraktnijega (npr. hladnoa kod glagola prozepsti) efektora kao
trajektora kroz neki konkretni, bilo ivi (Prozebao sam) bilo neivi (Majica se
prosuila) orijentir. Usporedimo li ove glagole tvorene prefiksom pro- s paralelnim im
glagolima ozepsti, smoiti, osuiti i posuiti, uoava se jedna bitna znaenjska razlika
koju uvjetuje u prvom redu pravocrtna shema etapne translokativnosti. Za razliku od
potonjih glagola prefigiranih drugim prefiksima, glagoli ove skupine ne oznaavaju
potpuno izvrenje radnje konkretizirane temeljnim glagolom pa tako npr. prosuiti
(Majica se prosuila) znai djelomino osuiti, promoiti (Cipele su se promoile)
djelomino smoiti, a prozepsti (Prozebao sam) djelomino ozepsti. Ta djelominost u
pravilu referira samo na izvrenje radnje du jedne dimenzije orijentira (uglavnom
230
njegove duine
66
), a to je posljedica etapne translokativnosti trajektora koji se od
izvorne do ciljne domene orijentira kree pravocrtno, samo u jednom smjeru. Na prvoj
je slici punim linijama prikazana situacija s konkretnim trajektorima (npr. vodom kod
glagola promoiti), a isprekidane linije na drugoj slici prikazuju situacije s apstraktnim
trajektorima (npr. hladnoa kod glagola prozepsti). Na konkretnost / apstraktnost
efektora / trajektora ukazuje i deblji odnosno tanji isprekidani krug kojim je on
prikazan, dok osjenanost trajektora ukazuje na njegovu kompaktnost.




EF EF






OR OR TR








Sl. 23.


24. prosvanuti, prosinuti, prosnijeiti

Ovdje je takoer rije o prolasku konkretnijega (snijega kod glagola tipa
prosnijeiti) ili apstraktnijega (svjetlosti kod glagola tipa prosvanuti i prosinuti)
efektora kao trajektora kroz neki orijentir, no za razliku od prethodne skupine sada je u
pitanju zrak kao visokoapstraktni orijentir to shemu etapne translokativnosti ove

66
U navedenom kontekstu s glagolom promoiti rije je o prolasku trajektora (vode) visinom jednoga
dijela, najee prednjega, orijentira (cipela).
TR
231
skupine ini rubnijom odnosno udaljenijom od prototipa. Kod znaenja ovih glagola,
a zbog veinske apstraktnosti trajektora i orijentira, ne moe se govoriti o
djelominom izvrenju radnje (naime dnevne svjetlosti u tim kontekstima ili ima ili
nema odnosno ne moe dan prosvanuti ili sunce prosinuti samo po jednom dijelu
orijentira), ali se o pravocrtnosti sheme etapne translokativnosti koja ih suprotstavlja i
razlikuje od njima slinih glagola osvanuti, sinuti ili snijeiti moe govoriti u jednom
drugom smislu. Objasnit emo to na primjeru glagola prosvanuti i prosinuti. I jedan i
drugi glagol, za razliku od glagola osvanuti, svanuti i sinuti, oznaavaju nagli i
iznenadni ili barem nagliji i iznenadniji, poetak trajektorova kretanja te njegovo
iznimno brzo kretanje du (kroz) orijentira. Upravo ta trajektorova iznenadnost i
brzina na koju referiraju glagoli s prefiksom pro- onemoguuju poetno istovremeno
kretanje u razliitim smjerovima
67
koje je svojstveno samo neemu to se kree sporije
i postupno
68
. S glagolom prosnijeiti donekle je drukija situacija. Pored toga to je
snijeg konkretniji trajektor od svjetla i uvijek se kree u jednom smjeru, po visini
orijentira, on je svojom shemom etapne translokativnosti vrlo slian i glagolima
sedamnaeste skupine (procvjetati, proklijati itd.) jer je i kod njega u prvom planu sam
poetak snijeenja odnosno na konceptualnoj je razini primarna poetna faza radnje
samo trajektorovo naputanje izvorne prostorne domene, u ovom sluaju oblaka. Na
prvoj je slici prikazan scenarij s glagolima prosinuti i prosvanuti gdje isprekidanost
strelice ukazuje na svjetlost kao apstraktni trajektor, a deblji isprekidani dio na
fokusiranost poetne etape radnje. Orijentir je zrak kroz koji trajektor prolazi i zbog
svoje je apstraktne naravi takoer prikazan isprekidanim pravokutnikom, dok upotreba
samo jedne strelice predstavlja kompaktnost trajektora njegovu nerazluivost od
orijentira. Neto je drukija situacija s glagolima tipa prosnijeiti koji su prikazani na
drugoj slici. U takvim su kontekstima jasnije fokusirane izvorna (oblaci) i ciljna (tlo)
prostorna domena koje predstavljaju poetni i ciljni orijentir oznaen malim slovima.
Orijentir (OR) kroz koji se trajektor (snijeg) kree takoer je zrak to je i ovdje
naznaeno isprekidanim pravokutnikom. Kako je snijeg kao trajektor konkretan

67
To se, naravno, odnosi samo na konceptualizaciju scenarija potaknutoga tim glagolima. U
izvanjezinom svijetu situacija je drukija pa bez obzira svane li dan ili prosvane, svjetlost zauzima
cijelo podruje orijentira.
68
Da budemo slikoviti, to je isto kao kada bi netko pokuavajui sruiti svjetski rekord u utrci na sto
metara istovremeno krivudao po stazi.
232
entitet, oznaen je punim linijama, a fokusirana poetna etapa i ovdje je podebljana.
Vei broj strelica oznaava nekompaktnost trajektora (pojedinanost u vidu pahuljica)
odnosno njegovu razluivost od orijentira kroz koji se kree.





TR or

TR


OR OR





or



Sl. 24.


Sljedeih trinaest elaboracijskih skupina prema svim kriterijima prototipnosti
tvore periferiju kategorije glagola tvorenih prefiksom pro-.


25. progovoriti, proglasiti (se), proklamirati

Kod ovih glagola rije je o etapnoj translokativnosti zvuka kao trajektora.
Svjesnim djelovanjem agentivnoga trajektora artikulirani zvuk pravocrtno
69
prelazi iz
domene izvornoga prostornog orijentira (agentivnoga trajektora) u podruje domene

69
Kao to e se kasnije i vidjeti, upravo po tom pravocrtnom prolasku kroz zrak kao orijentir glagoli
ovoga tipa razlikuju se od jedne skupine glagola tvorenih prefiksom raz- (npr. razglasiti) kod kojih se
zvuk disperzira u razliitim smjerovima.
233
ciljnoga prostornoga orijentira (drugoga agentivnog trajektora) prolazei pri tome kroz
meuprostor (zrak kao primarni orijentir). Glagol progovoriti donekle se razlikuje od
glagola tipa proglasiti i proklamirati. Kod njega je, slino kao i kod glagola proklijati,
procvjetati itd. sedamnaeste skupine te kao kod glagola prosnijeiti dvadeset etvrte
skupine, naglasak na vrlo kratkoj putanji trajektora, tolikoj koliko je dovoljno da
trajektor napusti podruje domene izvornoga prostornog orijentira (usta agentivnoga
trajektora). Po tome se on razlikuje i od ostalih glagola ove skupine kod kojih je
potencirana etapna translokativnost dua i usmjerena vie na putanju koju trajektor
prelazi od jednoga do drugoga agentivnog trajektora u izvornoj odnosno ciljnoj
prostornoj domeni (od poiljatelja do primatelja poruke), a po tome se razlikuje i od
ve opisanih glagola s prefiksom iz- (npr. izgovoriti) kod kojih je takoer naglaenija
dua putanja trajektora pri prelasku iz intra u ekstralokativno stanje. Da je to s
glagolom progovoriti doista tako, zorno pokazuju vrlo esti primjeri tipa Konano je
progovorio, Hoe li ve jedanput progovoriti? i sl. (u kontekstima u kojima se eljno
iekuje recimo odavanje nekakve tajne) iz kojih se vidi da se od agentivnoga
trajektora oekuje samo proizvoenje prvoga tona, samo njegovo odvajanje od usta
kao izvorne prostorne domene odnosno samo probijanje granice izvorne prostorne
domene. Glagol progovoriti zanimljiv je i po tome to se osim u spomenutim
znaenjima vrlo esto upotrebljava i metonimijski odnosom TRENUTNOST ZA
USTALJENOST (HABITUALNOST). Takav je njegov uporabni kontekst recimo u
primjeru Progovorio je s tri godine gdje TRENUTNOST progovaranja stoji za cjelinu
UOBIAJENE govorne sposobnosti u daljnjem ivotu. Zvuk je na sl. 25. kao apstraktan
trajektor oznaen isprekidanim krugovima, a deblje oznaena poetna etapa odnosi se
samo na glagol progovoriti gdje je, kako je ve reeno, u fokusu poetak naputanja
domene agentivnoga trajektora. Kao to se iz prikaza i vidi, shema je ove skupine
glagola vrlo slina ekstralokativnoj shemi glagola tipa izgovoriti, a razliita
shematina znaenja (ekstralokativnost nasuprot translokativnosti) uvjetuju i kljunu
razliku u poimanju orijentira. Naime u sluaju ekstralokativnosti glagola izgovoriti
primarni su orijentiri (OR) agentivni trajektori iz kojih odnosno u koje trajektor
prelazi, a prostorne su domene (oznaene malim slovima (or)) one u kojima se nalaze.
Kod translokativne sheme funkciju primarnoga orijentira ima put (u ovom sluaju
234
zrak) koji trajektor prelazi od jedne do druge prostorne domene, a to su ovdje izvorni i
ciljni agentivni trajektor pa su stoga oni oznaeni kao sekundarni (prostorni) orijentiri
malim slovima.









Agtr=or Agtr=or
TR TR
TR TR TR TR TR


OR








Sl. 25.


26. progledati, promatrati, prozreti

Glagole ove skupine na shematinoj razini povezuje prolazak visoko-
apstraktnoga trajektora (pogleda) od izvorne prostorne domene agentivnoga trajektora
do neke konkretne (promatrati, prozreti) ciljne prostorne domene kroz isto tako
apstraktni orijentir dui ili krai zrakoprazni prostor. Shema etapne translokativnosti
kod glagola progledati identina je shemi opisanoj kod glagola progovoriti (usp.
prethodnu skupinu), s tim to je ovdje, naravno, rije o oima kao izvornoj prostornoj
domeni, a takoer se vrlo esto, kao i glagol progovoriti, upotrebljava i metonimijski
odnosom TRENUTNOST ZA USTALJENOST (HABITUALNOST) u kontekstima tipa Nakon
dugotrajnih i zahtjevnih operacija konano je progledao. Glagol promatrati, s
obzirom na upravo opisanu shemu, prototipan je glagol ove skupine jer se kod glagola
235
tipa prozreti
70
radi o metaforikom prijenosu znaenja s gledanja u izvornoj
metaforikoj domeni na znanje u ciljnoj preko poznate i visokoplodne konceptualne
metafore ZNANJE JE GLEDANJE u ijoj su podlozi, tj. kojoj kognitivno prethode isto
tako vrlo este metafore POZNATO JE SVJETLOST i NEPOZNATO JE TAMA. Zbog
identine naravi etapne translokativnosti ove i prethodne skupine sl. 26. u potpunosti
odgovara sl. 25., s tim to je pogled kao trajektor neto apstraktniji od zvuka pa je
oznaen jo tanjim isprekidanim linijama, a profilirana poetna etapa neto debljim.









Agtr=or Agtr=or
TR TR
TR TR TR TR TR


OR






Sl. 26.

27. programirati, projektirati
71


Kod glagola programirati i projektirati trajektorom se mogu smatrati pojedine
faze (etape) izrade raunalnoga programa ili nekoga projekta koje se i mentalnom i

70
Glagolu prozreti u tom smislu vrlo je slian glagol providjeti, a i progledati u svojim metaforikim
kontekstima (npr. konano progledati u znaenju konano otvoriti oi odnosno konano shvatiti
neto.)
71
Glagoli ove skupine u hrvatskom se jeziku ne mogu smatrati prefigiranima jer pro nije odvojiv od
osnove (usp. pro+*gramirati, pro+*jektirati), no u grkom odnosno latinskom kao jeziku izvorniku
pro ima funkciju prefiksalnoga formanta ije znaenje translokativnosti zadrava i u drugim jezicima
(no ima i znaenje ispred-npr. u prognozirati). Stoga mislim da je bez obzira na sinkronijski formalni
nedostatak prefiksacije, ovdje takoer opravdano govoriti o elaboraciji etapne translokativnosti. Slina
je situacija i s jo nekim glagolima u ostalim skupinama (npr. producirati se, prolongirati itd.).
236
fizkom aktivnou agentivnoga trajektora kao pokretaa radnje postupno kreu
(napreduju) kroz orijentir, preko orijentira. U kontekstu glagola programirati funkciju
orijentira ima raunalni zaslon preko kojega se trajektor (tekst nekoga programa)
postupno kree od izvorne do ciljne domene koja oznaava zavretak izrade programa.
Situacija je s glagolom projektirati vrlo slina, samo funkciju orijentira ima papir na
kojemu se projektira, a koji dijelovi trajektora (dijelovi projekta) u etapama
popunjavaju. Po tom su temeljnom scenariju ovi glagoli slini recimo glagolu
proarati, no kljuna je razlika u tome to su trajektori ovdje produkt visokoumne
aktivnosti agentivnoga trajektora pa sama konkretizacija u obliku teksta ili crtea
ostaje u drugom planu, a profiliran je sadraj. Drugim rijeima preko konkretnoga
teksta ili crtea u funkciji trajektora profilirano je kretanje misli (znanja) agentivnoga
trajektora. Na sl. 27. manji isprekidani krug predstavlja misao agentivnoga trajektora
koja se u poetku kao potencijalni trajektor preslikava odnosno rezultira konkretnim
trajektorom bilo u obliku nekakvoga crtea, teksta ili neeg slinog, a to je unutar
orijentira prikazano tanjim punim linijama. Kako je ve reeno, u ovoj je skupini
glagola profiliran apstraktan sadraj, tj. ono to konkretni trajektor predstavlja ili
simbolizira, ono na to se njegova forma preslikava i taj je profilirani apstraktni
sadraj prikazan debljim, ali isprekidanim linijama. Tanje isprekidane strelice
oznaavaju proces preslikavanja konkretne forme na profilirani apstraktni sadraj, a
puna deblja strelica translokativnost konkretnoga trajektora (crtea ili teksta) od
domene agentivnoga trajektora pa sve do kraja orijentira (papira, raunalnoga zaslona i
sl.).
237

OR



TR
TR








TR
Agtr



Sl. 27.


28. proraditi, proitati, prouiti

isto formalno gledajui, u dvadeset osmoj skupini ulogu trajektora takoer
imaju oi odnosno pogled agentivnoga trajektora koji postupno, etapu po etapu,
prolazi kroz pojedine dijelove nekog konkretnog orijentira (knjige, biljenice ili
neega drugog to sadri neki tekst kao predmet usvajanja). No glagoli ove skupine u
scenarij etapne translokativnosti takoer uvode misao kao bitniji trajektor jer je vie
profilirano etapno kretanje misli agentivnoga trajektora kao rezultata kognitivnih
procesa u mozgu kroz neki apstraktni orijentir (sadraj ili tematiku napisanoga). Da je
kod glagola ove skupine naglasak upravo na etapnosti kognitivnih procesa, potvruje i
usporedba glagola prolistati i ve opisanoga glagola sumarne translokativnosti
prelistati kod kojega je, prisjetimo se, u prvom planu putanja / trajektor dijela tijela
agentivnoga trajektora (konkretno ruke) koji prelazi od izvorne do ciljne prostorne
domene preko nekoga orijentira (predmeta prelistavanja, prebrojavanja ili
pregledavanja). Zbog toga se glagol prelistati, iako su ta dva glagola u semantiki
neosjetljivijoj komunikaciji vrlo esto zamjenjiva, ee upotrebljava u neformalnim i
238
oputenim kontekstima kao to je recimo prelistavanje dnevnih novina koje ne
zahtijeva osjetniji kognitivni napor agentivnoga trajektora budui da se prelistavanje
uglavnom svodi na itanje naslova i gledanje slika, dok se glagol prolistati prije
upotrebljava u kontekstima koji zahtijevaju odreeni, dodue manji, kognitivni napor.
Njegova je upotreba npr. vrlo esta u kontekstima kada profesor na ispitu negativno
ocijeni studenta i na izlasku mu kae: Prolistajte Vi to jo malo pa e sljedei put biti
bolje. U takvim i slinim kontekstima glagol prelistati gotovo se nikada nee uti.
Slika 28. prikazuje i etapnu translokativnost manje istaknutoga pa onda i tanjim
linijama oznaenoga formalnoga trajektora pogleda i etapnu translokativnost misli
kao fokusiranoga, deblje oznaenoga trajektora. Kako su oba trajektora apstraktne
naravi, oznaeni su isprekidanim linijama. Treba takoer primijetiti da je neto deblje
otisnuta isprekidana strelica koja vodi od agentivnoga trajektora prema pogledu kao
trajektoru jer gledanje predstavlja konkretniju aktivnost od razmiljanja, a
isprekidanost debljih strelica ukazuje na apstraktnu translokativnost.



TR TR TR TR TR




Agtr TR TR TR TR TR



OR


Sl. 28.


29. proanalizirati, prostudirati, prokljuviti

Shematina znaenja glagola dvadeset devete skupine isto se temelje na misli
kao visokoapstraktnom trajektoru koji kao rezultat kognitivnoga djelovanja
agentivnoga trajektora prolazi kroz dijelove apstraktnoga orijentira (nekoga sadraja
ili problema) sa snano naglaenom analitinou i postupnou kojom se profiliraju
239
spoznajne etape prilikom kretanja trajektora kroz orijentir od izvorne do ciljne
domene. Za razliku od vrlo sline skupine glagola koja slijedi, analitinost i njome
jae profilirana etapnost ima i sintaktike imlikacije jer ti glagoli kao dopunu / orijentir
imaju akuzativni objekt (proanalizirati neto, prostudirati neto). Iako se ovim
objektima na semantikoj razini ne pridruuje uloga pacijensa nego teme, akuzativom
se kao prototipnim padeom trpnoga stanja ujedno profiliraju i etape trajektorova
kretanja / trajektorove putanje kroz orijentir
72
. Misao je kao visokoapstraktni trajektor
oznaena na sl. 29. jo tanjim linijama, a budui da je rije o apstraktnom trajektoru i
translokativnost je, razumije se, takoer apstraktna pa je i ona oznaena isprekidanom
strelicom. Debljina strelice ukazuje na snano profiliranu analitinost i etapnost.








Agtr

TR TR TR TR TR



OR







Sl. 29.

72
Trpnost i etapnost nisu uvijek u proporcionalnom odnosu, ali ovdje to jest sluaj. Profiliranjem
trpnosti predmeta radnje u ovim se sluajevima ujedno profiliraju i same etape radnje. To se vidi
zamijenimo li npr. glagole tipa proanalizirati u odreenim kontekstima priblino sinonimnim
glagolom proi (proanalizirati tekst / proi (kroz) tekst, proi (kroz) sadraj teksta), pri emu se
prototipno fiziko i prostorno shematino znaenje prolaenja kroz neki konkretni entitet kao orijentir
metaforiki preslikava na prolaenje kroz neki apstraktni orijentir. Kako glagol proi upotrijebljen u
svojim prototinim, konkretnim znaenjima (npr. proi umu / proi kroz umu) vrlo snano profilira
etape puta, a isto tako prilikom prolaenja kroz neto konkretno orijentir / objekt kroz koji se prolazi,
bez obzira to mu se pridruuje semantika uloga mjesta (lokusa), a ne pacijensa, ujedno i trpi barem
neznatnu promjenu stanja budui da jedan njegov dio (tlo) podnosi trajektorovu silu, trajektorov teret,
ta se ista obiljeja u svijesti javljaju i kod njegovih metaforikih znaenja. U tom smislu treba traiti
vezu izmeu trpnosti i naglaene etapnosti.
240
30. promisliti, promozgati

I u ovoj je skupini rije o etapnoj translokativnosti visokoapstraktnoga
trajektora (misli) koji kao rezultat kognitivnoga djelovanja agentivnoga trajektora
prolazi kroz dijelove isto tako apstraktnoga orijentira, ali bez profilirane analitinosti
kao u prethodnoj skupini. Budui da je rije o apstraktnom orijentiru te da analitinost
nije u prvom planu, izvorna i ciljna domena trajektorove putanje kroz orijentir kao ni
etape putanje ovdje nisu toliko jasno odreene i profilirane. Nepotenciranosti izvorne i
ciljne domene i neprofiliranosti etapne analitinosti pridonosi i injenica da ti glagoli
kao dopunu / orijentir imaju lokativni objekt sa semantikom ulogom teme (promisliti
o neemu, promozgati o neemu) koji je, za razliku od akuzativnih dopuna prethodne
skupine, rubniji tip objekta to na konceptualnoj razini rezultira i niim stupnjem
njegove trpnosti kao predmeta radnje. Kao i u sluaju sumarne translokativnosti s
glagolima tipa premiljati se, predomiljati se itd. i shemu etapne translokativnosti
glagola ove i prethodne skupine omoguuju konceptualne metafore MISAO JE FIZIKI
OBJEKT i MISAO JE OBJEKT KOJI SE KREE. Neprofilirana analitinost glagola ove
skupine oznaena je na sl. 30. tanjim isprekidanim linijama, a neprofiliranost poetka i
kraja kretanja kroz orijentir, a to je rezultat upravo neprofilirane analitinosti,
naznaena je isprekidanim pravokutnikom.








Agtr

TR TR TR TR TR



OR




Sl. 30.
241
31. prolongirati, produiti, produljiti

Djelovanjem, tonije voljom, agentivnoga trajektora u ovoj je skupini rije o
etapnoj translokativnosti vremena kao visokoapstraktnoga trajektora, njegova trajanja
koje razumijeva i njegovo kretanje / prolaenje od izvorne, u ovom sluaju ne
prostorne, nego vremenske, domene (sadanjosti) do ciljne vremenske domene koja
moe biti precizno definirana (npr. produiti odmor za jo dva dana) ili uope ne mora
biti definirana (npr. prolongirati neto do daljnjega). Budui da je vrijeme, uz prostor i
jo neke domene kao to su razliite ljestvice (npr. temperaturna), temeljna kognitivna
domena, u takvim je kontekstima, a u vezi s putanjom koja se prolazi, nemogue
konceptualno odvojiti trajektor od primarnoga orijentira / referencijske toke koja se
prolazi, po kojoj se trajektor kree, pa se jedino moe rei da je tada vrijeme trajektor
koji se kree kroz samo sebe, tj trajektor i orijentir su jedno - nerazluivi
visokoapstraktni entiteti. Glagoli produiti i produljiti upotrebljavaju se vrlo esto i u
konkretnim kontekstima (npr. produiti haljinu, produiti kabao) gdje je onda rije o
putanji koju konkretni neivi trajektor izravnim djelovanjem agentivnoga trajektora
prolazi od domene izvornoga prostornog orijentira, na koji se nadovezuje, do ciljne
prostorne domene / ciljnoga prostornoga orijentira uglavnom manje udaljenosti.
Apstraktna su znaenja u kontekstu produljenja vremena zapravo motivirana tim
konkretnim znaenjima koja se preslikavaju na apstraktna konceptualnom metaforom
VRIJEME JE FIZIKI ENTITET KOJI SE KREE. Na prvoj je slici prikazan apstraktan
scenarij u kontekstu vremena. Prva deblje otisnuta puna strelica omeena dvjema
punim okomitim linijama oznaava scenarij tono odreenoga produljenja nekoga
vremenskog razdoblja, a druga deblja strelica omeena isprekidanom okomitom
linijom oznaava scenarij produljenja vremenskoga roka na neodreeno vrijeme.
Isprekidane strelice koje vode od agentivnoga trajektora ukazuju na njegovo nefiziko
djelovanje odnosno na njegovu volju koja uzrokuje produljenje vremena. Na drugoj je
slici prikazan scenarij produljenja nekoga konkretnog trajektora.

242



Agtr




Agtr TR TR
TR=OR VRIJEME

OR






Sl. 31.


32. proleati, probdjeti, probaniti

Za ovu skupinu vrijedi sve to je reeno i o sumarnoj translokativnosti glagola
dvadeset tree skupine tvorenih prefiksom pre- (preleati, prezimiti itd.). Jedina je
razlika prema parnjacima shematinoga znaenja sumarne translokativnosti upravo u
temeljnom obiljeju koje razlikuje ta dva prefiksa u etapnosti. Naime dok se
glagolom preleati, recimo u kontekstu Preleao je cijelu zimu zbog teke bolesti,
potencira neki vremenski odsjeak ili razdoblje kao cjelina, glagolom se proleati
potenciraju etape tog vremenskoga odjeka. Tomu u prilog govore i razliiti uporabni
konteksti tih glagola. Zanimljivo je da se glagoli tvoreni prefiksom pro- upotrebljavaju
uglavnom u situacijama u kojima kontekst zahtijeva isticanje etapnosti zbog
pojaavanja dojma, a ti konteksti ujedno imaju i konotacije usmjerene prema subjektu
/ agentivnom trajektoru / trajektoru manje ili vie negativnoga predznaka pa e oni
tada biti neutralniji od onih tvorenih prefiksom pre- kojim se veina glagola ak ni ne
moe tvoriti (npr. Proleao je cijeli dan, umjesto da je neto pametno radio /
?Preleao je cijeli dan umjesto da je neto pametno radio; Probdjela je cijelu no jer
je dijete stalno plakalo;*Prebdjela je cijelu no jer je dijete stalno plakalo, Probanio
243
je cijelu mladost / *Prebanio je cijelu mladost itd.). Pri tome se upravo etapnou
prefiksa pro- istiu negativni aspekti radnje to, vjerojatno, proizlazi iz iskonske tenje
ljudi za veim isticanjem negativnoga
73
. U tome, vjerojatno, treba traiti jedan od
razloga zbog kojega se glagoli prezimiti i prenoiti ne mogu tvoriti prefiksom pro-
(*prozimiti, *pronoiti) jer uporabni konteksti imenice zima i glagola noiti od kojih
se ti glagoli tvore ne zahtijevaju isticanje etapnosti, a isto tako rijetko u kojem
kontekstu ukazuju na neto negativno. Drugim rijeima kod prezimljavanja i
prenoivanja u fokusu je samo sumarno vrijeme prolaska zime i noi, a ne i pojedini
odsjeci toga vremenskoga perioda; bitne su zima i no kao cjeline. Glagolima ove
skupine pridodat emo i glagol proivjeti, jer za razliku od njegova parnjaka sumarne
translokativnosti preivjeti kod etapne translokativnosti nema vie glagola koji bi s
njim tvorili zasebnu skupinu (usp. preivjeti, pretrpjeti, pregrmjeti / proivjeti,
*protrpjeti, *progrmjeti), a shema etapne translokativnosti glagola proivjeti vrlo je
slina shemi glagola proleati, probdjeti, probaniti i sl. Jedina je razlika izmeu njega
i ostalih glagola ove skupine u snanijem isticanju raznovrsnosti etapa prolaska kroz
neko vrijeme odnosno u veoj razvedenosti dogaajne strukture. Zbog toga se u
komunikacijskim kontekstima s glagolom proivjeti moe npr. rei U ratu smo
proivjeli puno toga pa onda krenuti s nabrajanjem razliitih situacija kroz koje se
prolo, dok takva mogunost ne postoji kod glagola tipa probdjeti, proleati itd. Po
toj etapnoj razvedenosti dogaajne strukture proivjeti se razlikuje i od preivjeti kod
kojega je fokusirana ukupnost (sumarnost) prelaska preko opasnosti kao cjeline. To je
razlog zbog kojega se glagol preivjeti najee moe uti samo u kontekstima kojima
se ne istiu pojedine etape, a glagol proivjeti toliko jako profilira etapnost da ak
zahtijeva i obveznu akuzativnu dopunu bez koje ostaje neovjeren:

a) Preivjeli smo.; Bitno je da smo mi preivjeli, a za ostalo emo lako.
b) ?Preivjeli smo puno toga.
c) Proivjeli smo puno toga.
d) *Proivjeli smo.

73
Ova tvrdnja moda izgleda pomalo neutemeljena i impresionistika, no ini mi se da je, barem u
naoj civilizaciji, to tako to potvruju i neke narodne poslovice kao primjerice Dobar glas daleko se
uje, a lo jo dalje.
244
Etapna translokativnost glagola probdjeti, probaniti itd. prikazana je na sl. 32a,
a na sl. 32b prikazana je etapna translokativnost glagola proivjeti. Usporedimo li ta
dva dogaajna modela sa slinim modelima sumarne translokativnosti, vidi se da je i u
prvom i u drugom sluaju razlika prema sumarnoj translokativnosti pefiksa pre-
oznaena podebljanjem trajektora. Osim te elementarne i ope razlike, glagol
proivjeti (sl. 32b) razlikuje se od svoga sumarnoga parnjaka preivjeti i po veoj
ukljuenosti trajektora u apstraktne dogaaje kao orijentire pa su trajektori prikazani
unutar orijentira.



OR=VRIJEME


Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR







Sl. 32a








Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR
OR OR OR

VRIJEME



Sl. 32b
245
33. proistei, proizvesti

Shematino znaenje glagola ove skupine vrlo je slino najrubnijim skupinama
glagola tvorenih prefiksom iz-, kao to su izraditi, izmodelirati itd. ija se shema
ekstralokativnosti, prisjetimo se, temeljila na konceptualnim metaforama MATERIJA JE
POSUDA i OBJEKT IZLAZI IZ MATERIJE, metaforama vrlo estim u kontekstima
pravljenja, izrade ili nastajanja razliitih predmeta. Budui da je u ovim sluajevima
vrlo esto rije o dvostruko prefigiranim glagolima (npr. pro-is-tei), i shematino
znaenje etapne translokativnosti glagola ove skupine takoer se moe promatrati kroz
prizmu tih dviju metafora. No dok je u sluaju ekstralokativnosti prefiksa iz-
profilirano zavrno ekstralokativno stanje zavrni stadij nastanka nekoga entiteta
ovdje su profilirane etape trajektorova prelaska iz nedefinirane u definiranu materiju.
Iako su, primjerice, zbog vrlo sitnih razlika u shematinom znaenju glagoli proizvesti
i izraditi visokobliskoznani i samim tim u veini konteksta zamjenjivi (npr. Mercedes
je proizveo novi model automobila / Mercedes je izradio novi model automobila),
kontekst s glagolom proizvesti ipak aktivira jedan konceptualno razvedeniji i
dinaminiji scenarij u kojemu su jasnije profilirane razliite faze (etape) nastanka
automobila (aktivnost radnika, zvuk strojeva, sklapanje dijelova itd.). Taj je scenarij
prikazan na sl. 33., a podebljanjem kruga agentivnoga trajektora kao i prve strelice
usmjerene prema trajektoru signalizira se razvedenost i dinaminost cijeloga scenarija.
Orijentirom se kod glagola ove skupine moe smatrati vrijeme potrebno da trajektor iz
poetnoga, nedefniranoga oblika prijee u konani, definirani proizvod.

246








Agtr TR TR TR TR



OR=VRIJEME




Sl. 33.


34. provrijedniti se, produhoviti (se), profilirati (se)

Kod glagola ove skupine agentivni trajektor odgovara trajektoru, a etapna
translokativnost odnosi se na prelazak agentivnoga trajektora / trajektora iz jednoga
stanja, izvorne domene, u drugo, poetnom stanju naelno suprotno, stanje koje
predstavlja ciljnu domenu. Taj se prelazak odvija voljom agentivnoga trajektora pa
tako npr. provrijedniti se na specifinoj razini znai prijei iz stanja lijenosti u stanje
radinosti (postati vrijedan), profilirati (se) prijei iz stanja nedovoljno vidljive,
prosjene kvalitete u neemu u stanje izvrsnosti (postati iznadprosjean u neemu) itd.
Taj se prelazak odvija postupno kroz vrijeme kao orijentir izmeu izvorne i ciljne
vremenske domene. Tokaste linije trajektora oznaavaju promjenu duhovnih
svojstava trajektora, a poveavanje njihove debljine u svakoj narednoj etapi ukazuje na
postupnost promjene njegova stanja. Isprekidane deblje strelice signaliziraju
apstraktnu narav etapne translokativnosti, a tanje unutar trajektora volju agentivnoga
trajektora kao unutarnji apstraktni efektor.
247









Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR



OR=VRIJEME






Sl. 34.


35. propjevati, propuiti, prosvirati
74


Po dolasku u odreeno stanje kao krajnjega rezultata etapne translokativnosti
ova je skupina glagola vrlo slina prethodnoj jer npr. propuiti znai postati pua isto
kao to i provrijedniti se znai postati vrijedan. No bitna je i temeljna razlika u odnosu
na glagole prethodne skupine u tome to ovi glagoli u prvom redu oznaavaju poetak
neke radnje koja vodi u neko stanje. Tako propuiti, osim to za posljedicu ima
prelazak agentivnoga trajektora / trajektora u stanje puaa, prvenstveno na specifinoj
razini znai poeti puiti ili ponovno poeti puiti; prosvirati znai poeti svirati
odnosno najee u kontekstima ponovno poeti dobro svirati itd. Stoga se shematino
znaenje etapne translokativnosti ovih glagola od glagola prethodne skupine kod kojih
je profilirana postupnost etapnosti prelaska u novo stanje razlikuje s obzirom na jae

74
Treba istaknuti da se nekim glagolima ove skupine kao to su npr. propjevati i prosvirati ee
aktiviraju drugi scenariji etapne translokativnosti. Tako se glagol propjevati najee upotrebljava u
argonskom znaenju poeti govoriti odnosno pod prisilom odati neku informaciju, a glagol prosvirati
isto kao argonizam u znaenju propucati. Tim svojim znaenjima oni e pripadati drugim skupinama
shematinoga znaenja etapne translokativnosti: glagol propjevati dvadeset petoj, a glagol prosvirati
devetoj.
248
profiliranje poetnih etapa radnje, dok preostale faze translociranja kao i samo stanje u
kojem se agentivni trajektor / trajektor na kraju nalazi ostaje u drugom planu. Po
profiliranju poetnih etapa radnje ova je skupina glagola takoer motivirana i
shematinim znaenjem glagola dvadeset pete i dvadeset este skupine (progovoriti;
progledati), a isto kao i kod tih glagola i ovdje se uzimanjem poetne faze kao DIJELA
dogaaja referira na dogaaj kao CJELINU metonimijskim odnosom TRENUTNOST ZA
USTALJENOST (HABITUALNOST). Prema postojanju spomenute metonimije glagoli
progovoriti i progledati mogli bi se svrstati i u ovu skupinu, no nisu jer je kao primarni
kriterij uzeto translociranje zvuka odnosno pogleda, a za razliku od recimo glagola
prosvirati i propuiti, oni se mogu upotrebljavati i nemetonimijski referirajui samo na
trenutnost (prisjetimo se ve spomenutih konteksta Konano je progovorio, Hoe li
ve jedanput progovoriti? u kojima je profilirano samo iekivanje poetka
govorenja). To je jedan razlog, a drugi je u tome to kada se glagoli progovoriti i
progledati i upotrijebe metonimijski referirajui na ope stanje mogunosti govora
odnosno gledanja, kod njih je profilirano stanje puno manje vidljivo nego kod glagola
ove skupine tipa propuiti ili prosvirati. Tomu je tako jer je razvedenost dogaajne
strukture u procesu gledanja i govorenja osjetno manja nego kod puenja i sviranja
(manja odnosno vea fizika aktivnost agentivnoga trajektora), pa je onda i
konceptualno stvaranje dojma o promjeni stanja kod tih glagola manje. Na slici 35.
punim je linijama (kako trajektora tako i vremena) naznaena profilacija prve etape
radnje u odnosu na ostale etape. Strelica koja vodi od agentivnoga trajektora /
trajektora prema ovalu oznaava spomenuto metonimijsko tumaenje tih glagola (usp.
slinu elaboraciju shematinoga znaenja adlokativnosti kod glagola tipa pristaviti).
Isprekidani dio vremenske strelice oznaava nedefiniranost trajanja stanja po dolasku u
isto jer glagolom se npr. propuiti ne definira koliko e agentivni trajektor dugo biti
pua, a deblje isprekidane strelice kao i u prethodnoj skupini oznaavaju apstraktnu
narav translokativnosti.
249









Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR



OR=VRIJEME






Sl. 35.


36. producirati se, proteirati, promaknuti

Kod ovih glagola agentivni trajektor kao pokreta radnje moe odgovarati
trajektoru (u sluaju povratnih glagola tipa producirati se), ali i ne mora (proteirati
nekoga, promaknuti nekoga), a etapna se translokativnost oituje u metaforikom
profiliranju etapa trajektorova prolaska odnosno, bolje reeno, napredovanja kroz
apstraktan prostor drutvenih ili poslovnih ljestvica (promaknuti nekoga) ili njegova
napredovanja kroz isto tako apstraktan prostor razliitih meuljudskih odnosa
odnosa koji vladaju u drutvenoj interakciji (producirati se, proteirati). Takvu narav
etapne translokativnosti omoguuje konceptualna metafora APSTRAKTNO KRETANJE
KROZ APSTRAKTAN PROSTOR MREE RAZLIITIH DRUTVENIH ODNOSA JE FIZIKO
KRETANJE (FIZIKO NAPREDOVANJE, KRETANJE PREMA NAPRIJED) KROZ NEKI
KONKRETAN PROSTOR. Na sl. 36. prikazano je metaforiko preslikavanje konkretnoga
fizikoga kretanja prema naprijed (puna vodoravna deblje otisnuta strelica) na
apstraktno napredovanje u drutvu (isprekidana okomita deblje otisnuta strelica).
Isprekidane vodoravne linije na strelici metaforikoga napredovanja oznaavaju
250
stupnjeve napredovanja. Prva slika prikazuje povratna znaenja (npr. profilirati se), a
druga scenarij u kojem je agentivni trajektor pokreta uzronik kretanja (npr.
promaknuti nekoga).




Agtr=TR TR



Agtr=TR TR

OR OR

Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR TR TR TR


OR OR
Agtr



Sl. 36.


37. prokockati, prokartati, profukati

Prvi tip shematinoga znaenja etapne translokativnosti glagola ove skupine
djelovanjem agentivnoga trajektora kao pokretaa radnje u izvornoj prostornoj domeni
oituje se u postupnom prelasku
75
konkretnoga trajektora (npr. prokockati sav novac) u
posjed drugoga agentivnoga trajektora ciljne prostorne domene, a drugi tip oituje se
primjerice u kontekstima prokockati ili profukati priliku gdje neuspjeno provedena
radnja agentivnoga trajektora uzrokuje metaforiki prolazak apstraktnoga trajektora
(neke povoljne situacije, mogunosti ili bilo ega drugog korisnog za agentivni
trajektor) mimo agentivnoga trajektora kao orijentira. Potonji tip etapne

75
Treba napomenuti da kretanje trajektora moe biti i doslovno - npr. u kontekstu prokockati sav
novac - ali i apstraktno u kontekstima tipa prokockati kuu gdje se kua kao trajektor ne kree, ve je
rije o apstraktnom prelasku u posjed novoga vlasnika.
251
translokativnosti ove glagole jasno i nedvosmisleno smjeta na sam rub kategorije, no
prema kriteriju naravi etapnoga translociranja konkretnoga trajektora iz jedne
prostorne domene u drugu kod prvoga tipa, glagoli bi se ove skupine vrlo lako mogli
smatrati i prototipnijim ostvarajima sheme etapne translokativnosti. Meutim ovi su
glagoli jedinstveni po tome to kretanje trajektora nije izazvano direktnom
manipulacijom agentivnoga trajektora, ve je prelazak trajektora u posjed drugoga
agentivnog trajektora samo posljedica druge radnje, pa je tako u tim sluajevima
prelazak imovine jednoga agentivnog trajektora u posjed drugoga posljedica radnje
kockanja. Osim to nema direktne manipulacije koja u lancu radnje uzrokuje kretanje
trajektora, kod agentivnoga trajektora izvorne domene nema ni obiljeja namjere
vezane uz kretanje trajektora, a agentivnom se trajektoru stoga pridruuje uloga ne-
voljnoga agensa. Sve su to razlozi zbog kojih se, unato manje ili vie doslovnom
translociranju konkretnih trajektora, takvi konteksti ne mogu smatrati prototipnim
ostvarajima shematinoga znaenja etapne translokativnosti. Na slici 37 prikazana je
etapna translokativnost konkretnih trajektora u kontekstima tipa prokockati novce,
prokartati cijelu imovinu, gdje je, kako je ve reeno, prelazak (translociranje)
trajektora iz domene (posjeda - or1) jednoga agentivnog trajekora u domenu (posjed
or2) drugoga tek indirektan rezultat (isprekidane strelice) fizike interakcije odnosno
radnje koja se odvija na relaciji izmeu agentivnih trajektora (dvostruke pune strelice).
Orijentir istaknut velikim slovima predstavlja meuprostor kroz koji se trajektor kree
prilikom translociranja. Scenariji s apstraktnim trajektorima (prokockati priliku itd.)
ve su prikazani prilikom analize apstraktnih konteksta s glagolom propustiti
(propustiti priliku) u okviru trinaeste skupine glagola.
252









TR TR TR TR TR
OR
Agtr Agtr



or or




Sl. 37.
253
2.2.8 Prefiks raz- i shema disperzivnosti

Prefiks raz-, kao i prefiks pri-, srednje je plodan glagolski prefiks. Javlja se u
est alomorfa, raz-, ras-, ra-, ra-, ra- i raza-, a njime tvoreni glagoli supershemu
disperzivnosti (sl. viii) elaboriraju u jedanaest polisemnih skupina.


TR



TR TR TR



TR


Sl. (viii) Supershema disperzivnosti


1. raskriti, rasporediti (se), razmjestiti (se)...

U prvoj skupini glagola disperzija konkretnoga grupnog trajektora na dva ili
vie pojedinano kompaktnih pravilnih trajektora, manje ili vie udaljenih jedan od
drugoga, uvjetovana je djelovanjem agentivnoga trajektora, najee bez sudjelovanja
sredstva u lancu radnje. Pri tome, nakon provedene disperzije, dijelovi trajektora mogu
ostati u granicama svoje poetne domene - nekoga prostornog orijentira - (npr.
Razmjestio sam namjetaj u dnevnoj sobi), ali mogu prijei i u neku drugu domenu
(npr. Sve sam ih razjurio). Stoga granice poetne prostorne domene kod disperzije
konkretizirane glagolima prve skupine nisu vrste jer ih disperzirani elementi u nekim
sluajevima lako mogu probiti. Jedan je od takvih sluajeva npr. u reenici Dijete je
razbacalo kockice po cijeloj sobi, gdje se vrlo lako moe zamisliti da su se neke od
254
kockica rairile i izvan granica sobe (npr. da su se zaustavile na granici sobe i
predsoblja ili ak prele tu granicu ukoliko su vrata sobe bila otvorena itd.). Kod
uzajamnopovratnih znaenja tipa rasporediti se agentivni trajektori odgovaraju
trajektorima.



TR

TR
TR TR

TR TR TR
Agtr
TR
TR TR TR

TR




Sl. 1.


2. razdruiti se, razdvojiti se, razjediniti se...

Ovdje se radi o skupini uzajamnopovratnih glagola i glagola reflexiva tantum
koji se od prve skupine razlikuju jedino po nedostatku prijelaznosti, odnosno agentivni
trajektori ujedno su i trajektori. U ovoj je skupini zanimljivo primijetiti da se kod
nekih uzajamnopovratnih glagola (npr. razdvojiti se, razvesti se, razjediniti se...) na
konceptualnoj razini potencira razdvajanje u suprotnim smjerovima, to, naravno, ne
odgovara izvanjezinoj zbilji. To je u shematskom prikazu naznaeno jednom
dvostrukom strelicom, dok druga dvostruka strelica oznauje da se radi o
uzajamnopovratnim znaenjima.

255




Agtr=TR


Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR Agtr=TR

Agtr=TR Agtr=TR
Agtr=TR





Sl. 2.


3. raetvoriti, raspoloviti, raspolutiti
76


U treoj skupini konkretni pojedinani trajektor djelovanjem agentivnoga
trajektora (npr. raskopati), a najee agentivnoga trajektora i sredstva, razdvaja se
na tono odreeni broj pravilnih sastavnih dijelova, gubei na obliku, ali ne i na
prepoznatljivosti. Zanimljivo je u ovoj skupini primijetiti da je broj sastavnih dijelova
trajektora u ovoj skupini uvijek ili dva ili etiri, pa se postavlja pitanje zato nije
mogue rei npr. *rastisuiti, *rastotiti, *raspetoriti, *razosmoriti itd. Glagoli ove
skupine tipian su primjer utjecaja konceptualne semantike na jezik. Naime
nemogunost jezine konkretizacije glagola koji bi oznaavali raspadanje na tono
odreeni broj sastavnih dijelova vei od etiri uvjetovana je nepostojanjem njihova
znaenjskoga profila, a to je opet posljedica nemogunosti aktivacije ijedne
iskustvene kognitivne domene preko koje bi profil bio ekspliciran. Tomu je tako jer je
broj sastavnih dijelova trajektora obrnuto proporcionalan njihovoj prepoznatljivosti,

76
Ovdje se u shematskom prikazu trajektor iznimno prikazuje trokutima kako bi se narav ovoga tipa
shematinoga znaenja disperzivnosti bolje uoila.
256
odnosno to je vie sastavnih dijelova, to je njihova prepoznatljivost manja. Ako se
samo pogledaju primjeri u ovoj skupini, vidi se da dominiraju glagoli koji oznaavaju
raspadanje na dva sastavna dijela, a glagol koji oznaava raspadanje na etiri dijela
samo je jedan - raetvoriti. Razloge treba traiti u injenici da glagol raetvoriti
aktivira vrlo mali broj kognitivnih domena kao znaenjskih ekstenzija jedne
civilizacijsko-povijesne domene domene okrutnoga naina egzekucije kod nekih
naroda.





TR
TR
Agtr
TR






Sl. 3.


4. raskomadati, razoriti, razdrobiti...

Shematino znaenje disperzivnosti u etvrtoj je skupini obiljeeno disperzijom
pojedinanoga konkretnoga trajektora na neodreeni broj sastavnih dijelova nepravilna
oblika. Trajektor samostalnim djelovanjem agentivnoga trajektora (npr. Od bijesa sam
razderao papir u komadie), agentivnoga trajektora i sredstva (npr. Orah sam
razmrvio ekiem) ili agentivnoga trajektora kao ne-voljnoga agensa (npr. Juer mi je
ispao i razbio se posljednji tanjur za juhu) pri tome gubi na prepoznatljivosti. Opisane
situacije prikazane su na slikama 4a i 4b.


257
a ) agens ili agens i sredstvo


Sl. 4a

b ) ire semantiko polje agensa (ne-voljni agens)






TR Agtr TR Agtr TR
Agtr


or or or or or or




Sl. 4b
Agtr

TR


258
5. razoruati, razbatiniti, raskuiti...

U petoj skupini disperzija trajektora uvjetovana je djelovanjem agentivnoga
trajektora koji kod povratnih znaenja ujedno odgovara i orijentiru, a rezultat je trajno
ili privremeno, konkretno ili apstraktno, odvajanje neega to mu pripada, neovisno o
naravi te posvojnosti. Po zavretku radnje, odvojeni (disperzirani) dijelovi nalaze se u
neposrednoj blizini orijentira, s velikom vjerojatnou ponovnoga formiranja
kompaktne cjeline (razdrljiti (se), razgolititi (se), razodjenuti (se), raskomotiti se...) ili
se od njega trajno odvajaju bez ili s malom mogunou naknadnoga zdruivanja
(raskuiti, razbatiniti, razoruati, raspopiti se...). Da se kod glagola tipa razbatiniti,
raskuiti, razoruati, raspopiti radi o trajnom odvajanju disperziranih dijelova
trajektora, dokazuje i injenica da su to jedini glagoli u kategoriji glagola tvorenih
prefiksom raz - koji podlijeu negaciji. Tako npr. glagol razbatiniti znai nemati vie
batinu, raskuiti nemati vie kuu itd.
77






TR
TR
Agtr TR Agtr
OR OR OR



or or or or or or




Sl. 5.


77
Da ne bi bilo zabune, i glagol razodjenuti (se) znai nemati vie odjeu, ali se u tom primjeru ne radi
o trajnom odvajanju dijelova orijentira, ve se tim glagolom takoer potencira i ponovno oblaenje.
259
6. razvodniti, razrijediti, razmutiti...

Shematino se znaenje disperzivnosti ovdje oituje u tome to konkretni
pojedinani trajektor djelovanjem agentivnoga trajektora, ukoliko se ne radi o
povratnim glagolima, uvelike iri svoj obujam, ne razdvajajui se na dijelove. On ne
gubi na prepoznatljivosti, ali gubi na obliku, a samim tim i na izgledu.






Agtr TR TR







Sl. 6.


7. raskraviti se, raspaliti se, raspametiti se...

Sedmu skupinu ine uglavnom povratni glagoli (reflexiva tantum) kod kojih
agentivni trajektor odgovara trajektoru. Rije je ili o konkretnom ili o metaforikom
irenju poetnoga konkretnoga i kompaktnoga trajektora bilo skupnoga, bilo
pojedinanog, irenju uvjetovanom razliitim emocionalnim stanjima. Ovdje se
zapravo radi o dvostrukom irenju trajektora. Prvo je apstraktno i odnosi se na irenje
samih emocija, dok je drugo, i za nas u ovoj raspravi bitnije, konkretno, a tie se
manjeg ili veeg irenja dijelova tijela pod utjecajem razliitih emocija.
260






Agtr=TR Agtr=TR







Sl. 7.


8. razdrmati, ratimati, rasklimati...

U osmoj je skupini irenje konkretnoga pojedinanoga trajektora uvjetovano ili
samostalnim djelovanjem agentivnoga trajektora ili djelovanjem agentivnoga
trajektora i sredstva. Disperzija trajektora ne odnosi se na odvajanje dijelova od
cjeline, ve je uvjetovana labavljenjem sastavnih dijelova to stvara dojam neznatnoga
irenja obujma trajektora. Trajektor gubi na obliku, ali ne toliko na izgledu.





Agtr TR TR




Sl. 8.
261
9. raspoznati, rasvijetliti, razdaniti se...

U devetoj su skupini disperziji podloni i konkretni (razdaniti se, razbistriti,
rashladiti) i apstraktni trajektori (raspoznati, rasvijetliti...), a u pitanju je, osim kod
glagola rashladiti, disperzija tame. Kod apstraktnih trajektora rije je o metaforikom
odnosu svjetla i tame, u kojem sudjeluju konceptualne metafore POZNATO JE
SVJETLOST / ZNANJE JE SVJETLOST i NEPOZNATO JE TAMA / NEZNANJE JE TAMA, dok
su u primjeru glagola rasvijetliti te metafore ujedinjene visokorazinskom metonimijom
(engl. high-level metonymy) UZROK ZA REZULTAT. Tama / neznanje se pri tome
konceptualizira kao poetni kompaktni trajektor koji se rasplinjuje pod utjecajem
irenja svjetlosti / znanja. Kod glagola rashladiti radi se o konkretnom znaenju
disperzije topline koja se najee percipira taktilno, ali i vizualne posljedice hlaenja
nisu iskljuene, kao u primjeru rashladiti juhu, gdje je i vizualno uoljiva razlika
izmeu tople i hladne juhe (npr. preko skupljanja i zgrudvavanja masnoe u juhi).
Kako se, dakle, u ovoj skupini radi i o konkretnim i o apstraktnim trajektorima
podlonima metaforikoj disperziji, konkretna su znaenja oznaena punim linijama, a
apstraktna isprekidanim. Kod povratnih znaenja (razdaniti se, razbistriti se itd.) iz
scenarija je uklonjen pokreta radnje, to je prikazano na prvoj slici.


Agtr




TR TR TR TR TR TR





Sl. 9.
262
10. razglasiti, rastrubiti, razloiti...

U desetoj skupini agentivni trajektor odgovara orijentiru izvorne prostorne
domene, a njegovim djelovanjem apstraktni se trajektor (zvuk) disperzira i prelazi iz
poetnoga kompaktnoga stanja "u posjed" aktivnoga doivljavaa u ciljnoj domeni
orijentira ciljne prostorne domene - odnosno jednoga od prototipnih lanova kategorije
neizravnoga objekta. (npr. Svima razglasiti vijest.). Isto tako, glagoli tipa razglasiti i
rastrubiti, za razliku od glagola desete skupine, upotrijebljeni bez prefiksa raz - ne
moraju oznaavati radnju usmjerenu prema nekom orijentiru (npr. trubiti netko moe
sam u svojoj sobi ukoliko vjeba za neki nastup). To je tako jer se kod glagola desete
skupine radi o metonimijskim ekstenzijama temeljnih glagola, pa tako npr. rastrubiti
ne znai disperziranje zvuka trube prema nekom orijentiru, ve dati svima neto do
znanja, pri emu to znanje nakon provedene radnje na odreeni nain prelazi u posjed
orijentira. Budui da je truba sredstvo proizvoenja zvuka koji putuje do mozga
prenosei neku obavijest, a kod glagola razglasiti glas je sam po sebi zvuk s istom
funkcijom, glagoli tipa rastrubiti i razglasiti imaju kao krajnju posljedicu (rezultat)
uiniti da netko neto zna (sazna), pa se zato u ovoj skupini moe govoriti o disperziji
preko visokorazinske metonimije SREDSTVO ZA REZULTAT. Kod glagola razglasiti ta
metonimija djeluje neposredno, odnosno bez prethodno provedene metaforizacije, dok
u sluaju glagola rastrubiti ona odreuje znaenje glagola zajedno s metaforom
ZNANJE JE ZVUK. Preciznije reeno, metafora ZNANJE JE ZVUK preduvjet je
metonimijskoga tumaenja toga glagola. Kako je zvuk kao trajektor visokoapstraktan
entitet, oznaen je isprekidanim linijama.
263



OR
TR
TR

Agtr TR TR OR
TR
TR

OR
TR




Sl. 10.


11. razgledati, razmiljati...

Jedanaesta je skupina vrlo slina desetoj, a zbog vrlo slinih, gotovo identinih,
scenarija u istu su skupinu svrstani glagoli s razliitim trajektorima. I ovdje agentivni
trajektor odgovara poetnomu orijentiru, no ovdje se ne radi o disperziji zvuka kao
trajektora, ve o disperziji nekoga drugog apstraktnog elementa, sredstva percepcije,
(pogleda, misli itd.) koji je na poetku lanca radnje usmjeren prema orijentiru ciljne
prostorne domene samo u jednom smjeru, a onda se iri prema razliitim dijelovima
orijentira (objekta) kao ciljnoj domeni percepcije (usp. gledati / razgledati). U
primjerima tipa razmiljati o neemu orijentiru se pridruuje semantika uloga teme u
ciljnoj domeni, a na sintaktikoj razini on ima status neizravnoga objekta
78
. U ovoj
skupini pojedini glagoli mogu biti upotrijebljeni i jednoargumentno. U takvim
sluajevima orijentir je s gledita autonomnoga konceptualiziranja
79
situacije potisnut

78
Prema tom obiljeju u ovu bi se skupinu mogli svrstati i glagoli tipa raspredati i razglabati, no
prema naravi trajektora (zvuk) oni pripadaju prethodnoj skupini.
79
Autonomno i zavisno predoavanje situacije (engl. A/D layering) neizostavni su pojmovi pri analizi
semantikoga polja uzronosti u okvirima kognitivne gramatike (Langacker 1987; 1991).
264
iz lanca radnje (npr. Malo razmiljam moe biti odgovor na pitanje to si se uutio?).
No s gledita zavisnoga konceptualiziranja orijentir je i u takvim primjerima
potencijalno prisutan u iskazu (Malo razmiljam (o neemu)) kao obavezni predmet /
uzrok razmiljanja. Pitanje je samo hoe li orijentir biti konkretiziran u reenici ili
nee. Ukoliko je konkretiziran kao uzrok vrenja radnje, radi se o zavisnom
predoavanju situacije, a ukoliko nije, o autonomnom. Misao i pogled jo su
apstraktniji entiteti od zvuka pa su oznaeni jo tanjim isprekidanim linijama. Slika
11a prikazuje scenarij s pogledom (razgledati) koji je kao konkretniji trajektor od misli
prikazan neto debljim isprekidanim linijama, ali tanjima od zvuka u prethodnoj
skupini, dok je na slici 11b prikazan scenarij gdje je trajektor misao (razmiljati). Na
slici 11b i orijentir je kao predmet razmiljanja apstraktan, pa je prikazan isprekidanim
linijama. Razlika je prema prethodnoj skupini i u tome to ovdje trajektor ne dolazi u
posjed orijentira, ve je samo usmjeren prema njemu.





OR
TR

Agtr TR TR OR

TR

OR





Sl. 11a

265






OR
TR

Agtr TR TR OR

TR

OR



Sl. 11b

266
2.3 Semantike mree i znaenjski lanci

Kao to smo u poglavlju 1.3 ve istaknuli, a u prolom poglavlju i pokazali, u
predloenoj analizi glagola tvorenih istim prefiksom znaenjski lanci i semantike
mree koje se pomou njih ustrojavaju nemaju presudnu ulogu u polisemnoj
interpretaciji prefigiranih glagola. Nasuprot kljunoj ulozi koja im se pripisuje u
najveem dijelu kognitivnolingvistikih istraivanja determinatora prostornih odnosa,
njihova je funkcija samo u uspostavljanju vrih poveznica meu pojedinim
elaboracijama supersheme. O motivacijskim vezama koje postoje meu pojedinim
skupinama glagola tvorenih istim prefiksom ve smo sporadino govorili u poglavlju
2.2, a u ovom emo se poglavlju tim poveznicama, i to za svaki prefiks pojedinano,
detaljnije posvetiti.
Prisjetimo li se Langackerovoga taksonomijskog modela po kojemu je ustrojena
semantika mrea jedinice drvo (vidi poglavlje 1.2), vidjet e se da je taj pristup u
mnogome kompatibilan te primjenjiv i na analizu shematinih znaenja glagolskih
prefiksa. Slika (i) prikazuje opu semantiku mreu shematinih znaenja glagolskih
prefiksa, ustrojenu na temelju pune i djelomine shematinosti, koja obuhvaa cijelu
kategoriju glagola tvorenih istim prefiksom od najnie rangiranih prototipnih
ostvaraja do najvie rangiranih visoko rubnih ostvaraja. Bez obzira to su nie
rangirana prototipnija znaenja specifina u odnosu na sebi nadreena shematinija,
sva su opisana znaenja shematina u odnosu na pojedinana rjenika znaenja
glagola koja nisu bila predmet rasprave u ovoj knjizi. To je razlog zbog kojega su sve
lokalne sheme prikazane isprekidanim linijama, i to razliite debljine od najtanjih
kojima je prikazana najvie rangirana apstraktna supershema zajednika svim nie
rangiranim elaboracijama, prema sve debljim, a proporcionalno prototipnosti pojedinih
elaboracija supersheme. Takvim prikazom ostvaruje se u ovoj knjizi kljuni
metodoloki pomak u odnosu na postojea rjeenja slinih problema nastala u
okvirima kognitivnih pristupa, a koja temeljnu ideju o polisemnosti odnosa u
skupinama glagola tvorenih istim prefiksom ostvaruju prema modelu znaenjskih
lanaca koji, izravno ili neizravno, putem razliitih motivacijskih poveznica,
objedinjuju raznovrsna prefiksalna znaenja. Taj se pomak u ovoj knjizi ostvaruje tako
267
da se svim glagolima jedne prefiksalne skupine pridruuje jedinstveno znaenje na
najvioj razini shematinosti, dok njoj podreene razine predstavljaju zasebne
elaboracije zajednike supersheme. Na taj se nain znaenjske mree razliitih
glagolskih prefiksa dodatno integriraju, ime njihov opis postaje jednostavniji i
pregledniji, a ideja o polisemnosti odnosa unutar pojedinih skupina dobiva puni
smisao.


n
PREF






n-1
PREF EKSTENZIJA







PREF EKSTENZIJA







SPECIJALIZACIJA SPECIJALIZACIJA




Sl. (i) Opa semantika mrea elaboracija shematinih znaenja glagolskih prefiksa
268
U ovako zamiljenom modelu znaenjski lanci imat e ulogu semantikih
poveznica unutar razliitih skupina elaboracija (specijalizacija i ekstenzija) na
razliitim razinama taksonomijskoga modela, a J. Taylor definira ih na sljedei nain:

Meaning A is related to meaning B in virtue of some shared attribute(s), or other kind of
similarity. Meaning B in turn becomes the source for a further extension to meaning C,
which is likewise chained to meanings D and E, and so on. The process may be
illustrated as follows: A B C D etc. (Taylor 1995: 108)

269
2.3.1 Semantika mrea glagolskoga prefiksa iz-

U sluaju glagola tvorenih prefiksom iz- i njegovim alomorfima, devetnaest
predloenih skupina glagola mogu se podijeliti u pet podskupina (1-3; 4-7; 8-10; 11-
14; 15-19) kod kojih znaenje svake nie rangirane skupine (perifernije skupine po
ostvarivanju shematinoga znaenja ekstralokativnosti) manje ili vie proizlazi
odnosno, bolje reeno, motivirano je znaenjem skupine koja joj neposredno prethodi,
a takoer se kod svake nie rangirane skupine primjeuje i nedostatak jednoga ili vie,
u uvodnim napomenama (2.1) navedenih, prototipnih obiljeja koja utjeu na
konceptualnu jasnou i razvedenost ope supersheme ekstralokativnosti. Prva je
podskupina glagola (1-3) prototipna gotovo prema svim ponuenim kriterijima, a
posebno se istie visok stupanj konkretnosti trajektora te izrazita aktivnost agentivnoga
trajektora kao pokretaa radnje. No unato prototipnom statusu cijele podskupine,
moglo bi se rei da su prva (istjerati...) i druga (izai...) skupina neto prototipnije od
tree (izvaditi...) kod koje je rije o konkretnim, ali neivim trajektorima. S druge
strane u drugoj je skupini agentivni trajektor ujedno i trajektor ime je smanjen broj
aktanata. Manji broj aktanata, pak, utjee na razvedenost cijeloga scenarija, pa bi se u
tom smislu druga skupina mogla smatrati perifernijom od prve.
U etvrtoj skupini (iscijediti...), a za razliku od prvih triju, poetni je orijentir u
posjedu agentivnoga trajektora. To je ujedno i jedina skupina u kojoj se agentivni
trajektor i poetni orijentir nalaze u istoj domeni, a odvojeni su entiteti. S obzirom na
to obiljeje, peta je skupina (iznajmiti...) perifernija i proizlazi iz etvrte jer se i u tim
sluajevima trajektor na poeku radnje nalazi u posjedu agentivnoga trajektora, no
agentivni trajektor u toj skupini odgovara poetnom orijentiru. Slinost je este
skupine (iznuditi...) s petom vidljiva ve na prvi pogled i tu je motivacijska veza jasna.
Razlika je jedino u obrnutom smjeru putanje trajektora
80
. Sedma je skupina (ispasti...)
u okviru druge podskupine jo rubnija. Tu se trajektor na poetku radnje takoer nalazi
unutar granica agentivnoga trajektora koji odgovara i poetnom orijentiru, ali razlika je

80
Ovdje treba primijetiti da esta skupina odudara od etvrte, pete i sedme po tome to se trajektor na
poetku radnje ne nalazi unutar granica agentivnoga trajektora pokretaa radnje ve unutar granica
drugoga ljudskog entiteta. No unato toj, ne tako zanemarivoj razlici, glagoli este skupine svrstani su
u istu podskupinu jer su po svim drugim obiljejima najblii glagolima etvrte, pete i sedme skupine, a
kao to je ve istaknuto, posebno su bliski glagolima pete skupine.
270
u odnosu na etvrtu, petu i estu skupinu u tome to ovdje nije rije o prototipnom
agensu, ve o aktantu koji pripada irem semantikom polju agensa zbog nedostatka
obiljeja volje i namjere. Unutar tree podskupine (8-10) motivacijska nit po kojoj se
rangiraju prototipniji i rubniji sluajevi tie se veega ili manjega stupnja konkretnosti
trajektora, to je ujedno i jedino obiljeje po kojemu se glagoli tih triju skupina
razlikuju. U osmoj skupini (isplakati (se)...) funkciju trajektora imaju tjelesne
tekuine, u devetoj (izraziti (se)...) zvuk kao apstraktniji trajektor, a u desetoj
(izmisliti...) misao kao najapstraktniji trajektor. Skupinama glagola etvrte podskupine
(11-14) zajednika su dva obiljeja koja ih udaljavaju od prototipa. Prvo, kao inicijator
prelaska trajektora iz intra u ekstralokativno stanje, osim u etrnaestoj skupini, ne
pojavljuje se prototipni agens, nego efektor ili ne-voljni agens, i drugo, prilikom
prelaska iz intra u ekstralokativno stanje trajektor se ne odvaja u potpunosti od
poetnoga orijentira. Prema tom drugom kriteriju, jedanaesta je skupina glagola
(ishlapiti...) u etvrtoj podskupini na ljestvici prototipnosti neto vie rangirana jer u
konanosti trajektor u potpunosti naputa granice poetnoga orijentira. Meutim s
obzirom na vremensku duljinu procesa nestajanja trajektora kod tih glagola, odnosno
na postupnost odvajanja njegovih dijelova
81
od cjeline, dio trajektora dulje vremena
ostaje vezan uz poetni orijentir. Shematino znaenje glagola tipa istrunuti i
izumrijeti dobri su primjeri djelovanja modela znaenjskih lanaca unutar jedanaeste
skupine. Iako imaju oitih slinosti s ostalim glagolima ove skupine, a to je u prvom
redu nepovratno nestajanje trajektora, ti se glagoli po odreenim znaenjskim
obiljejima od njih i razlikuju. Za razliku od glagola tipa ispariti, ishlapiti, kod
glagola izumrijeti i istrunuti radi se najee (kod glagola izumrijeti iskljuivo) o
nestajanju ivih trajektora, a efektor kao uzrok nestajanja druge je naravi, odnosno to
je vrijeme kao perceptivno najnedostupniji efektor s najsporijim djelovanjem to
rezultira konceptualnom nedostupnou procesa nestajanja. Stoga se najprihvatljivijim
ini klasificirati ih kao rubne primjere jedanaeste skupine motivirane prototipnom
shemom ekstralokativnosti.

81
Moda dijelova ovdje ba i nije najbolji izraz jer se najee radi o vodi ili o zraku kao kompaktnim
cjelinama sastavljenima od dijelova identinoga sastava i oblika.
271
Dvanaesta je skupina (isklijati...) neto rubnija jer trajektor uvijek jednim
svojim dijelom ostaje vezan uz poetni orijentir, no prototipnija je od trinaeste skupine
(iaiti...) jer trajektor svojim veim dijelom naputa granice poetnoga orijentira, a u
trinaestoj skupini rije je o malom dijelu, esto i o djeliu, trajektora koji se odvaja od
poetnoga orijentira. Samu konceptualnu periferiju etvrte podskupine glagola prema
uspostavljenom kriteriju stupnja odvajanja trajektora od poetnoga orijentira ine
glagoli etrnaeste skupine (ispruiti (se)...). Kod tih glagola trajektor i poetni orijentir,
kao to je ve ranije u analizi glagola te skupine istaknuto, uz koji trajektor ostaje
vezan jednim svojim dijelom, ine kompaktnu i perceptivno neodvojivu cjelinu,
povezanu mreom apstraktnih domena u kojoj jedna apstraktna domena ini
neposrednu konceptualnu bazu, odnosno neizostavljiv konceptualni kontekst pri
konceptualizaciji druge, pa je to razlog da je stupanj odvajanja trajektora od orijentira
najnii.
U skupinama 15-19 (isklesati...(15); iscijepati...(16); ispei (se)...(17);
iamarati...(18); ispolitizirati...(19)) djelovanje je znaenjskih lanaca moda i
najuoljivije budui da je svaka sljedea grupa rubnija prema kriteriju uoljivosti
promjene stanja trajektora. Drugim rijeima u ovim se skupinama uspostavlja tipian
odnos modifikacije znaenja ulanavanjem tako da jedno znaenje proizlazi
neposredno iz znaenja koje mu prethodi, a to se ide dalje u lancu, obiljeje koje ih
povezuje, promjena stanja trajektora, postaje sve manje izraeno i konceptualno
nedostupnije. Odnosi meu elaboracijama shematinoga znaenja ekstralokativnosti
glagola tvorenih prefiksom iz-, dodue parcijalno
82
, prikazani su na sl. 1.


82
Zbog tehnikih razloga ni kod jednoga prefiksa nije mogue u cijelosti prikazati semantiku mreu,
ve su na svakoj razini navedene samo prototipne elaboracije koje su dovoljne za razumijevanje biti
odnosa o kojima je rije, a detaljnija se objanjenja daju u tekstu.
272


IZ''''







IZ''' ISPEI







IZ'' ISPRUITI SE







IZ' IZREI







IZ ISKLIJATI







IZVADITI IZGNATI



Sl. 1. Semantika mrea elaboracija shematinoga znaenja glagolskoga prefiksa iz-
273
2.3.2 Semantika mrea glagolskoga prefiksa nad-

Elaboracije shematinoga znaenja supralokativnosti glagola tvorenih
prefiksom nad- ulanavaju se u etiri vee podskupine. Prvu podskupinu tvore skupine
(1-3) u kojima je rije o supralociranju konkretnih trajektora. Bez obzira to u prvoj
skupini (nadletjeti) agentivni trajektor odgovara trajektoru (a prisjetimo se da su prema
postavljenim kriterijima u poglavlju 2.1 takvi sluajevi zbog estih implikacija na
razvedenost cijeloga scenarija na ljestvici prototipnosti svrstani neto nie), taj se
glagol moe smatrati najprototipnijim jer je on jedini u ijem je znaenju sadrana
supralokativnost ljudskoga ili ivotinjskoga trajektora koji su na ljestvici konkretnosti
najvie rangirani. U drugoj je skupini (nadviti se...) takoer rije o supralociranju
ljudskoga trajektora, no radi se o djelominoj supralokativnosti to tu skupinu ini
neto rubnijom, dok se u treoj skupini (natkroviti...) supralociraju konkretni, ali
neivi, pa onda i jo rubniji trajektori. Drugu veu podskupinu ini skupina (4) gdje se
shematino znaenje supralokativnosti ostvaruje preko zvuka (nadglasati) kao
apstraktnoga trajektora. Skupine (5-8) tvore treu podskupinu u kojoj je rije o
pogledu i vjetinama kao jo apstraktnijim trajektorima. Osim toga, u tim je etirima
skupinama shematino znaenje supralokativnosti metaforike naravi u skupinama
(5-6) rije je o metafori VII DRUTVENI POLOAJ JE GORE (nadgledati...; nadrediti...),
a u skupinama (7-8) o metafori VJETINE I SPOSOBNOSTI SU GORE (nadmudriti...;
nadigravati se...). Posljednju, najrubniju, podskupinu ini skupina (9) u koju je svrstan
glagol nadivjeti. Kod toga se glagola supershema supralokativnosti elaborira preko
metafore IVOT JE GORE, a od ostalih se skupina razlikuje i po tome to je u
konceptualizaciji izvanjezine stvarnosti rije o horizontalnim, a ne o vertikalnim
odnosima koji su temeljni kod elaboracija ovoga shematinog znaenja. (sl. 2.)


274





NAD'''







NAD'' NADIVJETI







NAD' NADMUDRITI








NAD NADGLASATI







NADLETJETI NADVITI SE


Sl. 2. Semantika mrea elaboracija shematinoga znaenja glagolskoga prefiksa nad-





275
2.3.3 Semantika mrea glagolskoga prefiksa pod-

Glagole tvorene prefiksom pod- podijelit emo u sedam podskupina. Prvu,
prototipnu podskupinu kategorije ine skupine (1-4) gdje su u pitanju trajektori visoko
rangirani na ljestvici konkretnosti. Lokalni prototip u ovoj podskupini glagoli su tipa
podletjeti... (1) koji u scenarij sublokativnosti uvode ive trajektore, a preostale tri
skupine (2-4) obiljeava sublociranje neivih konkretnih trajektora (usp. podmetnuti...;
potpaliti...; podboiti...). Temeljno je svojstvo cijele prve podskupine to trajektori po
zavretku radnje nisu u punovolumenskom kontaktu s orijentirom, to pridonosi
konceptualnoj jasnoi cijeloga scenarija, a upravo se tim obiljejem uspostavlja i
razlika prema drugoj podskupini (5-9). Glagoli rasporeeni od pete do devete skupine
takoer imaju konkretne neive trajektore, ali tu je rije o punovolumenskom kontaktu
s orijentirom. Unutar te podskupine prototipniji su glagoli pete, este i sedme skupine
(poditi...; podvezati...; potkopati...) jer njihovi trajektori na poetku radnje nisu
sastavni dio orijentira to takoer uvjetuje jasniju profilaciju cijeloga scenarija
sublokativnosti za razliku od glagola osme i devete skupine (podvrnuti...; podboiti
se...) gdje je trajektor sastavni dio orijentira. Sljedeu podskupinu (10) samostalno
tvore glagoli desete skupine (podvui...) koji jedini u scenarij sublokativnosti uvode
jo uvijek konkretne, ali na ljestvici konkretnosti nie rangirane dvodimenzionalne
trajektore. Glagole etvrte podskupine (11-12) obiljeavaju jo apstraktniji trajektori: u
jedanaestoj skupini (podastrijeti...) to su nekakve injenice ili dokazi koji se
sublociraju preko zvuka, a u dvanaestoj je skupini (poduzeti...) rije o metaforikom
preslikavanju scenarija konkretne sublokativnosti na scenarij apstraktne
sublokativnosti. Ta je skupina klasian primjer djelovanja znaenjskih lanaca pri emu
je jedno rubnije apstraktno znaenje izravno motivirano prototipnijim konkretnim
scenarijem ostvarenim npr. kod glagola podboiti ili podii. Petu podskupinu (13-14)
povezuje konceptualna metafora BITI PREDMETOM NEIJE KONTROLE ILI
DJELOVANJA NEIJE SILE JE DOLJE kao podmetafora openitije orijentacijske metafore
LOE JE DOLJE. Uz tu zajedniku metaforu u trinaestoj skupini (podiniti...)
interpretaciju shematinoga znaenja sublokativnosti podrava jo i metafora LOIJI
DRUTVENI I SOCIJALNI POLOAJ JE DOLJE, a u etrnaestoj (podlei...) metafora SMRT
276
JE DOLJE. U ovoj podskupini funkciju lokalnoga prototipa imaju glagoli trinaeste
skupine jer je scenarij sublokativnosti razvedeniji emu doprinosi odvojenost
agentivnoga trajektora i trajektora. Tumaenje sublokativnosti u estoj znaenjskoj
podskupini (15-17) takoer se temelji na opoj orijentacijskoj metafori LOE JE DOLJE,
no sada preko podmetafore POKVARENOST (PODLOST) JE DOLJE. Unutar te
podskupine znaenja se takoer mogu nijansirati od prototipnijih prema rubnijima, a
lokalni e prototip biti glagoli petnaeste skupine (podmititi...) koji za razliku od
esnaeste (podbuniti...) i sedamnaeste (podrugivati se...) imaju konkretne trajektore.
Glagolima posljednje, sedme podskupine (18-24) zajednika je interpretacija
shematinoga znaenja sublokativnosti preko konceptualne metafore MALO (MANJE)
JE DOLJE, a isto kao i u prethodnoj podskupini, prototipniji e biti oni glagoli iji su
trajektori vie rangirani na ljestvici konkretnosti. Trajektori se prema obiljeju
konkretnosti u ovoj podskupini kreu od krutih tvari u osamnaestoj skupini
(podrezati...), tekuina u devetnaestoj (podliti...) i dvadesetoj
83
(podnapiti se...),
topline u dvadeset prvoj (podgrijati...), zvuka u dvadeset drugoj (podciknuti...) te na
kraju nekakvih misli, ideja ili openito znanja u dvadeset treoj (poduiti...) i dvadeset
etvrtoj ( potkrijepiti...). (sl. 3.)







83
U dvadesetoj skupini moe biti rije i o hrani kao krutim tvarima, no trajektori su tu po zavretku
radnje perceptivno nedostupni, dijelom su agentivnoga trajektora, to tu skupinu ini rubnijom.
277



POD''''







POD''' POTKRIJEPITI







POD'' PODBUNITI







POD' PODVUI







POD PODITI






PODLETJETI PODMETNUTI




Sl. 3. Semantika mrea elaboracija shematinoga znaenja glagolskoga prefiksa pod-

278
2.3.4 Semantika mrea glagolskoga prefiksa pre-

Semantika mrea glagolskoga prefiksa pre- vrlo je razvedena i moe se
podijeliti u deset znaenjskih podskupina. Prototipan status glagolima prve podskupine
(1-2) osigurava scenarij sumarne translokativnosti u kojem sudjeluju iskljuivo ivi
trajektori (preletjeti; prestii). I u prvoj i u drugoj skupini rije je o tipinoj
translokativnosti ivih trajektora kroz prostornu domenu, no prva je skupina
prototipnija jer kod tih glagola prostor, osim to je domena kretanja, ima i ulogu
orijentira odnosno objekta trajektorova translociranja, dok u drugoj skupini temeljna
prostorna domena nije predmet translociranja, ve je to neki drugi ivi ili neivi entitet
kao orijentir. Glagoli druge podskupine (3-5) takoer imaju konkretne trajektore, ali
uglavnom neive. U toj su podskupini prototipniji glagoli tree skupine (prebaciti)
jer oni mogu imati i ive trajektore, a glagoli etvrte (preprodati) i pete (preuzeti)
imaju iskljuivo neive. Treoj podskupini (6-7) pripadaju glagoli este (presloiti) i
sedme (prebirati) skupine, a karakteriziraju ih scenariji s vie trajektora. Tu je esta
skupina prototipnija jer elaboracija sumarne translokativnosti rezultira pravilnim
rasporedom trajektora ureenim skupom odnosa kao rezultata meusobnoga
translociranja. etvrtu podskupinu (8-9) tvore glagoli osme (premostiti) i devete
(pregraditi) skupine gdje se translokativnost oituje u povezivanju odnosno u
razdvajanju orijentira, a razvedenost scenarija (povezivanje orijentira trajektorom koje
snanije potencira svijest o trajektorovoj putanji) osmoj skupini ovdje osigurava status
lokalnoga prototipa. Deseta (prerezati) i jedanaesta (prelomiti) skupina pripadaju
petoj podskupini (10-11), a znaenja se tih glagola izravno nadovezuju na znaenja
glagola devete skupine. Osnovna je razlika prema devetoj skupini u tome to
translokativnost nije reverzibilne naravi, tj. ne postoji mogunost povratka orijentira u
poetno stanje. U okviru ove pete podskupine glagoli desete skupine prototipniji su jer
je putanja trajektora vea pa je samim tim puno jasnija i konceptualizacija cijeloga
scenarija sumarne translokativnosti, a to se vidi i iz injenice da su u jedanaestoj
skupini trajektor i orijentir isti entitet. estoj podskupini (12-13) pripadaju glagoli
dvanaeste (prevrnuti) i trinaeste (presaviti) skupine. Trajektor i orijentir i u ovim
su skupinama isti entitet. Neto je prototipnija dvanaesta skupina budui da putanju
279
trajektora / orijentira na osnovi koje se prepoznaje translokativnost opisuje entitet u
cjelini, dok je u trinaestoj skupini rije o translokativnosti samo jednoga dijela
trajektora / orijentira, najee njegovoj polovici. Sedmu podskupinu (14-16) ine
glagoli etrnaeste (prekriiti), petnaeste (prekreiti) i esnaeste (preslikati)
skupine. Glagoli ovih triju skupina u scenarij sumarne translokativnosti uvode
dvodimenzionalne trajektore. Elaboracije etrnaeste i petnaeste skupine vrlo su sline.
Temeljna je razlika u podruju prekrivanja orijentira dio naspram cjelini i u tome
treba traiti razloge lokalne prototipnosti etrnaeste skupine. Naime translokativnost u
svojim prototipnim ostvarajima razumijeva prebacivanje jasno omeenih, u prostoru
definiranih, entiteta iz jednoga podruja u drugo i upravo je takav scenarij puno
vidljiviji kod glagola tipa prekriiti ili precrtati gdje je rije o jednoj liniji kao
dvodimenzionalnom trajektoru koji se kree od jednoga do drugoga podruja u okviru
trodimenzionalnoga prostornoga orijentira. Kako je rije o trajektoru koji ne prekriva
orijentir u cijelosti, a za razliku od glagola petnaeste skupine tipa prekreiti ili
prebojati, kontrast u koji trajektor (linija) dolazi s preostalim prostorom kao
orijentirom omoguuje nam njegovu konceptualizaciju kao omeene regije, jasno
definiranoga entiteta, u granicama prostorne domene u kojoj se nalazi. Glagoli
esnaeste skupine najrubniji su u sedmoj podskupini jer je rije o metaforikim
ekstenzijama motiviranima elaboracijom konkretne sumarne translokativnosti glagola
tree skupine (prebaciti). Osmoj (17-20) podskupini pripadaju glagoli sedamnaeste
(pregovarati), osamnaeste (predgledati), devetnaeste (premiljati se) i
dvadesete (preoblikovati) skupine u kojima je rije o zvuku u sedamnaestoj, pogledu
u osamnaestoj, misli u devetnaestoj i apstraktnom, metaforikom, translociranju
novoga oblika u dvadesetoj kao visokoapstraktnim trajektorima. Iako su svi trajektori
apstraktni, zvuk je meu njima ipak najkonkretniji pa u tom smislu glagoli
sedamnaeste skupine zauzimaju mjesto lokalnoga prototipa. Zasebnu, devetu,
podskupinu (21) tvore vrlo brojni glagoli dvadeset prve skupine (presladiti). Bez
obzira to ti glagoli, uz apstraktne, mogu imati i konkretne trajektore, oni su izrazito
rubni u kategoriji sumarne translokativnosti jer je rije o apstraktnoj putanji trajektora
preko nekakve konvencionalizirane normativne granice kao apstraktnoga orijentira.
280

PRE'''''







PRE'''' PREUTJETI







PRE''' PRESLADITI







PRE'' PREKRIITI







PRE' PREREZATI







PRE PREMOSTITI




Sl. 4. Semantika mrea elaboracija
shematinoga znaenja glagolskoga
PRELETJETI PREBACITI prefiksa pre-
281
Posljednju, desetu, podskupinu (22-24) ine najrubnije elaboracije shematinoga
znaenja sumarne translokativnosti. Tu pripadaju glagoli dvadeset druge (preivjeti),
dvadeset tree (prezimiti) i dvadeset etvrte (preutjeti) skupine kod kojih su
redom u pitanju metaforike elaboracije. Metaforiko znaenje glagola dvadeset druge
i dvadeset tree skupine izravno je motivirano prototipnim znaenjima nekih glagola
druge skupine (usp. npr. preskoiti / preivjeti; prijei / prezimiti), a tumaenje
shematinoga znaenja dvadeset etvrte skupine posljedica je metaforikoga
preslikavanja nedolaenja u dodir s konkretnim fizikim entitetom prilikom prelaenja
preko njega na nepostojanje odreenoga znanja ili odreenih spoznaja o njemu preko
konceptualne metafore NEPOSTOJANJE KOGNITIVNOGA KONTAKTA (ZNANJA O
NEEMU) JE NEPOSTOJANJE FIZIKOGA (PERCEPTIVNOGA) KONTAKTA. (sl. 4.)









282
2.3.5 Semantika mrea glagolskoga prefiksa pred-

U kategoriji glagola tvorenih prefiksom pred- mogu se prepoznati etiri
znaenjske podskupine. Prvu i prototipnu podskupinu (1) ine glagoli prve skupine
(predvoditi...) jer se kod njih shematino znaenje elaborira prelociranjem ivih
trajektora, najee ljudskih.
U drugoj se podskupini (2-3) nalaze glagoli druge i tree skupine (predoiti...;
predloiti) gdje je jo uvijek rije o konkretnim, prostornim vidovima prelokativnosti.
Ova tvrdnja nije sporna u sluaju glagola druge skupine (predoiti...) kod kojih se radi
o smjetanju uglavnom konkretnih trajektora u vizualni prostor ispred nekoga ljudskog
orijentira. ak i kada glagoli te skupine, jezino gledano, nemaju konkretne trajektore
(npr. predoiti nekomu nekakve injenice) vrlo su esto u takve scenarije ukljueni i
konkretni entiteti budui da predoavanje injenica u veini sluajeva razumijeva
prelociranje konkretnih entiteta koji sadre te injenice (npr. nekakvih dokumenata i
sl.). S druge strane glagoli tree skupine (predloiti...) u jezinom kodu preko zvuka
kao apstraktnijega trajektora pretpostavljaju prelociranje rijei koje netko izgovara
pred nekim, to je i razlog rubnijega statusa tih glagola unutar ove druge podskupine.
No i glagoli tipa predloiti mogu metonimijski, a slino kao i u spomenutim
kontekstima s glagolom predoiti kada je u pitanju predoavanje injenica ili dokaza,
ukljuivati u scenarij i prostornu prelokativnost. Tada je rije o konceptualnoj
metonimiji DIO DOGAAJA ZA CIJELI DOGAAJ jer predlaganje koje kao primarni dio
dogaaja razumijeva govorenje, isto tako poesto uz prelociranje zvuka u dogaajnu
strukturu ukljuuje i prelociranje konkretnijih entiteta pa se u tom smislu i tu moe
govoriti o prostornoj prelokativnosti.
Trea podskupina (4-7) elaboracija shematinoga znaenja prelokativnosti
obuhvaa etvrtu (preduhitriti...), petu (pretplatiti se...), estu (predstojati...) i sedmu
(prethoditi...) skupinu u kojima se prelokativnost ostvaruje u apstraktnijoj vremenskoj
domeni, pri emu u etvrtoj, petoj i estoj skupini znaenjski lanci omoguuju
metaforiko preslikavanje prototipnih prostornih znaenja na apstraktnija, a samim tim
i rubnija vremenska znaenja. Unutar te podskupine ulogu lokalnoga prototipa imaju
glagoli etvrte i pete skupine (preduhitriti...; pretplatiti se...) jer oni uvijek
283
pretpostavljaju ive
84
trajektore, dok glagoli este i sedme skupine, predstojati i
prethoditi, uglavnom imaju neive i apstraktne trajektore najee nekakve dogaaje
ili situacije. Glagol predstojati moe se smatrati prototipnijim od glagola prethoditi jer
u njegovom sluaju kao motivacija elaboraciji shematinoga znaenja prelokativnosti
slue prostorni odnosi pa je u tom smislu i prisutna svijest o prototipnom prostornom
prelociranju, dok kod glagola prethoditi, prisjetimo se, nema preslikavanja prostornih
na vremenske odnose, tj. vremenska je domena kao apstraktnija domena ujedno i
jedina.
etvrtu (8), posljednju, podskupinu ine glagoli osme skupine (predosjetiti...).
Ti glagoli predstavljaju sam rub meu elaboracijama supersheme prelokativnosti jer
kao trajektore imaju razliita osjetila agentivnoga trajektora koja se prelociraju u
odnosu na neke dogaaje ili situacije kao potencijalne orijentire. U toj je skupini rije
takoer i o metaforikom preslikavanju razliitih vidova percepcije na znanje preko
konceptualne metafore ZNANJE O NEEMU JE BILO KAKAV PERCEPTIVNI KONTAKT S
NEIM, a znanje se potom prelocira u odnosu na neke dogaaje koji e uslijediti. (sl.
5.)










84
Kod tih je glagola uvijek rije o ivim trajektorima. Kod glagola pretplatiti se, predbiljeiti se i sl.
uvijek je rije o ljudskom trajektoru, a kod glagola preduhitriti to je najei sluaj, no mogui su i
konteksti sa ivotinjskim trajektorima.
284



PRED''''






PRED''' PREDOSJETITI








PRED'' PRETHODITI







PRED' PREDUHITRITI







PRED PREDLOITI






PREDVODITI PREDOITI




Sl. 5. Semantika mrea elaboracija shematinoga znaenja glagolskoga prefiksa pred-
285
2.3.6 Semantika mrea glagolskoga prefiksa pri-

Semantiku mreu glagola tvorenih prefiksom pri- ine etiri podskupine.
Prototipnu podskupinu (1-4), kao i kod ostalih prefiksa, ine one skupine iji glagoli
imaju konkretne trajektore. Kako su kod svih prefiksa prisutna i neka pojedinana
obiljeja svojstvena samo njima, a ovisna o naravi shematinoga znaenja, tako i u
sluaju shematinoga znaenja adlokativnosti, uz navedene temeljne i zajednike
kriterije u poglavlju 2.1, postoje jo neka obiljeja koja glagole tvorene tim prefiksom
dodatno nijansiraju prema prototipnosti odnosno rubnosti u kategoriji. U sluaju
adlokativnosti najvanije je od tih obiljeja dolazak trajektora u neposrednu blizinu
orijentira s jedne strane ili pak njegov djelomini ili puni kontakt s orijentirom po
zavretku radnje. U tom smislu prototipniji e biti oni glagoli kod kojih je rije o
dolasku trajektora u neposrednu blizinu orijentira, to proizlazi ve iz same definicije
adlokativnosti. Tako e u prvoj podskupini glagoli prve i druge skupine (pribliiti
se; primamiti) na ljestvici prototipnosti biti najvie rangirani budui da, uz to to
imaju ive, uglavnom ljudske trajektore, supershemu adlokativnosti elaboriraju
smjetanjem trajektora u neposrednu blizinu orijentira. Glagoli tree skupine
(prigrabiti) neto su rubniji jer mogu imati i neive konkretne trajektore, a i nije u
pitanju prototipni dolazak u neposrednu blizinu orijentira bez kontakta, ve trajektori
tih glagola dolaze u djelomini kontakt s orijentirom. etvrta je skupina (pridodati)
u okviru prve podskupine najrubnija jer pored neivih konkretnih, ti glagoli mogu
imati i apstraktne trajektore. U drugu se podskupinu (5-8) mogu svrstati glagoli od
pete do osme skupine, a prema zajednikim im konkretnim neivim trajektorima te
prema trajektorovu kontaktu s orijentirom. Unutar te podskupine lokalnim se
prototipom mogu smatrati glagoli pete skupine (pritvoriti) jer je trajektor s
orijentirom samo u djelominom kontaktu, dok se u estoj (priarafiti), sedmoj
(pribiti) i osmoj (prianjati) skupini radi o potpunom kontaktu prilikom ega
trajektor vie ili manje mijenja oblik. Glagoli osme skupine prema kriteriju potpunoga
kontakta trajektora s orijentirom najrubniji su u drugoj podskupini jer je kod tih
glagola u pitanju punovolumenski kontakt. Treoj podskupini (9-10) pripadaju glagoli
devete (pripisati) i desete (priopiti) skupine koji u scenarij adlokativnosti
286
smjetaju apstraktne trajektore, a prototipniji e biti glagoli devete skupine jer su
njihovi dvodimenzionalni trajektori ipak neto konkretniji od zvuka kao trajektora u
desetoj. Metaforika odnosno metonimijska preslikavanja temelj su elaboracijama i
tumaenju adlokativnosti u posljednjoj, etvrtoj podskupini (11-13) to te tri skupine
glagola tvorenih prefiksom pri- ini najrubnijim lanovima kategorije. U jedanaestoj
skupini (prinuditi) adlokativnost proizlazi iz konceptualne metafore PSIHIKA SILA
JE FIZIKA SILA; u dvanaestoj (pristaviti) je rije o metonimiji DIO DOGAAJA ZA
CIJELI DOGAAJ, a u trinaestoj je takoer rije o metaforikoj elaboraciji, i to preko
konceptualnih metafora MALA KOLIINA NEKOGA STANJA ILI RADNJE JE MALA
PROSTORNA UDALJENOST i BLIZINA POTPUNOM PRELASKU U NEKO STANJE ILI
BLIZINA PROVOENJU NEKE RADNJE U POTPUNOSTI JE PROSTORNA BLIZINA. U
okviru ove posljednje podskupine, odnosno meu metaforiko metonimijskim
elaboracijama supersheme adlokativnosti, donekle su prototipniji glagoli jedanaeste
skupine jer je rije o prozirnijoj metafori kojoj kao motivacija preko znaenjskih
lanaca izravno slue elaboracije s konkretnim trajektorima este i sedme skupine. To
se u prvom redu odnosi na glagole este skupine u kojoj se nalazi i glagol priklijetiti
koji vrlo esto osim neivih ima i ive trajektore, pa se isti odnosi meu
podstrukturama scenarija iz prototipnije fizike domene preslikavaju na apstraktniju i
rubniju psihiku domenu. (sl. 6.)






287


PRI''''







PRI''' PRISTAVITI







PRI'' PRINUDITI







PRI' PRIPISATI







PRI PRITVORITI






PRIBLIITI (SE) PRIMAMITI




Sl. 6. Semantika mrea elaboracija shematinoga znaenja glagolskoga prefiksa pri-
288
2.3.7 Semantika mrea glagolskoga prefiksa pro-

Shematino znaenje etapne translokativnosti glagolskoga prefiksa pro-
najrazvedenije je od svih opisanih znaenja, a njegovu semantiku mreu tvori trinaest
podskupina. U prvu se, prototipnu, podskupinu (1-5) mogu svrstati glagoli prve
(proi), druge (proletjeti), tree (prognati), etvrte (pronai) i pete
(prokrijumariti) skupine. Njihov prototipni status proizlazi iz ukljuenosti ivih, a
uglavnom i ljudskih, trajektora u scenarij. Kod prvih triju skupina u tom smislu nita
nije sporno, to im i osigurava mjesto lokalnih prototipova u ovoj podskupini. etvrta
je skupina neto rubnija jer, unato tomu to je i tu rije o ljudskom trajektoru, njegova
etapna translokativnost nije toliko snano istaknuta budui da su u tim scenarijima u
sukobu profilacija puta koji trajektor prelazi i samoga predmeta traenja, izrazito
topikaliziranoga u kontekstima s tim glagolima. Peta se skupina u okviru prve
podskupine moe smatrati najrubnijom jer ulogu trajektora nema ljudski entitet
odnosno onaj koji krijumari, nego predmet krijumarenja. No kako je predmet radnje
nevidljiv, a to se prepoznaje ve iz leksikih znaenja osnovnih glagola, u scenariju je
profilirana etapna translokativnost vidljivoga aktanta, tj. agentivnoga trajektora. Drugu
podskupinu (6-10) ine glagoli este (prokriti), sedme (proistiti), osme
(projesti), devete (protkati) i desete (probosti) skupine. Tih pet skupina
povezuje zajedniko obiljeje traga koji trajektor iza sebe ostavlja kreui se od
izvorne do ciljne prostorne domene, a veliina i narav traga proporcionalno utjee na
konceptualizaciju etapne translokativnosti inei skupine glagola s veim i jasnijim
tragom lokalno prototipnijima. Treoj podskupini (11-12) pripadaju jedanaesta
(progutati) i dvanaesta (provakati) skupina gdje je u pitanju etapna
translokativnost neivoga konkretnog trajektora u domeni agentivnoga trajektora.
Konkretna i dua putanja trajektora jedanaestoj skupini ovdje osigurava status
prototipa jer je kod glagola dvanaeste skupine rije o apstraktnoj putanji od
kompaktnoga do nedefiniranoga oblika. Te dvije skupine takoer su i prve skupine
koje u veem broju konteksta u scenarij etapne translokativnosti kao pokretaa radnje
uvode neki efektor. Treba primijetiti da je i prema tom kriteriju potpuno opravdano
spomenute glagole desete skupine tipa probosti svrstati na sam rub druge
289
podskupine jer i oni u nekim rjeim kontekstima takoer mogu kao inicijatora radnje
imati ne-voljni agens koji je upravo po nedostatku namjere vrlo slian efektoru
85
.
Uzme li se u obzir to obiljeje, glagoli desete skupine oznaavaju prijelaz prema
rubnijim znaenjima jedanaeste i dvanaeste skupine. etvrtu podskupinu (13-16) ine
glagoli trinaeste (prosijati), etrnaeste (procuriti), petnaeste (proplakati) i
esnaeste (prosuti) skupine. U tim je skupinama isto rije o neivim konkretnim
trajektorima, no puno manjima, a onda i konceptualno nedostupnijima. U ovoj su
podskupini prototipniji glagoli trinaeste skupine jer je pokreta radnje agens, a i
putanja je trajektora dua. U etrnaestoj i petnaestoj skupini radi se o efektoru ili o ne-
voljnom agensu kao pokretau radnje, o kraoj putanji, a i trajektor je na poetku
radnje nevidljiv. esnaesta se skupina moe smatrati najrubnijom jer su trajektori tih
glagola kompaktni entiteti to donekle utjee na konceptualizaciju etapnosti kretanja,
no u svakom sluaju ovdje treba ostaviti i mogunost drukijega stava. U petoj se
podskupini (17-18) nalaze glagoli sedamnaeste (procvjetati) i osamnaeste
(prokljuati) skupine. Pokreta je trajektorova kretanja u tim skupinama bez
iznimke nekakav efektor, a za razliku od prijanjih skupina, ovdje je trajektor sastavni
dio orijentira kroz koji se etapna translokativnost odvija. estoj podskupini (19-20)
pripadaju glagoli devetnaeste (proviriti) i dvadesete (protegnuti se) skupine koje
u istu podskupinu svrstava etapna translokativnost pojedinih dijelova tijela kao
trajektora. Glagoli dvadeset prve (promukati) i dvadeset druge (prozraiti)
skupine formiraju sedmu znaenjsku podskupinu (21-22). Kod tih je glagola
djelovanjem agentivnoga trajektora rije o prolasku sitnih estica kao trajektora kroz
neki manji ili vei orijentir. S obzirom na izravno djelovanje agentivnoga trajektora te
na vei stupanj konkretnosti trajektora, lokalnim se prototipom u ovoj podskupini
mogu smatrati glagoli dvadeset prve skupine. Osmu podskupinu (23-24) tvore glagoli
dvadeset tree (promoiti) i dvadeset etvrte (prosinuti) skupine. I u jednoj i u
drugoj skupini moe biti u pitanju konkretniji ili apstraktniji efektor kao trajektor (usp.
promoiti, prozepsti / prosnijeiti, prosinuti), ali glagoli dvadeset tree skupine
prototipniji su jer se etapna translokativnost odvija kroz konkretan orijentir, ljudsko

85
Zbog toga se u nekim sintaktikim teorijama (npr. Van Valin i LaPolla, 1997: 85) ljudskom aktantu
bez obiljeja namjere i pripisuje semantika uloga efektora.
290
tijelo ili nekakav odjevni ili drugi predmet, za razliku od glagola dvadeset etvrte
skupine gdje je u pitanju zrak kao visokoapstraktan orijentir. Devetoj podskupini (25-
30) pripadaju glagoli dvadeset pete (progovoriti), dvadeset este (progledati),
dvadeset sedme (programirati...), dvadeset osme (proraditi...), dvadeset devete
(proanalizirati) i tridesete (promisliti) skupine. Tih est skupina redom
karakteriziraju visokoapstraktni trajektori, od prototipnoga, neto konkretnijega, zvuka
u dvadeset petoj preko pogleda u dvadeset estoj, pa do misli u dvadeset sedmoj,
dvadeset osmoj, dvadeset devetoj i tridesetoj skupini. Kao to je u poglavlju 2.2.7 i
detaljno objanjeno, bez obzira to je primarni trajektor u posljednjim etirima
skupinama misao pri emu se shematino znaenje etapne translokativnosti interpretira
preko konceptualnih metafora MISAO JE FIZIKI OBJEKT i MISAO JE OBJEKT KOJI SE
KREE, glagoli dvadeset sedme skupine tipa programirati, projektirati najprototipniji
su to se tie misli kao trajektora budui da oni svojom elaboracijom etapne
translokativnosti uz misao profiliraju i kretanje konkretnoga dvodimenzionalnoga
trajektora kroz neki trodimenzionalni orijentir. Odmah iza njih po prototipnosti slijede
glagoli proraditi, prolistati itd. koji su opet prototipniji od glagola tipa proanalizirati i
promisliti jer ta elaboracija etapne translokativnosti uz misao ukljuuje i fiziku i
vizualnu aktivnost agentivnoga trajektora. S druge pak strane glagoli dvadeset devete
neto su prototipniji od glagola tridesete skupine jer neprofilirana analitinost u
tridesetoj skupini rezultira i neprofiliranou poetka i kraja trajektorova kretanja kroz
orijentir odnosno rezultira neprofiliranou cijeloga scenarija te elaboracije. Desetu
podskupinu (31-32) ine glagoli trideset prve (prolongirati) i trideset druge
(proleati) skupine. U tim je elaboracijama prisutno vrijeme koje je pri samom vrhu
na ljestvici apstraktnosti. U trideset prvoj skupini vrijeme je trajektor, a etapna
translokativnost tumai se metaforom VRIJEME JE FIZIKI ENTITET KOJI SE KREE.
Konstelacija konceptualnih podstruktura u trideset drugoj skupini odgovara odnosima
u dvadeset treoj skupini glagola sumarne translokativnosti (preleati) gdje je u
izvanjezinom svijetu trajektor takoer vrijeme, no u jezinim je odnosima vrijeme
orijentir to je u poglavlju 2.2 i detaljno objanjeno. Jedanaesta podskupina (33-35)
obuhvaa tri skupine trideset treu (proizvesti...), trideset etvrtu (provrijedniti se)
i trideset petu (propuiti). Sve tri skupine obiljeene su prelaskom trajektora iz
291
jednoga stanja u drugo. U trideset treoj skupini etapna se translokativnost prepoznaje
preko metafore MATERIJA JE POSUDA i OBJEKT IZLAZI IZ MATERIJE. Temeljna je
razlika izmeu glagola trideset etvrte i trideset pete skupine u tome to potonji, osim
profilacije promjene stanja, profiliraju i poetak radnje koja vodi u neko stanje. Po tom
su obiljeju oni motivirani glagolima dvadeset pete skupine (progovoriti) koji su
prototipniji jer u odreenim kontekstima mogu i nemetonimijski referirati samo na
poetak radnje, dok je kod glagola tipa propuiti mogua iskljuivo metonimijska
interpretacija TRENUTNOST ZA HABITUALNOST. Lokalnim prototipom u ovoj
podskupini smatrat emo glagole trideset tree skupine jer je promjena stanja puno
vidljivija, cijeli je scenarij razvedeniji i dinaminiji, pa je onda i elaboracija etapne
translokativnosti konceptualno puno jasnija. Glagoli trideset este skupine (producirati
se) predstavljaju zasebnu, dvanaestu podskupinu (36), a etapna se translokativnost
oituje u metaforikom profiliranju etapa trajektorova napredovanja kroz apstraktan
prostor drutvenih ili poslovnih ljestvica ili njegova napredovanja kroz isto tako
apstraktan prostor razliitih meuljudskih odnosa preko konceptualne metafore
APSTRAKTNO KRETANJE KROZ APSTRAKTAN PROSTOR MREE RAZLIITIH
DRUTVENIH ODNOSA JE FIZIKO KRETANJE (FIZIKO NAPREDOVANJE, KRETANJE
PREMA NAPRIJED) KROZ NEKI KONKRETAN PROSTOR. Posljednju trinaestu
podskupinu (37) takoer samostalno ine glagoli trideset sedme skupine
(prokockati). Nekoliko je razloga zbog kojih se tu skupinu moe smatrati
najrubnijom u kategoriji glagola tvorenih prefiksom pro-. Prvo, i kada su u scenarij
ukljueni konkretni trajektori, kod tih glagola nema izravne manipulacije agentivnoga
trajektora usmjerene prema trajektoru, a nema ni namjere agentivnoga trajektora
vezane uz posljedice provedene radnje. U scenarijima s konkretnim trajektorima
takoer vrlo esto nije rije o doslovnom kretanju trajektora (npr. prokockati kuu,
prokockati imovinu itd.) Drugo, osim konkretnih trajektora, vrlo su esto u scenarij
ukljueni i visokoapstraktni trajektori (npr. prokockati priliku), a trei je razlog to u
kontekstima s apstraktnim trajektorima ni izvor ni cilj trajektorova kretanja nisu
definirani to onda utjee na konceptualnu jasnou translokativnosti koja ve po
definiciji sugerira prelazak iz jedne domene u drugu. (sl. 7.)

292

PRO'''''







PRO'''' PROKOCKATI







PRO''' PROJEKTIRATI






PRO'' PROGOVORITI






PRO' PROTRESTI






PRO PROBOSTI




Sl. 7. Semantika mrea elaboracija
PROLETJETI PROI shematinoga znaenja glagolskoga
prefiksa pro-
293
2.3.8 Semantika mrea glagolskoga prefiksa raz-

Shematino znaenje disperzivnosti, znaenjski nijansira glagole tvorene
prefiksom raz- u etiri temeljne podskupine, od prototipnih prema perifernima, i to:
podskupine (1-5) u kojima se radi o konkretnoj disperziji trajektora i njegovu
raspadanju na sastavne dijelove; podskupine (6-7) u kojima se dijelovi trajektora ne
odvajaju, ve je uglavnom rije o konkretnom, samo ponegdje o metaforikom, irenju
obujma trajektora; podskupinu (8) u kojoj se sastavni dijelovi trajektora niti odvajaju
niti ire, nego je rije o njihovu labavljenju kao, takoer, jednoj vrsti konkretne
disperzije i podskupine (9-11) u kojima je rije o apstraktnom irenju trajektora.
Unutar svake od tih etiriju temeljnih podskupina moe se napraviti
daljnja analiza koja e objasniti odnos prototip / periferija meu pojedinanim
skupinama. Tako su na primjer u prvoj podskupini (1-5) prema kriteriju konkretnosti
trajektora glagoli prve i druge skupine prototipniji od glagola tree i etvrte skupine.
Kada bi se u obzir uzelo samo razdvajanje pojedinanoga trajektora na tono odreeni
broj sastavnih dijelova, glagoli bi tree skupine bili na prvom mjestu. Meutim broj je
glagola u toj skupini, zbog ve objanjenih konceptualnih razloga, izuzetno mal, pa je
skupina tih glagola nie rangirana. Kako se znaenje glagola, za razliku od npr.
znaenja imenica, nikako ne moe analizirati izdvojeno iz irega reeninoga
konteksta jer se preko njih uspostavljaju svi sintaktiko - semantiki odnosi meu
aktantima, sintaktika svojstva i obiljeja glagola u pojedinim skupinama takoer
moraju biti ukljuena u raspravu kao kriterij koji ponekad, a u sluajevima glagola
slinoga ili ak istoga znaenja, moe biti presudan pri konceptualizaciji pojedinih
glagola kao perifernijih, odnosno prototipnijih lanova kategorije. Upravo su iz tih
razloga povratni glagoli druge skupine (glagoli reflexiva tantum i uzajamno povratni
glagoli), bez obzira na gotovo identinu narav disperzije trajektora u odnosu na prvu
skupinu, svrstani nie na ljestvici prototipnosti od svojih prijelaznih znaenjskih
ekvivalenata prve skupine. Peta skupina glagola u okviru prve podskupine ima
najrubniji status i to zbog odvajanja samo jednoga dijela trajektora te zbog kognitivno-
konceptualnoga potenciranja reverzibilnosti procesa prelaska iz kompaktnoga u
294
disperzivno stanje kod dosta glagola iz te skupine, a to je svojstveno samo tim
glagolima.
Budui da u skupinama (6-7) trajektor nije podloan prototipnoj disperzivnosti,
odvajanju sastavnih dijelova, nego se disperzija odnosi na irenje njegova obujma koje
je opet najee konkretne naravi, te bi se dvije skupine mogle smatrati medijalnima
na ljestvici prototipnosti. Pri tome je sedma skupina nie rangirana jer je kod tih
glagola konkretno irenje dijelova tijela uvjetovano apstraktnim tipom irenja - irenja
emocija - a perifernost se tih glagola, u odnosu na glagole este skupine, moe, kao i
kod glagola druge skupine, promatrati i kroz sintaktiku prizmu povratnosti, rubne
strukturno - semantike pojave u kategoriji prijelaznosti.
Osma je skupina (8) zasebna skupina jer ne postoji nijedna druga u kojoj bi se
radilo o irenju obujma trajektora tako maloga, gotovo neprimjetnoga, intenziteta kao
u domeni
86
labavljenja.
Skupine (9-11) pripadaju najrubnijim ostvarajima u kategoriji glagola tvorenih
prefiksom raz- jer je rije o apstraktnim tipovima disperzije, o disperziji svjetlosti,
zvuka, pogleda i misli. to se znaenjskih lanaca tie, moe se primijetiti velika
slinost u znaenju glagola prve i druge skupine, tree i etvrte, este i sedme te
glagola desete i jedanaeste skupine, gdje znaenja glagola prve, tree, este i desete
skupine slue kao semantika osnova za ekstenzije u drugoj, etvrtoj, sedmoj i
jedanaestoj (sl. 8.).




86
Ovdje se namjerno govori o domeni jer konceptualizacija labavljenja kod tih glagola nije vezana
samo uz znaenjski profil i bazu, ve se njihovo znaenje vrlo esto ostvaruje u razliitim
metaforiko-konotativnim otklonima (npr. Danas sam sav ratiman.).
295





RAZ''''







RAZ''' RAZMILJATI






RAZ'' RATIMATI






RAZ' RAZRIJEDITI







RAZ RAZORUATI






RASKRITI RAZDVOJITI
(SE)



Sl. 8. Semantika mrea elaboracija shematinoga znaenja glagolskoga prefiksa raz-

296
Na kraju nije naodmet jo jednom ponoviti i temeljnu tezu kojom se, kao to je
u uvodu najavljeno, a u sredinjim dijelu i obrazloeno, eljelo ostvariti otklon od
prevladavajueg pristupa znaenju prefigiranih glagola u hrvatskim gramatikama i za
takav pristup implicitne ideje prema kojoj glagoli tvoreni istim prefiksom tvore skup
homonimnih odnosa, ali i pomak u odnosu na dosadanje pokuaje rjeavanja istoga
problema u okvirima kognitivnih pristupa, kod kojih je temeljna ideja o polisemnosti
odnosa u skupinama glagola tvorenih istim prefiksom ostvarivana prema modelu
znaenjskih lanaca koji u jedinstvenu skupinu povezuju razliita prefiksalna znaenja.
Pripisivanjem jedinstvenoga shematinog znaenja svim glagolima tvorenim istim
prefiksom znaenjski se opis znatno pojednostavljuje, skupine se dodatno integriraju, a
kognitivna teza o polisemnosti odnosa u skupinama glagola tvorenih istim prefiksom
dobiva puni smisao.



297










3 TREI DIO











298











299
3. ZAKLJUNE NAPOMENE

Kada sam se prije nekoliko godina prvi put susreo s kognitivnim pristupom
determinatorima prostornih odnosa, potpuno mi se loginom, utemeljenom i
prihvatljivom inila temeljna idejna nit koja u prvom redu poiva na kritici
tradicijskoga pristupa prema kojem se, bilo da je rije o glagolima tvorenima istim
prefiksom ili pak o jezinim konstrukcijama s istim prijedlogom ili, rjee, esticom,
istom izrazu pripisuje razliit, a poesto ak i dijametralno razliit, sadraj. Takav je
pristup rezultat viedesetljetnoga zaobilaenja semantike u jezinom opisu, posebno
njezina zaobilaenja u kontekstu gramatikoga opisa odnosno njezina utjecaja na
strukturnu, formalnu, komponentu jezinih jedinica. To se u prvom redu odnosi na
strukturalistiko generativistike pristupe iji se idejni formalizam, a i onda i
teorijsko metodoloki aparat koji je iz njega proizaao i kojim su raspolagali, nikako
nije mogao, a ni htio nositi s naravi znaenja kao fenomena uvjetovanoga
najrazliitijim imbenicima kako jezinoga, tako i izvanjezinoga iskustva. Stoga su i
rijetki pokuaji ukljuivanja znaenja u gramatiki opis, kao to su npr. generativna i
interpretativna semantika u okviru proirene standardne teorije generativne gramatike
poetkom sedamdesetih godina prologa stoljea, vrlo brzo bili osueni na propast
zbog iz temelja pogrenoga, objektivistikoga pristupa znaenju, zbog pokuaja
njegova ukalupljivanja u formalne teorijske okvire. I tako je znaenje godinama
zaobilaeno jer nije podlijegalo, pod navodnicima, znanstvenom opisu odnosno za
svaku znanost jedino relevantnom formalnom ukalupljivanju. Krajem sedamdesetih
godina stvari su se poele polako mijenjati pojavom prvih funkcionalnih sintaksa kada
je temeljna, komunikacijska, funkcija jezika ponovno oivljena, a samim tim, sasvim
logino, i formalna komponenta stavljena u slubu semantike i pragmatike. No ni
funkcionalne sintakse sve do danas nisu u potpunosti napravile otklon od formalizacije
znaenja ve samom injenicom da semantiku i pragmatiku komponentu smatraju
razliitim razinama jezinoga opisa kao i time to simbolinu vezu izmeu forme i
znaenja promatraju izvan sintaktike i semantike komponente preko tzv. pravila
povezivanja (engl. linking rules). Tek se kognitivna gramatika od poetka
osamdesetih godina, tonije od 1976. godine uz koju se vezuju sami poeci teorije,
300
ozbiljno uhvatila u kotac s pravom prirodom znaenja zastupajui najire uvjetovan
konceptualni pristup semantici koju nije mogue razluiti od pragmatike, a iz ega je
proizala i sredinja teza da gramatika i leksikon tvore nerazluivi kontinuum. Takav
pristup kognitivnu gramatiku danas svrstava u sam vrh suvremenih gramatikih
teorija, a po mom osobnom uvjerenju i shvaanju prirode odnosa gramatike i znaenja
na sam vrh. Ova je knjiga jedna u nizu monografija kojom se pokualo doprinijeti
afirmaciji konceptualnoga pristupa semantici, a temeljne se elaborirane teze, ciljevi te
novine koje se u njoj donose mogu saeti u nekoliko toaka:
Teza o uvjetovanosti forme znaenjem implicitno je, preko analize prefigiranih
glagola, ujedno bila sredinja teza i ove knjige koja naelno slijedi, u tekstu
nekoliko puta spomenutu, temeljnu kritiku tradicijskoga pristupa
determinatorima prostornih odnosa po kojoj glagoli tvoreni istim prefiksom
tvore skup homonimnih odnosa, tj. da modifikacija leksikoga znaenja
razliitih osnovnih glagola istim izrazom, istim elementom odnosno istim
prefiksom rezultira razliitim znaenjem cijeloga prefigiranoga glagola. Drugim
rijeima krene li se od pretpostavke da je forma uvjetovana znaenjem, onda ni
u kojem sluaju nije mogue da odreena kategorija glagola sadri isti izraz, isti
prefiks, a da znaenje bude razliito. Kognitivna gramatika stoga u potrazi za
znaenjskim vezama glagole tvorene istim prefiksom promatra kao polisemnu
kategoriju iji lanovi moraju biti u nekakvoj znaenjskoj vezi.
Takav je pristup automatski i kritika strukturalistikoga pristupa (usp. Andrews
(1984); Descls i dr. (2001); Daynovska i Descls (2004)) po kojem se
znaenju navedenih jedinica pristupa metodom komponencijalne analize
odnosno povlaenja otrih granica izmeu jedinica s [+ obiljejem X] i onih s [-
obiljejem X], pri emu postojee znaenjske razlike, kao i motivacijske
znaenjske poveznice izmeu pojedinih podskupina unutar tako definiranih [+]
i [-] podruja navedenoj metodi ostaju potpuno nedostupne.
Kao to od samoga poetka istraivanja niti jednoga trenutka nisam sumnjao u
opravdanost, loginost i utemeljenost osnovne ideje vodilje o nunosti
postojanja znaenjske veze meu glagolima tvorenima istim prefiksom odnosno
o polisemiji glagolskih prefiksa, paralelno sam od samoga poetka sumnjao u
301
stavove aktualnih i o tom pitanju relevantnih kognitivnolingvistikih studija
koji se tiu same naravi te znaenjske veze, same naravi polisemije, odnosno
smatrao sam da uspostava neizravnih znaenjskih veza preko znaenjskih
lanaca s jedne strane ili uspostava znaenjske veze preko dvaju, triju ili vie
obiljeja ili podshema s druge strane ne mora nuno biti i jedini pristup
polisemiji prefigiranih glagola. Stoga sam u istraivanje krenuo s
pretpostavkom da glagoli tvoreni istim prefiksom na jednoj razini svoje
znaenjske interpretacije moraju dijeliti jedno zajedniko obiljeje preko
kojega e biti izravno povezani kognitivno puno dubljom znaenjskom niti, a
ime e automatski i polisemni odnos meu njima biti puno vri. U tu je
svrhu u sredinjem poglavlju 2.2 upotrijebljen pojam zajednikoga
shematinoga znaenja koje se na razliite naine izravno elaborira u
pojedinim specifinijim skupinama glagola. To je shematino znaenje nazvano
supershematinim znaenjem ili supershemom kako bi se istaknuli
hijerarhijski odnosi u semantikoj taksonomiji prefigiranih glagola odnosno
kako bi bilo jasnije da su pojedine elaboracije specifine u odnosu na
supershemu, ali istovremeno takoer shematine u odnosu na jo specifinija
pojedinana rjenika znaenja glagola koja nisu bila predmet rasprave.
U poglavlju 2.3, posveenom znaenjskim lancima i njima nastalim
semantikim mreama, analizirani su odnosi meu pojedinim skupinama
glagola kako bi se pokazalo da se elaboracije kreu od prototipnijih prema
rubnijim ostvarajima, a i da bi se ukazalo na injenicu da znaenjski lanci
svakako imaju svoje mjesto u analizi jer dodatno objanjavaju
unutarkategorijalne semantike veze, samo njihova uloga prilikom formiranja
znaenjskih poveznica nije primarna.
Tradicijski, predstrukturalistiki, pristup znaenju glagolskih prefiksa
naslijedile su i hrvatske gramatike (usp. Babi 1991, Bari i dr. 1995, Sili i
Pranjkovi 2005) pa je u tom smislu jedan od osnovnih ciljeva ove monografije
bio osuvremeniti kroatistike pristupe znaenju u tvorbi rijei kao i openito
pribliiti kognitivnu gramatiku kroatistikoj javnosti.
302
Kao novinu koju ova knjiga donosi u odnosu na dosadanje kognitivno-
lingvistike pristupe ovoj problematici takoer treba istaknuti i osjetno vei broj
analiziranih glagola te puno detaljnije konceptualne prikaze pojedinih
elaboracija supershematinih znaenja.

Koliko je ova knjiga uspjela u svojoj namjeri i jesu li u njoj iznesene teze
relevantne, procijenit e drugi, no ako nita drugo, ona e sasvim sigurno barem
donekle doprinijeti naputanju zastarjelih i u suvremenoj lingvistici odavno
prevladanih filoloko-mladogramatiarskih pristupa od kojih se jezikoslovna
kroatistika vrlo teko odmie.















303
LITERATURA

Andrews, E. (1984). A semantic analysis of the Russian prepositions/preverbs O(-)
and OB(-). The Slavic and East European Journal, vol. 28, 4, 477 492
Ani, V., Goldstein, I. (1999). Rjenik stranih rijei. Novi liber, Zagreb
Ani, V. (2004). Veliki rjenik hrvatskoga jezika. Novi liber, Zagreb
Bacz, B. (2002). On the image-schema proposals for the preposition po in Polish.
Glossos, 3, The Slavic and East European Language Resource Center, Duke
University
Babi, S. (1991). Tvorba rijei u hrvatskom knjievnom jeziku. drugo izdanje, Globus,
Zagreb
Bari, E. i dr. (1995). Hrvatska gramatika. kolska knjiga, Zagreb
Barcelona, A. (2000). On the plausibility of claiming a metonymic motivation for
conceptual metaphor. Metaphor and Metonymy at the Crossroads, A Cognitive
Perspective. A. Barcelona (ed.), Mouton de Gruyter, Berlin-New York, 31-59
Beitel, D. A., Gibbs, R. W., Jr., Sanders, P. (1997). The embodied approach to the
polysemy of the spatial preposition on. H. Cuyckens, B. Zawada (eds.),
Polysemy in Cognitive Linguistics, John Benjamins: Amsterdam / Philadelphia,
241-260
Belaj, B. (2003). On some peripheral types of accusative direct object in Croatian: A
cognitive analysis. Jezikoslovlje, 4, 2, Osijek, 263-278
Belaj, B. (2004). Znaenjska analiza hrvatskoga glagolskog prefiksa raz i njegovih
alomorfa ras -, ra -, raza -, ra . Rasprave Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje, 30, Zagreb, 1-17
Belaj, B. (2007). Konceptualnosemantiki aspekti prototipnih struktura s bezlinim i
obezlienim glagolima i njihove sintaktike implikacije. zbornik radova
Sintaktike kategorije. s 1. meunarodnog znanstvenog skupa Hrvatski
sintaktiki dani, Osijek, 21-51

304
Belaj, B., Kuanda, D. (2007). On the syntax, semantics and pragmatics of some
subject-like NPs in Croatian. Suvremena lingvistika, 33. god., br. 1, Zagreb,
1-13
Belz, J. A. (1997). Mind, Metaphor, and Prefix: evidence for prototype category
structure in NHG ver-. Doctoral dissertation, University of California,
Berkeley.
Bogusawski, A. (1963). Prefiksacija czasownika we wspczesnym jziku rosyskim.
Wroclaw, Warszawa, Krakw: Zakad Narodowy imienia Ossoliskich
Wydawnictwo Polskiej Akademii Nauk.
Brdar, M. (2007). Metonymy in Grammar, Towards Motivating Extensions of
Grammatical Categories and Constructions. Filozofski fakultet, Osijek
Brugman, Claudia M. (1981). Story of OVER. Master's thesis, Trier:LAUT University
of California, Berkely.
Clausner, T. C., Croft, W. (1999). Domains and imageschemas. Cognitive
Linguistics 10: 1-31
Croft, W. (2001). Croft, William: Radical Construction Grammar: syntactic theory in
typological perspective. Oxford: Oxford University Press
Croft, W. (2003). The role of domains in the interpretation of metaphors and
metonymies. A. Barcelona (ed.), Metaphor and Metonymy at the Crossroads.
Mouton de Gruyter, Berlin-New York, 161-207
Croft, W., Cruse, D. A. (2004). Cognitive Linguistics. Cambridge: Cambridge
University Press.
Daynovska, D., Descls, J.-P. (2004). A cognitive modeling of the semantic relation
between prepositions and preverbs in Bulgarian: V and IZ. Text Processing
and Cognitive Technologies, 9, 52 61




305
Descls, J.-P., Gwiazdecka, E., Montes- Rendon, A. (2001). Towards invariant
meanings of spatial prepositions and preverbs. Proceedings of the Workshop
on Temporal and Spatial Information Processing, vol. 13, Association for
Computational Linguistics, Morristown, NJ, preuzeto u elektronikom obliku sa
stranice http://portal.acm.org/citation.cfm?id=1118238.1118241 (15. veljae
2007.)
Dickey, S. (2000). Parameters of Slavic Aspect, A Cognitive Approach. CSLI
Publications, Stanford, California
Dik, S. (1978). Functional Grammar. Amsterdam: North Holand
Dik, S. (1989). The Theory of Functional Grammar, Part I. Dordrecht: Foris
Publications
Fillmore, C., J. (1968). The case for case. Bach, Emmon, Richard Hamms, izd.
Universals in Linguistics Theory. New York: Holt, Rinehart and Winston, 1-90.
Flier, M., S. (1975). Remarks on Russian verbal prefixation. Slavic and East
European Journal, 19, 218 229
Flier, M., S. (1984). Syntagmatic constraints on the Russian prefix pere-. Issues in
Russian Morposyntax, ed. Michael S. Flier and Richard D. Brecht, UCLA Slavic
Studies 10, Columbus, 138 154
Foley, W., A., Van Valin, R. D. (1984). Functional Syntax and Universal
Grammar.Cambrige: Cambridge University Press.
Gallant, J. (1979). Russian Verbal Prefixation and Semantic Features: An Analysis of
the Prefix VZ-. Slavistische Beitrge Band 135, Mnich
Givn, T. (1984). Syntax. A Functional Typological Introduction. Vol. I. Amsterdam:
John Benjamins
Givn, T. (1990). Syntax: A Functional Typological Introduction. Vol. II.
Amsterdam: John Benjamins
Goldberg, A., E. (1995). Constructions: A Construction Grammar Approach to
Argument Structure. Chicago: University of Chicago Press
Halliday, M. (1985). An introduction to Functional Grammar. Baltimore: University
Park Press
306
Jackendoff, R. (1972). Semantic Interpretation in Generative Grammar. Cambrige,
MA: The MIT Press
Jakobson, R. (1971). Beitrag zur allgemeinen Kasuslehre: Gesamtbedeutungen der
russischen Kasus. Selected Writings II. The Hague: Mouton, 23 71
(originally published in 1936)
Janda, L. (1985). The meaning of Russian verbal prefixes: semantics and grammar.
The Scope of Slavic Aspect. UCLA Slavic Studies 12, Columbus, Ohio:Slavica,
26 - 40
Janda, L. (1986). A semantic Analysis of the Russian Verbal Prefixes ZA-, PERE-, DO,
and OT-. Slavistische Beitrage, Band 192, Munich:Sagner
Janda, L. (1988). The mapping of elements of cognitive space onto grammatical
relations: an example from Russian verbal prefixation. Topics in Cognitive
Linguistics. ed. by Brygida Rudzka-Ostyn, John Benjamins:Amsterdam /
Philadelphia, 327-344
Johnson, M. (1987). The Body in the Mind. The Bodily Basis of Meaning, Imagination,
and Reason. Chicago - London: The University of Chicago Press
Kay, P., Fillmore, C., J. (1999). Grammatical constructions and linguistics
generalizations: the What's X doing Y? construction. Language, 75, 1-33
Kvecses, Z., Radden, G. (1998). Metonymy: developing a cognitive linguistic
view. Cognitive Linguistics 9.1, 37-77
Kvecses, Z. (2000). The scope of metaphor. Metaphor and Metonymy at the
Crossroads, A Cognitive Perspective. A. Barcelona (ed.), Mouton de Gruyter,
Berlin-New York, 79-93
Kvecses, Z. (2002). Metaphor: A Practical Introduction. Oxford-New York: Oxford
University Press
Kvecses, Z. (2005). Metaphor in Culture, Universality and Variation. Cambrige
University Press
Kustova, G. (2001). Semantic networks and semantic processes: the case of the
Russian preposition NA. Glossos, 1, The Slavic and East European Language
Resource Center, Duke University
307
Lakoff, G., Johnson, M. (1980). Metaphors We Live By. The University of Chicago
Press, Chicago-London
Lakoff, G. (1987). Women, Fire, and Dangerous Things, What Categories Reveal
about the Mind. Chicago University Press, Chicago.
Lakoff, G., Turner, M. (1989). More than cool reason: a field guide to poetic
metaphor. Chicago: Cambrige University Press
Lakoff, G. (1993). The contemporary theory of metaphor. Ortony, Andrew, izd.
Metaphor and Thought. (2. izdanje). Cambridge: Cambridge University Press,
202-251
Langacker, R. (1982). Space grammar, analysability, and the English passive.
Language, 58, 1, 22-80
Langacker, R., W. (1987). Foundations of Cognitive Grammar. vol. 1, Stanford
University Press, Stanford, California.
Langacker, R., W. (1988a). An overview of cognitive grammar. Topics in Cognitive
Linguistics. ed. by Brygida Rudzka-Ostyn, John Benjamins:Amsterdam /
Philadelphia, 3-49
Langacker, R., W. (1988b). A view of linguistic semantics. Topics in Cognitive
Linguistics. ed. by Brygida Rudzka-Ostyn, John Benjamins:Amsterdam /
Philadelphia, 49-91
Langacker, R., W. (1988c). The nature of grammatical valence. Topics in Cognitive
Linguistics. ed. by Brygida Rudzka-Ostyn, John Benjamins:Amsterdam /
Philadelphia, 91-127
Langacker, R., W. (1988d). A usage based model. Topics in Cognitive Linguistics.
ed. by Brygida Rudzka-Ostyn, John Benjamins:Amsterdam / Philadelphia, 127-
165
Langacker, R., W. (1991). Foundations of Cognitive Grammar. vol. 2, Stanford
University Press, Stanford, California.


308
Langacker, R., W. (2000). A dynamic usage-based model. Barlow, Michael,
Suzanne Kemmer, izd. Usage-Based Models of Language. Stanford: CSLI
Publications, 1-63.
Lindner, S., J. (1981). A Lexico-Semantic Analysis of English Verb-Particle
Constructions with UP and OUT. Doctoral dissertation, Trier:LAUT.,
University of California, San Diego.
Meex, B. (1997). The spatial and non-spatial senses of the german preposition ber,
H. Cuykens, B. Zawada (eds.). Polysemy in Cognitive Linguistics, John
Benjamins: Amsterdam / Philadelphia, 1-35
Piper, P. (1997). Jezik i prostor, Biblioteka XX. vek, Beograd
Pranjkovi, I. (1992). Prostorna znaenja prijedloga u hrvatskome standardnom
jeziku. Suvremena lingvistika, 33, Zagreb, 21-26
Pranjkovi, I. (1993). Hrvatska skladnja. Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb
Radden, G., Kvecses, Z. (1999). Towards a theory of metonymy, Panther, Klaus-
Uwe, Radden, Gnter (ed.) Metonymy in Language and Thought. (Human
Cognitive Processing 4), Amsterdam - Philadelphia: John Benjamins, 17-61.
Radden, G. (2000). How metonymic are metaphors, Metaphor and Metonymy at the
Crossroads, A Cognitive Perspective, A.Barcelona (ed.), Mouton de Gruyter,
Berlin-New York, 93-109
Rosch, E. (1975). Universals and cultural specifics in human categorisation, u R. W.
Brislin, S. Bochner, W. J. Lonner (eds.), Cross - Cultural Perspectives on
Learning, 177-206, New York: John Wiley
Rosch, E. (1977). Human categorization. In: N. Warren (ed.) Studies in Cross-
Cultural Psychology, 1-49. New York: Academic Press
Rosch, E., Mervis, C. B. (1975). Family resemblances: Studies in the internal
structure of categories. Cognitive Psychology, 7, 573-605.
Rudzka - Ostyn, B. (1985). Metaphoric processes in word formation. The case of
prefixed verbs. The Ubiquity of Metaphor. ed. by Wolf Paprotte & Rene
Dirven, Amsterdam: Benjamins, 209241
309
Rudzka - Ostyn, B. (1988). Semantic extensions into the domain of verbal
communication. Topics in Cognitive Linguistics. ed. by Brygida Rudzka-
Ostyn, John Benjamins: Amsterdam / Philadelphia, 507-555
Ruiz de Mendoza, F. J. (2000). The role of mappings and domains in understanding
metonymy. A. Barcelona (ed.) Metaphor and Metonymy at the Crossroads, A
Cognitive Perspective. Mouton de Gruyter, Berlin-New York, 109-133
Ruiz de Mendoza, F. J., Diez Velasco, O. I. (2003). Patterns of conceptual
interaction. R. Dirven, R. Prings (ed.) Metaphor and Metonymy in
Comparison and Contrast. Mouton de Gruyter, Berlin-New York, 489-533
Sili, J., Pranjkovi, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka
uilita. kolska knjiga, Zagreb
ari, Lj. (2003). Prepositional categories and prototypes: contrasting some Russian,
Slovenian, Croatian, and Polish examples. Jezikoslovlje, 4.2, Osijek, 187204
ari, Lj. (2006a). A preliminary semantic analysis of the Croatian preposition u and
its Slavic equivalents. Jezikoslovlje, 7. 1-2, Osijek, 143
ari, Lj. (2006b). On the meaning and prototype of the preposition pri and the
locativ case: a comparative study of Slavic usage with emphasis on Croatian.
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 32, 225248
Tabakowska, E. (1995). Gramatyka i obrazovanie. Wprowadzenie do jzykoznawstwa
kognitywnego. Polska Akademia Nauk, Oddzial w Krakowie, Krakow
Tabakowska, E. (2005). Gramatika i predoavanje. Uvod u kognitivnu lingvistiku.
Hrvatski prijevod Barbare Krian-Stanojevi i Mateusza-Milana Stanojevia,
FF press, Zagreb
Talmy, L. (2001). Toward a Cognitive Semantics. Typology and Process in Concept
Structuring. (Vol 1). Cambridge, Massachusetts - London, England: The MIT
Press.
Taylor, J. R. (1995). Linguistic Categorization, Prototypes in Linguistic Theory.
Oxford University Press, Second Edition, New York.
Taylor, J. R. (2002). Cognitive Grammar. Oxford University Press, New York.
310
Van Schooneveld, C. H. (1958). The so-called 'prverbes vides' and neutralization.
Dutch Contributions to the Fourth International Congress of Slavists. The
Hague, 159161
Van Schooneveld, C. H. (1978). Semantic Transmutations: Prolegomena to a Calculus
of Meaning. Volume 1. The Cardinal Semantic Structure of Prepositions, Cases,
and Paratactic Conjunctions in Contemporary Standard Russian. Bloomington
Van Valin, R., D. Jr. (1993). A synopsis of role and reference grammar. Van Valin,
Robert Jr., izd. Advances in Role and Reference Grammar. Amsterdam-
Philadelphia: John Benjamins Publishing Company, 1-167.
Van Valin, R. D. Jr, LaPolla, R. J. (1997). Syntax, Structure, Meaning and Function.
Cambrige University Press
Van Valin, R. D. Jr., Wilkins, D., P. (1996). The case for 'effector case roles', agents
and agency revisited. In: Masayoshi Shibatani and Sandra A. Thompson (eds.)
Grammatical Constructions: Their Form and Meaning. 289-322. Oxford:
Oxford University Press
Van Valin, R., D. Jr. (2001). An Introduction to Syntax. Cambridge: Cambridge
University Press
ic-Fuchs, M. (1991). Znanje o jeziku i znanje o svijetu, Semantika analiza glagola
kretanja u engleskom jeziku, SOL, Zagreb










311
INDEKS IMENA

Andrews, E. 30, 31, 32, 33, 34, 35, 300
Ani, V. 37, 71, 90
Babi, S. 11, 47, 48, 301
Bacz, B. 76, 79, 82
Barcelona, A. 108
Bari, E. 11, 47, 301
Beitel, D. A. 66
Belaj, B. 12, 88, 99
Belz, J. A. 57, 59, 60, 62, 63, 66, 82
Bogusawski, A. 47
Brdar, M. 108
Brugman, C. M. 11, 43
Clausner, T. C. 119
Croft, W. 29, 108, 119
Cruse, D. A. 119
Daynovska, D. 39, 40, 300
Descls, J.P. 35, 36, 38, 39, 40, 42, 300
Dickey, S. 151
Diez Velasco, O. I. 108
Dik, S. 29
Fillmore, C. J. 29
Flier, M., S. 48
Foley, W., A. 29, 181
Gallant, J. 48
Gibbs, R. W., Jr. 66
Givn, T. 29
Goldberg, A. E. 29
Goldstein, I. 37
Gwiazdecka, E. 35
Halliday, M. 29
Jackendoff, R. 97
312
Jakobson, R. 31, 32, 33
Janda, L. 11, 47, 48, 49, 50, 51, 52, 54, 55, 56, 57, 66, 82, 83, 152
Johnson, M. 43, 57, 108, 109, 119, 120, 134
Kay, P. 29
Kvecses, Z. 108
Kuanda, D. 99
Kustova, G. 73, 74, 75, 82
Lakoff, G. 11, 43, 57, 60, 108, 109, 119, 120, 134
Langacker, R., W. 11, 14, 15, 16, 18, 24, 25, 26, 44, 59, 87, 88, 89, 107, 150, 152, 263, 266
LaPolla, R. J. 29, 181, 289
Lindner, S., J. 11, 43, 44, 59, 82
Meex, B. 66
Mervis, C. B. 20
Montes- Rendon, A. 35
Piper, P. 37
Pranjkovi, I. 11, 48, 92, 301
Radden, G. 108
Rosch, E. 20
Rudzka - Ostyn, B. 11, 89
Ruiz de Mendoza, F. J. 108
Sanders, P. 66
Sili, J. 11, 48, 301
ari, Lj. 66, 67, 68, 71, 81, 82
Tabakowska, E. 37
Talmy, L. 88
Taylor, J. R. 11, 14, 15, 17, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 26, 27, 28, 43, 107, 268
Van Schooneveld, C. H. 48
Van Valin, R., D. Jr. 29, 181, 289
ic-Fuchs, M. 207


313
INDEKS POJMOVA

agens 51, 70, 89, 97, 99, 100, 103, 105, 106, 109, 125, 173, 177, 181, 188, 190, 215 217,
219, 251, 256, 257, 270, 289
agentivni trajektor 89 91, 93 96, 98 100, 103 107, 109 113, 115 139, 141, 142,
144, 147, 152 184, 187 192, 194 200, 202, 204 220, 224 228, 232 234, 236
238, 240 242, 245 251, 253 256, 258 260, 262, 263, 269, 273, 276, 283, 288 291
aktant 89, 91, 92, 97, 100, 121, 123, 125, 131, 147, 165, 181, 182, 194, 195, 202, 209, 210,
269, 270, 288, 289, 293
aktivna zona 107
alofon 21, 25
alomorf 35, 47, 93, 115, 125, 150, 179, 253, 269
alomorfizam 150, 188, 204
apstraktna domena 107, 271
argument 151, 224, 263
atemporalne relacijske predikacije 150
autonomno predoavanje 263, 264
baza 44, 107, 124, 135, 141, 145, 152, 271, 294
ciljna domena 93 100, 103, 104, 108, 147, 154 156, 159, 167, 168, 170, 171, 181, 182,
202, 204 210, 215, 217 220, 222, 224, 225, 230, 231, 233 237, 239 241, 246, 250,
262, 263, 287
estice 11, 30, 43, 46, 47, 82, 91, 299
defokusirani primarni orijentir 101, 133, 222
defokusiranost 44, 124, 126, 151, 152, 176, 180, 185, 194, 202
determinatori prostornih odnosa 12, 13, 30, 43, 82, 83, 260, 299, 300
direktna manipulacija 109, 251, 291
distribucijski kriteriji 28
djelomina shematinost ili ekstenzija 16 18, 24, 26, 266, 268
domena 43 45, 50, 51, 95, 107, 119, 150, 255, 256, 294
dopuna 99, 135, 239, 240, 243
dostrukturalistika lingvistika 47, 48
efektor ili ne-voljni agens 89, 91, 99 102, 105, 127, 131, 137, 138, 145, 173, 177, 181, 188,
190, 213, 216, 218, 219, 221 223, 228 230, 246, 251, 256, 257, 270, 288, 289
314
ekstradomena 50, 51, 54
elaboracija 7, 12, 13, 15, 17, 19 21, 59 62, 69, 79, 83, 89 91, 115, 121, 125, 126, 150,
179, 188, 204, 232, 235, 248, 253, 266 268, 271 274, 277 287, 290 292, 295, 301,
302
enciklopedijsko znanje 207
entitet 36, 37, 44 47, 52, 67, 69, 71, 88 90, 95, 97, 98, 103, 104, 106, 109, 112, 116, 118,
119, 122, 129, 131, 135, 137, 139, 151, 152, 154, 158, 160, 162, 168, 171, 172, 175 178,
182, 186, 188, 189, 196, 198, 199, 202, 204, 212, 220, 221, 227, 232, 241, 245, 262, 264,
269, 278, 279, 281, 282, 288 290
figure (lik prvoga plana) 37, 88
fokusiranost 93, 115, 124, 126, 180, 185, 194, 202, 226, 231, 232, 238, 243
fonem 21, 26
fonoloki i semantiki pol 14 16, 24, 27, 72, 150
funkcionalne sintakse 7, 29, 97, 299
generativna i interpretativna semantika 299
gestalt 109
glagoli reflexiva tantum 254, 259, 293
glagolski prefiksi 7, 11 14, 29, 30, 35, 39, 42, 43, 47, 48, 52, 55, 59, 82, 83, 87, 90, 92, 93,
125, 150, 152, 179, 188, 253, 266, 267, 269, 272 275, 277, 278, 280, 282, 284, 285, 287,
288, 292, 293, 295, 300, 301
gramatika uloga i referencije 181
ground (lik drugoga plana) 37, 88
hiperonim 14
hiponim 14
homonimni odnosi 7, 12, 13, 47, 87, 296, 300
hrvatski glagolski prefiksi
- iz- 93 114, 269 - 272
- na- 115 124, 273, 274
- pod- 125 149, 275 277
- pre- 150 178, 278 281
- pred- 179 187, 282 284
- pri- 188 203, 285 287
- pro- 204 252, 288 292
- raz- 253 265, 293 296
315
idealizirani kognitivni model (ICM) 56
izvorna domena 95, 98, 118, 142, 147, 167, 206, 207, 218, 246, 251
kognitivna domena 11, 119, 241, 255, 256
kognitivna gramatika 11, 12, 14, 16, 26, 28, 29, 36, 37, 44, 83, 87, 88, 91, 150, 151 263, 299,
300
kognitivna lingvistika 7, 30, 36, 42, 43, 47, 81
komplementacija 175
komponencijalna analiza 30, 31, 35, 48, 300
koncept 14, 16, 17, 20, 36, 42, 43, 67, 108, 150, 151
konceptualizacija 14 16, 19 21, 27, 44, 45, 71, 88, 89, 92, 101, 106 109, 141, 150, 152,
153, 156, 158, 180, 204, 205, 207, 214, 220, 223, 231, 254, 270, 271, 273, 271, 275, 278,
279, 288, 289, 291, 293, 294, 300
konceptualna anomalija 20
konceptualna metafora 43, 45, 47, 49, 50, 52, 56, 57, 60 63, 66, 67, 69 75, 90, 108, 119
124, 126, 134, 136 139, 141 143, 145, 147, 148, 157, 168, 171, 174, 177, 179, 180,
181, 187, 189, 191, 199, 202, 208, 217, 227, 235, 239 241, 245, 249, 250, 259, 261, 262,
273, 275, 276, 279, 281 283, 286, 290, 291, 293, 294
konceptualni prikaz 91, 302
konfiguracija 47 57, 72, 82, 123
konstrukcijska shema 29
konstrukcijske gramatike 29, 97
kvazitopoloki logiki operatori 39
leksiko znaenje glagola 76, 110, 119, 288, 300
leksikon 14, 300
lokalna shema 16, 17, 266
lokalni prototip 16, 17, 275, 276, 278, 279, 282, 285, 288, 289, 291
ljestvica konkretnosti (odreenosti) 82, 89, 104, 119, 165, 191, 198, 273, 275, 276, 290
metaforika ekstenzija 45, 47, 49, 50, 52, 56, 60 63, 67, 70, 73, 157, 259, 279, 293
metonimija 107, 108, 115, 119 121, 153, 199 201, 205, 224, 233, 234, 248, 261, 262, 282,
286, 291
metonimijski odnos 107, 233, 234, 248
mikrouloga 89, 181
mladogramatiarski pristup 7, 12, 47, 302
nominalni profil 44, 150 152
316
opi trpitelj 181, 182, 190
opi vritelj 181, 182, 190
orijentir 36, 37, 42, 44, 45, 47, 48, 50 57, 59, 60, 67 72, 74 77, 79, 87 103, 105, 107,
109 111, 115 119, 121 137, 139, 141 148, 153 156, 158 163, 165 185, 187
189, 191 199, 201, 202, 204 207, 209 234, 236 241, 244 246, 250, 251, 253, 258,
262 264, 269 271, 275, 278 280, 284, 285, 289, 290
pacijens 105, 109, 125, 181, 239
periferija 56, 232, 271, 293
pleonazam 176
podshema 43 46, 82, 301
podstruktura 36, 88, 91, 92, 165, 166, 286, 290
polisemni odnosi 7, 13, 43, 83, 87, 93, 108, 115, 125, 150, 152, 179, 188, 204, 253, 266, 267,
296, 300, 301
posjednik 97
pravila povezivanja 29, 299
predoavanje 15, 20, 80, 264, 282, 263
predodbena shema 57, 59 63, 65, 82, 119
predstrukturalistika lingvistika 12, 13, 301
prijedlozi 11, 30 32, 34, 35, 37 40, 42, 43, 66, 77, 79 81, 92, 150 204, 205, 299
primarni objekt 88, 89
primarni orijentir 101, 130, 154, 222, 223, 233, 241
primarni trajektor 106, 131, 226, 290
primatelj (recipijens) 97, 103, 147, 181, 198, 233
proces 28, 33, 34, 50, 150 152
profil 55, 255, 294
profiliranost 37, 44, 69, 88, 115, 116, 118, 126, 129 131, 133, 134, 142, 144, 146 148,
150, 151, 176, 186, 205, 208, 235 240, 243, 245, 247 249, 288, 291
promatra 74, 115, 116, 181
prostorna domena 49, 69, 72, 87, 90, 93, 94, 96, 97, 99 104, 106, 154 156, 168, 170, 171,
181, 206, 208, 209, 222, 224, 225, 231, 233, 234, 237, 241, 250, 251, 253, 262, 263, 278,
279, 288
prostorna gramatika 11
prostorni odnosi 11 13, 30, 35, 43, 55, 67 69, 71, 72, 75, 82, 83, 87, 119, 128, 180, 185,
186, 199, 217, 266, 283, 299, 300
317
prostorni orijentir 145, 154, 165, 168, 206, 213, 215 218, 219, 220, 222, 226, 233, 241, 279
prototipno znaenje 45, 68, 281
prototipnost 45, 89, 109, 195, 232, 266, 270, 273, 279, 285, 290, 293, 294
puna shematinost ili specijalizacija 16, 24, 267, 268
putanja 37, 55, 57, 60, 61, 63 66, 76, 82, 90, 104, 119, 126, 153 156, 158 160, 162
165, 168, 170, 191, 198, 199, 208, 214, 215, 217 219, 224, 225, 227, 233, 237, 239
241, 269, 279, 279, 288, 289
relacija usidrenja 36
relacijska predikacija 76, 150, 152
scenarij 37, 45, 83, 88, 89 93, 97, 99, 109, 110, 116, 123 126, 129, 130, 133 138, 142,
143, 145, 146, 148, 153, 155, 156, 160, 163, 165, 167, 170, 171, 174, 176, 177, 180, 181,
184, 186, 190, 192 194, 196, 202, 204, 205, 207 210, 213, 214, 218 220, 222 227,
231, 236, 237, 241, 245, 247, 250, 251, 261, 263, 264, 269, 273, 275, 276, 278, 279, 285,
286, 288, 290, 291
sekundarni objekt 88
sekundarni orijentir 95, 222, 217, 223
sekundarni trajektor 106, 226
sekvencijalno skeniranje 150, 151
semantika mrea 13, 35, 42, 43, 52, 54, 55 58, 60, 66, 75, 82, 83, 266, 267, 269, 272 275,
277, 278, 280, 282, 284, 285, 287, 288, 292, 294, 295, 301
semantika uloga 76, 97, 99, 103, 104, 105, 125, 147, 173, 177, 181, 182, 188, 190, 192, 205,
213, 215, 218, 220, 239, 263, 289
semantika uloga mjesta 239
semantika uloga sredstva 125, 129, 165, 192, 210
semantike makrouloge 181, 210
semantiki kriteriji 28
shema 14, 16, 17, 19, 26, 29, 43, 45
- shema adlokativnosti 92, 188 202, 248, 285, 286
- shema disperzivnosti 87, 253, 255, 256, 259, 293, 294
- shema ekstralokativnosti 91 95, 97 99, 101, 102, 105 111, 181, 221, 225, 233,
245, 269 271
- shema etapne translokativnosti 125, 150, 204, 205, 207 210, 214 217, 219 221,
223 227, 229 235, 237 247, 249 251, 288 291
- shema prelokativnosti 179 181, 183 186, 282, 283
318
- shema sublokativnosti 118, 119, 123, 125 134, 136 141, 143 148, 165, 275, 276
- shema sumarne translokativnosti 44, 125, 150 152, 155, 157 161, 164, 167 169,
171, 173 176, 204, 205, 237, 240, 242 244, 278, 279, 281, 289
- shema supralokativnosti 115, 116, 118 125, 136, 153, 179, 180, 273
shematinost 13, 14, 16 18, 20, 22 24, 26, 29, 42, 43, 82, 83, 266, 267
simbolina jedinica 14, 15, 26, 27, 29
specifinost 17, 20, 23, 24, 43, 44, 126
spoznavatelj (ekspirijenser) 104, 147, 181
strukturalistika lingvistika 7, 13, 20, 28 31, 35, 42, 47 49, 299 - 301
subordinirana jedinica 14, 19 21, 26
sumarno skeniranje 150, 152
superordinirana jedinica 14, 19, 20
supershema 13, 19, 27, 43, 44, 47, 60 62, 82, 83, 89, 90, 92, 93, 115, 125, 150, 179, 188,
204, 253, 266, 267, 269, 273, 283, 285, 286, 301, 302
taksonomijski model 17 21, 23 27, 29, 266, 268, 301
tema 97
tematska uloga 97
temeljna kognitivna domena 107
temeljne razine kategorizacije 20, 21, 23
teorija apstraktnih prostora 30, 35
teorija konceptualne metafore 43, 108
teorija prototipa 57
topikalizacija 95, 156, 159, 168, 198, 288
topoloki operatori 35
trajektor 36, 42, 44, 45, 47 57, 59 61, 63 72, 74 77, 82, 87 148, 153 221, 223
251, 253 256, 258 264, 269 271, 273, 275, 276, 278, 279, 282, 283, 285, 286, 288
291, 293, 294
uzajamnopovratni glagoli 118, 123, 157, 254
varijanta 13, 14, 16, 17, 19, 24, 26, 43
visokorazinska metonimija 261, 262
vizualizacija 15
vremenska domena 72, 124, 142, 145, 183 186, 241, 246, 282
zavisno predoavanje 263, 264
znaenjska obiljeja 11, 42, 48, 89, 106, 111, 270
319
znaenjski grozdovi 74, 75
znaenjski lanci 13, 68, 83, 266, 268, 271, 282, 301